CRNA GORA SISTEMATSKA DIJAGNOSTIÄŒKA PROCJENA Ostvarenje održivog i inkluzivnog rasta u okruženju izražene volatilnosti IzvjeÅ¡taj br.105019-ME CRNA GORA SISTEMATSKA DIJAGNOSTIÄŒKA PROCJENA Ostvarenje održivog i inkluzivnog rasta u okruženju izražene volatilnosti mart 2016. godine Evropa i Centralna Azija ii januar-decembar (devizni kurs na snazi 29. februar 2016. godine) USD 1.00:EUR 0.908 Jedinice mjere: MetriÄ?ki sistem SKRAĆENICE I AKRONIMI ADSL AsimetriÄ?na digitalna pretplatniÄ?ka linija MONSTAT Zavod za statistiku Crne Gore ALMP Aktivne mjere na tržiÅ¡tu rada MSP Ministarstvo saobraćaja i pomorstva ANC Antenatalna njega NAP Nacionalni akcioni plan BEEPS Istraživanje poslovnog okruženja i rezultata NC Nacionalna saopÅ¡tenja preduzeća CA DjeÄ?iji dodatak NCD Nezarazne bolesti CAD Deficit tekućeg raÄ?una NEET Mladi koji nisu na zaposlenju, obrazovanju ili obuci CAR Koeficijent adekvatnosti kapitala NVO Nevladina organizacija CBCG Centralna banka Crne Gore NHDR Nacionalni izvjeÅ¡taj o razvoju po mjeri Ä?ovjeka CEAC Centralnoevropska aluminijumska kompanija NMS Nove države Ä?lanice CEM Ekonomski memorandum zemlje NPL Nekvalitetni krediti CEPEJ Evropska komisija za efikasnost pravosuÄ‘a OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj CSO Organizacija za pružanje usluga u zajednici OOP Gotovinsko CSR Centri za socijalni rad PAYG Pay-As-You-Go sistem tekućeg finansiranja DB Doing business (istraživanje o lakoći PECI Projekti od interesa za energetsku poslovanja) zajednicu DSL Digitalna pretplatniÄ?ka linija PEFA Javna potroÅ¡nja i finansijska odgovornost ZZZCG Zavod za zapoÅ¡ljavanje Crne Gore PIFC UnutraÅ¡nja finansijska kontrola u javnom sektoru EK Evropska komisija PISA Program za meÄ‘unarodnu ocjenu uÄ?enika ECA Evropa i Centralna Azija PMR Regulisanje tržiÅ¡ta proizvoda EM-DAT Baza podataka vanrednih dogaÄ‘aja PPS Standard kupovne moći EPCG Elektroprivreda Crne Gore Ad NikÅ¡ić R&D Istraživanje i razvoj EPL Propisi za zaÅ¡titu zaposlenja RAE Romi, Askalji i Egipćani EU Evropska unija RCA Otkrivena komparativna prednost EUROSTAT StatistiÄ?ki zavod Evropske unije RE Obnovljivi izvori energije FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu SA Socijalna pomoć SDI Strane direktne investicije DRI Državna revizorska institucija MOP Materijalno obezbjeÄ‘enje porodice SCD Sistematska dijagnostiÄ?ka procjena BDP Bruto domaći proizvod JIE JugoistoÄ?na Evropa GEM Globalno praćenje preduzetniÅ¡tva SEETO Saobraćajna opservatorija JugoistoÄ?ne iii Evrope BND Bruto nacionalni dohodak SEI Indeks druÅ¡tvene iskljuÄ?enosti BNP Bruto nacionalni proizvod SFRJ SocijalistiÄ?ka Federativna Republika Jugoslavija VCG Vlada Crne Gore MSP Mala i srednja preduzeća GVA Bruto dodata vrijednost SOE Državno preduzeće HBS Anketa o potroÅ¡nji domaćinstava SOGI Seksualna orijentacija i rodni identitet HIV/AIDS Virus humane imunodeficijencije/Sindrom SSN Mreža socijalne sigurnosti steÄ?ene imunodeficijencije HE Hidroelektrana SSV Servisi za socijalni rad IKT Informaciono-komunikacione tehnologije T&D Prenos i distribucija IDP Interno raseljena lica TEA Ukupna preduzetniÄ?ka aktivnost u ranoj fazi IEA MeÄ‘unarodna agencija za energiju TFP Ukupna faktorska produktivnost IFC MeÄ‘unarodna finansijska korporacija TE Termoelektrana MFI MeÄ‘unarodne finansijske institucije UFGE Krovni fond za rodnu ravnopravnost MMF MeÄ‘unarodni monetarni fond UN Ujedinjene nacija IPSAS MeÄ‘unarodni raÄ?unovodstveni standardi za UNCTAD Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini javni sektor i razvoju IT Informacione tehnologije UNDP Program Ujedinjenih nacija za razvoj ITF MeÄ‘unarodni saobraćajni forum UNECE Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu KAP Kombinat aluminijuma Podgorica UNESCO Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu LFS Anketa radne snage PDV Porez na dodatu vrijednost LGBT Lezbejke, gej, biseksualne i transrodne osobe SB Svjetska banka LPI Indeks logistiÄ?ke uspjeÅ¡nosti WBGES Pregledi preduzetniÅ¡tva Grupe Svjetske banke LTD Koeficijent kredita u odnosu na depozite WDI Indikatori svjetskog razvoja METR GraniÄ?na efektivna poreska stopa WEF Svjetski ekonomski forum MICS Istraživanje viÅ¡estrukih pokazatelja WHO Svjetska zdravstvena organizacija MIPA Agencija za promovisanje investicija WTO Svjetska trgovinska organizacija MRSS Ministarstvo rada i socijalnog staranja WTO TFA Sporazumi o olakÅ¡avanju trgovine Svjetske trgovinske organizacije MF Ministarstvo finansija Potpredsjednik: Cyril E. Muller, ECAVP Direktorka za Crnu Goru: Ellen A. Goldstein, ECCU4 GP Director: Satu Kahkonen, GMFDR Practice Managers: Ivailo Izvorski, GMFDR Carolina Sanchez-Paramo, GPVDR VoÄ‘e radnih timova: Anna Fruttero, GPVDR Sanja Madzarevic-Sujster, GMFDR iv IZRAZI ZAHVALNOSTI Ovaj izvjeÅ¡taj rezultat je rada time Svjetske banke kog su predvodile Anna Fruttero (Co-TTL, viÅ¡i ekonomista, GPVDR) i Sanja Madžarevic-Å ujster (Co-TTL, viÅ¡i ekonomista, GMFDR), uz podrÅ¡ku time Grupe Svjetske banke u Crnoj Gori, kao i drugih eksperata za pojedine sektore iz Ä?itave Grupe Svjetske banke. Odjeljke o siromaÅ¡tvu i opÅ¡tem prosperitetu analizirali su Anna Fruttero, Rodrigo Salcedo du Bois i William Seitz (GPVDR). Sanja Madžarevic-Å ujster, Suzana Petrović (GMFDR) i Milenko Popović (konsultant) dali su analizu makroekonomskog i fiskalnog upravljanja. Dio o trgovini i konkurentnosti priredili su Feyi Borroffice, Wolfgang Fengler, Michael Joseph Ferrantino, Violane Konar-Leacy, Tarik Å ahović, Siddarth Sharma i Gonzalo J. Varela (GTCDR). Johanna Jaeger (GFMDR) dala je inpute za finansijski sektor. Pitanja socijalne zaÅ¡tite, inkluzije i tržiÅ¡ta rada analizirali su Zoran AnuÅ¡ić (GSPDR), Giovanna Bua, Anna Fruttero i Will Seitz (GPVDR), Phil Crehan (GFAGE), Boryana Gotcheva (konsultant), Naima Hasci (GSURR) i Nichola Dyer (ECCU4). Olivera Jordanović (GSURR) pripremila je dio vezan za zemljiÅ¡te, dok je Ana Holt (GHNDR) dala doprinos odjeljku o zdravlju. Maurizio Guadagni i Silvia Mauri (GFADR) dali su prilog analizi poljoprivrednog sektora. Katelijn Van den Berg i Frank Van Woerden (GENDR) fokusirali su se na pitanja klimatskih promjena, životne sredine i prirodnih bogatstava; Stjepan Gabrić (GWADR) na sektor o vodi; Dženan Malović (CASEE) i Jari Varyrynen (GEEDR) dali su doprinos dijelu koji se odnosi na energetiku, dok su dio vezan za saobraćaj i IKT analizirali Baher El- Hifnawi (GTIDR), Natalija Gelvanovska i Ievgeniia Viatchaninova (GTIDR). Aleksandar Crnomarković, Georgia Harley i Raymond Muhula (GGODR) dali su analizu dobre uprave. Dragana Varezić i Boba Vukoslavović (ECCBM) pružile su administrativnu i logistiÄ?ku podrÅ¡ku. Vrijedan doprinos dali su i Raymond Bourdeaux, Timothy Johnston i Gallina Vincelette (voÄ‘e programa, ECCU4) i Zoran Martinovski (službenik zadužen za zemlju, CEUMA). Edgardo Favaro pružio je podrÅ¡ku i smjernice za finalizaciju izvjeÅ¡taja. IzvjeÅ¡taj je uraÄ‘en pod voÄ‘stvom Ellen A. Goldstein, direktorkom za Crnu Goru, ECCU4; Satu Kahkonen, direktorom zaduženim za prakktiÄ?ne aktivnosti, GMFDR; Ivailo Izvorski, menadžer za praktiÄ?ne aktivnosti, GMFDR; Carolina Sanchez-Paramo, menadžer za praktiÄ?ne aktivnosti, GPVDR; Tatiana Proskuryakova, menadžerkom zaduženom za Crnu Goru, ECCBM; i Gallina A. Vincelette, liderka programa, ECCU4. Sledeće kolege su uradile pregled ovog dokumenta: Theo Thomas (vodeći ekonomista, GMFDR), Dirk Reinermann (menadžer programa, Južna Evropa, ECAVP) i Javier Baez Ramirez (viÅ¡i ekonomista, GPVDR). Sistematska dijagnostiÄ?ka procjena (SCD) je pripremljena kao osnova za izradu novog Okvira partnerstva sa Crnom Gorom za period FY16-20. Svrha ovog dokumenta je da utvrdi najpresudnija ograniÄ?enja i mogućnosti kako bi se ubrzao proces ostvarenja dvostrukog cilja – smanjenja siromaÅ¡tva i unapreÄ‘enja opÅ¡teg prosperiteta (odnosno rasta dohotka donjih 40 posto stanovniÅ¡tva u odnosu na gornjih 60 posto). Tim želi da zahvali kolegama sa strane Vlade Crne Gore, posebno Ministarstvu finansija, meÄ‘unarodnim partnerima, privatnom sektoru, univerzitetima i civilnom druÅ¡tvu na njihovom ljubaznom uÄ?ešću u dva kruga konsultacija unutar zemlje. Tim je zahvalan na svim povratnim informacijama i komentarima koje smo dobili. v Sadržaj REZIME .............................................................................................................................................................xii UVOD ...................................................................................................................................................... 