100374 SRBIJA: PROGRAM MODERNIZACIJE I OPTIMIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE Program za rezultate Procena sistema upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima ZAVRÅ NI IZVEÅ TAJ Dokument Svetske banke 2. mart 2016. 1 1. REZIME 1.1. Kontekst i ciljevi 1. Ova Procena sistema upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima (Environmental and Social System Assessment, ESSA) pripremljena je za Program modernizacije i optimizacije državne uprave koji će Svetska banka finansirati u okviru Programa za rezultate (PzR) u Republici Srbiji. Svetska banka će pružiti podrÅ¡ku za sprovoÄ‘enje Strategije reforme državne uprave (RDU) Republike Srbije posredstvom PzR, pri Ä?emu će se pomoć obezbediti za sprovoÄ‘enje dve od ukupno pet oblasti Akcionog plana za sprovoÄ‘enje Strategije reforme državne uprave, odnosno upravljanje ljudskim resursima i javne finansije, i to posredstvom:  unapreÄ‘enja upravljanja ljudskim resursima,  unapreÄ‘enja upravljanja javnim nabavkama, i  unapreÄ‘enja upravljanja finansijama. 2. Ovom Procenom se ispituju sistemi upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima koji se odnose na Program u cilju procene njihove usklaÄ‘enosti sa Politikom Svetske banke Finansiranje Programa za rezultate. Njen cilj je da se obezbedi adekvatno upravljanje rizicima Programa u pogledu životne sredine i socijalnih pitanja, kao i usklaÄ‘enost Programa sa osnovnim naÄ?elima održivog razvoja. U stavu 8 Politike Svetske banke Finansiranje Programa za rezultate opisana su osnovna naÄ?ela upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima koja moraju biti ispunjena u okviru Procene sistema. Ta osnovna naÄ?ela su: Sistemi za upravljanje životnom sredinom ï‚· Promovisanje održivosti u pogledu životne sredine i socijalnih pitanja samim naÄ?inom na koji je program osmiÅ¡ljen; izbegavanje, svoÄ‘enje na najmanju meru odnosno spreÄ?avanje nastanka negativnih posledica; i promovisanje donoÅ¡enja odluka zasnovanih na adekvatnim informacijama u pogledu uticaja programa na životnu sredinu i socijalna pitanja. ï‚· Izbegavanje, svoÄ‘enje na najmanju meru odnosno spreÄ?avanje nastanka negativnih posledica programa po prirodna staniÅ¡ta, fiziÄ?ku imovinu i kulturnu baÅ¡tinu. ï‚· ZaÅ¡tita javne bezbednosti i bezbednosti radnika od mogućih rizika (i) izgradnje i/ili eksploatacije postrojenja ili drugog poslovanja u okviru programa; (ii) izloženosti toksiÄ?nim hemikalijama, opasnom otpadu ili drugim opasnim sredstvima u okviru programa; (iii) rekonstrukcije ili rehabilitacije infrastrukture u oblastima podložnim prirodnim nepogodama. Sistemi za upravljanje socijalnim pitanjima ï‚· Upravljanje usvajanjem zemljiÅ¡ta i gubitkom pristupa prirodnim resursima tako da se izbegne ili na najmanju meru svede preseljenje ljudi, kao i da se ljudima na koje se ostvari uticaj pomogne da unaprede naÄ?in na koji ostvaruju sredstva za život i životne standarde, ili da u najmanju ruku dostignu njihov preÄ‘aÅ¡nji nivo. 2 ï‚· Obraćanje dužne pažnju na kulturnu adekvatnost i jednakost pristupa pozitivnim efektima projekta, uz poseban osvrt na prava i interese starosedelaÄ?kih naroda i potrebe ili probleme osetljivih grupa. ï‚· Izbegavanje pogorÅ¡anja socijalnih konflikata, i to naroÄ?ito u fragilnim državama i oblastima koje se suoÄ?avaju sa posledicama sukoba ili su predmet teritorijalnih sporova. 3. Ovom Procenom se utvrÄ‘uje usaglaÅ¡enost sistema programa sa osnovnim naÄ?elima na dva primarna nivoa: (i) sistemskom – koji Ä?ine zakoni, propisi, procedure, itd. („propisanim sistemom“) i (ii) institucionalnim kapacitetom tela odgovornih za sprovoÄ‘enje programa da delotvorno sprovedu sistem („sistemom primenjenim u praksi“). Procena identifikuje i analizira razlike izmeÄ‘u nacionalnih sistema i osnovnih naÄ?ela koja važe za program, i to na dva napred navedena nivoa. 1.2. Pristup Procene 4. U toku izrade Procene i pripreme mera za unapreÄ‘enje sistema za upravljanje životnom sredinom i socijalnim pitanjima korišćeni su razliÄ?iti podaci i informacije, kao i rezultati konsultacija, ukljuÄ?ujući i: ï‚· Pregled i analizu dokumenata: Pregled i analiza dokumenata su se prvenstveno odnosili na zakone i važeće propise o radu, relevantne izveÅ¡taje vezane za pitanja radnih odnosa (npr. Program reformi politike zapoÅ¡ljavanja i socijalne politike, podaci RepubliÄ?kog zavoda za statistiku) i posebne izveÅ¡taje drugih projekata Svetske banke vezane za pitanja zapoÅ¡ljavanja. ï‚· Inicijalne konsultativne sastanke: U cilju boljeg razumevanja procedura, standarda i pristupa ovog projekta održani su sastanci sa tehniÄ?kim osobljem ministarstava i drugih državnih organa, ukljuÄ?ujući Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalne pitanja, Nacionalnu službu za zapoÅ¡ljavanje, Socijalno-ekonomski savet, Tim za socijalno ukljuÄ?ivanje i smanjenje siromaÅ¡tva, itd. ï‚· Formalne konsultacije: Konsultacije sa zainteresovanim akterima o nacrtu Procene obavljene su u vidu niza ciljanih sastanaka održanih u prostorijama Svetske banke i ministarstava u Beogradu i to izmeÄ‘u 5. i 17. novembra 2015. godine. Na ovim sastancima se vodila diskusija o kljuÄ?nim pitanjima utvrÄ‘enim u Proceni, i to prvenstveno o Akcionom planu za utvrÄ‘ivanje zaposlenih za Ä?ijim je angažovanjem prestala potreba predloženom u Proceni i predlozima zainteresovanih aktera za unapreÄ‘enje operacionalizacije predloženih mera. ï‚· Nacrt Procene objavljen je na engleskom i srpskom jeziku 24. oktobra 2015. na internet stranici Svetske banke1 a 26. oktobra 2015. u Srbiji.2 1 Verzija na engleskom jeziku: http://documents.worldbank.org/curated/en/25196274 Verzija na srpskom jeziku: http://documents.worldbank.org/curated/en/25196273 2 Verzija na engleskom jeziku: http://www.worldbank.org/en/country/serbia/brief/comments-essa-serbia- modernization-optimization-of-public-administration Verzija na srpskom jeziku: http://pubdocs.worldbank.org/pubdocs/publicdoc/2015/10/607461445882683607/serbia- pfr-essa-web-srb.pdf 3 1.3. Institucije, uloge, odgovornosti i koordinacija 5. U cilju adekvatnog sprovoÄ‘enja Programa, biće uspostavljen institucionalni okvir za saradnju koji će obuhvatati sledeće strukture: - Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu (MDULS), kao telo odgovorno za sprovoÄ‘enje Programa; - Ministarstvo finansija, kao telo za reviziju u postupku utvrÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru; - Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja i Nacionalnu službu za zapoÅ¡ljavanje, kao tela odgovornog za isplaćivanje naknada za sluÄ?aj nezaposlenosti i sprovoÄ‘enje mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja za radnike za Ä?ijim je angažovanjem prestala potreba. 6. MDULS će biti telo odgovorno za sprovoÄ‘enje Programa. U skladu sa Akcionim planom za sprovoÄ‘enje Strategije reforme državne uprave, MDULS će takoÄ‘e biti odgovorno za koordinaciju praćenja i izveÅ¡tavanja okvira rezultata Programa, ukljuÄ?ujući pokazatelje vezane za isplatu sredstava (Disbursement-Linked Indicators, DLI) i Akcioni plan Programa. MDULS će biti odgovorno za prenos sredstava za otpremnine i novÄ?ane nadoknade drugim ministarstvima i telima iz javnog sektora koji utvrde postojanje potrebe za ciljanim smanjenjem broja zaposlenih u skladu sa Zakonom o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru. Ovo ministarstvo će biti zaduženo i za izradu finansijskih izveÅ¡taja Programa i praćenje i evaluaciju uz korišćenje, prema potrebi, finansijskih izveÅ¡taja drugih ministarstava i državnih organa ukljuÄ?enih u Program. 1.4. Rizici Programa vezani za životnu sredinu i socijalna pitanja a. Glavni rizici vezani za socijalna pitanja 7. Program neće obuhvatati znaÄ?ajnije graÄ‘evinske radove, te se u okviru njegovog sprovoÄ‘enja ne oÄ?ekuju usvajanje zemljiÅ¡ta niti preseljenje stanovniÅ¡tva. Srbija se ne smatra fragilnom državom niti oblašću koja se suoÄ?ava sa posledicama sukoba. Samim tim, to socijalno pitanje ne odnosi se na ovaj program. 8. UopÅ¡teno govoreći, najznaÄ?ajniji socijalni efekti koji će se verovatno javiti u kontekstu unapreÄ‘enja efikasnosti državne uprave vezani su za moguće smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, koji bi mogli biti povezani sa komponentom Programa koja se odnosi na unapreÄ‘enje upravljanja ljudskim resursima. Ciljano smanjenje broja zaposlenih, i to posredstvom penzionisanja, sporazumnog prestanka radnog odnosa i prestanka potrebe za radom zaposlenih u javnom sektoru, mora biti u skladu sa važećim Zakonom o radu, Zakonom o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, Zakonom o državnim službenicima i posebnim kolektivnim ugovorima za odgovarajuće sektore (odnosno državne organe, zdravstvo, prosvetu, itd). 9. Pravo na rad je osnovno pravo propisano i zajemÄ?eno Ä?lanom 60 Ustava Republike Srbije: „JemÄ?i se pravo na rad, u skladu sa zakonom. Svako ima pravo na slobodan izbor rada. Svima su, pod jednakim uslovima, dostupna sva radna mesta. Svako ima pravo na poÅ¡tovanje 4 dostojanstva svoje liÄ?nosti na radu, bezbedne i zdrave uslove rada, potrebnu zaÅ¡titu na radu, ograniÄ?eno radno vreme, dnevni i nedeljni odmor, plaćeni godiÅ¡nji odmor, praviÄ?nu naknadu za rad i na pravnu zaÅ¡titu za sluÄ?aj prestanka radnog odnosa. Niko se tih prava ne može odreći. Ženama, omladini i invalidima omogućuju se posebna zaÅ¡tita na radu i posebni uslovi rada, u skladu sa zakonom.“ (ÄŒlan 60 Ustava Republike Srbije) 10. Negativni socijalni uticaji mogućeg smanjenja broja zaposlenih u okviru Programa biće vremenski ograniÄ?eni na period izmeÄ‘u 2016. i 2018. godine, i to usled ograniÄ?enog važenja Zakona o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru (do kraja kalendarske 2018. godine) i Aranžmana iz predostrožnosti sa MMF-om vezanim za mere fiskalne konsolidacije. Verovatno je da će znaÄ?ajan deo smanjenja broja zaposlenih biti sproveden prirodnim odlivom (penzionisanjem) i merama zamrzavanja novog zapoÅ¡ljavanja. Pored toga, država će sprovesti i ciljane mere prestanka radnog odnosa. 11. Važeći propisi o radu i kolektivni ugovori sadrže odredbe o reÅ¡avanju viÅ¡ka zaposlenih usled tehnoloÅ¡kih, ekonomskih ili organizacionih promena kojima se radnicima daje pravo na otpremninu. Zakonskim okvirom se zaÅ¡tita pruža trudnicama, ženama za vreme porodiljskog odsustva, majkama dece mlaÄ‘e od dve godine, osobama sa invaliditetom i osobama privremeno spreÄ?enim za rad (usled nesposobnosti za rad ili bolesti). Zaposleni za Ä?ijim radom je prestala potreba imaju pravo na otpremninu, naknadu za sluÄ?aj nezaposlenosti (u sluÄ?ajevima predviÄ‘enim zakonom) i zdravstveno osiguranje. Poslodavac je prema Zakonu o radu obavezan da donese program reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih, kao i da pre njegovog donoÅ¡enja pribavi miÅ¡ljenje reprezentativnog sindikata. 12. Iako se na osnovu predviÄ‘enih aktivnosti ne pretpostavlja da će Program ostvariti negativan uticaj na konkretne osetljive grupe, treba napomenuti da žene Ä?ine većinu zaposlenih u brojnim sektorima državne uprave i javnim službama. Ovo je naroÄ?ito sluÄ?aj u zdravstvu i prosveti. Moguće smanjenje broja zaposlenih stoga može u većoj meri da utiÄ?e na žene. 13. Nacionalne manjine i osobe sa invaliditetom su takoÄ‘e zaposlene u javnom sektoru. Zakonom o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru pruža se naroÄ?ita pažnja osobama sa invaliditetom i osoba koje govore jezike nacionalnih manjina. b. Glavni rizici po životnu sredinu 14. Ne oÄ?ekuje se da će Program ostvariti uticaj na životnu sredinu. Postoji mala verovatnoća da će promene organizacione i funkcionalne strukture državnih organa i moguća modernizacija informacionog sistema za upravljanje ljudskim resursima zahtevati manje graÄ‘evinske zahvate u objektima u koje su smeÅ¡tene državne službe, poput gletovanja i kreÄ?enja zidova, pomeranja nameÅ¡taja, uklanjanja pregrada, nabavke osnovne informatiÄ?ke opreme, itd. Ne oÄ?ekuje se da će ove aktivnosti izazvati znaÄ?ajnije ili merljive negativne efekte sa stanoviÅ¡ta životne sredine ili bezbednosti i zaÅ¡tite na radu. Za sprovoÄ‘enje Programa nije neophodna izrada sveobuhvatne procene sistema za upravljanje životnom sredinom. 5 1.5. Procena socijalnih sistema 15. U Srbiji je na snazi relativno dobro razvijen okvir propisa i politika o radnim odnosima i reÅ¡avanju viÅ¡ka zaposlenih, dok je institucionalni sistem za reÅ¡avanje ovih pitanja uopÅ¡teno govoreći adekvatan. Nacionalni pravni okvir je u najvećoj meri usklaÄ‘en sa meÄ‘unarodnim standardima. Srbija je ratifikovala Konvenciju MeÄ‘unarodne organizacije rada broj 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca. UopÅ¡teno govoreći, pravni okvir je usklaÄ‘en sa naÄ?elima Standarda za postupanje MeÄ‘unarodne finansijske korporacije broj 2 o radu i uslovima na radu (stavovi 18 i 19 o viÅ¡ku zaposlenih). UtvrÄ‘ene nesaglasnosti vezane su za konsultacije sa zaposlenima i praćenje i evaluaciju postupka reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih. 16. Postojeći propisi o radu pružaju adekvatnu zaÅ¡titu radnika u sluÄ?ajevima da za njihovim radom prestane potreba usled tehnoloÅ¡kih, ekonomskih ili organizacionih promena, kao i u sluÄ?ajevima smanjenja obima posla. Pravni okvir kojim se ureÄ‘uju radni odnosi omogućava alternative prestanku radnog odnosa, ukljuÄ?ujući zamrzavanje zapoÅ¡ljavanja, izmeÅ¡tanje dela aktivnosti van institucije (tzv. „autsorsing“, na primer u zdravstvu), interni premeÅ¡taj zaposlenih i preraspodelu radnog vremena, kao i smanjenje plata. Neke od ovih mera – prirodni odliv kroz penzionisanje, zamrzavanje zapoÅ¡ljavanja i smanjenje plata – već su sprovedene u javnom sektoru tokom 2014. i 2015. godine u okviru paketa mera namenjenih smanjenju javnih rashoda i povećanju fiskalne održivosti. 17. U skladu sa Zakonom o radu, poslodavac je dužan da donese program reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih. Reprezentativni sindikat i Nacionalna služba za zapoÅ¡ljavanje dužni su da daju miÅ¡ljenje o predloženom programu. Pravnim aktima i posebnim kolektivnim ugovorima koji važe za zaposlene u javnom sektoru propisuju se kriterijumi za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih i naÄ?ela koja se primenjuju u sluÄ?aju da do utvrÄ‘ivanja viÅ¡ka dolazi usled izmena programa, organizacije ili strukture posla. Kriterijumi za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zasnivaju se na naÄ?elu zabrane diskriminacije, Å¡to je u skladu sa dobrom meÄ‘unarodnom praksom. Ovim odredbama se zaposleni naroÄ?ito Å¡tite od prestanka radnog odnosa po osnovu Ä?lanstva u sindikatu, trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva u sluÄ?aju privremene spreÄ?enosti za rad, nege deteta i posebne nege deteta, invaliditeta, nacionalnog i socijalnog porekla i drugih liÄ?nih osobina. Kolektivnim ugovorom se Å¡tite majke dece mlaÄ‘e od dve godine i samohrani roditelji maloletne dece. 18. Zakonima i kolektivnim ugovorima se propisuju isplata otpremnine viÅ¡ku zaposlenih i formule za obraÄ?un te otpremnine. Otpremnina se obraÄ?unava u visini od jedne trećine proseÄ?ne meseÄ?ne zarade pre utvrÄ‘ivanja viÅ¡ka za svaku navrÅ¡enu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca. Zaposleni koji su proglaÅ¡eni viÅ¡kom imaju pravo na naknadu za sluÄ?aj nezaposlenosti i zdravstveno i penziono osiguranje. Iako su ove odredbe zakona u skladu sa dobrom praksom, iskustva sa masovnim otpuÅ¡tanjem zaposlenih u proÅ¡losti, usled privatizacije velikih državnih preduzeća, ukazuju na to da postoje razlozi za opreznost. Naknade za sluÄ?aj nezaposlenosti se isplaćuju tokom ograniÄ?enog vremenskog perioda. U okruženju sa visokom stopom nezaposlenosti i nedostatkom slobodnih radnih mesta, nije realno oÄ?ekivati da će većina ljudi kojima prestane radni odnos lako naći nove poslove. 19. U skladu sa Zakonom o radu i važećim kolektivnim ugovorima, obavezno je pribavljanje miÅ¡ljenja sindikata o programu za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih. MeÄ‘utim, Ä?ini 6 se da u praksi postoje sluÄ?ajevi u kojima se konsultacije sa sindikatima odvijaju u ograniÄ?enom obimu, odnosno gde se ne sprovode sistematski. Zakon o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, koji služi kao sredstvo za racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru, usvojen je po hitnom postupku te se tako o njemu nije vodila javna rasprava. Sindikati i Socijalno-ekonomski savet su u javnom saopÅ¡tenju izneli svoje nezadovoljstvo odsustvom javne rasprave i nemogućnošću da iznesu svoje stavove. 20. Treba napomenuti da važeći propisi ne sadrže konkretne obaveze u pogledu praćenja i evaluacije programa reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih i položaja radnika kojima je prestao radni odnos. Ne postoji obaveza poslodavaca da prate položaj ovih radnika ili ishod pružene pomoći. Po prestanku radnog odnosa, Nacionalna služba za zapoÅ¡ljavanje (NSZ) prati položaj radnika kojima je radni odnos prestao po osnovu utvrÄ‘enog viÅ¡ka, i to samo onih koji se opredele za prijavljivanje na evidenciju NSZ. 21. UopÅ¡teno govoreći, pravni okvir za zaÅ¡titu zaposlenih kojima prestane radni odnos u najvećoj meri je uspostavljen, ali treba obezbediti njegovu doslednu primenu Å¡irom zemlje, i to naroÄ?ito kada je reÄ? o konsultacijama sa zaposlenima (odnosno sindikatima), transparentnosti kriterijuma za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih i naknadnom praćenju i evaluaciji položaja radnika kojima je prestao radni odnos. 1.6. Akcioni plan za sisteme upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima Akcioni plan za sistem upravljanja socijalnim pitanjima u pogledu reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih 22. Iako se oÄ?ekuje da će ukupan ekonomski uticaj Programa biti pozitivan, moglo bi doći i do negativnih socijalnih uticaja vezanih za smanjenje broja zaposlenih u državnom sektoru, Å¡to predstavlja reputacioni i tehniÄ?ki rizik za Program, Vladu i Svetsku banku . Program predstavlja priliku za jaÄ?anje procedura za identifikovanje i svoÄ‘enje na najmanju meru negativnih efekata smanjenja broja zaposlenih u skladu sa meÄ‘unarodno priznatom praksom. 23. Sa tehniÄ?ke strane, kako bi se premostio jaz izmeÄ‘u postojećeg sistema za upravljanje socijalnim pitanjima i dobrom meÄ‘unarodnom praksom,3 koji je identifikovan ovom Procenom sistema upravljanja socijalnim pitanjima, Programom će se pružiti podrÅ¡ka za konkretne mere za unapreÄ‘enje uÄ?inka sistema za upravljanje socijalnim pitanjima koje se odnose na smanjenje broja zaposlenih. Ove mere će biti sprovedene posredstvom sledećih akcija: 1) Osigurati da MDULS imenuje zaposlene zadužene za koordinaciju i praćenje procesa racionalizacije i njegovih efekata na broj radnika. Najkasnije do poÄ?etka Programa, MDULS će zadužiti dvoje zaposlenih sa odgovarajućom struÄ?nošću i iskustvom (odnosno poznavanjem pitanja ljudskih resursa i radnopravnih procedura) za koordinaciju postupka racionalizacije sa drugim subjektima iz javnog sektora i izradu periodiÄ?nih izveÅ¡taja o statusu akcija navedenih u ovom Akcionom planu Programa, ukljuÄ?ujući i smanjenje broja zaposlenih po sektorima. 3 Konvencija MOR br. 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca Standard postupanja 2 MeÄ‘unarodne finansijske korporacije – Radni odnosi i uslovi rada Dokument MeÄ‘unarodne finansijske korporacije o dobroj praksi u pogledu upravljanja smanjenjem broja zaposlenih 7 2) UnapreÄ‘enje komunikacije i konsultacija sa radnicima i sindikatima. Svaki poslodavac u javnom sektoru dokumentovaće sprovedene konsultacije sa sindikatima u vezi sa utvrÄ‘ivanjem viÅ¡ka zaposlenih i programom reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih. Svaki subjekt iz javnog sektora koji Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu i Ministarstvu zdravlja dostavi zahtev za isplatu otpremnina i novÄ?anih nadoknada treba da priloži zapisnik sa konsultacija ili pisane komentare sindikata o programu za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih. Ako Svetska banka to zatraži, uzorak ovih izveÅ¡taja dostavlja se i Svetskoj banci na uvid. 3) Kriterijumi za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih. Kriterijumi za odabir zaposlenih za Ä?ijim angažovanjem je prestala potreba biće zasnovani na naÄ?elima transparentnosti i nediskriminacije, dosledno primenjeni, i podrazumevaće žalbeni postupak. Najkasnije do poÄ?etka Programa, MDULS će izraditi smernice o potrebi unoÅ¡enja jasnih kriterijuma u reÅ¡enja o prestanku radnog odnosa i planove reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih. Ovi kriterijumi će biti usklaÄ‘eni sa odredbama važećih nacionalnih propisa o radu i kolektivnih ugovora, politikama o socijalnom ukljuÄ?ivanju Roma i smernicama drugih relevantnih ministarstava. Kriterijumi će potvrditi zaÅ¡titu sledećih kategorijama zaposlenih: trudnica, ženama na porodiljskom odsustvu, samohranim majkama, majkama dece mlaÄ‘e od dve godine, zaposlenima na odsustvu u sluÄ?aju privremene spreÄ?enosti za rad i osobama sa invaliditetom. Svaki poslodavac koji namerava da smanji broj zaposlenih imaće obavezu da kriterijume za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka uÄ?ini javno dostupnim. Kriterijumi z a utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka i njihovo obrazloženje biće sastavni deo svakog plana za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih i reÅ¡enja o prestanku radnog odnosa. 4) Programi reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih. U skladu sa propisima o radu, poslodavci u javnom sektoru dužni su da donesu programe reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih kojima će se dokumentovati ispunjenost zahteva iz Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima i odgovarajućih kolektivnih ugovora. Predlog programa reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih biće dostavljen reprezentativnom sindikatu i Nacionalnoj službi za zapoÅ¡ljavanje radi davanja miÅ¡ljenja. Otkazni rok i rok za davanje miÅ¡ljenja moraju biti u skladu sa odredbama Zakona o radu. Program reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih sadrži sledeće elemente: i. obrazloženje za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih; ii. ukupan broj zaposlenih kod poslodavca; iii. broj, kvalifikacionu strukturu, godine starosti i staž osiguranja zaposlenih koji su viÅ¡ak i poslove koje obavljaju, informacije predstavljene po polu (broj zaposlenih muÅ¡karaca i žena), i broj osoba sa invaliditetom; iv. kriterijume za utvrÄ‘ivanje zaposlenih za Ä?ijim je angažovanjem prestala potreba; v. mere za alternativno zapoÅ¡ljavanje: premeÅ¡taj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, nepuno radno vreme ali ne kraće od polovine punog radnog vremena i druge mere; vi. sredstva za reÅ¡avanje socijalno-ekonomskog položaja viÅ¡ka zaposlenih; vii. rok u kome će biti otkazan ugovor o radu. 5) Pružanje tranzicione pomoći zaposlenima za koje se utvrdi da su viÅ¡ak. Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja uneće u planove rada NSZ za 2016, 2017. i 2018. godinu zahtev po kome će (i) predstavnik NSZ posetiti svakog poslodavca koja utvrdi viÅ¡ak od preko deset radnika i obavestiti radnike o uslugama, programima i naknadama koje pruža NSZ, 8 uvesti ih u evidenciju NSZ i izraditi pojedinaÄ?ni akcioni plan sa svakog radnika koji je viÅ¡ak uvedenog u evidenciju. U sluÄ?ajevima u kojima je manje od deset radnika viÅ¡ak, NSZ će u saradnji sa poslodavcima upoznati te radnike o dostupnim programima podrÅ¡ke na osnovu postojećeg modela za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih; (ii) kontaktirati najmanje 20 poslodavaca u opÅ¡tini u kojoj je sediÅ¡te poslodavca iz javnog sektora i susednim opÅ¡tinama, ponuditi im usluge NSZ i raspitati se o slobodnim radnim mestima; i (iii) obratiti se lokalnom Savetu za zapoÅ¡ljavanje radi pružanja podrÅ¡ke zaposlenima koji su proglaÅ¡eni viÅ¡kom. 6) Rodna i socijalna inkluzija. MDULS i Ministarstvo zdravlja (RepubliÄ?ki fond za zdravstveno osiguranje) zatražiće da podneti programi za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih i zahtevi za isplatu otpremnina sadrže informacije klasifikovane po polu (broj muÅ¡karaca/žena), starosti (kategorije će biti naknadno definisane), obrazovanju (kategorije će biti naknadno definisane) i invaliditetu (broj). Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja će u saradnji sa NSZ pripremiti aktivne mere zapoÅ¡ljavanja za žene za Ä?ijim je angažovanjem prestala potreba, a naroÄ?ito za žene starije od 50 godina. 7) Praćenje isplata otpremnina i statusa viÅ¡ka zaposlenih. MDULS i Ministarstvo zdravlja (RepubliÄ?ki fond za zdravstveno osiguranje) će pratiti i izveÅ¡tavati na godiÅ¡njem nivou o broju zaposlenih koji su primili otpremnine odnosno novÄ?ane nadoknade, u skladu sa Zakonom o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru. Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja će u saradnji za NSZ pratiti i izveÅ¡tavati na godiÅ¡njem nivou o statusu viÅ¡ka zaposlenih iz javnog sektora u pogledu: a) broja radnika za Ä?ijim angažovanjem je prestala potreba (broj žena/muÅ¡karaca/osoba sa invaliditetom) kojima je NSZ pružila usluge aktivnih mera zapoÅ¡ljavanja; b) broja radnika za Ä?ijim angažovanjem je prestala potreba (broj žena/muÅ¡karaca/osoba sa invaliditetom) koji su pronaÅ¡li novo zaposlenje. 25. Ne oÄ?ekuje se da će program izazvati negativne posledice po životnu sredinu. Verovatnoća i ozbiljnost Å¡tete sa taÄ?ke glediÅ¡ta zaÅ¡tite životne sredine i bezbednosti i zdravlja na radu su male. Nisu potrebne naroÄ?ite mere za ublažavanje ovog uticaja. 9 2. UVOD 2.1. Osnovne informacije i kontekst 1. U poslednjih nekoliko godina Srbija se suoÄ?ava sa znaÄ?ajnim fiskalnim izazovima. Privredni rast se od 2008. godine zaustavio, Ä?ime je poniÅ¡ten napredak ostvaren u prethodnom periodu. ProseÄ?ni rast u realnim okvirima pao je na nulu izmeÄ‘u 2009. i 2014. godine. Fiskalni deficit u istom periodu iznosi proseÄ?no Å¡est odsto BDP-a godiÅ¡nje. PoslediÄ?no, javni dug Srbije se viÅ¡e nego udvostruÄ?io, porastavÅ¡i sa 34 odsto BDP-a godine 2008. na 71 odsto BDP-a krajem 2014. Stopa nezaposlenosti povećala se sa 14,4 odsto 2008. na 24,6 odsto 2012. Zaposlenost je do 2014. poÄ?ela da pokazuje znake blagog oporavka i dostigla stopu od 19,7 odsto. Pored drugih strukturnih pitanja, poput subvencija i garancija javnim preduzećima i visokog nivoa zaposlenosti u javnom sektoru, neefikasno upravljanje ljudskim resursima i slabosti u pogledu upravljanja finansijama, takoÄ‘e su neposredno doprineli fiskalnim problemima sa kojima je Srbija suoÄ?ena. 2. U nastojanju da reÅ¡i ova fiskalna pitanja, Vlada Srbije je 2014. godine usvojila ambicioz an program fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi. PodrÅ¡ku ovom programu pruža Aranžman iz predostrožnosti sa MMF-om, koji je Odbor direktora MMF-a odobrio u februaru 2015. KratkoroÄ?no, ovaj program se usredsreÄ‘uje na kontrolu ukupnih troÅ¡kova za plate i penzije, unapreÄ‘enje poreske uprave i smanjenje subvencija javnim preduzećima. U okviru mera fiskalne konsolidacije, plate u javnom sektoru i penzije smanjene su 2014. godine za deset odsto. TakoÄ‘e je sprovedeno zamrzavanje zapoÅ¡ljavanja u javnom sektoru. Vlada je pored toga poÄ?ela da reÅ¡ava i dugoroÄ?nije strukturne probleme u administraciji javnog sektora, sa posebnim osvrtom na funkcionalnu analizu i organizaciono restrukturiranje, radi stvaranja mogućnosti za unapreÄ‘enje efikasnosti. Cilj programa fiskalne konsolidacije i strukture reforme jeste stvaranje okruženja za održiv razvoj i otvaranje novih radnih mesta na srednji rok. 3. U kontekstu fiskalne konsolidacije i smanjenja javnog duga, Vlada sprovodi i reformu državne uprave. Strategija reforme državne uprave, usvojena 2014. godine, primenjuje se u skladu sa Akcionim planom za sprovoÄ‘enje Strategije reforme državne uprave, 2015-2017. Strategijom i Akcionim planom se kao prioriteti postavljaju unapreÄ‘enje organizacije i funkcionisanja sist ema državne uprave; jaÄ?anje upravljanja ljudskim resursima; poboljÅ¡anje upravljanja javnim finansijama i javnim nabavkama; unapreÄ‘enje pravne sigurnosti, poslovnog okruženja i kvaliteta usluga koje pružaju državni organi; povećanje transparentnosti i veće poÅ¡tovanje etiÄ?kih standarda; i jaÄ?anje kapaciteta Vlade za sprovoÄ‘enje nadzora. 3. Opis Programa 3.1. Program 4. Vlada Republike Srbije i Svetska banka rade na pripremi novog projekta (u daljem tekstu „Program“) Ä?iji će cilj biti unapreÄ‘enje efikasnosti zapoÅ¡ljavanja i finansija u javnom sektoru. 5. Program se usredsreÄ‘uje na podskup prioriteta iz Strategije reforme državne uprave Vlade Srbije Ä?iji je cilj uklanjanje „uskih grla“ u pogledu efikasnosti u oblastima zapoÅ¡ljavanja u javnom sektoru i javnim finansijama. Program će naroÄ?ito pružiti podrÅ¡ku u tri osnovne oblasti: (a) 10 unapreÄ‘enje upravljanja ljudskim resursima; (b) unapreÄ‘enje upravljanjem javnim nabavkama; i (c) unapreÄ‘enje upravljanjem finansija. 6. Ova procena socijalnih sistema bavi se prvom oblašću u kojoj će Program pružiti podrÅ¡ku, odnosno podrÅ¡kom za sprovoÄ‘enje izmena koje Vlada izvodi na polju upravljanja ljudskim resursima. 3.2. Opseg Programa 7. Aktivnosti programa će obuhvatiti Ä?itavu teritoriju Republike Srbije – 29 upravnih okruga. Strategija reforme javne uprave primenjuje se na institucije iz javnog sektora, opÅ¡tine, organizacije koje pružaju javne usluge i druga tela iz javnog sektora (iskljuÄ?ujući javna preduzeća osnovana od stane Republike Srbije) Å¡irom zemlje. ZakljuÄ?no sa decembrom 2014. godine, u javnom sektoru u Srbiji (iskljuÄ?ujući javna preduzeća) bilo je zaposleno 491.133 radnika na neodreÄ‘eno i odreÄ‘eno vreme. U Tabeli 1 dat je prikaz broja zaposlenih po sektorima. Tabela 1. Pokazatelji veliÄ?ine sektora – rashodi, masa zarada i broj zaposlenih4 Broj Broj zaposlenih Masa zaposlenih (kao % Rashodi zarada Masa zarada/ (na ukupnog (kao % (kao % rashodi (%) neodreÄ‘eno broja BDP-a) BDP-a) i odreÄ‘eno zaposlenih vreme) opÅ¡te države) 1 2 3=2/1 4 5 Ukupno 48,2 12,6 26,1 491.133 100,0 Obrazovanje 5,0 3,5 70,3 177.171 36,1 Zdravstvo 6,7 3,2 48,5 128.429 26,1 UnutraÅ¡nji poslovi 1,8 1,5 84,6 47.538 9,7 OpÅ¡te javne usluge 6,4 1,5 23,0 41.928 8,5 Državna uprava 4,8 0,6 11,6 16.465 3,4 Lokalna samouprava 1,6 0,9 56,4 25.463 5,2 Odbrana 1,5 0,9 61,1 33.076 6,7 PravosuÄ‘e 0,8 0,5 67,1 17.181 3,5 Ekonomska pitanja i stanovanje 1,2 0,4 29,1 9.517 1,9 Rekreacija, kultura i vere 6,6 0,5 7,4 13.039 2,7 Socijalna zaÅ¡tita 17,6 0,3 1,7 17.754 3,6 Javni red i bezbednost (bez 0,4 0,2 67,5 4.865 1,0 unutraÅ¡njih poslova i pravosuÄ‘a) 4 Izvori: Srbija (Ministarstvo finansija, finansijski planovi organizacija za obavezno socijalno osiguranje, projekcije i procene zaposlenih u MDULS, druge zemlje (Eurostat). 