1 KONTEKST ZEMLJE ............................................................................................................................ 3 Socio-politiÄ?ki kontekst .................................................................................................................................... 3 Ekonomski kontekst—od naglog rasta do kraha............................................................................................. 4 SIROMAÅ TVO, OPÅ TI PROSPERITET I RAST ................................................................................. 8 Trendovi siromaÅ¡tva i opÅ¡teg prosperiteta...................................................................................................... 8 Sastav rasta i zaposlenosti—kljuÄ?ne determinante promjena siromaÅ¡tva ................................................... 13 JAÄŒANJE OTPORNOSTI NA Å OKOVE I VOLATILNOST ............................................................ 21 Makroekonomski rizici i fiskalna održivost................................................................................................... 21 Izgledi rasta i stabilnosti ............................................................................................................................ 26 DruÅ¡tvena održivost i iskljuÄ?enost ................................................................................................................. 30 Finansijska održivost ..................................................................................................................................... 38 Rizici po životnu sredinu................................................................................................................................ 40 Nastajući prioriteti ......................................................................................................................................... 43 STRUKTURNA OGRANIÄŒENJA ZA RAST ..................................................................................... 44 Produktivnost, trgovina i investiciona klima ................................................................................................ 44 Produktivnost i meÄ‘unarodna trgovina ..................................................................................................... 44 Privatni sektor i preduzetniÅ¡tvo ................................................................................................................. 48 Regulatorno okruženje za proizvode i radnu snagu .................................................................................. 51 Ljudski kapital ............................................................................................................................................... 55 Demografija, migracije, uÄ?ešće u radnoj snazi i rod................................................................................. 55 Zdravlje ...................................................................................................................................................... 61 Obrazovanje ............................................................................................................................................... 63 FiziÄ?ka infrastruktura ................................................................................................................................... 66 Saobraćaj .................................................................................................................................................... 66 Luke i logistika .......................................................................................................................................... 68 ElektriÄ?na energija ..................................................................................................................................... 70 Informacione i komunikacione tehnologije .............................................................................................. 73 Nastajući prioritieti........................................................................................................................................ 76 vi INSTITUCIONALNA OGRANIÄŒENJA RASTA ............................................................................... 78 Legitimitet države, transparentnost i odgovornost ....................................................................................... 78 Glas i odgovornost ..................................................................................................................................... 80 Povjerenje i neformalnost .......................................................................................................................... 82 PokretaÄ?i investicione klime .......................................................................................................................... 83 Korupcija.................................................................................................................................................... 83 Pravda i vladavina prava............................................................................................................................ 84 Regulatorne barijere................................................................................................................................... 87 Pružanje javnih usluga .................................................................................................................................. 87 Socijalne usluge ......................................................................................................................................... 88 Infrastrukturni servisi................................................................................................................................. 96 Nastajući prioriteti ......................................................................................................................................... 98 PRIORITETI I MOGUĆNOSTI ........................................................................................................... 99 Prioriteti i mogućnosti ................................................................................................................................. 101 Nedostajući podaci i saznanja ..................................................................................................................... 104 Tabele Tabela 1. BDP per capita 1980. godine po regionu i republici ........................................................................... 3 Tabela 2. Dva veoma razliÄ?ita perioda: strana tražnje ...................................................................................... 15 Tabela 3. Rast zaposlenja, 2000-14. .................................................................................................................. 16 Tabela 4. PotroÅ¡nja vlade u odnosu na BDP: male države ............................................................................... 22 Tabela 5. Migracije i starenje stanovniÅ¡tva: male države i druge države ......................................................... 22 Tabela 6. Male države, Crna Gora i svjetska ekonomija .................................................................................. 23 Tabela 7. SrednjoroÄ?ni fiskalni okvir, postotak BDP-a .................................................................................... 27 Tabela 8. LogistiÄ?ki troÅ¡kovi meÄ‘unarodne trgovine ....................................................................................... 46 Tabela 9. „Najveće prepreke“ za rast firmi iz vizure samih privrednih druÅ¡tava ............................................ 52 Tabela 10. Doprinos obrazovanja i znanja rastu u Crnoj Gori, 2000-13. ......................................................... 63 Tabela 11. Crnogorski rezultati na PISA testiranju tokom vremena ................................................................ 65 Tabela 12. Stanje državnih puteva ..................................................................................................................... 67 Tabela 13. MeÄ‘unarodni reperi za ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu kao postotak BDP-a ..................... 68 Tabela 14. Plaćanja korisnika puteva crnogorskoj vladi, 2006-2013. godine u milionima eura ..................... 68 Tabela 15. Anketa preduzeća............................................................................................................................. 83 Tabela 16. Prioritetne oblasti za napredak ka ostvarenju dvostrukih ciljeva u Crnoj Gori ........................... 104 Slike Slika 1. Realni rast BDP-a u Crnoj Gori i zemljama Europe i srediÅ¡nje Azije .................................................. 5 Slika 2. Tekući i kapitalni raÄ?un, procenat BDP-a, 2005-15. ............................................................................. 5 Slika 3. Krediti i nekvalitetni krediti, procenat ................................................................................................... 5 Slika 4. Kreditni rast po sektorima, 2008-2015., posto....................................................................................... 6 vii Slika 5. Stope siromaÅ¡tva u regionu, 5$ PPP/dan ............................................................................................... 8 Slika 6. Promjene u siromaÅ¡tvu reflektuju promjene u privrednom rastu .......................................................... 8 Slika 7. Rizik od siromaÅ¡tva se povećao viÅ¡e nego samo siromaÅ¡tvo, posto ..................................................... 9 Slika 8. Rizik od siromaÅ¡tva je najveći u srediÅ¡njem regionu, ali se najviÅ¡e povećao na jugu, posto............... 9 Slika 9. Incidenca rasta tokom perioda rasta i kraha ......................................................................................... 10 Slika 10. OpÅ¡ti prosperitet tokom vremena ....................................................................................................... 11 Slika 11. Džinijevi koeficijenti u regionu.......................................................................................................... 11 Slika 12. Stopa siromaÅ¡tva po zanimanju nosioca domaćinstva, 2013., posto................................................. 11 Slika 13. Stopa siromaÅ¡tva po broju djece u domaćinstvu, 2013., posto.......................................................... 11 Slika 14. Ruralno siromaÅ¡tvo je veće, ali je sve veća koncentracija siromaÅ¡nih u urbanim podruÄ?jima ........ 12 Slika 15. Udio dohotka od rada u ukupnom dohotku domaćinstva za razne kategorije .................................. 14 Slika 16. Zarade i transferi su glavni faktori za smanjenje siromaÅ¡tva ............................................................ 14 Slika 17. Kretanja na tržiÅ¡tu rada, 2006-15. ...................................................................................................... 14 Slika 18. Zaposleni po obrazovnoj strukturi, 2008-15 ...................................................................................... 14 Slika 19. Rezultati rasta objaÅ¡njavaju promjene siromaÅ¡tva od 2008-2013. godine ........................................ 15 Slika 20. Broj donosioca dohotka u siromaÅ¡nim domaćinstvima ..................................................................... 16 Slika 21. Sektorska dekompozicija bruto dodate vrijednosti u Crnoj Gori, 2000-14. ..................................... 16 Slika 22. Rast bruto dodate vrijednosti po sektorima, 2002-2008. i 2009-2014. ............................................. 17 Slika 23. UÄ?ešće u radnoj snazi u Crnoj Gori, 2006-2015................................................................................ 18 Slika 24. Stopa uÄ?ešća u radnoj snazi u ECA, 2014. ........................................................................................ 18 Slika 25. Manje obrazovani i oni koji ulaze na tržiÅ¡te rada suoÄ?avaju se sa viÅ¡om i dugotrajnijom nezaposlenošću................................................................................................................................................... 20 Slika 26. Nezaposlenost viÅ¡e preovlaÄ‘uje meÄ‘u mladima i onima koji tek ulaze na tržiÅ¡te rada.................... 20 Slika 27. Sektorska volatilnost stopa rasta dodate vrijednosti .......................................................................... 23 Slika 28. Volatilnost rasta zaposlenosti ............................................................................................................. 23 Slika 29. Izvori rasta u Crnoj Gori sa strane tražnje, 2000-14. ......................................................................... 24 Slika 30. Tekući raÄ?un i priliv kapitala, postotak BDP-a, 2005-14. ................................................................. 24 Slika 31. Koeficijent eksternog duga u odnosu na BDP, postotak ................................................................... 24 Slika 32. Fiskalni deficiti, posto BDP-a ............................................................................................................ 25 Slika 33. Javni dug i garancije, posto BDP-a .................................................................................................... 25 Slika 34. Bruto javni dug, postotak BDP-a ....................................................................................................... 28 Slika 35. Fiskalni deficit, posto BDP-a ............................................................................................................. 28 Slika 36. Produktivnost rada, EU i Crna Gora .................................................................................................. 29 Slika 37. Volatilnost promjena prihoda i potroÅ¡nje po decilima, 2007-2013................................................... 30 Slika 38. Funkcija gustine rashoda domaćinstava............................................................................................. 