1 – U sektoru prosvete postoji veliki broj zaposlenih na odreÄ‘eno vreme. Broj zaposlenih na osnovu ekvivalenta punog radnog vremena iznosi približno 155.000. 11 ZaÅ¡tita životne sredine 0,3 0,0 6,2 635 0,1 RepubliÄ?ka uprava 0,8 25.288 3.3. Korisnici Programa 8. Krajnji korisnici su graÄ‘ani Republike Srbije – oko sedam miliona graÄ‘ana. OpÅ¡ti cilj reforme državne uprave jeste da se graÄ‘anima i privrednim subjektima pruži kvalitetna usluga. Na duži rok, cilj je stvaranje državne uprave koja će doprineti ekonomskoj stabilnosti i unapreÄ‘enju životnog standarda graÄ‘ana, time doprinoseći i dugoroÄ?noj održivosti. GraÄ‘ani će imati korist od unapreÄ‘enog pružanja javnih usluga na efikasniji i delotvorniji naÄ?in. Efikasniji javni sektor može da ostvari uÅ¡tede koje, dalje, mogu da doprinesu poboljÅ¡anom poslovnom okruženju i stvaranju novih radnih mesta. 3.4. OÄ?ekivani uticaj Programa na životnu sredinu i socijalna pitanja 3.4.1. Glavni socijalni rizici Programa 9. Krajnji cilj aktivnosti finansiranih u okviru Programa jeste unapreÄ‘enje efikasnosti upravljanja ljudskim resursima i finansijama u javnom sektoru. Aktivnosti koje se finansiraju u okviru Programa neće obuhvatati graÄ‘evinske radove koji bi zahtevali usvajanje zemljiÅ¡ta ili preseljenje ljudi. Najveći prepoznat socijalni rizik jeste rizik mogućeg smanjenja radne snage u javnom sektoru usled tehnoloÅ¡kih, ekonomskih ili organizacionih promena koje mogle biti povezane sa komponentom Programa koja se odnosi na unapreÄ‘enje upravljanja ljudskim resursima. U tabeli u daljem tekstu ukratko su predstavljeni rizici vezani za uticaj Programa na socijalna pitanja u skladu sa Politikom Svetske banke Finansiranje Programa za rezultate. Tabela 2. Socijalni rizici i uticaj Programa na socijalna pitanja Uticaj Ocena Rizik Prinudno Program neće podrazumevati graÄ‘evinske radove niti usvajanje Nepostojeći preseljenje zemljiÅ¡ta u privatnoj svojini, te tako u okviru Programa neće doći ni do prinudnog preseljenja. Prinudna Program neće podrazumevati graÄ‘evinske radove niti usvajanje Nepostojeći eksproprijacija zemljiÅ¡ta u privatnoj svojini, te tako u okviru Programa neće doći do zemljiÅ¡ta i eksproprijacije niti prinudnog otkupa privatne svojine. privatne svojine OgraniÄ?enje Program neće podrazumevati graÄ‘evinske radove, te tako u okviru Nepostojeći pristupa robi, Programa neće doći do ograniÄ?enja pristupa robi, uslugama ili uslugama, prirodnim resursima. prirodnim resursima i gubitak prihoda Nejednak Žene predstavljaju većinu zaposlenih u javnom sektoru. Moguće Srednji pristup smanjenje broja zaposlenih moglo bi pretežno da utiÄ?e na žene. osetljivih Pripadnici nacionalnih manjina takoÄ‘e su zaposleni u javnom sektoru i 12 grupa na njih smanjenje broja zaposlenih može uticati sa istom pozitivnim verovatnoćom kao na bilo kog drugog radnika. Procenjeno je da je efektima nivo ovog rizika srednji jer je Program zamiÅ¡ljen tako da se oni programa ublaže. Ovi aspekti biće uzeti u obzir pri osmiÅ¡ljavanju mera za ublažavanje rizika. Izbegavanje Srbija se ne smatra fragilnom državom niti oblašću koja se suoÄ?ava sa Nepostojeći pogorÅ¡anja posledicama sukoba. Stoga ovo socijalno pitanje nije primenjivo na socijalnih Program. konflikata, i to naroÄ?ito u fragilnim državama i oblastima koje se suoÄ?avaju sa posledicama sukoba ili su predmet teritorijalnih sporova 10. Procenom je utvrÄ‘eno da je rizik koji predstavlja smanjenje broja zaposlenih glavni socijalni rizik programa. Gubitak Postoji verovatnoća da će Program podrazumevati smanjenje broja ZnaÄ?ajan prihoda kao zaposlenih kao jednu od mera za smanjenje platnog raÄ?una i posledica povećanje efikasnosti javnog sektora. Usled socijalnog efekta ove smanjenja mere, nivo rizika u ovom pogledu procenjuje se kao znaÄ?ajan. broja Program će obuhvatati mere za ublažavanje ovog rizika, poput zaposlenih prevremenog penzionisanja, isplate otpremnina i naknada za sluÄ?aj usled nezaposlenosti, kao i podrÅ¡ku za prekvalifikaciju i traženje novog tehniÄ?kih, posla kako bi se adekvatno ublažio socijalni efekat smanjenja broja ekonomskih ili zaposlenih. organizacionih promena 11. Kao Å¡to je već navedeno, unapreÄ‘enje efikasnosti upravljanja ljudskim resursima deo je Å¡ire agende reforme državne uprave koja se sprovodi uz podrÅ¡ku mera fiskalne konsolidacije. Kako bi postigla fiskalnu održivost, Vlada namerava da izbegne Ä?isto linearno smanjenje od pet odsto i da sprovede Å¡iru reorganizaciju državne uprave.5 12. Postoje dve faze reforme javnog sektora. Prva faza, racionalizacija (optimizacija), već je u toku. U okviru plana fiskalne konsolidacije za period od 2015. do 2017. godine, koji se sprovodi uz podrÅ¡ku Aranžmana iz predostrožnosti sa MMF-om, Vlada je pripremila viÅ¡e strukturnih reformi, ukljuÄ?ujući mere namenjene smanjenju mase zarada u javnom sektoru. Pored nastavka primene pravila prirodnog odliva u odnosu 5:1 (zapoÅ¡ljavanje jednog novog radnika za svakih pet koji se 5 Pozicioni dokument „Moderna država – racionalna država“. http://www.mduls.gov.rs/doc/Pozicioni%20dokument_Moderna%20i%20racionalna%20drzava.docx 13 penzioniÅ¡u), Vlada će sprovesti ciljana smanjenja radne snage. Od svih budžetskih korisnika zatraženo je da izrade planove za smanjenje broja zaposlenih. Zakon o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru usvojen je u julu 2015; ovim propisom ureÄ‘uje se postupak ciljanog prestanka radnog odnosa pojedinih zaposlenih, ukljuÄ?ujući sporazumni prestanak radnog odnosa. SprovoÄ‘enje ovog novousvojenog zakona dovešće do smanjenja broja zaposlenih već do kraja 2015. godine. MeÄ‘utim, ovo smanjenje će biti van delokruga Programa koji finansira Svetska banka. Efekat Programa Svetske banke mogao bi da se ostvari izmeÄ‘u 2016. i 2018. godine. 13. Postupak racionalizacije koji je sproveden do avgusta 2015. godine može se ukratko predstaviti na sledeći naÄ?in. Javni sektor u Srbiji zapoÅ¡ljava oko 490.000 ljudi, i to u državnoj upravi, opÅ¡tinama, javnim službama (npr. zdravstvu i prosveti) i komunalnim službama (npr. upravljanje otpadom, vodosnabdevanje, gradsko zelenilo itd.). Procene za inicijalne mere racionalizacije su bile sprovedene na nivou organizacionih tela. IzmeÄ‘u kraja 2014. godine i avgusta 2015 godine, MDULS je pružilo smernice o sprovoÄ‘enju inicijalne procene za racionalizaciju. Ova aktivnost sprovedena je u koordinaciji sa 17 drugih ministarstava i organima pokrajine. Na nivou svakog ministarstva formiran je tim sastavljen od tri do Ä?etiri osobe koji je ukljuÄ?ivao jedno lice sa strateÅ¡kom funkcijom (npr. državnog sekretara ili pomoćnika ministra) i zaposlene iz službe za upravljanje ljudskim resursima ili pravne ili finansijske službe. Svako ministarstvo je na taj naÄ?in saraÄ‘ivalo sa organima i organizacionim jedinicama u svom sektoru u cilju pripreme predloga za racionalizaciju. Na primer, u prosveti su direktori Å¡kola sa svojim timovima utvrÄ‘ivali za kojim poslovima je prestala potreba. Spisak poslova za kojima je prestala potreba objavljen je na internet stranici Ministarstva prosvete, kao i na stranicama sindikata obrazovanja. U trenutku izrade ovog izveÅ¡taja, Vlada je joÅ¡ uvek utvrÄ‘ivala poslove za kojima je u 2015. godini prestala potreba. Vlada je obezbedila budžet za otpremnine u 2015. godini u iznosu od 5,5 milijardi dinara (oko 50 miliona USD). 14. Druga faza reforme će se usredsrediti na restrukturiranje i optimizaciju javnog sektora, Å¡to će poÄ?eti sveobuhvatnom funkcionalnom analizom centralnog nivoa uprave i Ministarstva finansija. TakoÄ‘e će se sprovesti funkcionalne analize pojedinaÄ?nih ministarstava poput resora prosvete, zdravstva, socijalne zaÅ¡tite i poljoprivrede. Funkcionalna analiza se u brojnim zemljama koristi za utvrÄ‘ivanje prostora za uÅ¡tede na strateÅ¡kiji i ciljaniji naÄ?in nego Å¡to se to može ostvariti neselektivnim smanjenjima. Cilj takve analize je uprošćavanje administrativnih procedura, ukidanje nepotrebnih poslova i gaÅ¡enje ili reorganizacija entiteta Ä?ije se funkcije dupliraju bez negativnog uticaja na kvalitet usluga. Funkcionalne analize obuhvataju i izmenu organizacione strukture, opisa radnih mesta i sistematizacija zaposlenih da bi se osiguralo da se organizacionom i funkcionalnom strukturom odreÄ‘uju potrebe državnih organa za zaposlenima. Funkcionalna analiza neće nužno biti ograniÄ?ena na zaposlene, već će se njom razmatrati i druge rashodne stavke kao i naÄ?in pružanja javnih usluga. Drugi projekat tehniÄ?ke podrÅ¡ke koji finansira Svetska banka pruža podrÅ¡ku Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave u sprovoÄ‘enju funkcionalne analize institucija u sistemu državne uprave. 15. Na osnovu „Pregleda javnih finansija u Srbiji“ koji je izradila Svetska banka (2015),6 reforme koje vode optimizaciji kroz gaÅ¡enje radnih mesta najÄ?ešće imaju neposredniji uticaj na prihode domaćinstava. MeÄ‘u merama za ublažavanje ovog uticaja su i otpremnine Ä?iji će se 6 http://pubdocs.worldbank.org/pubdocs/publicdoc/2015/11/776271446462342355/PFR-eng-web-final.pdf. 14 iznos obraÄ?unati na osnovu važećih propisa. U meri u kojoj se koristi prirodni odliv, zaposleni u javnom sektoru mogu preći u status penzionera, Å¡to će ograniÄ?iti uticaj prestanka radnog odnosa na njihova primanja. Mogućnost onih koji izgube posao da naÄ‘u nova radna mesta zavisiće od njihovog obrazovanja, veÅ¡tina, starosti i geografske lokacije. Iako ciljana smanjenja broja zaposlenih mogu imati neposredan efekat na zaposlenost i životni standard ljudi koji su direktno pogoÄ‘eni merama, oÄ?ekuje se da će se obim državnih investicija postepeno oporaviti, Å¡to će na srednji rok dovesti do stvaranja novih radnih mesta. 16. Potencijalno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru predstavlja reputacioni i tehniÄ?ki rizik za Program. Tokom pripreme ove Procene, 11. septembra 2015, Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaÅ¡titi Vojvodine pokrenuo je pred Ustavnim sudom inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru. ZaÅ¡titnik graÄ‘ana i Poverenik za zaÅ¡titu ravnopravnosti pokrenuli su postupak za ocenu ustavnosti Ä?lana 20 ovog Zakona. Ustavni sud je 9. oktobra 2015. doneo odluku da obustavi primenu Ä?lana 20 koji se odnosi na starosnu granicu za odlazak u penziju. Prema miÅ¡ljenju suda, ova odredba zakona nejednako utiÄ?e na žene i primorava ih na raniji odlazak u penziju. 17. Vlada je u viÅ¡e navrata posredstvom medija obavestila javnost da je smanjenje javnih rashoda neophodna mera fiskalne konsolidacije Ä?ija će primena vremenom dovesti do stvaranja povoljnog okruženja za investiranje i otvaranje novih radnih mesta. 18. U ovoj Proceni će potencijalno smanjenje broja zaposlenih posmatrati iz tehniÄ?ke perspektive, te će se proceniti adekvatnost sistema za upravljanje socijalnim pitanjima za ublažavanje ovog rizika i upravljanje njime. U trenutku izrade ove Procene nisu bili poznati mogući broj ili lokacija ljudi koji bi mogli biti pogoÄ‘eni merama smanjenja broja zaposlenih, te se Procena usredsreÄ‘uje na postojeće sisteme radnih odnosa i upravljanje smanjenjem broja zaposlenih. Pri utvrÄ‘ivanju mera za ublažavanje negativnih posledica smanjenja broja zaposlenih uzeće se u obzir aspekti vezani za socijalnu inkluziju, poput spreÄ?avanja diskriminacije pojedinih grupa (žena, osoba sa invaliditetom i radnika starijih od 50 godina). 3.4.2. Glavni rizici programa po životnu sredinu 19. Ne oÄ?ekuje se da će program ostvariti uticaj na životnu sredinu. Postoji mala verovatnoća da će promena organizacione i funkcionalne strukture državnih organa i moguća modernizacija informacionog sistema za upravljanje ljudskim resursima zahtevati manje zahvate održavanja u kancelarijskim prostorijama, poput gletovanja i kreÄ?enja zidova, pomeranja nameÅ¡taja, uklanjanja pregrada, nabavke osnovne informatiÄ?ke opreme itd. Ne oÄ?ekuje se da će te aktivnosti imati znaÄ?ajniji ili merljiv negativni uticaj na pitanja zaÅ¡tite životne sredine i bezbednosti i zdravlja na radu. Za sprovoÄ‘enje Programa nije neophodna izrada sveobuhvatne procene sistema za upravljanje životnom sredinom. 15 Tabela 3. Rizici po životnu sredinu i uticaji na nju Uticaj Ocena Rizik Negativni Nijedna aktivnost Programa nema potencijal da posredno ili neposredno Nepostojeći uticaj na utiÄ?e na prirodna staniÅ¡ta i materijalnu kulturnu baÅ¡tinu. prirodna staniÅ¡ta i materijalnu kulturnu baÅ¡tinu Rizik Izmene upravljanja ljudskim resursima, javnim nabavkama i finansijama Nizak izgradnje i/ili mogle bi da zahtevaju promene prostornog rasporeda unutar kancelarija eksploatacije organa državne uprave objekata i nabavku osnovne informatiÄ?ke opreme postrojenja ili u sklopu modernizacije informacionih sistema. drugog poslovanja u okviru programa Izloženost Program neće podrazumevati aktivnosti pri kojima će se upotrebljavati Nepostojeći toksiÄ?nim toksiÄ?ne hemikalije ili drugi opasni materijali. Nijedna aktivnost hemikalijama, Programa neće obuhvatati stvaranje ili odlaganje opasnog otpada. opasnom otpadu ili drugim opasnim sredstvima u okviru programa Izmene u Nijedna aktivnost Programa neće se baviti pitanjima korišćenja zemljiÅ¡ta Nepostojeći pogledu ili resursa. korišćenja zemljiÅ¡ta ili resursa 3.5. PreÄ‘aÅ¡nja iskustva institucija ukljuÄ?enim u Program 20. Institucije ukljuÄ?ene u Program imaju dugu predistoriju saradnje sa Svetskom bankom. Vlada Srbije i Svetska banka sprovele su viÅ¡e programa smanjenja broja zaposlenih u državnim preduzećima. Ministarstvo finansija, Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja i Nacionalna služba za zapoÅ¡ljavanje imaju iskustvo u sprovoÄ‘enju obimnih programa smanjenja broja zaposlenih koji podrazumevaju i socijalne programe sa isplatom otpremnina, kao i osmiÅ¡ljavanjem mera aktivne podrÅ¡ke zapoÅ¡ljavanju. Vlada je u godiÅ¡njem budžetu obezbedila sredstva za isplatu otpremnina. 21. Svetska banka pomaže Projekat podrÅ¡ke unapreÄ‘enju konkurentnosti i podizanju zaposlenosti koji se sprovodi u saradnji sa Ministarstvom za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja. Jedna od glavnih komponenti tog projekta jeste unapreÄ‘enje kapaciteta Nacionalne službe za zapoÅ¡ljavanje. 16 3.6. Pregled stanja na tržiÅ¡tu rada u Srbiji i nacionalnih strategija za zapoÅ¡ljavanje 22. Prema dokumentu državne politike pod naslovom „Program reformi politike zapoÅ¡ljavanja i socijalne politike u procesu pridruživanja EU“ (2015)7, opÅ¡tu privrednu situaciju u Srbiji u poslednjih nekoliko godina karakteriÅ¡u dva trenda. Jedan je praćen izraženim privrednim rastom do 2008. godine, a drugi usporavanjem rasta od 2008. godine kada privreda Srbije u pojedinim godinama beleži i negativan privredni rast. Republika Srbija je 2014. godinu zavrÅ¡ila sa procenjenim realnim privrednim padom od 1,8 odsto. Iako je tokom 2013. godine bio primetan blag trend oporavka (ostvareni privredni rast iznosio je 2,6 odsto), privreda Srbije joÅ¡ uvek ne pokazuje znake stabilnog oporavka (tokom 2012. godine ostvaren je negativan privredni rasta od 1,0 odsto). Osnovni ciljevi ekonomske politike Republike Srbije su prepoznati u Fiskalnoj strategiji za 2014. godinu sa projekcijama za 2015. i 2016. godinu, dok je fokus ciljeva ekonomske politike Republike Srbije prepoznatih u Fiskalnoj strategiji za 2015. godinu sa projekcijama za 2016. i 2017. godinu na snižavanju udela javnih rashoda, fiskalnog deficita i javnog duga u BDP, jaÄ?anje poreske discipline i dugoroÄ?ne fiskalne održivosti. 