30 Slika 39. Promjene u procentu prihoda iz rada u ukupnom prihodu ................................................................ 31 Slika 40. ProsjeÄ?ni rast izvora prihoda .............................................................................................................. 31 Slika 41. Koeficijent zavisnih lica, posto od 15-64 .......................................................................................... 31 Slika 42. Buduća adekvatnost meÄ‘u najnižima u Evropi ................................................................................. 31 Slika 43. Odrasli (15+) koji su imali Å¡tednju tokom protekle godine, 2014. ................................................... 32 Slika 44. Odrasli (15+) sa raÄ?unom u nekoj formalnoj finansijskoj instituciji ................................................ 32 Slika 45. Ekonomska mobilnost ........................................................................................................................ 33 Slika 46. Migracije iz opÅ¡tina, postotak promjene, 2011-13. ........................................................................... 33 Slika 47. Migracije u glavni grad, postotak promjene 2011-13........................................................................ 33 viii Slika 48. EtniÄ?ka struktura i stope aktivnosti po opÅ¡tinama ............................................................................. 34 Slika 49. Noćna svjetla, 2004. i 2011. godine ................................................................................................... 35 Slika 50. LoÅ¡i krediti, postotak ukupnih kredita ............................................................................................... 39 Slika 51. Prirodne katastrofe u Crnoj Gori, 1991-2014. godina ....................................................................... 40 Slika 52. Faktorski input izvora rasta u Crnoj Gori, 2000-13. .......................................................................... 44 Slika 53. Produktivnost u Crnoj Gori i uporednim zemljama (BDP po zaposlenom) ..................................... 45 Slika 54. Rast zarada i produktivnosti, posto 2000=1....................................................................................... 45 Slika 55. Izvoz roba i usluga, posto BDP-a, 2014. ........................................................................................... 45 Slika 56. Veoma mali broj crnogorskih firmi uÄ?estvuje u meÄ‘unarodnoj trgovini.......................................... 45 Slika 57. Rast izvoza komercijalnih usluga u Crnoj Gori relativno je slab u odnosu na uporedne zemlje ..... 46 Slika 58. Robni izvoz po tehnoloÅ¡kom sadržaju, 2006-11. .............................................................................. 46 Slika 59. Podaci o zapoÅ¡ljavanju u poljoprivredi, 2010.................................................................................... 48 Slika 60. Poljoprivredna dodata vrijednost po hektaru obradivog zemljiÅ¡ta, 2006-12, prosjeÄ?ni polj. BDP u dolarima iz 2005. godine. .................................................................................................................................. 48 Slika 61. Gustina ulaska i BDP per capita, 2008-12. ........................................................................................ 49 Slika 62. Ukupna preduzetniÄ?ka aktivnost u ranoj fazi .................................................................................... 49 Slika 63. Kreditna linija ili zajam (razlog nepodnoÅ¡enja zahtjeva za kredit) ................................................... 50 Slika 64. Izvor obrtnog kapitala......................................................................................................................... 50 Slika 65. Pristup finansiranju ............................................................................................................................. 50 Slika 66. Vrijednost kolaterala, kao postotak iznosa kredita ............................................................................ 50 Slika 67. OgraniÄ?ena upotreba interneta od strane firmi .................................................................................. 51 Slika 68. Manje je vjerovatno da će firme biti inovativne ................................................................................ 51 Slika 69. Lakoća poslovanja, 2016. ................................................................................................................... 51 Slika 70. Srednji rang u deset oblasti koje se mjere u Doing Business istraživanju, 2016 .............................. 51 Slika 71. Agregatni skor regulacije tržiÅ¡ta proizvoda, 2013. ............................................................................ 52 Slika 72. Prakse zapoÅ¡ljavanja i otpuÅ¡tanja ....................................................................................................... 53 Slika 73. Propisi za zaÅ¡titu zaposlenja (EPL) u Crnoj Gori .............................................................................. 53 Slika 74. Monetarni troÅ¡kovi otpuÅ¡tanja............................................................................................................ 54 Slika 75. Proceduralni troÅ¡kovi otpuÅ¡tanja ........................................................................................................ 54 Slika 76. TeÅ¡koća popunjavanja upražnjenog radnog mjesta ........................................................................... 54 Slika 77. Online slobodni saradnici, postotak radne snage i njihove zarade tokom radnog vijeka, decembar 2014. ................................................................................................................................................................... 55 Slika 78. Ukupno stanovniÅ¡tvo po uzrasnim grupama i rodu, 2010. ................................................................ 56 Slika 79. Ukupno stanovniÅ¡tvo po uzrasnim grupama, 1950-2100. ................................................................. 56 Slika 80. Promjena stope zavisnosti .................................................................................................................. 56 Slika 81. Neaktivnost usljed porodiÄ?nih obaveza: po nivou obrazovanja i po godinama starosti ................... 57 Slika 82. MuÅ¡karci koji napuÅ¡taju tržiÅ¡te rada zbog prijevremenog penzionisanja ......................................... 58 Slika 83. Vrsta zanimanja na poslednjem radnom mjestu ................................................................................ 58 Slika 84. Stopa zaposlenosti žena koje žive sa osobom kojoj je potrebna njega, 2011. .................................. 58 Slika 85. Mladi ljudi koji nisu u zaposlenju, na Å¡kolovanju ili obuci (NEET)................................................. 58 Slika 86. Poresko opterećenje i efektivne poreske stope za par sa dvoje djece i jednom osobom koja donosi zaradu u Crnoj Gori, 2012. ................................................................................................................................ 60 Slika 87. VlasniÅ¡tvo nad imovinom domaćinstava, posto ................................................................................ 60 Slika 88. OÄ?ekivani životni vijek, 2013. ........................................................................................................... 61 ix Slika 89. Trajanje zdravstvenog problema ........................................................................................................ 62 Slika 90. Osobe 15+ sa zdravstvenim problemima ........................................................................................... 62 Slika 91. StanovniÅ¡tvo sa osnovnim obrazovanjem ili manje (uzrast 15-64), etniÄ?ka pripadnost i lokacija .. 64 Slika 92. PredÅ¡kolsko obrazovanje, 2011.......................................................................................................... 64 Slika 93. Razlike u pohaÄ‘anju predÅ¡kolskog obrazovanja unutar zemlje, 2005 and 2013 .............................. 64 Slika 94. Rano napuÅ¡tanje obrazovanja i obuke, 2011 ..................................................................................... 64 Slika 95. Rezultati PISA testiranja i BDP per capita u ECA regionu, 2012. ................................................... 65 Slika 96. NeusklaÄ‘enost vjeÅ¡tina po obrazovanju, 2011................................................................................... 66 Slika 97. NeusklaÄ‘enost vjeÅ¡tina po zanimanju, 2011 ...................................................................................... 66 Slika 98. Rezultati Crne Gore u oblasti infrastrukture ...................................................................................... 66 Slika 99. Smrtnost na putevima na jedan milion stanovnika u Crnoj Gori i odabranim zemljama, 2012 ...... 67 Slika 100. Stopa nesreća na putevima u Crnoj Gori od 2005. do 2013. godine ............................................... 67 Slika 101. Teret carinske procedure, 2014. ....................................................................................................... 69 Slika 102. Kvalitet luÄ?ke infrastrukture, 2014. ................................................................................................. 69 Slika 103. Indeks logistiÄ?kih rezultata (LPI) ..................................................................................................... 69 Slika 104. UÄ?estalost nestanka struje i prijavljeni gubici ................................................................................. 71 Slika 105. Sistem elektriÄ?ne energije ................................................................................................................ 71 Slika 106. PotroÅ¡nja elektriÄ?ne energije per capita ........................................................................................... 72 Slika 107. Energetski intenzitet 2012. godine mjeren ukupnom finalnom potroÅ¡njom (u toe) po jedinici BDP (u USD iz 2005. godine) .................................................................................................................................... 72 Slika 108. Cijene elektriÄ?ne energije ................................................................................................................. 72 Slika 109. Proizvodnja i dodata vrijednost sektora, 2011-2014. ...................................................................... 73 Slika 110. Bruto dodata vrijednost koju doprinose IKT i drugi sektori, 2012-2014........................................ 73 Slika 111. Broj domaćinstava po jednom pružaocu internet usluga................................................................. 74 Slika 112. Globalna konkurentnost u IKT......................................................................................................... 74 Slika 113. Ulaganje u elektronske komunikacije, u EUR, postotak promjene, 2012 over 2011 ..................... 75 Slika 114. Ulaganja u sektor elektronskih komunikacija, postotak prihoda .................................................... 75 Slika 115. Odabrani svjetski indikatori dobre uprave, 2014 ............................................................................. 78 Slika 116. Efikasnost javne potroÅ¡nje ............................................................................................................... 78 Slika 117. PotroÅ¡nja opÅ¡te vlade, postotak BDP-a ............................................................................................ 79 Slika 118. Crna Gora: zaposlenost po sektorima, 2014. ................................................................................... 79 Slika 119. Zarade u javnom sektoru u odnosu na privatni po zanimanjima, postotak razlike......................... 80 Slika 120. Zaposlenje po sigurnosti posla i sektoru, 2013. ............................................................................... 80 Slika 121. Povjerenje u Vladu ........................................................................................................................... 82 Slika 122. Postotak ispitanika koji je zadovoljan pruženim uslugama............................................................. 82 Slika 123. Korupcija u oblasti javnih usluga..................................................................................................... 83 Slika 124. UÄ?estalost neformalnih plaćanja ...................................................................................................... 83 Slika 125. Neregularna plaćanja za povoljne sudske odluke (7 je najviÅ¡a ocjena) .......................................... 84 Slika 126. Lakoća izvrÅ¡enja ugovora (od 189 zemalja) .................................................................................... 85 Slika 127. Broj odobrenih predmeta besplatne pravne pomoći (na 100.000 stanovnika) ............................... 86 Slika 128. Broj dana za dobijanje graÄ‘evinske dozvole ................................................................................... 87 Slika 129. Procenat vremena poslovodstva provedenog na bavljenje propisima ............................................ 87 Slika 130. Invalidske penzije u Crnoj Gori ....................................................................................................... 90 Slika 131. Broj uÄ?enika u odnosu na broj nastavnika (osnovno obrazovanje), 2014 ...................................... 91 x Slika 132. Neto upis u osnovne Å¡kole ................................................................................................................ 91 Slika 133. Izdvajanja za javno zdravstvo 2013. godine, postotak BDP-a ........................................................ 91 Slika 134. Ukupna izdvajanja za zdravstvo i BDP per capita u regionu ECA (1995-2013) ........................... 91 Slika 135. BolniÄ?ki kreveti ................................................................................................................................ 92 Slika 136. Stope smrtnosti majki, 2013. ............................................................................................................ 92 Slika 137. Odrasli (16 i viÅ¡e) sa zdravstvenim osiguranjem, 2011 .................................................................. 92 Slika 138. Struktura zaposlenih u Centrima za socijalni radu u Crnoj Gori, 2012 .......................................... 94 Slika 139. Pristup javnim uslugama, donjih 40 i gornjih 60 posto ................................................................... 96 Slika 140. Pristup javnim uslugama, ruralna i urbana podruÄ?ja ....................................................................... 96 Slika 141. StanovniÅ¡tvo spojeno na sisteme za prikupljanje i tretman otpadnih voda .................................... 96 Slika 142. Prioriteti kako su ih naveli domaći akteri, oktobar 2014. godine.................................................. 