23. U pogledu uÄ?inka tržiÅ¡ta rada Srbija izrazito zaostaje za Evropskom unijom jer je cela prethodna decenija obeležena „rastom bez zaposlenosti“, te je registrovano dramatiÄ?no pogorÅ¡anje svih osnovnih indikatora tržiÅ¡ta rada. Od poÄ?etka svetske ekonomske krize stopa zaposlenosti stanovniÅ¡tva radnog uzrasta opala je za deset procentnih poena, sa 54,0 odsto u aprilu 2008. na 44,2 odsto u aprilu 2012. godine, Å¡to je odražavalo kumulativni pad zaposlenosti za viÅ¡e od pola miliona zaposlenih lica. Potrebno je naglasiti da razlike u kljuÄ?nim indikatorima tržiÅ¡ta rada pre i posle 2008. godine odražavaјu ne samo uticaj krize, već i ostalih ekonomskih faktora, od kojih su procesi tranzicije i privatizacije najvažniji i koji se sada nalaze u svojoj zavrÅ¡noj fazi. Kao Å¡to je već navedeno, zaposlenost žena je neÅ¡to niža u ukupnoj populaciji. U tabelama u daljem tekstu dat je kratak pregled kretanja stopa zaposlenosti i nezaposlenosti, sa podacima predstavljenim po rodu. Tabela 4: KljuÄ?ni pokazatelji tržiÅ¡ta rada (lica radnog uzrasta, 15-64) 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Stopa aktivnosti 62,7 54,4 60,6 52,8 59 50,8 59,4 50,7 60,1 51,2 61,6 53,2 61,7 53,8 Stopa 53,7 45,3 50,4 43 47,2 40,1 45,4 38,3 45,3 38,1 47,5 40,1 49,6 42,8 zaposlenosti Stopa 14,4 16,7 16,9 18,6 20,0 21,0 23,6 24,3 24,6 25,6 23,0 24,6 19,7 20,4 nezaposlenosti Izvor: RepubliÄ?ki zavod za statistiku. 24. Kada posmatramo distribucioni uticaj kljuÄ?nih kratkoroÄ?nih mera fiskalne konsolidacije, bitno je uzeti u obzir Ä?injenicu da su radnici u javnom sektoru u proseku plaćeni viÅ¡e od radnika 7 http://socijalnoukljucivanje.gov.rs/rs/javna-rasprava-o-finalnom-nacrtu-programa-reformi-politike-zaposljavanja-i- socijalne-politike-esrp/, dokumentu pristupljeno 3. septembra 2015. godine. 17 u privatnom sektoru.8 Kao Å¡to je prikazano u Tabeli 4, zaposleni u javnom sektoru pretežno se nalaze u gornjim decilima po prihodima. Tabela 5: StatistiÄ?ki podaci o radnoj snazi prema prihodnoj grupi, graÄ‘ani Srbije starosti od 18 do 65 godina (u %) Svi Donjih 40% Gornjih 60% SiromaÅ¡no Nije (prihodi siromaÅ¡no manji od 60% srednje vrednosti) UÄ?ešće u radnoj snazi (%) 71,9 71,4 72,1 72,1 71,8 Stopa nezaposlenosti (%) 31,7 52,1 18,6 58,2 23,0 Stopa zaposlenosti (%) 49,0 34,2 58,7 30,2 55,3 Samozaposleni (% zaposlenih) 24,7 49,3 15,4 62,1 18,0 Javni sektor (% zaposlenih) 32,8 14,6 39,7 9,6 37,0 Izvor: Svetska banka (2015), Sistematska dijagnostika za Srbiju. 25. U Tabeli 6 dajemo pregled rodne zastupljenosti u razliÄ?itim sektorima koji se finansiraju iz državnog budžeta. Podaci ukazuju na to da žene Ä?ine većinu zaposlenih u dva najveća sektora, zdravstvu i prosveti. Stoga je prisutan odreÄ‘eni rizik da će žene snositi veći teret reforme državne uprave. Tabela 6. Rodna zastupljenost u javnom sektoru Ukupno MuÅ¡karci Žene Državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje 140.928 83.166 57.762 Obrazovanje 156.051 44.274 111.777 Zdravstvena i socijalna zaÅ¡tita 142.010 33.363 108.647 Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti 50.364 31.861 18.504 StruÄ?ne, nauÄ?ne i tehniÄ?ke delatnosti 64.968 29.049 35.920 Izvor: Anketa o radnoj snazi u Republici Srbiji 2014, RepubliÄ?ki zavod za statistiku. 26. Nacionalnom strategijom zapoÅ¡ljavanja, 2011-2020 pruža se dugoroÄ?ni okvir za razvoj politike zapoÅ¡ljavanja koji se operacionalizuje svake godine donoÅ¡enjem i sprovoÄ‘enjem godiÅ¡njeg Nacionalnog akcionog plana zapoÅ¡ljavanja. U skladu sa Zakonom o zapoÅ¡ljavanju i osiguranju za sluÄ?aj nezaposlenosti i Nacionalnim akcionim planovima zapoÅ¡ljavanja, opÅ¡tinski organi donose lokalne akcione planove zapoÅ¡ljavanja u kojima utvrÄ‘uju prioritete i ciljeve lokalne politike zapoÅ¡ljavanja i definiÅ¡u i sprovode lokalne mere zapoÅ¡ljavanja. 27. Nacionalnim akcionim planom zapoÅ¡ljavanja definiÅ¡u se godiÅ¡nji prioriteti i ciljevi politika i sprovoÄ‘enje aktivne politike zapoÅ¡ljavanja. Aktivna politika zapoÅ¡ljavanja je kljuÄ?ni instrument za unapreÄ‘enje funkcionisanja tržiÅ¡ta rada uz ciljanu podrÅ¡ku nezaposlenim licima. Mere aktivne politike zapoÅ¡ljavanja navedene u Zakonu o zapoÅ¡ljavanju i osiguranju za sluÄ?aj nezaposlenosti obuhvataju posredovanje u zapoÅ¡ljavanju, profesionalnu orijentaciju i savetovanje o planiranju karijere, subvencije za zapoÅ¡ljavanje i samozapoÅ¡ljavanje, dodatno obrazovanje i obuku, podsticaje za korisnike naknade za sluÄ?aj nezaposlenosti, javne radove i druge mere kojima se podstiÄ?e zapoÅ¡ljavanje. 8 „Pregled javnih finansija u Srbiji“ (Svetska banka, 2015). 18 28. Nacionalnim akcionim planom zapoÅ¡ljavanja za 2015. godinu predviÄ‘eno je sprovoÄ‘enje sledećih mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja: posredovanja u zapoÅ¡ljavanju lica koja traže zaposlenje; profesionalne orijentacije i savetovanja o planiranju karijere; subvencija za zapoÅ¡ljavanje nezaposlenih lica iz kategorije teže zapoÅ¡ljivih (mladih do 30 godina starosti, starijih od 50 godina, viÅ¡kova zaposlenih, Roma i osoba sa invaliditetom); podrÅ¡ke samozapoÅ¡ljavanju; dodatnog obrazovanja i obuke; podsticaja za zapoÅ¡ljavanje korisnika novÄ?ane naknade; javnih radova; mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja za osobe sa invaliditetom; sufinansiranje programa ili mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja predviÄ‘enih lokalnim akcionim planovima zapoÅ¡ljavanja sredstvima iz republiÄ?kog budžeta (po zahtevu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave); i ukljuÄ?ivanje korisnika finansijske socijalne pomoći na tržiÅ¡te rada. 29. Prema podacima Nacionalne službe za zapoÅ¡ljavanje (NSZ), merama aktivne politike zapoÅ¡ljavanja koje je NSZ sprovela u toku 2013. godine obuhvaćeno je 99.946 nezaposlenih, odnosno 12,9 odsto proseÄ?nog broja nezaposlenih iz evidencije NSZ.9 Sredstva izdvojena za ove mere u 2013. godini iznosila su 1,180,000,000 dinara, odnosno oko 0,03 odsto BDP-a. Radni odnos zasnovala su 21.932 korisnika mera, odnosno 21,94 odsto ukupnog broja lica obuhvaćenih merama aktivne politike zapoÅ¡ljavanja. Pored toga, broj teÅ¡ko zapoÅ¡ljivih osoba obuhvaćenih merama aktivne politike zapoÅ¡ljavanja iznosio je 91.038, odnosno 91,09 odsto ukupnog broja osoba obuhvaćenih merama aktivne politike zapoÅ¡ljavanja (99.946). Tokom 2013. godine, mere i aktivnosti namenjene podsticanju zaposlenosti i profesionalne rehabilitacije osoba sa invaliditetom koje je sprovela Nacionalna služba zapoÅ¡ljavanja finansirane su iz Budžetskog fonda za profesionalnu rehabilitaciju i podsticanje zapoÅ¡ljavanja osoba sa invaliditetom u ukupnom iznosu od 405.289.255,25 dinara. 30. Ova sredstva utroÅ¡ena su za sprovoÄ‘enje tri mere, odnosno: mere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije, za koje je upotrebljeno 27.273.913,55 dinara (ili 6,7 odsto), podsticanje zapoÅ¡ljavanja osoba sa invaliditetom, za Å¡ta je utroÅ¡eno 360.664.226,31 dinara (89,0 odsto), i nadoknadu troÅ¡kova adaptacije radnih mesta osoba sa invaliditetom zaposlenih pod posebnim uslovima, za Å¡ta je izdvojeno 17.351.115,39 dinara (ili 4,3 odsto)10. Sredstva namenjena za mere aktivne politike zapoÅ¡ljavanja u Zakonu o budžetu Republike Srbije za 2014. godinu bila su znatno niža nego prethodne godine i iznosila su 600.000.000 dinara, uz dodatnih 519.000.000 dinara namenjenih za Budžetski fond za profesionalnu rehabilitaciju i podsticanje zapoÅ¡ljavanja osoba sa invaliditetom. MeÄ‘utim, ukupan broj osoba pokrivenih merama aktivne politike zapoÅ¡ljavanja ostao je isti jer je naglasak stavljen na intenziviranje nefinansijskih mera. Finansijske mere (pripravniÄ?ki staž, obuka za tržiÅ¡te rada, obuka na zahtev poslodavca, subvencije za samozapoÅ¡ljavanje, funkcionalno osnovno obrazovanje odraslih, subvencije za zapoÅ¡ljavanje, javni radovi, subvencije za zarade osoba sa invaliditetom bez radnog iskustva i inicijative podrÅ¡ke osobama sa invaliditetom) imale su veoma ograniÄ?en obuhvat: u njih su godine 2014. bile ukljuÄ?ene 5.924 osobe, u poreÄ‘enju sa 12.517 ljudi koliko su ove mere obuhvatile u 2013. 31. Rezultati studija kojim je vrednovan uÄ?inak mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja sprovedenih u Republici Srbiji mogu se sumirati na sledeći naÄ?in: mere namenjene aktivnom traženju zaposlenja nisu proizvele znaÄ?ajnije neto efekte, njihov intenzitet je skroman, troÅ¡kovno su 9 Izvor: NSZ. ProseÄ?an broj nezaposlenih u evidenciji NSZ u 2013. godini bio je 774.890. 10 IzveÅ¡taj o sprovoÄ‘enju Nacionalnog akcionog plana zapoÅ¡ljavanja za 2013. godinu. 19 efikasne i korisnije su za osobe sa nižim stepenom obrazovanja. Programi obuke imaju dugoroÄ?ne pozitivne efekte, dok najveće neto efekte ostvaruju programi obuke na zahtev konkretnog poslodavca. Najsnažniji neposredni uticaj imaju programi pružanja direktnih subvencija za zapoÅ¡ljavanje, ali su oni najÄ?ešće skupi, i zakljuÄ?ak je da bi do novog zapoÅ¡ljavanja doÅ¡lo i bez takve finansijske podrÅ¡ke. Pa ipak, ove mere su znaÄ?ajne, naroÄ?ito u situaciji niske tražnje za radnom snagom. Programi samozapoÅ¡ljavanja su korisni kao sredstvo za podrÅ¡ku i intenziviranje oporavka ponude radne snage. Programi javnih radova daju znaÄ?ajnije efekte kada se sprovode kao sredstva za aktiviranje radne snage i socijalno aktiviranje nego kao mera za podsticanje zapoÅ¡ljivosti i zapoÅ¡ljavanja, i imaju naroÄ?ito snažan psiholoÅ¡ki uticaj na korisnike. 4. Sistem za upravljanje socijalnim pitanjima Programa 32. Program će koristiti Sistem za upravljanje socijalnim pitanjima (Social Management System, SMS) kako bi se osiguralo adekvatno identifikovanje, izbegavanje ili ublažavanje mogućeg negativnog uticaja na socijalnu situaciju. UopÅ¡teno govoreći, cilj Sistema za upravljanje socijalnim pitanjima je spreÄ?avanje i ublažavanje mogućeg negativnog uticaja aktivnosti Programa na stanovniÅ¡tvo, i to naroÄ?ito u pogledu: ï‚· mogućeg smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru; ï‚· mogućeg neravnomernog rodnog uticaja smanjenja broja zaposlenih; ï‚· žalbenih postupaka, posredstvom mehanizama za pokretanje, voÄ‘enje i reÅ¡avanje sporova koji mogu nastati kao posledica smanjenja broja zaposlenih. 33. Sistem za upravljanje životnom sredinom i socijalnim pitanjima (Environmental and Social Management System, ESMS) obuhvata: ï‚· regulatorni i pravni okvir; ï‚· institucionalne mehanizme i institucionalni kapacitet za identifikaciju rizika po životnu sredinu i socijalnih rizika, i sprovoÄ‘enje, praćenje i odgovor na evaluaciju mera za ublažavanje tih rizika; ï‚· žalbenih postupaka, ukljuÄ?ujući procedure i alate Ä?ijom primenom pogoÄ‘ene osobe mogu da reÅ¡e sporove; ï‚· procese za praćenje i evaluaciju. 34. Korisnik kredita je odgovoran za sprovoÄ‘enje Sistema za upravljanje životnom sredinom i socijalnim pitanjima i da osigura ispunjenje predloženih radnji za akcija rizika. 4.1. Pravni okvir 35. Pravo na rad je osnovno pravo propisano i zajemÄ?eno Ustavom Republike Srbije („Službeni glasnik Republike Srbije br. 98/2006), Ä?iji Ä?lan 60 glasi: „JemÄ?i se pravo na rad, u skladu sa zakonom. Svako ima pravo na slobodan izbor rada. Svima su, pod jednakim uslovima, dostupna sva radna mesta. Svako ima pravo na poÅ¡tovanje dostojanstva svoje liÄ?nosti na radu, bezbedne i zdrave uslove rada, potrebnu zaÅ¡titu na radu, ograniÄ?eno radno vreme, dnevni i nedeljni odmor, plaćeni godiÅ¡nji odmor, praviÄ?nu naknadu za rad i na pravnu zaÅ¡titu za sluÄ?aj prestanka radnog odnosa. Niko se tih prava ne može odreći. Ženama, omladini i invalidima omogućuju se posebna zaÅ¡tita na radu i posebni uslovi rada, u skladu sa zakonom.“ 20 36. Pored toga, Ustavom se zabranjuje diskriminacija (Ä?lan 21), ukljuÄ?ujući diskriminaciju po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, druÅ¡tvenog porekla, roÄ‘enja, veroispovesti, politiÄ?kog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihiÄ?kog ili fiziÄ?kog invaliditeta. ÄŒlanom 26 zabranjuju se ropstvo i prinudni rad. ÄŒlanom 69 se garantuje pravo na socijalnu zaÅ¡titu, ukljuÄ?ujući naknadu u sluÄ?aju privremene nezaposlenosti. ÄŒlanom 36 se garantuje pravo na jednaku zaÅ¡titu prava i pravo na žalbu. 37. Republika Srbija je ratifikovala viÅ¡e konvencija MeÄ‘unarodne organizacije rada, ukljuÄ?ujući i osnovne konvencije (Konvencija o sindikalnim slobodama i zaÅ¡titi sindikalnih prava iz 1948. (br. 87), Konvencija o pravima radnika na organizovanje i kolektivne pregovore iz 1949. (br. 98), Konvencija o prinudnom radu iz 1930. (br. 29), Konvencija o ukidanju prinudnog rada iz 1957. (br. 105), Konvencija o minimalnim godinama za zapoÅ¡ljavanje iz 1973. (br. 138), Konvencija o najgorim oblicima deÄ?ijeg rada iz 1999. (br. 182), Konvencija o jednakosti nagraÄ‘ivanja muÅ¡ke i ženske radne snage iz 1951. (br. 100), Konvencija o radnicima sa porodiÄ?nim obavezama iz 1981. (br. 156), Konvencija o tripartitnim konsultacijama (meÄ‘unarodni standardi rada) iz 1976. (br. 144) i Konvencija o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca iz 1982. (br. 158)). 38. Oblast tržiÅ¡ta rada i zapoÅ¡ljavanja ureÄ‘uje korpus zakona i propisa o radu koji su tokom poslednjih deset godina temeljno izmenjeni. Zakon o radu iz 2005. godine, sa najnovijim izmenama i dopunama usvojenim u avgustu 2014, predstavlja osnovni zakon kojim se ureÄ‘uju prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca, radno vreme, bezbednost i zdravlje na radu, zarade, odreÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih, prestanak radnog odnosa, otpremnine, rad van radnog odnosa, organizacija zaposlenih (sindikata) i poslodavaca, kao i kolektivno pregovaranje. 39. Pravni okvir kojim se ureÄ‘uje naÄ?in odreÄ‘ivanja viÅ¡ka zaposlenih usled tehnoloÅ¡kih, ekonomskih ili organizacionih promena i reÅ¡avanje takvog viÅ¡ka Ä?ine sledeći propisi: 40. Zakon o radu („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13 i 75/14) važi za sve zaposlene na teritoriji Republike Srbije, osim ako pojedinim njegovim odredbama nije drugaÄ?ije propisano. Odredbe ovog zakona primenjuju se i na zaposlene u državnim organima, organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave i javnim službama, ako zakonom nije drukÄ?ije odreÄ‘eno. Zakonom se ureÄ‘uju prava zaposlenih i obaveze poslodavaca u sluÄ?ajevima prestanka radnog odnosa i utvrÄ‘ivanja viÅ¡ka zaposlenih (Ä?lanovi 153-160). Zakonom je propisan i mehanizam za reÅ¡avanje spornih pitanja zasnovan na ulozi arbitra (Ä?lanovi 194- 195). Zakon o radu omogućava zaposlenom da pokrene spor pred nadležnim sudom. 