100 Okviri Okvir 1. Mjerenja stopa siromaÅ¡tva i poreÄ‘enja meÄ‘u zemljama ...................................................................... 8 Okvir 2. Profil siromaÅ¡nih i donjih 40 posto ..................................................................................................... 11 Okvir 3. Upravljanje volatilnošću u malim državama: izvuÄ?ene pouke .......................................................... 21 Okvir 4. Multidimenzionalni indikator siromaÅ¡tva ........................................................................................... 36 Okvir 5. Stanje u dva strateÅ¡ka sektora ............................................................................................................. 47 Okvir 6. Destimulativne karakteristike socijalne pomoći ................................................................................. 59 Okvir 7. Kapacitet sistema socijalnih davanja .................................................................................................. 94 Aneksi Aneks 1. Literatura........................................................................................................................................... 106 xi REZIME Crna Gora je mala zemlja koja prolazi kroz dvije tranzicije Crna Gora je mlada i mala zemlja 1 Zapadnog Balkana koja prolazi kroz proces politiÄ?ke i ekonomske tranzicije na putu ostvarenja Ä?lanstva u Evropskoj uniji. Sa svojih 624.000 stanovnika, Crna Gora je ranije bila dio SocijalistiÄ?ke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), odnosno od 1992. godine dio zajedniÄ?ke države sa Republikom Srbijom, dok je nezavisnost stekla 2006. godine. Nezavisnost je uslijedila nakon Ä?itave decenije sukoba na prostoru bivÅ¡e SFRJ, kao i tranzicije sa dirigovane i kontrolisane ka tržiÅ¡noj ekonomiji. Za politiÄ?ku tranziciju od dijela federacije ka suverenoj državi koja teži usaglaÅ¡avanju svojih institucija i zakonskog okvira sa pravnom tekovinom EU bilo je potrebno Å¡irenje kapaciteta javne uprave. Javna dobra i usluge kao Å¡to su odbrana, imovinska prava i ekonomsko upravljanje su, makar djelimiÄ?no, sve do nezavisnosti, obezbjeÄ‘ivane sa strane savezne vlade. Trebalo je stvoriti nacionalne institucije kako bi te funkcije preuzele nakon sticanja nezavisnosti. Za potrebe stvaranja regulatornih tijela usaglaÅ¡enih sa EU, izgradnje kapaciteta za apsorpciju sredstava koje obezbjeÄ‘uje EU, kao i za harmonizaciju zakonskog okvira sa evropskim treba izgraditi nove kapacitete. Budući da je Crna Gora mala zemlja, ionako već visoki troÅ¡kovi razvoja i voÄ‘enja institucija na nacionalnom i lokalnom nivou kombinuju se sa ograniÄ?enim kapacitetom za korišćenje ekonomije obima u pružanju javnih dobara i usluga. Za ekonomsku tranziciju ka tržiÅ¡noj ekonomiji bilo je potrebno jaÄ?anje tržiÅ¡nih mehanizama i smanjenje upliva države u ekonomiju. ZaostavÅ¡tinu bivÅ¡e SFRJ Ä?inio je glomazan i neprimjereno veliki državni aparat, veliki stepen zaposlenosti u javnom sektoru, ukljuÄ?ujući i u državnim preduzećima, velika potroÅ¡nja vlade i oÄ?ekivanja pokroviteljskog odnosa od strane države. Otklon od takvog modela u pravcu stvaranja povoljnog okruženja za razvoj privatnog sektora imao je svoje troÅ¡kove u smislu druÅ¡tvenih troÅ¡kova vezanih za smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru i prestrukturiranje državnih preduzeća, te racionalizaciju javne potroÅ¡nje. NezavrÅ¡enost oba procesa tranzicije vidljiva je u joÅ¡ uvijek velikom prisustvu države u ekonomiji, visokoj stopi nezaposlenosti i niskom nivou iskoriÅ¡tenosti kapaciteta koji karakteriÅ¡u crnogorsku privredu. ÄŒak i na vrhuncu ekonomskog ciklusa 2008. godine, stopa nezaposlenosti bila je preko 17 posto. U korijenu tog fenomena leži dislokacija proizvodnje i komercijalnih kanala povezanih sa nestankom dirigovane ekonomije i slabim razvojem tržiÅ¡ta, Å¡to je pojava koja se naziva disorganizacija.2 NezavrÅ¡en program reformi je takoÄ‘e doveo do niskog uÄ?ešća u radnoj snazi (odnosno do visoke neaktivnosti) Å¡to je snažna determinanta niskih prihoda domaćinstava i izloženosti siromaÅ¡tvu. Na Balkanu su složenosti koje leže u osnovi procesa tranzicije snažno dodatno pogorÅ¡ane sukobom iz 90-tih i politiÄ?kom nesigurnošću. Visoka stopa nezaposlenosti Ä?ak i tokom perioda naglog rasta ukazuje na to da ekonomija funkcioniÅ¡e daleko ispod svog potencijala. Ovaj aspekat crnogorske privrede (kao i joÅ¡ nekoliko zemalja JugoistoÄ?ne Evrope) jeste važan za razumijevanje veza izmeÄ‘u privrednog rasta, stope nezaposlenosti i smanjenja siromaÅ¡tva, te za evaluiranje tranzitornih faktora (domaćih i eksternih) i trajnih/strukturnih promjena ka inkluzivnom rastu tokom naredne decenije. Protekla decenija: od naglog rasta do sloma Tokom protekle decenije, crnogorska ekonomija blisko je slijedila poslovni ciklus u Evropi, au manjoj mjeri i u Rusiji. Kao mala i otvorena ekonomija koja nema svoju valutu,3 Crna Gora je izuzetno izložena eksternim Å¡okovima, prvenstveno preko kanala svojih glavnih trgovinskih partnera i zemalja iz 1 Male zemlje koje se analiziraju u izvjeÅ¡taju definisane su kao suverene države sa do dva miliona stanovnika. Odabrani prag odreÄ‘en brojem stanovnika u izvjesnoj mjeri je proizvoljan i namjera mu je samo da olakÅ¡a prezentaciju stilizovanih podataka. 2 Blanchard and Kramer, “Disorganizationâ€?, The Quarterly Journal of Economics, tom 112, br. 4, novembar 1997. godine 3 NjemaÄ?ka marka koja je bila u upotrebi od 1990-tih jednostranom odlukom je 2002. godine zamijenjena eurom. xii kojih dobija kapital. Ekspanzija aktivnosti evropskih banaka u Crnoj Gori, te priliv meÄ‘unarodnog kapitala dali su podsticaj za Å¡irenje ekonomije do 2008. godine. Nakon toga, meÄ‘unarodna finansijska kriza iz 2008. godine, sa svojim posljedicama po evropske banke, bila je iskra koja je pokrenula recesiju 2009. godine i usporavanje ekonomskog rasta u narednih pet godina. Veza izmeÄ‘u puteva ekonomskog rasta Crne Gore i Evrope ilustruje osjteljivost ekonomije ove male države na nepredvidljivosti poslovnog ciklusa u regionu koji se joÅ¡ nije stabilizovao od previranja potaknutih finansijskom krizom i problema sa državnim dugom u euro zoni. Od 2005. do 2008. godine, Crna Gora je doživjela nagli privredni rast pokrenut velikim prilivom kapitala4 i brzim povećanjem potroÅ¡nje vlade. Tokom ovog perioda realan rast u prosjeku je iznosio gotovo 5 posto godiÅ¡nje, dok progresivno nije dostigao dvocifreni vrhunac 2007. godine. Takav rast potaknut je velikim prilivom kapitala koji je sitmulisao agregatnu tražnju. Obrnuta refleksija takvog priliva bilo je veliki deficit tekućeg raÄ?una platnog bilansa koji je dostigao iznos gotovo polovine BDP zemlje i povećanje eksternog duga Crne Gore.5 Iako je većim dijelom priliva kapitala finansiran veći uvoz, takoÄ‘e je imao velikog uticaja na sektore kao Å¡to su graÄ‘evinarstvo, turizam, nekretnine i usluge. Stimulativni efekat potaknut prilivom meÄ‘unarodnog kapitala dodatno je pojaÄ?an brzim povećanjem potroÅ¡nje vlade (na preko 51 posto BDP-a 2008. godine), koje se dijelom može objasniti prelaskom na nezavisnu državu. Poslije naglog rasta uslijedi je krah, potaknut naglim smanjenjem nivoa priliva kapitala usljed meÄ‘unarodne finansijske krize. Veliko oslanjanje na priliv meÄ‘unarodnog kapitala u pretkriznom periodu uÄ?inilo je da je zemlja jako izložena promjeni raÄ?una kapitala. Smanjenje spoljnjeg finansiranja za oko 30 posto BDP-a od 2009. do 2014. godine izazvalo je: smanjenje domaće agregatne tražnje, posebno kolaps investicija; ozbiljan pad stope rasta BDP-a; jak pad neto uvoza; povećanje