41. Zakon o radu se opsežno bavi pitanjima bezbednosti i zdravlja na radu. Prema ovom zakonu, zaposleni ima pravo na bezbednost i zaÅ¡titu života i zdravlja na radu, zdravstvenu zaÅ¡titu i zaÅ¡titu liÄ?nog integriteta i drugih prava u sluÄ?aju bolesti, gubitka ili smanjenja radne sposobnosti i starosti (Ä?lanovi 80-83). Prema Ä?lanovima 84 do 88 Zakona o radu, zaposleni mlaÄ‘i od 18 godina ne mogu da rade na poslovima na kojima se obavlja naroÄ?ito težak fiziÄ?ki rad, rad pod zemljom, pod vodom ili na velikoj visini, koji ukljuÄ?uju izlaganje Å¡tetnom zraÄ?enju ili sredstvima koja su otrovna, kancerogena ili koja prouzrokuju nasledna oboljenja, kao i rizik po zdravlje zbog hladnoće, toplote, buke ili vibracije, niti mogu da rade preko 35 Ä?asova nedeljno, odnosno sedam Ä?asova dnevno, ili noću. 21 42. Pored zaÅ¡tite lica mlaÄ‘ih od 18 godina, Zakonom o radu propisano je da lica mlaÄ‘a od 21 godine mogu da rade na poslovima na kojima se obavlja naroÄ?ito težak fiziÄ?ki rad, rad pod zemljom, pod vodom ili na velikoj visini samo na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa kojim se utvrÄ‘uje da takav rad nije Å¡tetan za njihovo zdravlje. 43. Zakonom o radu propisano je i da zaposlene žene za vreme trudnoće i zaposlene žene koje doje decu ne mogu da rade na poslovima koji su, po nalazu nadležnog zdravstvenog organa, Å¡tetni za njihovo zdravlje i zdravlje dece, a naroÄ?ito na poslovima koji zahtevaju podizanje tereta ili na kojima postoji Å¡tetno zraÄ?enje ili izloženost ekstremnim temperaturama i vibracijama. Pored toga, zakonom je odreÄ‘eno da zaposlene žene za vreme trudnoće i zaposlene žene koje doje decu ne mogu da rade prekovremeno i noću tokom poslednjih osam nedelja trudnoće, kao i prekovremeno i noću tokom prve 32 nedelje trudnoće ako bi takav rad bio Å¡tetan za njihovo zdravlje i zdravlje dece. Prema ovom zakonu, jedan od roditelja sa detetom do tri godine života može da radi prekovremeno, odnosno noću, samo uz svoju pisanu saglasnost. 44. Zakon o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 68/2015) usvojen je u julu 2015. i jedan je od kljuÄ?nih propisa kojim će se urediti optimizacija i racionalizacija javnog sektora u okviru mera fiskalne konsolidacije. Zakon će biti na snazi do 31. decembra 2018. godine i primenjivaće se na sve zaposlene u javnom sektoru, osim u javnim preduzećima osnovanim od strane Republike Srbije. U smislu ovog zakona, u javni sektor spadaju državni organi, javne službe, organi autonomne pokrajine i lokalne samouprave. Njime se ureÄ‘uju procedure za sprovoÄ‘enje ciljanih mera racionalizacije usled organizacionih promena, ukljuÄ?ujući prevremeno penzionisanje, sporazumni prestanak radnog odnosa i utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih. Prema ovom zakonu, na poÄ?etku svake kalendarske godine (osim 2015), Vlada donosi akt kojim se utvrÄ‘uje maksimalan broj zaposlenih na neodreÄ‘eno vreme u javnom sektoru. Subjekti iz javnog sektora dužni su da smanje broj zaposlenih najmanje do maksimalnog broja zaposlenih najkasnije do 30. juna svake kalendarske godine. Zakonom je propisano da su podaci o broju zaposlenih javni i objavljuju se na internet stranicama subjekata iz javnog sektora. Pored toga, zakonom su predviÄ‘ene i novÄ?ane kazne za rukovodioce subjekata iz javnog sektora ako zaposle viÅ¡e radnika nego Å¡to je predviÄ‘eno aktom kojim se utvrÄ‘uje maksimalni broj zaposlenih. 45. Zakon o državnim službenicima („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 99/2014) ureÄ‘uje prava i obaveze državnih službenika. U smislu ovog zakona, državni službenik je lice Ä?ije se radno mesto sastoji od poslova iz delokruga organa državne uprave, sudova, javnih tužilaÅ¡tava, RepubliÄ?kog javnog pravobranilaÅ¡tva, službi Narodne skupÅ¡tine, predsednika Republike, Vlade, Ustavnog suda i službi organa Ä?ije Ä?lanove bira Narodna skupÅ¡tina („državnih organa“) ili s njima povezanih opÅ¡tih pravnih, informatiÄ?kih, materijalno-finansijskih, raÄ?unovodstvenih i administrativnih poslova. 46. Državni službenici nisu narodni poslanici, predsednik Republike, sudije Ustavnog suda, Ä?lanovi Vlade, sudije, javni tužioci, zamenici javnih tužilaca i druga lica koja na funkciju bira Narodna skupÅ¡tina ili postavlja Vlada i lica koja prema posebnim propisima imaju položaj funkcionera. 22 47. Ovim zakonom je osnovana Služba za upravljanje kadrovima (Ä?lan 158), koja služi kao interno tržiÅ¡te rada, pruža usluge obuke državnim službenicima i vodi Centralnu kadrovsku evidenciju koja obuhvata i informacije o nerasporeÄ‘enim državnim službenicima. 48. Odredba o jednakoj dostupnosti radnih mesta uneta je u ovaj zakon (Ä?lan 9), i njome se propisuje da su sva radna mesta dostupna kandidatima pod jednakim uslovima. Izbor kandidata zasniva se na struÄ?noj osposobljenosti, znanju i veÅ¡tinama. Pri zapoÅ¡ljavanju u državne organe vodi se raÄ?una o tome da nacionalni sastav, zastupljenost polova i broj osoba sa invaliditetom odslika u najvećoj mogućoj meri strukturu stanovniÅ¡tva. 49. Ovim zakonom ureÄ‘uje se i prestanak radnog odnosa u sluÄ?aju znaÄ?ajnih organizacionih promena ili spajanja odnosno ukidanja pojedinih organizacionih jedinica (Ä?lanovi 133-137). Zakonom su ureÄ‘ena i prava nerasporeÄ‘enih državnih službenika (Ä?lanovi 138-139). Zakonom o državnim službenicima ureÄ‘en je i mehanizam za ulaganje žalbi koji se zasniva na zakonu kojim se ureÄ‘uje opÅ¡ti upravni postupak (Ä?lanovi 142-144). 50. Zakon o zapoÅ¡ljavanju i osiguranju za sluÄ?aj nezaposlenosti („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 36/09 i 88/10) pruža pravni okvir za planiranje i sprovoÄ‘enje mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja, Ä?ime se uspostavlja bolja ravnoteža izmeÄ‘u aktivne i pasivne politike zapoÅ¡ljavanja. IzmeÄ‘u ostalog, ovim propisom se ureÄ‘uju okvir za planiranje politike zapoÅ¡ljavanja i mera te politike, obaveza utvrÄ‘ivanja planova zapoÅ¡ljavanja za nezaposlene korisnike usluga Nacionalne službe zapoÅ¡ljavanja (NSZ) i novÄ?ana nadoknada za vreme nezaposlenosti. Zakonom se ureÄ‘uju prava i obaveze nezaposlenih, odnosno, izmeÄ‘u ostalog, pravo na besplatno korišćenje usluga NSZ; utvrÄ‘ivanje individualnog plana zapoÅ¡ljavanja sa NSZ; uÄ?estvovanje u programima i merama aktivne politike zapoÅ¡ljavanja; i ostvarivanje novÄ?ane naknade za vreme nezaposlenosti. Propisano je i da nezaposleni koji pripada kategoriji teže zapoÅ¡ljivih lica može imati prednost u sprovoÄ‘enju mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja. 51. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoÅ¡ljavanju osoba sa invaliditetom („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 36/09 i 88/10) ureÄ‘uje oblast zapoÅ¡ljavanja i profesionalne rehabilitacije osoba sa invaliditetom u skladu sa meÄ‘unarodnim i domaćim propisima i kretanjima na tržiÅ¡tu rada. Ovim propisom su ureÄ‘eni podsticaji, mere i radnje usmerene na stvaranje preduslova za ukljuÄ?ivanje osoba sa invaliditetom na tržiÅ¡te rada u skladu sa naÄ?elima jednakosti i konkurentnosti. 52. Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 107/2005, 109/2005 57/2011, 110/2012, 119/2012, 99/2014, 123/2014 i 126/2014) propisuje da su lica koja imaju pravo na novÄ?anu nadoknadu po osnovu nezaposlenosti osiguranici obaveznog zdravstvenog osiguranja (Ä?lanovi 17 i 22). 53. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 34/03, 64/04, 84/04, 85/05, 101/05, 63/06 – US, 5/09, 107/09 i 101/10) navodi da lica za Ä?ijim je radom prestala potreba imaju pravo na penzijsko osiguranje dok ostvaruju novÄ?anu naknadu po osnovu nezaposlenosti (Ä?lan 11). 54. Zakon o mirnom reÅ¡avanju radnih sporova („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 125/2004 i 104/2009) ureÄ‘uje naÄ?in i postupak mirnog reÅ¡avanja kolektivnih i individualnih 23 radnih sporova, izbor, prava i obaveze miritelja i arbitara i druga pitanja od znaÄ?aja za mirno reÅ¡avanje radnih sporova. Individualnim radnim sporom se smatra spor povodom diskriminacije i zlostavljanja na radu, otkaza ugovora o radu i ugovaranja i isplate minimalne zarade. U skladu sa ovim zakonom osnovana je i Agencija za mirno reÅ¡avanje radnih sporova. 55. Zakon o zaÅ¡titi uzbunjivaÄ?a („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 128/2014) ureÄ‘uje prava i obaveze uzbunjivaÄ?a (fiziÄ?kih lica koja prijave navodnu korupciju ili druge nezakonite poslovne radnje) i poslodavaca. U skladu sa ovim zakonom, zaÅ¡tita se obezbeÄ‘uje ne samo zaposlenima u radnom odnosu, već i onima izvan radnog odnosa, volonterima i licima koja obavljaju svaki drugi faktiÄ?ki rad za poslodavca. U skladu sa ovim zakonom, zaÅ¡tita se obezbeÄ‘uje ne samo zaposlenima u radnom odnosu, već i onima izvan radnog odnosa, volonterima i licima koja obavljaju svaki drugi faktiÄ?ki rad za poslodavca. Uzbunjivanje se definiÅ¡e kao otkrivanje informacije o krÅ¡enju propisa, krÅ¡enju ljudskih prava, vrÅ¡enju javnog ovlašćenja protivno svrsi zbog koje je povereno, opasnosti po život, javno zdravlje, bezbednost, životnu sredinu, kao i radi spreÄ?avanja Å¡tete velikih razmera. 56. Odredbama zakona se ureÄ‘uju obaveze poslodavca u vezi sa uzbunjivanjem. Poslodavac je dužan da svim radno angažovanim licima dostavi pismeno obaveÅ¡tenje o pravima iz ovog zakona i odredi lice ovlašćeno za prijem informacije i voÄ‘enje postupka u vezi sa uzbunjivanjem. 57. Poslodavac koji ima viÅ¡e od deset zaposlenih je dužan da opÅ¡tim aktom uredi postupak unutraÅ¡njeg uzbunjivanja, kao i da taj opÅ¡ti akt istakne na svojoj oglasnoj tabli. Ako poslodavac ima internet stranicu, i ako za to postoje tehniÄ?ke mogućnosti, poslodavac je dužan da postupak uzbunjivanja objavi i na toj stranici. 58. Korpusom kolektivnih ugovora dodatno se ureÄ‘uju prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca u razliÄ?itim sektorima, ukljuÄ?ujući javne službe (prosvetu, zdravstvo, socijalnu zaÅ¡titu i kulturu), državne organe i unutraÅ¡nje poslove. Tim kolektivnim ugovorima pružaju se prava u najmanju ruku na nivou onih propisanih Zakonom o radu, a u pojedinim sluÄ?ajevima sadrže odredbe koje su povoljnije po zaposlene. Neki od ovih kolektivnih ugovora sadrže i odredbe kojima se ureÄ‘uje odreÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih, koje ćemo razmotriti u daljem tekstu ove analize. 59. U analizi predstavljenoj u matrici u daljem tekstu navodi se kako se ovi propisi odnose na konkretne oblasti i pitanja vezana za prekid radnog odnosa usled znaÄ?ajnih promena programa, programa, organizacije, strukture ili tehnologije poslodavca (odreÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih). 24 Obrazloženje i obim smanjenja broja zaposlenih U skladu sa Zakonom o radu (Ä?lan 153), poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom ako će „usled tehnoloÅ¡kih, ekonomskih ili organizacionih promena“ doći do prestanka potrebe za radom zaposlenog ili smanjenja obima posla. Zakon obavezuje poslodavca da donese program reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih ako prestane potreba za radom zaposlenih u okviru perioda od 30 dana u sledećim sluÄ?ajevima (Å¡to predstavlja definiciju kolektivnog otkaza ugovora o radu): 1) ako je viÅ¡ak 10 zaposlenih kod poslodavca koji ima u radnom odnosu od 20 do 99 zaposlenih na neodreÄ‘eno vreme; 2) ako je viÅ¡ak 10 odsto zaposlenih kod poslodavca koji ima u radnom odnosu od 100 do 300 zaposlenih na neodreÄ‘eno vreme; 3) ako je viÅ¡ak 30 zaposlenih kod poslodavca koji ima u radnom odnosu preko 300 zaposlenih na neodreÄ‘eno vreme; 4) ako je viÅ¡ak 20 zaposlenih, bez obzira na broj zaposlenih, u okviru perioda od 90 dana. Zakonom je propisano da program reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih mora da sadrži sledeće elemente: i. razloge prestanka potrebe za radom zaposlenih; ii. ukupan broj zaposlenih kod poslodavca; iii. broj, kvalifikacionu strukturu, godine starosti i staž osiguranja (u godinama) zaposlenih koji su viÅ¡ak i poslove koje obavljaju; iv. kriterijume za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih; v. mere za zapoÅ¡ljavanje: premeÅ¡taj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, nepuno radno vreme ali ne kraće od polovine punog radnog vremena i druge mere; vi. sredstva za reÅ¡avanje socijalno-ekonomskog položaja viÅ¡ka zaposlenih; vii. rok u kome će biti otkazan ugovor o radu. Državni službenici Zakonom o državnim službenicima i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u državnim organima ureÄ‘uje se pitanje viÅ¡ka državnih službenika. ÄŒlanovima 133 do 137 ureÄ‘en je prestanak radnog odnosa u sluÄ?aju znaÄ?ajnih organizacionih promena ili spajanja odnosno ukidanja pojedinih organizacionih jedinica. Zakonom o državnim službenicima propisano je da u sluÄ?aju ukidanja pojedinih radnih mesta prekobrojni državni službenici mogu biti premeÅ¡teni na druga radna mesta. Pri premeÅ¡taju prednost imaju državni službenici sa boljim ocenama u poslednje tri godine. ÄŒlanovima 138 i 139 ureÄ‘ena su prava nerasporeÄ‘enih državnih službenika. Podaci o nerasporeÄ‘enim državnim službenicima upisuju se u evidenciju Službe za upravljanje kadrovima, i oni se uzimaju u obzir pri popunjavanju pozicija kroz interno tržiÅ¡te rada. Državni službenici imaju pravo na zaradu dok su nerasporeÄ‘eni. NerasporeÄ‘enom državnom službeniku prestaje radni odnos u državnoj upravi ako u roku od 25 dva meseca ne bude premeÅ¡ten u drugi državni organ. Konsultacije sa radnicima Zakonom o radu je propisana obaveza konsultacija sa sindikatima. Poslodavac je dužan da predloženi program reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih dostavi reprezentativnom sindikatu ili radniÄ?koj organizaciji, kao i Nacionalnoj službi za zapoÅ¡ljavanje, u roku od osam dana od donoÅ¡enja, radi davanja miÅ¡ljenja (Ä?lanovi 154 i 156). Obaveza poslodavca da razmotri alternativne mere za spreÄ?avanje otkaza ugovora o radu Zakonom o radu (Ä?lanovi 155 i 156) propisana je obaveza poslodavca da razmotri alternativne mere u cilju spreÄ?avanja otkaza ugovora o radu, ukljuÄ?ujući premeÅ¡taj na drugo radno mesto, prekvalifikaciju, rad kod drugog poslodavca, dokvalifikaciju i nepuno radno vreme. Kriterijumi za odreÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih Zabrana diskriminacije i zaÅ¡tita odreÄ‘enih kategorija zaposlenih Zakonom o radu (Ä?lan 157) propisano je da kriterijum za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih ne može da bude odsustvovanje zaposlenog sa rada zbog privremene spreÄ?enosti za rad, trudnoće, porodiljskog odsustva, nege deteta i posebne nege deteta. Pored toga, Ä?lanovima 18 do 20 Zakona o radu zabranjena je neposredna i posredna diskriminacija s obzirom na pol, jezik, rasu, boju kože, starost, trudnoću, zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, nacionalnu pripadnost, veroispovest, braÄ?ni status, porodiÄ?ne obaveze, seksualno opredeljenje, politiÄ?ko ili drugo uverenje, socijalno poreklo, imovinsko stanje, služenje vojnog roka, Ä?lanstvo u politiÄ?kim organizacijama, sindikatima ili neko drugo liÄ?no svojstvo. Ova odredba odnosi se i na otkaz ugovora o radu. U Ä?lanu 183 naveden je spisak neopravdanih razloga za otkaz ugovora o radu. Posebnim kolektivnim ugovorima propisani su i dodatni kriterijumi. Sledeće kategorije zaposlenih uživaju naroÄ?itu zaÅ¡titu: predstavnici zaposlenih (Ä?lan 188: zabrana otkaza ugovora o radu tokom trajanja mandata); trudnice i/ili zaposlene na porodiljskom odsustvu; i zaposleni sa porodiÄ?nim obavezama (Ä?lan 187: odsustvo sa rada radi nege deteta i odsustvo sa rada radi posebne nege deteta). Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u osnovnim i srednjim Å¡kolama i domovima uÄ?enika („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 21/2015) sadrži odredbe kojima se propisuje uzimanje u obzir broja dece do 26 godina starosti u porodici, zdravstveno stanje ili invaliditet, imovno stanje, obrazovanje i doprinos radu zaposlenog. Kolektivnim ugovorom se naroÄ?ito Å¡tite majke dece mlaÄ‘e od dve godine, trudnice, samohrani roditelji, roditelji dece sa invaliditetom, i jedan supružnik u sluÄ?aju da oba supružnika rade u istoj organizaciji. ÄŒlanovima 49 do 52 Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u državnim organima („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 25/2015) utvrÄ‘uju se kriterijumi za odreÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih, ukljuÄ?ujući radni staž, doprinos radu, broj dece do 26 godina zaposlenog i zdravstveno stanje. Kolektivnim ugovorom se naroÄ?ito Å¡tite majke dece mlaÄ‘e od dve godine Ä?iji meseÄ?ni prihodi po Ä?lanu domaćinstva ne prelaze iznos minimalne zarade. Zakonom o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru propisano je da se skup kriterijuma za racionalizaciju zasniva na analizi a) zakonodavnog i 26 strateÅ¡kog okvira svakog državnog organa odnosno javne službe i b) finansijskih i kadrovskih resursa; kao i c) obavezi zadovoljavanja potreba korisnika javnih usluga. Kriterijumi obuhvataju i obavezu zapoÅ¡ljavanja osoba sa invaliditetom (Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoÅ¡ljavanju osoba sa invaliditetom iz 2009. godine) odnosno obavezu voÄ‘enja raÄ?una o poznavanju jezika nacionalnih manjina. NaÄ?in smanjenja broja zaposlenih i otpremnine Zakonom o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru propisane su sledeće metode za smanjenje broja zaposlenih (ažurirano posle odluke Ustavnog suda da obustavi primenu Ä?lana 20 ovog Zakona): 1) Sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu novÄ?ane naknade odnosno otpremnine: zaposleni utvrÄ‘eni kao viÅ¡ak imaju mogućnost da sporazumno raskinu radni odnos uz isplatu novÄ?ane naknade odnosno otpremnine. Zakonom su propisane tri mogućnosti za obraÄ?un ove naknade: i) Osnovica je 30 odsto proseÄ?ne zarade zaposlenog isplaćene u poslednja tri meseca koja prethode mesecu prestanka radnog odnosa, ili 30 odsto proseÄ?ne zarade isplaćene u Republici Srbiji, u zavisnosti od toga Å¡ta je za zaposlenog povoljnije. Ova osnovica se uvećava za 30 odsto za svaku godinu rada u radnom odnosu u javnom sektoru, s tim Å¡to ukupna visina novÄ?ane naknade ne može biti veća od 8.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Ovu mogućnost mogu da iskoriste zaposleni kojima na dan prestanka radnog odnosa nedostaje viÅ¡e od dve godine do ispunjenja uslova za penziju u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ova kategorija zaposlenih nema pravo na isplatu naknade za sluÄ?aj nezaposlenosti. ii) Å est proseÄ?nih zarada isplaćenih u Republici Srbiji za mesec koji prethodi mesecu prestanka radnog odnosa za zaposlene kojima na dan prestanka radnog odnosa nedostaje do dve godine do ispunjenja uslova za penziju. Ova kategorija zaposlenih nema pravo na isplatu naknade za sluÄ?aj nezaposlenosti. iii) ÄŒetiri proseÄ?ne zarade u Republici Srbiji za mesec koji prethodi mesecu prestanka radnog odnosa za zaposlene koji na dan prestanka radnog odnosa ispunjavaju uslove za prevremenu starosnu penziju. Ova kategorija zaposlenih nema pravo na isplatu novÄ?ane naknade odnosno otpremnine za odlazak u penziju. 2) Otkaz ugovora o radu uz isplatu novÄ?ane naknade odnosno otpremnine. Za zaposlene koji ne pristanu na sporazumni prestanak radnog odnosa, organizaciona jedinica (poslodavac) dužna je da donese program reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih u skladu sa Zakonom o radu. Zaposleni koji je utvrÄ‘en kao viÅ¡ak zaposlenih ima pravo na otpremninu koja se obraÄ?unava u skladu sa odgovarajućim zakonom ili kolektivnim ugovorom, i to na osnovu dužine radnog staža (u godinama) u javnom sektoru. Poslodavac je dužan da otpremninu isplati u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Ova kategorija zaposlenih ima pravo na isplatu naknade za sluÄ?aj nezaposlenosti. Zakonom o radu (Ä?lan 158) propisan je minimalni iznos otpremnine koji je poslodavac dužan da isplati zaposlenom pre otkaza ugovora o radu ako „usled tehnoloÅ¡kih, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem odreÄ‘enog posla ili doÄ‘e do smanjenja obima posla“. Iznos otpremnine utvrÄ‘uje se ugovorom o radu ali ne može biti manji od niži od zbira trećine zarade za svaku navrÅ¡enu godinu u radnom odnosu kod poslodavca. ÄŒlanom 53 Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u državnim organima otpremnina je 27 utvrÄ‘ena u iznosu od 30 odsto zarade za svaku godinu u radnom odnosu kod poslodavca. Isplata neisplaćenih zarada. ÄŒlanom 186 Zakona o radu utvrÄ‘ena je obaveza poslodavca da zaposlenom u sluÄ?aju prestanka radnog odnosa isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario. Poslodavac je dužan da ove obaveze isplati najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Pristup penzijskom i zdravstvenom osiguranju Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da su lica koja imaju pravo na novÄ?anu naknadu Nacionalne službe za zapoÅ¡ljavanje po osnovu nezaposlenosti i nezaposlena lica osiguranici obaveznog zdravstvenog osiguranja (Ä?lanovi 17 i 22). Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da lica za Ä?ijim je radom prestala potreba imaju pravo na penzijsko osiguranje dok ostvaruju novÄ?anu naknadu prema propisima o radu i zapoÅ¡ljavanju (Ä?lan 11). Pravni lekovi i postupak po žalbi povodom otkaza ugovora o radu Zakonom o radu propisan je mehanizam za reÅ¡avanje sporova zasnovan na arbitraži (Ä?lan 194). U sluÄ?aju mirnog reÅ¡avanja spora posredstvom arbitraže, odluka se donosi u roku od 10 dana. Pored toga, zakonom se zaposlenom daje i pravo da pokrene spor pred nadležnim sudom (Ä?lan 195). Rok za pokretanje spora je 60 dana od dana dostavljanja reÅ¡enja zaposlenom. U ovim sporovima sude redovni sudovi. ÄŒlanom 21 Zakona o ureÄ‘enju sudova (2002) propisano je da opÅ¡tinski sud u prvom stepenu sudi u sporovima povodom prestanka radnog odnosa. ÄŒlanom 30 Zakona o mirnom reÅ¡avanju radnih sporova predviÄ‘ena je mogućnost reÅ¡avanja sporova o otkazu ugovora o radu pred arbitrom. ÄŒlanovima 142 do 144 Zakona o državnim službenicima predviÄ‘en je dvostepeni žalbeni postupak. Žalbena komisija (sastavljena od imenovanih državnih službenika) razmatra žalbe državnih službenika i odluÄ?uje o njima. U ovom sluÄ?aju primenjuje se opÅ¡ti upravni postupak. Žalbena komisija je dužna da odluÄ?i o žalbi u roku od 30 dana od dana njenog prijema. Zaposleni može protiv odluke Žalbene komisije da pokrene upravni spor. Naknada Å¡tete za nezakoniti prestanak radnog odnosa ÄŒlanom 191 Zakona o radu propisuje se obaveza isplate naknade Å¡tete u sluÄ?ajevima u kojima sud utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova. Naknada Å¡tete umesto vraćanja na rad iznosi: - najviÅ¡e 18 zarada zaposlenog ako zaposleni ne zahteva da se vrati na rad, odnosno - najviÅ¡e 36 zarada zaposlenog na zahtev poslodavca ili u sluÄ?aju da postoje okolnosti koje ukazuju da nastavak radnog odnosa nije moguć. 28 60. Pravni okvir kojim se ureÄ‘uje odreÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih u naÄ?elu je usaglaÅ¡en sa meÄ‘unarodnim standardima i konvencijama MOR. 4.2. Institucionalni okvir 61. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave (MDULS) je telo odgovorno za sprovoÄ‘enje Programa. Kao takvo, ono je odgovorno da osigura adekvatno sprovoÄ‘enje Sistema za upravljanje socijalnim pitanjima. MDULS koordinira Ä?itav proces sprovoÄ‘enja Strategije reforme državne uprave, kao i sa njim povezan sveobuhvatni proces racionalizacije i optimizacije državne uprave. MDULS je izradilo Akcioni plan i opÅ¡te smernice koje druga ministarstva slede u procesu optimizacije. PoÅ¡to se zavrÅ¡i ažuriranje i proÅ¡irenje Centralne kadrovske evidencije u javnom sektoru, MDULS će biti zaduženo za njeno voÄ‘enje. 62. U skladu sa Zakonom o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, MDULS i Ministarstvo finansija nadležna su za budžet za otpremnine u javnom sektoru. Izuzetak su otpremnine zaposlenih u zdravstvu, za koje je odgovoran RepubliÄ?ki fond za zdravstveno osiguranje. Zakon o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru daje Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave i Ministarstvu finansija nadležnost za davanje miÅ¡ljenja o godiÅ¡njim predlozima maksimalnog broja zaposlenih koje će do 2018. godine dostavljati drugi državni organi. 63. Da bi unapredilo svoje kapacitete za upravljanje racionalizacijom, koja će se odvijati od 2015. do 2018. godine, MDULS radi na formiranju Jedinice za upravljanje promenama. Ova jedinica će koordinirati komunikacije i informisanje o politikama vezanim za sprovoÄ‘enje projekata, ukljuÄ?ujući i reformu i optimizaciju državne uprave. Pored toga, od Jedinice za upravljanje promenama se oÄ?ekuje da u svakom stadijumu reforme, nalaze funkcionalne analize pretaÄ?e u preporuke za donoÅ¡enje politika na osnovu kojih će viÅ¡i rukovodioci biti u stanju da preduzimaju konkretne mere. U Jedinici će pored državnih službenika biti angažovani i profesionalni konsultanti sa iskustvom u razliÄ?itim oblastima, a ona će biti odgovorna državnom sekretaru MDULS. 64. U cilju uspostavljanja kontakta sa zainteresovanim akterima, Ministarstvo je pripremilo strategiju i akcioni plan za komunikacije o racionalizaciji i optimizaciji državne uprave. Ova strategija je zasnovana na nalazima istraživanja javnog mnjenja sprovedenih poÄ?etkom 2015. godine. Tim za komunikacije MDULS blisko saraÄ‘uje sa savetnicima za odnose sa javnošću u drugim ministarstvima radi informisanja kako graÄ‘ana tako i zaposlenih u javnom sektoru o reformi i racionalizaciji i njihovim prednostima i rizicima. 65. Ministarstvo finansija je odgovorno za republiÄ?ki budžet; utvrÄ‘ivanje konsolidovanog bilansa javnih prihoda i javnih rashoda; sistem i politiku poreza, taksi, naknada i drugih javnih prihoda; politiku javnih rashoda; upravljanje raspoloživim sredstvima javnih finansija Republike Srbije; koordinaciju; i javni dug i finansijsku imovinu Republike Srbije. U skladu sa Zakonom o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, Ministarstvo finansija daje miÅ¡ljenje o godiÅ¡njem predlogu maksimalnog broja zaposlenih koje za svaku kalendarsku godinu do 2018. predlažu drugi državni organi i vrÅ¡i nadzor nad sprovoÄ‘enjem tog zakona. 29 66. Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja zaduženo je za kreiranje politike zapoÅ¡ljavanja Srbije. Unutar ovog ministarstva formiran je Sektor za zapoÅ¡ljavanje koji se bavi pitanjima zapoÅ¡ljavanja. Ovaj Sektor je, izmeÄ‘u ostalog, odgovoran za zapoÅ¡ljavanje u Srbiji i inostranstvu; strategiju, program i mere aktivne i pasivne politike zapoÅ¡ljavanja; zapoÅ¡ljavanje osoba sa invaliditetom i drugih lica; ostvarivanje prava na naknadu za sluÄ?aj nezaposlenosti; izradu nacionalnog standarda kvalifikacija i predlaganje mera za unapreÄ‘enje sistema obrazovanja odraslih. DugoroÄ?ni okvir za kreiranje politike zapoÅ¡ljavanja naveden je u Nacionalnoj strategiji zapoÅ¡ljavanja, 2011-2020 („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 37/2011), dok se nacionalni akcioni planovi zapoÅ¡ljavanja usvajaju na godiÅ¡njem nivou. 67. Nacionalna služba za zapoÅ¡ljavanje (NSZ) je odgovorna za sprovoÄ‘enje politike zapoÅ¡ljavanja i akcionog plana. Nacionalna služba obavlja kljuÄ?nu funkciju na tržiÅ¡tu rada Srbije poÅ¡to predstavlja posrednika izmeÄ‘u poslodavaca i lica koja traže zaposlenje. Pored toga, NSZ je odgovorna i za pružanje podrÅ¡ke licima koja traže posao koja se suoÄ?avaju sa teÅ¡koćama na tržiÅ¡tu rada tako Å¡to organizuje programe kojima podstiÄ?e njihovu zapoÅ¡ljivost, poput osposobljavanja; pruža subvencije za zarade, naroÄ?ito za osobe sa invaliditetom ili lica koja su na drugi naÄ?in stavljena u nepovoljan položaj na tržiÅ¡tu rada; pruža podrÅ¡ku licima koja se odluÄ?e za samozapoÅ¡ljavanje u cilju pokretanja sopstvenog posla; i organizuje javne radove za dugoroÄ?no nezaposlene. U tom smislu, NSZ nije samo posrednik koji osigurava funkcionisanje tržiÅ¡ta rada, već i pružalac socijalnih usluga ugroženim grupama. Posle prestanka radnog odnosa, zaposleni koji su viÅ¡ak uvode se u evidenciju NSZ kako bi imali pristup naknadi za vreme nezaposlenosti i uÄ?estvovali u programima aktivnog zapoÅ¡ljavanja i osposobljavanja. 68. Nacionalnim akcionim planom zapoÅ¡ljavanja za 2015. godinu predviÄ‘eno je sprovoÄ‘enje sledećih mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja: posredovanja u zapoÅ¡ljavanju lica koja traže zaposlenje; profesionalne orijentacije i savetovanja o planiranju karijere; subvencija za zapoÅ¡ljavanje nezaposlenih lica iz kategorije teže zapoÅ¡ljivih (mladih do 30 godina starosti, starijih od 50 godina, viÅ¡kova zaposlenih, Roma i osoba sa invaliditetom); podrÅ¡ke samozapoÅ¡ljavanju; dodatnog obrazovanja i obuke; podsticaja za zapoÅ¡ljavanje korisnika novÄ?ane naknade; javnih radova; mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja za osobe sa invaliditetom; i sufinansiranje programa ili mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja predviÄ‘enih lokalnim akcionim planovima zapoÅ¡ljavanja koje se finansiraju sredstvima iz budžeta lokalnih samouprava. 69. Zakonom o zapoÅ¡ljavanju i osiguranju za sluÄ?aj nezaposlenosti uvedena je obaveza zakljuÄ?ivanja godiÅ¡njeg Sporazuma o uÄ?inku izmeÄ‘u resornog ministarstva i NSZ sa ciljem utvrÄ‘ivanja uÄ?inka NSZ i praćenja efikasnosti sprovoÄ‘enja mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja. Od NSZ se oÄ?ekuje da ostvari uÄ?inak definisan Sporazumom kroz prilagoÄ‘avanje mera i aktivnosti specifiÄ?nostima i uslovima na lokalnim tržiÅ¡tima rada. Pored toga, oÄ?ekivani uÄ?inak filijala NSZ trebalo bi da bude kvantifikovan, a sporazumi o uÄ?inku filijala trebalo bi da budu potpisani na nivou NSZ u celini. 70. U skladu sa Zakonom o zapoÅ¡ljavanju i osiguranju za sluÄ?aj nezaposlenosti, NSZ je odgovorna za sledeće poslove zapoÅ¡ljavanja: obaveÅ¡tavanje o mogućnostima i uslovima za zapoÅ¡ljavanje; posredovanje u zapoÅ¡ljavanju u zemlji i inostranstvu; profesionalna orijentacija i savetovanje o planiranju karijere; sprovoÄ‘enje mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja; izdavanje 30 dozvole za rad strancu i licu bez državljanstva; osiguranje za sluÄ?aj nezaposlenosti; ostvarivanje prava iz osiguranja za sluÄ?aj nezaposlenosti, u skladu sa zakonom; voÄ‘enje evidencija u oblasti zapoÅ¡ljavanja; i struÄ?no-organizacione, upravne, ekonomsko-finansijske i druge opÅ¡te poslove u oblasti zapoÅ¡ljavanja i osiguranja za sluÄ?aj nezaposlenosti. 71. Nacionalna služba za zapoÅ¡ljavanje licima koja traže zaposlenje pruža: a) obaveÅ¡tenja o zakonima, podzakonskim propisima, kolektivnim ugovorima i drugim opÅ¡tim aktima koji su na snazi, pravima, obavezama i odgovornostima poslodavaca i zaposlenih, kao i njihovih udruženja, koji se odnose na zapoÅ¡ljavanje i osiguranje za vreme nezaposlenosti; i b) savete o naÄ?inu i postupku ostvarivanja prava i izvrÅ¡avanja obaveza i pomoć o naÄ?inu popunjavanja i dostavljanja Nacionalnoj službi obrazaca i dokumenata. 