fiskalnog deficita (kako su se smanjili prihodi vlade, nediskreciona potroÅ¡nja nije opala za isti iznos); te drastiÄ?ni pad domaćih kredita privatnom sektoru.6 Tokom ekonomskog kraha i stagnacije u periodu od 2009-2015. godine, opala je stopa rasta BDP-a, ispoÄ?etka naglo, a nakon toga se zadržala u prosjeku negdje oko 1,9 posto. To je takoÄ‘e dovelo do povećanja stope nezaposlenosti i siromaÅ¡tva. Rast je poÄ?eo manje da ide u korist siromaÅ¡nih Tokom godina naglog rasta, doÅ¡lo je do smanjenja siromaÅ¡tva, dok je tokom perioda kraha i stagnacije rast poÄ?eo manje da ide u korist siromaÅ¡nih. ElastiÄ?nost rasta siromaÅ¡tva kretala se od -1,97 od 2005. do 2008. godine do 4,02 od 2009. do 2013. godine. To znaÄ?i da je tokom godina naglog rasta 1 post povećanja rasta bio praćen sa gotovo 2 posto smanjenja siromaÅ¡tva, dok je tokom poslednjih nekoliko godina jedan posto povećanja rasta praćen sa 4 posto povećanja siromaÅ¡tva. I zaista je siromaÅ¡tvo naglo opadalo do 2008. godine, a zatim je ponovo poÄ?elo da raste, kao i izloženost riziku od siromaÅ¡tva. SiromaÅ¡tvo je slijedilo krivu oblika slova U do 2012. godine: opalo je sa 11 posto sredinom 2000-ih do najniže taÄ?ke od 4,9 posto 2008. godine, a zatim se povećalo na preko 10 posto do 2012. godine. Smanjilo se na 8,6 tokom 2013. godine, Å¡to je ujedno i poslednja godina za koju postoje podaci. Izloženost riziku od siromaÅ¡tva 7 takoÄ‘e je porasla od 2008. godine. Tokom 2013. godine gotovo je 30 posto stanovniÅ¡tva siromaÅ¡no ili u riziku od siromaÅ¡tva, sa najvećim dijelom tog povećanja u urbanim podruÄ?jima kao posljedice smanjenja metalne industrije koja je u loÅ¡em stanju. Sastav rasta i njegova volatilnost mogu pomoći da se objasni ta promjena. Tokom godina naglog rasta, povećanje tražnje za radnom snagom dolazilo je sa strane sektora koji se jako oslanjaju na nekvalifikovanu radnu snagu. To je dovelo do pada stope nezaposlenosti, stalnog opadanja siromaÅ¡tva i povećanja prihoda domaćinstava u donjih 40 posto stanovniÅ¡tva. Zbog toga je siromaÅ¡tvo veoma dobro reagovalo na 4 Glavni sektori u koje je dolazio priliv kapitala bili su turizam, nekretnine i bankarski sektor. 5 Iako je veći dio priliva kapitala bio u vidu direktnih stranih investicija, doÅ¡lo je i do naglog povećanja udjela spoljnjeg duga (2008. godine dostigao je 134 posto BDP-a). 6 Obrnuta refleksija poslednja dva fenomena je brzi rast duga i snažno povećanje nivoa nekvalitetnih kredita u portfolijima banaka. 7 Domaćinstva Ä?ija je potroÅ¡nja po ekvivalentu odrasle osobe manja od 1,50 puta iznos koji predstavlja liniju siromaÅ¡tva. xiii promjene u stopi rasta BDP-a zbog takvog obrasca ekonomskog rasta, posebno zbog važnosti ulaganja u radno-intenzivne sektore, kao Å¡to su graÄ‘evinarstvo i dio sektora usluga. Tokom ekonomskog sloma i stagnacije, nivo rasta je bio niži, ali je i potražnja za radnom snagom pomjerena ka većim nivoima kvalifikacija. Sektorski sastav rasta zaposlenosti, kao i obrazovna struktura unutar zaposlenosti ukazuju na to da se viÅ¡e radnih mjesta otvara u sektorima koji zahtijevaju veće nivoe kvalifikacija. Zaposlenost radne snage sa tercijarnim obrazovanjem povećala se za preko 40 posto do 2014. godine posmatrano u odnosu na 2008. godinu, dok je u istom periodu zaposlenost radnika sa najviÅ¡e osnovnim obrazovanjem opala preko 40 posto, Ä?ime se ograniÄ?io njen efekat na smanjenje siromaÅ¡tva. MeÄ‘utim, kako sve viÅ¡e onih koji ulaze na tržiÅ¡te rada ima sve viÅ¡e nivoe obrazovanja, sve veći broj nezaposlenih ima visokoÅ¡kolsko obrazovanje. Takva volatilnost samog rasta je drugi faktor koji može da podriva vezu izmeÄ‘u rasta i smanjenja siromaÅ¡tva. Volatilnost sprjeÄ?ava proces održivog rasta koji je neophodan za smanjenje siromaÅ¡tva. Zaposlenost je kljuÄ?na za iskorjenjivanje siromaÅ¡tva Povećanje zaposlenosti je kljuÄ?no za smanjenje siromaÅ¡tva u Crnoj Gori, ali strukturni faktori mogu onemogućiti takav efekat. Održivo i snažno smanjenje siromaÅ¡tva prije krize pokazuje kako nagli ekonomski rast koji dovodi do veće tražnje za nekvalifikovanom radnom snagom može da iznese domaćinstva iznad linije siromaÅ¡tva. MeÄ‘utim, kada se gleda u budućnost, postoje važni faktori koji mogu da sprijeÄ?e sposobnost Crne Gore da iskoristi buduće epizode rasta koje mogu dovesti do veće tražnje za kvalifikovanom radnom snagom (u turizmu, finansijskom i sektoru nekretnina doÅ¡lo je do najvećeg povećanja zaposlenosti od 2009. do 2014. godine, a u rudarstvu i proizvodnoj industriji do najmanjeg). ZnaÄ?ajan je jaz u obrazovnim postignućima izmeÄ‘u siromaÅ¡nih, onih koji su u riziku od siromaÅ¡tva i ostalih: 67,5 posto nosilaca siromaÅ¡nih domaćinstava ima zavrÅ¡enu srednju Å¡kolu ili manje od toga, u odnosu na 41 meÄ‘u onima koji su u riziku od siromaÅ¡tva i 11,7 posto kod ostalih. Samo 4,6 posto nosilaca siromaÅ¡nih domaćinstava ima tercijarno obrazovanje u odnosu na 26 posto kod onih koji nisu u riziku od siromaÅ¡tva. To ukazuje na to da je manje vjerovatno da siromaÅ¡ni mogu da imaju koristi od povećane tražnje za radnom snagom u sektorima koji su u ekspanziji. Sa strane ponude, niske stope uÄ?ešća i visoka strukturna nezaposlenosti ukazuju na to da visok procenat stanovniÅ¡tva nema koristi od aktivnog tržiÅ¡ta rada. Povećanje agregatne tražnje tokom godina naglog rasta dovelo je do smanjenja stope nezaposlenosti; i pored toga, ta stopa je ostala veoma visoka mjereno meÄ‘unarodnim standardima. Osim visoke stope nezaposlenosti, sa 54 posto pojedinaca u radnoj snazi, Crna Gora ima jedan od najnižih nivoa uÄ?ešća u radnoj snazi u Evropi. Tokom 2015. godine, manje od pola žena aktivne životne dobi je bilo u radnoj snazi, mada se ta stopa povećava tokom poslednje Ä?etiri godine. Stopa nezaposlenosti meÄ‘u mladima gotovo je dvaput veća od prosjeka u EU, sa gotovo 38% nezaposlenih mladih 2015. godine. Nekoliko strukturnih faktora utiÄ?e na niske stope uÄ?ešća i visoku nezaposlenost. Utvrdili smo tri glavna faktora koji dovode do visoke nezaposlenosti i niskog uÄ?ešća u radnoj snazi: (i) NedovrÅ¡ena ekonomska tranzicija. Tokom protekle decenije doÅ¡lo je do otpuÅ¡tanja radnika usljed prestrukturiranja i zatvaranja tradicionalnih preduzeća i do opadanja znaÄ?aja poljoprivrede, javnog sektora i državnih preduzeća kao izvora zaposlenja, dok se privatni sektor i dalje muÄ?i da bude pokretaÄ? rasta. To je dovelo do povećanja nezaposlenosti za radnike u srednjim Ä?etrdesetim godinama ili starije, kao i do povećanja prijevremenog penzionisanja. Kada stariji ili radnici koji su na pola svog radnog vijeka budu proglaÅ¡eni za tehnoloÅ¡ki viÅ¡ak, teÅ¡ko im je da se prekvalifikuju da bi se zaposlili u drugim sektorima. (ii) NeusklaÄ‘enost radne snage: Kvalifikacije se u istraživanjima zaposlenosti ne prepoznaju kao važno ograniÄ?enje za rast firmi, izuzev u sluÄ?aju novih i inovativnih firmi. MeÄ‘utim, postoji tražnja za niskokvalifikovanim sezonskim radnicima koje uglavnom popunjavaju sezonske migracije u Crnu Goru. U meÄ‘uvremenu migracije obrazovanih žitelja Crne Gore ukazuju na to da oni nisu u mogućnosti da naÄ‘u odgovarajuće poslove u svojoj zemlji. U maloj zemlji kao Å¡to je Crna Gora ograniÄ?enje u xiv smislu ponude dovoljne radne snage u odreÄ‘enim sektorima ili na odreÄ‘enim pozicijama može biti posebno izraženo. (iii) Visok nivo uslovne nadnice (reservation wage). Uprkos velikom broju nezaposlenih, svake godine gotovo isti toliki broj radnika migranata dolazi u Crnu Goru, a firme se žale da ne mogu da popune neupražnjena radna mjesta. Jedno objaÅ¡njenje