72. Služba za upravljanje kadrovima obavlja struÄ?ne poslove vezane za upravljanje kadrovima u ministarstvima, posebnim organizacijama, službama Vlade i struÄ?nim službama upravnih okruga. Služba obavlja poslove internog tržiÅ¡ta rada za državne službenike. Služba oglaÅ¡ava interne konkurse za popunjavanje radnih mesta; priprema za Vladu predlog kadrovskog plana organa i stara se o pravilnom sprovoÄ‘enju donesenog kadrovskog plana; daje miÅ¡ljenja o pravilnicima o unutraÅ¡njem ureÄ‘enju i sistematizaciji radnih mesta u organima; pruža struÄ?nu pomoć organima u vezi sa upravljanjem kadrovima i unutraÅ¡njim ureÄ‘enjem; vodi Centralnu kadrovsku evidenciju o državnim službenicima i nameÅ¡tenicima u organima; vodi evidenciju internog tržiÅ¡ta rada u organima, pomaže državnim službenicima u vezi s njihovim premeÅ¡tajem; priprema predlog programa struÄ?nog usavrÅ¡avanja državnih službenika i obavlja struÄ?no- tehniÄ?ke i administrativne poslove za Visoki službeniÄ?ki savet i Žalbenu komisiju Vlade. 73. Tokom primene Zakona o odreÄ‘ivanju maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, nerasporeÄ‘eni državni službenici biće upućeni na interno tržiÅ¡te rada koje koordinira Služba za upravljanje kadrovima (u skladu sa Ä?lanovima 138 i 163 Zakona o državnim službenicima). 4.3. Pravni okvir za zaÅ¡titu životne sredine 74. Pravni okvir za zaÅ¡titu životne sredine od znaÄ?aja za ovaj Program obuhvata propise vezane za bezbednost i zdravlje na radu i upravljanje otpadom. Budući da se ne oÄ?ekuje da će se sprovoÄ‘enjem Programa ostvariti uticaj na životnu sredinu, nije neophodna priprema sveobuhvatne procene sistema za upravljanje životnom sredinom. 75. Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 101/05) ureÄ‘uje sistem bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji. Ovim zakonom se uvodi pravna zaÅ¡tita svake osobe u procesu proizvodnje ili bilo kom drugom radnom procesu. Osnovni cilj regulatornog pristupa na polju bezbednosti i zdravlja na radu jeste spreÄ?avanje povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom. Zakonom se predviÄ‘a obezbeÄ‘ivanje preventivnih mera primenom savremenih tehniÄ?kih, ergonomskih, zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, organizacionih i drugih mera i sredstava za otklanjanje rizika od povreÄ‘ivanja i oÅ¡tećenja zdravlja zaposlenih, i/ili njihovog svoÄ‘enja na najmanju moguću meru. Zakonom se propisuju obaveze poslodavaca i zaposlenih u spreÄ?avanju povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom. Poslodavac je dužan da obezbedi zaposlenom rad na radnom mestu i u radnoj okolini u kojima su sprovedene mere bezbednosti i zdravlja na radu. 31 76. Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu, poslodavac preventivne mere obezbeÄ‘uje polazeći od sledećih naÄ?ela: a) izbegavanje rizika; b) procena rizika koji se ne mogu izbeći na radnom mestu; c) otklanjanje rizika na njihovom izvoru; d) prilagoÄ‘avanje rada i radnog mesta zaposlenom; e) zamena opasnih tehnoloÅ¡kih procesa ili metoda rada bezopasnim ili manje opasnim; f) davanje prednosti kolektivnim nad pojedinaÄ?nim merama bezbednosti i zdravlja na radu; g) odgovarajuće osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad, i h) sprovoÄ‘enje mera bezbednosti i zdravlja na radu ne sme da prouzrokuje finansijske obaveze za zaposlenog i predstavnika zaposlenih. 77. Pored toga, poslodavac je dužan da donese akt o proceni rizika; obaveÅ¡tava zaposlene i njihovog predstavnika o uvoÄ‘enju novih tehnologija i sredstava za rad, kao i o opasnostima od povreda i oÅ¡tećenja zdravlja koji nastaju njihovim uvoÄ‘enjem, odnosno da u takvim sluÄ?ajevima donese odgovarajuća uputstva za bezbedan rad; osposobljava zaposlene za bezbedan i zdrav rad; obezbedi zaposlenima korišćenje sredstava i opreme za liÄ?nu zaÅ¡titu na radu; obezbedi održavanje sredstava za rad i sredstava i opreme za liÄ?nu zaÅ¡titu na radu u ispravnom stanju; angažuje službu medicine rada radi preventivnih i periodiÄ?nih lekarskih pregleda zaposlenih; angažuje pravno lice sa licencom radi sprovoÄ‘enja preventivnih i periodiÄ?nih pregleda i ispitivanja opreme za rad; obezbedi pružanje prve pomoći, kao i da osposobi zaposlene za pružanje prve pomoći; i zaustavi svaku vrstu rada koji predstavlja neposrednu opasnost za život ili zdravlje zaposlenih. 78. ÄŒlanom 15 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu navodi se: „Poslodavac je dužan da […] aktom u pismenoj formi odredi lice za bezbednost i zdravlje na radu“. ÄŒlanom 37 istog zakona propisano je da „[p]oslove bezbednosti i zdravlja na radu može da obavlja lice koje ima položen struÄ?ni ispit u skladu sa ovim zakonom“. 79. Zakon o zdravstvenoj zaÅ¡titi („Službeni glasnik Republike Srbije“ br. 107/2005, 72/2009 - dr. zakon, 88/2010, 99/2010, 57/2011, 119/2012, 45/2013 - dr. zakon i 93/2014) propisuje da je poslodavac dužan da organizuje: lekarske preglede radi utvrÄ‘ivanja sposobnosti za rad; sprovoÄ‘enje mera za spreÄ?avanje i rano otkrivanje profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom i spreÄ?avanje povreda na radu; preventivne preglede zaposlenih (prethodne, periodiÄ?ne, kontrolne i ciljane preglede); upoznavanje zaposlenih sa zdravstvenim merama zaÅ¡tite na radu; obezbeÄ‘ivanje adekvatnih sanitarnih uslova; praćenje uslova rada i bezbednosti na radu, kao i procene profesionalnih rizika u cilju unapreÄ‘ivanja uslova rada i ergonomskih mera; praćenje uzroÄ?no- poslediÄ?nih veza u odnosu na zdravlje; sprovoÄ‘enje mera za unapreÄ‘ivanje zdravlja radnika izloženih zdravstvenim rizicima u toku procesa rada; i ukazivanje prve pomoći u sluÄ?aju povrede na radnom mestu i obezbeÄ‘ivanje uslova za hitne medicinske intervencije. 80. Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 36/09) ureÄ‘uje vrste i klasifikaciju otpada, planiranje upravljanja otpadom, subjekte upravljanja otpadom; odgovornosti i obaveze u upravljanju otpadom; organizovanje upravljanja otpadom; upravljanje posebnim tokovima otpada; uslove i postupak izdavanja dozvola; prekograniÄ?no kretanje otpada; izveÅ¡tavanje o otpadu i baze podataka; finansiranje upravljanja otpadom; nadzor, kao i druga pitanja od znaÄ?aja za upravljanje otpadom. Upravljanje otpadom sastoji se od skupa radnji od 32 opÅ¡teg interesa kojima se ostvaruje sprovoÄ‘enje usvojenih akcionih planova u pogledu prikupljanja, prevoza, skladiÅ¡tenja, tretiranja i zbrinjavanja otpada, ukljuÄ?ujući i nadzor nad obavljanjem napred navedenih radnji i odgovornost za postrojenja za upravljanje otpadom posle prestanka njihovog rada. 4.4 Institucionalni okvir za zaÅ¡titu životne sredine 81. Uprava za bezbednost i zdravlje na radu, organ uprave u sastavu Ministarstva za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja, odgovorna je izmeÄ‘u ostalog za nadzor nad radom odgovornih lica sa licencom za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu. Uprava izdaje i oduzima licence za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, i organizuje struÄ?ni ispit za obavljanje ovih poslova. Uprava pruža i struÄ?nu pomoć zaposlenima na polju bezbednosti i zdravlja na radu. 82. Inspektorat za rad, organ uprave u sastavu Ministarstva za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja, vrÅ¡i inspekcijski nadzor u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i radnih odnosa. Inspektor rada vrÅ¡i nadzor nad sprovoÄ‘enjem Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tehniÄ?kim i drugim merama vezanim za bezbednost i zdravlje na radu i sprovoÄ‘enju mera bezbednosti i zaÅ¡tite na radu propisanih opÅ¡tim aktom poslodavca, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. 5. Procena institucionalnog kapaciteta i uÄ?inka 5.1. Adekvatnost sistema za upravljanje socijalnim pitanjima smanjenja broja zaposlenih 83. U Srbiji je na snazi relativno dobro razvijen okvir propisa i politika o radnim odnosima i reÅ¡avanju viÅ¡ka zaposlenih, dok je institucionalni sistem za reÅ¡avanje ovih pitanja, uopÅ¡teno govoreći, adekvatan. Nacionalni pravni okvir je u najvećoj meri usklaÄ‘en sa meÄ‘unarodnim standardima. Srbija je ratifikovala Konvenciju MeÄ‘unarodne organizacije rada broj 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca. UopÅ¡teno govoreći, pravni okvir je usklaÄ‘en sa naÄ?elima Standarda za postupanje MeÄ‘unarodne finansijske korporacije broj 2 o radu i uslovima na radu (stavovi 18 i 19 o viÅ¡ku zaposlenih). UtvrÄ‘ene nesaglasnosti vezane su za konsultacije sa zaposlenima, i praćenje i evaluaciju mera reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih. 84. Propisi o radu omogućavaju alternative prestanku radnog odnosa, ukljuÄ?ujući zamrzavanje zapoÅ¡ljavanja, izmeÅ¡tanje dela aktivnosti van institucije (tzv. „autsorsing“, na primer u zdravstvu), interni premeÅ¡taj zaposlenih i preraspodelu radnog vremena, kao i smanjenje plata. Neke od ovih mera – prirodni odliv kroz penzionisanje, zamrzavanje zapoÅ¡ljavanja i smanjenje plata – već su sprovedene u javnom sektoru tokom 2014. i 2015. godine u okviru paketa mera namenjenih smanjenju javnih rashoda i povećanju fiskalne održivosti. 85. U skladu sa Zakonom o radu, poslodavac je dužan da donese program reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih. Reprezentativni sindikat i Nacionalna služba za zapoÅ¡ljavanje dužni su da daju miÅ¡ljenje o predloženom programu. Pravnim aktima i posebnim kolektivnim ugovorima koji važe za zaposlene u javnom sektoru propisuju se kriterijumi za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposleni h i mera koja se primenjuju u sluÄ?aju da do utvrÄ‘ivanja viÅ¡ka dolazi usled izmena programa, 33 organizacije ili strukture posla. Kriterijumi za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zasnivaju se na naÄ?elu zabrane diskriminacije, Å¡to je u skladu sa dobrom meÄ‘unarodnom praksom. Ovim odredbama se zaposleni naroÄ?ito Å¡tite od prestanka radnog odnosa po osnovu Ä?lanstva u sindikatu, trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva u sluÄ?aju privremene spreÄ?enosti za rad, nege deteta i posebne nege deteta, invaliditeta, nacionalnog i socijalnog porekla i drugih liÄ?nih osobina. Kolektivnim ugovorom se Å¡tite majke dece mlaÄ‘e od dve godine i samohrani roditelji maloletne dece. 86. Zakonima i kolektivnim ugovorima se propisuju isplata otpremnine viÅ¡ku zaposlenih i formule za obraÄ?un te otpremnine. Otpremnina se obraÄ?unava u visini od jedne trećine proseÄ?ne meseÄ?ne zarade pre utvrÄ‘ivanja viÅ¡ka za svaku navrÅ¡enu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca. Zaposleni koji su proglaÅ¡eni viÅ¡kom imaju pravo na naknadu za sluÄ?aj nezaposlenosti i zdravstveno i penziono osiguranje. Iako su ove odredbe zakona u skladu sa dobrom praksom, iskustva sa masovnim otpuÅ¡tanjem zaposlenih u proÅ¡losti, usled privatizacije velikih državnih preduzeća, ukazuju na to da postoje razlozi za opreznost. Naknade se isplaćuju tokom ograniÄ?enog vremenskog perioda. U okruženju sa visokom stopom nezaposlenosti i nedostatkom slobodnih radnih mesta, nije realno oÄ?ekivati da će većina ljudi kojima prestane radni odnos lako naći nove poslove (Svetska banka, „Analiza uticaja na siromaÅ¡tvo i socijalna pitanja“, 2012). 87. U skladu sa Zakonom o radu i važećim kolektivnim ugovorima, obavezno je pribavljanje miÅ¡ljenja sindikata o programu za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih. MeÄ‘utim, Ä?ini se da u praksi postoje sluÄ?ajevi u kojima se konsultacije sa sindikatima odvijaju u ograniÄ?enom obimu, odnosno gde se ne sprovode sistematski. Zakon o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, koji služi kao sredstvo za racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru, usvojen je po hitnom postupku te se tako o njemu nije vodila javna rasprava. Sindikati i Socijalno-ekonomski savet su u javnom saopÅ¡tenju izneli svoje nezadovoljstvo odsustvom javne rasprave i nemogućnošću da iznesu svoje stavove. 88. Treba napomenuti da važeći propisi ne sadrže konkretne obaveze u pogledu praćenja i evaluacije programa reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih i položaja radnika kojima je prestao radni odnos. Ne postoji obaveza poslodavaca da prate položaj ovih radnika ili ishod pružene pomoći. Po prestanku radnog odnosa, Nacionalna služba za zapoÅ¡ljavanje (NSZ) prati položaj radnika kojima je radni odnos prestao po osnovu utvrÄ‘enog viÅ¡ka, i to samo onih koji se opredele za prijavljivanje na evidenciju NSZ. 89. UopÅ¡teno govoreći, pravni okvir za zaÅ¡titu zaposlenih kojima prestane radni odnos u najvećoj meri je uspostavljen, ali treba obezbediti njegovu doslednu primenu Å¡irom zemlje, i to naroÄ?ito kada je reÄ? o konsultacijama sa zaposlenima (odnosno sindikatima), transparentnosti kriterijuma za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih i naknadnom praćenju i evaluaciji položaja radnika kojima je prestao radni odnos. 5.2. Adekvatnost kapaciteta za upravljanje socijalnim pitanjima 90. ViÅ¡e ministarstava i javnih službi, poput Ministarstva finansija, Ministarstva za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja i Nacionalne službe za zapoÅ¡ljavanje (NSZ) stekli su u proteklih 15 godina znaÄ?ajno iskustvo i veÅ¡tine potrebne za upravljanje obimnim programima 34 smanjenja broja zaposlenih tokom privatizacije preduzeća u državnom vlasniÅ¡tvu. Nacionalna služba za zapoÅ¡ljavanje, kao organ odgovoran za primenu politike zapoÅ¡ljavanja, sprovodi konkretne programe usmerene na radnike koji su proglaÅ¡eni viÅ¡kom, žene i ugrožene grupe. 91. Predstavnici NSZ naveli su da je u ovoj službi u toku izrada Akcionog plana za 2016, koji bi trebalo da obuhvati programe za zaposlene u javnom sektoru koji su proglaÅ¡eni viÅ¡kom, prilagoÄ‘ene njihovom konkretnom profilu: stepenu obrazovanja, starosti (velika je verovatnoća da će većina ovih radnika biti starosti od preko 50 godina) i polu (velika je verovatnoća da će većinu ovih zaposlenih Ä?initi žene). UzevÅ¡i u obzir da je većina predstavnika ovog segmenta radno sposobnog stanovniÅ¡tva najveći deo svoje karijere provela radeći u javnom sektoru, gde je sigurnost radnog mesta veća nego u drugim privrednim granama, za oÄ?ekivati je da će mere poput osnivanja malih preduzeća biti manje efikasne. Programi podrÅ¡ke zapoÅ¡ljavanju za ovaj segment stanovniÅ¡tva su u pripremi. 92. Nalazi drugih analiza ukazuju na to da postoji potreba za modernizacijom NSZ i usklaÄ‘ivanjem njenog rada sa evropskim standardima i povećanjem njene orijentacije ka pružanju usluga i njene sposobnosti da pruži usluge prilagoÄ‘ene potrebama korisnika. Pri sprovoÄ‘enju ovog PzR biće korišćeno i iskustvo drugog projekta Svetske banke, Projekta podrÅ¡ke unapreÄ‘enju konkurentnosti i podizanju zaposlenosti, koji obuhvata komponentu zapoÅ¡ljavanja i koji će pružiti podrÅ¡ku za modernizaciju NSZ, Å¡to će podrazumevati i sledeće aktivnosti: a. unapreÄ‘enje delotvornosti usluga posredovanja na tržiÅ¡tu rada koje NSZ pruža poslodavcima i nezaposlenima; b. unapreÄ‘enje delotvornosti mera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja; c. podrÅ¡ku korisnicima socijalne pomoći za nalaženje formalnog zaposlenja. 93. Osnovu aktivnosti kojima ovaj projekat pruža podrÅ¡ku Ä?ini unapreÄ‘enje kapaciteta i usluga koje pruža NSZ. OÄ?ekuje se da će radnici koji će potencijalno biti proglaÅ¡eni viÅ¡kom u javnom sektoru biti u prilici da koriste prednosti unapreÄ‘enih usluga NSZ. 94. Predstavnici resornih ministarstava zaduženih za zdravstvo i prosvetu sastajali su se u viÅ¡e navrata sa sindikatima da bi ih informisali o procesu racionalizacije. Ove informacije su javno dostupne na internet stranicama ministarstava i sindikata. 95. Kapacitet za upravljanje socijalnim pitanjima je, uopÅ¡teno govoreći, adekvatan. Pitanja u oblastima u kojima je identifikovana potreba za unapreÄ‘enjem kapaciteta biće reÅ¡avana kroz predloženi Akcioni plan. 6. Akcioni plan za sisteme upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima 6.1. Akcioni plan za sistem upravljanja socijalnim pitanjima u pogledu reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih 96. Iako se oÄ?ekuje da će ukupan ekonomski uticaj Programa biti pozitivan, moglo bi doći i do odreÄ‘enih negativnih socijalnih efekata vezanih za smanjenje broja zaposlenih u državnom sektoru, Å¡to predstavlja reputacioni i tehniÄ?ki rizik za Program, Vladu i Svetsku banku. Program 35 predstavlja priliku za jaÄ?anje procedura za identifikovanje i svoÄ‘enje na najmanju meru negativnih efekata smanjenja broja zaposlenih u skladu sa meÄ‘unarodno priznatom praksom. 97. Sa tehniÄ?ke strane, kako bi se premostio jaz izmeÄ‘u postojećeg sistema za upravljanje socijalnim pitanjima i dobrom meÄ‘unarodnom praksom utvrÄ‘en ovom Procenom sistema upravljanja socijalnim pitanjima, Programom će se pružiti podrÅ¡ka za konkretne mere za unapreÄ‘enje uÄ?inka sistema za upravljanje socijalnim pitanjima koje se odnose na smanjenje broja zaposlenih. Ove mere će biti sprovedene posredstvom sledećih akcija: 1) Osigurati da MDULS imenuje zaposlene zadužene za koordinaciju i praćenje procesa racionalizacije i njegovih efekata na broj radnika. Najkasnije do poÄ?etka Programa, MDULS će zadužiti dvoje zaposlenih sa odgovarajućom struÄ?nošću i iskustvom (odnosno poznavanjem pitanja ljudskih resursa i radnopravnih procedura) za koordinaciju postupka racionalizacije sa drugim subjektima iz javnog sektora i izradu periodiÄ?nih izveÅ¡taja o statusu akcija navedenih u ovom Akcionom planu Programa, ukljuÄ?ujući i smanjenje broja zaposlenih po sektorima. 2) UnapreÄ‘enje komunikacije i konsultacija sa radnicima i sindikatima. Svaki poslodavac u javnom sektoru dokumentovaće sprovedene konsultacije sa sindikatima u vezi sa utvrÄ‘ivanjem viÅ¡ka zaposlenih i programom reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih. Svaki subjekt iz javnog sektora koji Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu i Ministarstvu zdravlja dostavi zahtev za isplatu otpremnina i novÄ?anih nadoknada treba da priloži zapisnik sa konsultacija ili pisane komentare sindikata o programu za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih. Ako Svetska banka to zatraži, uzorak ovih izveÅ¡taja dostavlja se i Svetskoj banci na uvid. 3) Kriterijumi za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih. Kriterijumi za odabir zaposlenih za Ä?ijim angažovanjem je prestala potreba biće zasnovani na naÄ?elima transparentnosti i nediskriminacije, dosledno primenjeni, i podrazumevaće žalbeni postupak. Najkasnije do poÄ?etka Programa, MDULS će izraditi smernice o potrebi unoÅ¡enja jasnih kriterijuma u reÅ¡enja o prestanku radnog odnosa i planove reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih. Ovi kriterijumi će biti usklaÄ‘eni sa odredbama važećih nacionalnih propisa o radu i kolektivnih ugovora, politikama o socijalnom ukljuÄ?ivanju Roma i smernicama drugih relevantnih ministarstava. Kriterijumi će potvrditi zaÅ¡titu sledećih kategorijama zaposlenih: trudnica, ženama na porodiljskom odsustvu, samohranim majkama, majkama dece mlaÄ‘e od dve godine, zaposlenima na odsustvu u sluÄ?aju privremene spreÄ?enosti za rad i osobama sa invaliditetom. Svaki poslodavac koji namerava da smanji broj zaposlenih imaće obavezu da kriterijume za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka uÄ?ini javno dostupnim. Kriterijumi za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka i njihovo obrazloženje biće sastavni deo svakog plana za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih i reÅ¡enja o prestanku radnog odnosa. 4) Programi reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih. U skladu sa propisima o radu, poslodavci u javnom sektoru dužni su da donesu programe reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih kojima će se dokumentovati ispunjenost zahteva iz Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima i odgovarajućih kolektivnih ugovora. Predlog programa reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih biće dostavljen reprezentativnom sindikatu i Nacionalnoj službi za zapoÅ¡ljavanje radi davanja miÅ¡ljenja. Otkazni rok i rok za davanje miÅ¡ljenja moraju biti u skladu sa odredbama Zakona o radu. Program reÅ¡avanja viÅ¡ka zaposlenih sadrži sledeće elemente: viii. obrazloženje za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih; 36 ix. ukupan broj zaposlenih kod poslodavca; x. broj, kvalifikacionu strukturu, godine starosti i staž osiguranja zaposlenih koji su viÅ¡ak i poslove koje obavljaju, informacije predstavljene po polu (broj zaposlenih muÅ¡karaca i žena), i broj osoba sa invaliditetom; xi. kriterijume za utvrÄ‘ivanje zaposlenih za Ä?ijim je angažovanjem prestala potreba; xii. mere za alternativno zapoÅ¡ljavanje: premeÅ¡taj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, nepuno radno vreme ali ne kraće od polovine punog radnog vremena i druge mere; xiii. sredstva za reÅ¡avanje socijalno-ekonomskog položaja viÅ¡ka zaposlenih; xiv. rok u kome će biti otkazan ugovor o radu. 5) Pružanje tranzicione pomoći zaposlenima za koje se utvrdi da su viÅ¡ak. Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja uneće u planove rada NS Z za 2016, 2017. i 2018. godinu zahtev po kome će (i) predstavnik NSZ posetiti svakog poslodavca koja utvrdi viÅ¡ak od preko deset radnika i obavestiti radnike o uslugama, programima i naknadama koje pruža NSZ, uvesti ih u evidenciju NSZ i izraditi pojedinaÄ?ni akcioni plan sa svakog radnika koji je viÅ¡ak uvedenog u evidenciju. U sluÄ?ajevima u kojima je manje od deset radnika viÅ¡ak, NSZ će u saradnji sa poslodavcima upoznati te radnike o dostupnim programima podrÅ¡ke na osnovu postojećeg modela za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih; (ii) kontaktirati najmanje 20 poslodavaca u opÅ¡tini u kojoj je sediÅ¡te poslodavca iz javnog sektora i susednim opÅ¡tinama, ponuditi im usluge NSZ i raspitati se o slobodnim radnim mestima; i (iii) obratiti se lokalnom Savetu za zapoÅ¡ljavanje radi pružanja podrÅ¡ke zaposlenima koji su proglaÅ¡eni viÅ¡kom. 6) Rodna i socijalna inkluzija. MDULS i Ministarstvo zdravlja (RepubliÄ?ki fond za zdravstveno osiguranje) zatražiće da podneti programi za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih i zahtevi za isplatu otpremnina sadrže informacije klasifikovane po polu (broj muÅ¡karaca/žena), starosti (kategorije će biti naknadno definisane), obrazovanju (kategorije će biti naknadno definisane) i invaliditetu (broj). Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja će u saradnji sa NSZ pripremiti aktivne mere zapoÅ¡ljavanja za žene za Ä?ijim je angažovanjem prestala potreba, a naroÄ?ito za žene starije od 50 godina. 7) Praćenje isplata otpremnina i statusa viÅ¡ka zaposlenih. MDULS i Ministarstvo zdravlja (RepubliÄ?ki fond za zdravstveno osiguranje) će pratiti i izveÅ¡tavati na godiÅ¡njem nivou o broju zaposlenih koji su primili otpremnine odnosno novÄ?ane nadoknade, u skladu sa Zakonom o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru. Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja će u saradnji za NSZ pratiti i izveÅ¡tavati na godiÅ¡njem nivou o statusu viÅ¡ka zaposlenih iz javnog sektora u pogledu: a) broja radnika za Ä?ijim angažovanjem je prestala potreba (broj žena/muÅ¡karaca/osoba sa invaliditetom) kojima je NSZ pružila usluge aktivnih mera zapoÅ¡ljavanja; b) broja radnika za Ä?ijim angažovanjem je prestala potreba (broj žena/muÅ¡karaca/osoba sa invaliditetom) koji su pronaÅ¡li novo zaposlenje. Ne oÄ?ekuje se da će program izazvati negativne posledice po životnu sredinu. Verovatnoća i ozbiljnost Å¡tete sa taÄ?ke glediÅ¡ta zaÅ¡tite životne sredine i bezbednosti i zdravlja na radu su male. Nisu potrebne naroÄ?ite mere za ublažavanje ovog uticaja. 37 7. Procena rizika po životnu sredinu i socijalnog rizika 98. Procenjeni nivo rizika po životnu sredinu i socijalnog rizika vezanih za Program smatra se znaÄ?ajnim. Procena je zasnovana na identifikovanom socijalnom riziku vezanom za potencijalno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Predložene mere za ublažavanje socijalnog uticaja Programa i unapreÄ‘enje sistema za upravljanje životnom sredinom i socijalnim pitanjima, u skladu sa Politikom Svetske banke Finansiranje Programa za rezultate, unete su u Akcioni plan Procene sistema upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima. 38 Prilog 1. IzveÅ¡taj o formalnim konsultacijama o nacrtu Procene sistema upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima Uvod Konsultacije sa zainteresovanim akterima o nacrtu Procene sistema upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima za PZR Program modernizacije i optimizacije državne uprave organizovane su u vidu ciljanih sastanaka održanih u prostorijama Svetske banke i ministarstava u Beogradu, i to izmeÄ‘u 5. i 17. novembra 2015. godine. Nacrt Procene sistema upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima objavljen je na engleskom i srpskom jeziku 24. oktobra 2015. na internet stranici Svetske banke11 a 26. oktobra 2015. u Srbiji.12 Zainteresovani akteri su imali priliku da dostave komentare do 11. novembra 2015. godine. Na sastancima sa zainteresovanim akterima vodila se diskusija o kljuÄ?nim pitanjima utvrÄ‘enim u Proceni. Nakon Å¡to su u kratkim crtama predstavljeni instrument PZR, Program modernizacije i optimizacije državne uprave i glavni nalazi iz nacrta Procene, razgovor se prvenstveno ticao Akcionog plana za utvrÄ‘ivanje zaposlenih za Ä?ijim je angažovanjem prestala potreba predloženom u Proceni i predlozima zainteresovanih aktera za unapreÄ‘enje operacionalizacije predloženih mera. Glavni nalazi UopÅ¡teno govoreći, povratne informacije zainteresovanih aktera odnosile su se na Ä?injenicu da je analiza pravnog okvira o radnim odnosima iscrpna i adekvatna. UÄ?esnici su se saglasili sa glavnim nalazima Procene i oblastima koje su utvrÄ‘ene kao prioriteti za reÅ¡avanje pitanja uticaja smanjenja broja zaposlenih, kao Å¡to su jasni kriterijumi za utvrÄ‘ivanje viÅ¡ka zaposlenih, pružanje tranzicione pomoći radnicima za Ä?ijim angažovanjem prestane potreba, kao i praćenje statusa tih radnika posle smanjenja broja zaposlenih. Predstavnici zainteresovanih aktera predložili su da ne unese izmena u analizu propisa kako bi se u obzir uzela odluka Ustavnog suda da obustavi primenu Ä?lana 20 Zakona o naÄ?inu odreÄ‘ivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, koji se odnosi na ispunjenje uslova za odlazak u starosnu penziju i nejednako utiÄ?e na žene. Sud je ovu odluku doneo 9. oktobra 2015. godine. Glavna pitanja koja su pokrenuta tokom konsultacija odnosila su se na sprovodivost Akcionog plana za smanjenje broja zaposlenih predloženog u Proceni. UÄ?esnici su izneli svoje predloge u cilju bolje sprovodivosti predloženih akcija u datom kontekstu. MeÄ‘u ovim predlozima su bili i sledeći: 11 Verzija na engleskom jeziku: http://documents.worldbank.org/curated/en/25196274 Verzija na srpskom jeziku: http://documents.worldbank.org/curated/en/25196273 12 Verzija na engleskom jeziku: http://www.worldbank.org/en/country/serbia/brief/comments-essa-serbia- modernization-optimization-of-public-administration Verzija na srpskom jeziku: http://pubdocs.worldbank.org/pubdocs/publicdoc/2015/10/607461445882683607/serbia-pfr-essa-web-srb.pdf 39 - osloniti se na primenu kriterijuma za odabir radnika za Ä?ijim angažovanjem je prestala potreba sadržanih u odredbama odgovarajućih kolektivnih ugovora, Ä?ime bi se osigurala transparentnost i praviÄ?nost. Sindikati i Vlada su usaglasili kriterijume za odabir radnika sadržane u kolektivnim ugovorima; - osigurati da NSZ informiÅ¡e radnike proglaÅ¡ene viÅ¡kom, Ä?iji poslodavac nije dužan da pripremi plan za reÅ¡avanje viÅ¡ka zaposlenih u sluÄ?aju da je manje od deset radnika proglaÅ¡eno viÅ¡kom, o njihovim pravima i uslugama koje mogu dobiti od NSZ; - ukljuÄ?iti u Akcioni plan akciju o pripremi mera podrÅ¡ke za žene koje budu proglaÅ¡ene viÅ¡kom u javnom sektoru, i to naroÄ?ito one starije od 50 godina; - ukljuÄ?ivanje podatka o starosti radnika koji budu proglaÅ¡eni viÅ¡kom u spisak podataka koji će se pratiti, uz obrazloženje da životna dob može biti razlog za osetljivost tih radnika; - izostavljanje podatka o nacionalnosti radnika koji budu proglaÅ¡eni viÅ¡kom iz spiska podataka koji će se pratiti, uz obrazloženje da je reÄ? o osetljivim informacijama i da poslodavci ne dostavljaju podatak o nacionalnosti radnika u vreme zapoÅ¡ljavanja. Predstavnici zainteresovanih aktera su se generalno saglasili da smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru predstavlja znaÄ?ajan socijalni rizik koji može imati uticaj na životni standard radnika koji budu proglaÅ¡eni viÅ¡kom. Srbija će se tokom naredne tri godine suoÄ?iti sa sve većim brojem radnika proglaÅ¡enih viÅ¡kom u državnim preduzećima i javnom sektoru. To će stvoriti dodatni pritisak na Nacionalnu službu za zapoÅ¡ljavanje, koja će biti dužna da pruži pomoć radnicima koji ostanu bez zaposlenja. NaglaÅ¡eno je da jedan od prioriteta Vlade treba da bude priprema programa pomoći ili socijalne zaÅ¡tite za zaposlene u javnom sektoru koji ostanu bez zaposlenja kako bi se ublažili socijalni efekti ovih reformi. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo za rad, zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i socijalna pitanja saglasili su se da dostavljaju podatke o profilu radnika koji budu proglaÅ¡eni viÅ¡kom (predstavljene po rodu, starosti, obrazovanju i invaliditetu) i o tranzicionoj pomoći koju ti radnici budu primili. Ti podaci će pomoći da se proceni tipiÄ?ni profil zaposlenog koji je proglaÅ¡en viÅ¡kom i poslužiće kao osnova za izradu adekvatnih aktivnih programa zapoÅ¡ljavanja i socijalne zaÅ¡tite. Akcioni plan predložen ovom Procenom izmenjen je i ažuriran na osnovu sugestija datih tokom konsultacija. Tabela 7. Spisak zainteresovanih aktera koji su uÄ?estvovali u konsultacijama Ministarstvo državne uprave i Ivana Savićević, pomoćnik ministra lokalne samouprave Vidosava Džagić, savetnik Nina Zelić, savetnik Ministarstvo za rad, Ljiljana Džuver, pomoćnik ministra zapoÅ¡ljavanje, boraÄ?ka i Zoran Lazić, pomoćnik ministra socijalna pitanja Milica Janaćković, savetnik Snežana Bogdanović, Å¡ef odseka Ministarstvo zdravlja Berislav Vekić, državni sekretar 40 Nikola Pandrc, Å¡ef kabineta Nada Milić, koordinator u Sektoru za inspekcijske poslove RepubliÄ?ki fond za zdravstveno Verica Lazić, direktor osiguranje Tim za socijalno ukljuÄ?ivanje i Žarko Å underić, menadžer smanjenje siromaÅ¡tva Ivan Sekulović, savetnik Socijalno-ekonomski savet ÄŒedanka Andrić, sekretar Saveta Republike Srbije Nacionalna služba za Stojana Simović, rukovodilac Centra za razvoj usluga i zapoÅ¡ljavanje preduzetniÅ¡tva, Sektor za posredovanje u zapoÅ¡ljavanju i planiranje karijere Milan Ä?uretanović, direktor Sektora za razvoj i informacioni sistem 41