je to da žitelji Crne Gore nemaju odgovarajuće kvalifikacije, za Å¡to bi bilo potrebno sprovesti dobro osmiÅ¡ljene aktivne mjere zapoÅ¡ljavanja. MeÄ‘utim, mnogi meÄ‘u takvim migrantima su sezonski radnici niskih kvalifikacija, tako da se ne Ä?ini da problem predstavlja nedostatak kvalifikacija. Prije bi se reklo da žitelji Crne Gore imaju visoku uslovnu nadnicu, a to je ona nadnica ispod koje nisu spremni da prihvate odreÄ‘enu vrstu posla. Å to odreÄ‘uje nivo uslovne nadnice? U sluÄ?aju Crne Gore, Ä?ini se da su u igri sledeći faktori: ï‚· Migracije i doznake iz inostranstva: Budući da su podaci o migracijama ograniÄ?eni, dokazi koji idu u prilog njihovoj važnosti su indirektni: doznake radnika iz inostranstva iznose oko 10 posto BDP-a. MeÄ‘utim, istraživanjem domaćinstava potcjenjuje se prijem doznaka iz inostranstva (vrijednost ukupnih doznaka iz inostranstva je po anketi potroÅ¡nje domaćinstava iz 2013. godine bila oko 10 puta manja nego Å¡to se to može vidjeti na osnovu podataka iz platnog bilansa), Ä?ime se ne omogućava detaljna analiza uticaja doznaka iz inostranstva na dinamiku tržiÅ¡ta rada. ï‚· Javni i privatni transferi mogu da doprinose visokom nivou uslovne nadnice u Crnoj Gori. Po usmenim kazivanjima, meÄ‘ugeneracijski transferi su u Crnoj Gori priliÄ?no visoki, gdje djeca ostaju sa starijima u istom domaćinstvu, dijele imovinu i prihode koje su akumulirali/koje generiÅ¡u starije generacije. Nadalje, velika prodaja nekretnina prije krize takoÄ‘e je odložila odluke o zaposlenju. Sistem socijalne pomoći sa visokim graniÄ?nim efektivnim poreskim stopama može da oslabi podsticaje za prihvatanje zaposlenja na odreÄ‘eno vrijeme, privremenih ili sezonskih poslova koji su nivoa ispod praga socijalne pomoći. Zanemarivanje takve zarade djelimiÄ?no ili u potpunosti u svrhu testa prihoda za socijalnu pomoć moglo bi znaÄ?ajno da unaprijedi vezanost korisnika socijalne pomoći za formalno tržiÅ¡te rada. ï‚· Neformalnost. Na osnovu istraživanja graÄ‘ana koje je uradio UNDP, ukupna stopa neformalnog zaposlenja u Crnoj Gori Ä?ini 29,3 posto ukupne radne snage. S obzirom na to da je obim neformalnosti znaÄ?ajno potcijenjen u anketi radne snage, to može da objasni potcijenjenost uÄ?ešća u radnoj snazi. Druga važna karakteristika neformalnog sektora koja može da poveća uslovnu nadnicu za potencijalne radnike jesu nezakonite aktivnosti koje sprovodi organizovani kriminal. Crna Gora se nalazi na tranzitnoj ruti za krijumÄ?arenje cigareta i trgovinu ljudima, drogom i oružjem 8 . Interesantno je konstatovati da većina crnogorskih firmi ne vidi neformalnost kao veće ograniÄ?enje za biznis: svega 11 posto firmi obuhvaćenih anketom smatra da je neformalnost krupna prepreka za biznis. ï‚· Lista Ä?ekanja za javni sektor: Javni sektor djeluje kao sigurnosna mreža. Zaposlenost u javnom sektoru i u državnim preduzećima u Crnoj Gori sa 36 posto ukupne zaposlenosti je uporedno visoka. Iako nema pokazatelja o premijama zarada u javnom sektoru, izuzev za odreÄ‘ena zanimanja u državnim preduzećima, zaposlenje je sigurnije i prestižnije, te otuda lista Ä?ekanja za ulazak u javni sektor. PreosmiÅ¡ljavanje modela rasta Finansijska i ekonomska kriza sa kraja 2008. godine usporila je konvergenciju Crne Gore sa 8 „Organizovani kriminal i borba protiv kriminala na Zapadnom Balkanu: poreÄ‘enje sa italijanskim modelima i praksama“, SAPUCCA za Evropsku komisiju – Generalni direktorat za unutraÅ¡nje poslove, 2013., i UNODC (2008.), Kriminal i njegov uticaj na Balkanu. xv ostatkom EU. Rast BDP-a per capita (po standardu kupovne moći PPS) koji je u prosjeku iznosio 16 posto godiÅ¡nje u periodu od 2005-2008. godine, preokrenuo se u pad od 0,6 posto u prosjeku godiÅ¡nje u periodu od 2009-2014. godine, te je usporio konvergenciju prihoda. Crnogorski BDP per capita je 2014. godine ostao nepromijenjen sa 41 posto prosjeka za EU28 u odnosu na 2008. godinu. Rast kapitala koji je podržavao konvergenciju prije 2008. godine takoÄ‘e je usporio. Nezaposlenost je i dalje ostala na visokom nivou u Ä?itavoj zemlji, dok se kao rezultat toga stopa siromaÅ¡tva povećala i tako potrla pozitivne pomake ostvarene prije krize. Iako je nivo privredne aktivnosti do 2013. godine dostigao nivo iz 2008. godine, joÅ¡ uvijek visoka stopa nezaposlenosti pokreće pitanje kako Crna Gora može ponovo uposliti svoje nedovoljno iskorišćene ljudske i fiziÄ?ke resurse. Situacije visokih stopa i produženog trajanja otvorene nezaposlenosti kakve se uoÄ?avaju u Crnoj Gori rijetko se mogu naći u modernim tržiÅ¡nim ekonomijama. Prelazak sa visoke stope otvorene nezaposlenosti ka punoj zaposlenosti ponekad se može ubrzati egzogenim stimulativnim faktorima: na primjer, priliv kapitala ili ekspanzorna fiskalna politika. U sluÄ?aju Crne Gore, upravo ti faktori su djelovali u periodu od 2005. do 2008. godine i stvorili velike neravnoteže koje tek treba otkloniti. Gledajući u budućnost, malo je vjerovatno da će monetarna ili fiskalna politika obezbijediti djelotvoran stimulans za crnogorsku ekonomiju. Time Å¡to je monetarnu politiku prepustila drugima usvajajući euro kao svoju valutu, Crna Gora ne može da pribjegava politici deviznog kursa da kompenzira (makar i djelimiÄ?no) efekat meÄ‘unarodnih tokova kapitala na kredite i na nivo ekonomske aktivnosti. Uloga monetarne politike ograniÄ?ena je na promjene zahtjeva obavezne rezerve, Å¡to je poznato kao slab instrument za uticaj na kredite u okviru ekonomije. Uloga fiskalne politike zavisi od raspoloživog fiskalnog prostora, koji je uglavnom već iskoriÅ¡ten tokom prethodne epizode boom-bust ciklusa. Ponovno uspostavljanje rasta po svaku cijenu putem ekspanzione fiskalne politike predstavlja visokoriziÄ?nu strategiju. U teoriji, javne investicije mogu da pomognu u stimulisanju ekonomskog oporavka; u praksi, ograniÄ?enja su ogromna. Prvo ozbiljno ograniÄ?enje je to Å¡to je u većini država na svijetu malo vjerovatno da vlada na raspolaganju ima niz investicionih projekata koji prolaze test stope povraćaja i koji se mogu implementirati u kratkom roku. U stvari, stopa povraćaja na kapital uglavnom je nepromijenjena tokom proteklih 15 godina uprkos ogromnim ulaganjima javnog i privatnog sektora, uglavnom u sektorima graÄ‘evinarstva i nekretnina. U sadaÅ¡njim okolnostima, Ä?ini se da je odabir projekta autoputa kao podstreka za rast korak unazad. Drugo, fiskalni deficit je u prosjeku iznosio 5 posto BDP-a od izbijanja krize 2008. godine, Å¡to je dovelo do toga da se javni dug viÅ¡e nego udvostruÄ?io. Kreditni rejting države (tri stepena ispod investicionog nivoa) i postojeći nivo javnog duga (68 posto BDP-a) i potreba refinansiranja (oko 17 posto BDP-a 2016-2017. godine) ograniÄ?avaju mogućnosti finansiranja. Iznos nediskrecione potroÅ¡nje (kao Å¡to su zarade u javnom sektoru, povećanje izdvajanja za zdravstvo i penzije, rastuće neizmirene obaveze za bolniÄ?ka plaćanja i nepostojanje veze izmeÄ‘u sadaÅ¡njeg paketa naknada za zdravstveno/penziono osiguranje i raspoloživih sredstava) i naplata poreskih prihoda ne ostavljaju mnogo fiskalnog prostora za veliko proÅ¡irenje rashoda vlade. TakoÄ‘e je nerealno oÄ?ekivati drastiÄ?nu promjenu u finansijskoj situaciji koja utiÄ?e na region. ZaguÅ¡eno stanje regionalne ekonomije i recesija u Rusiji ukazuju na to da je malo vjerovatno da će strane direktne investicije (SDI) odigrati ulogu sliÄ?nu onoj u periodu 2005-2008. godina. Ipak, iako je malo vjerovatna krupna promjena u SDI ne znaÄ?i da strani investitori ne mogu odigrati važnu ulogu u tome da osiguraju da investicioni projekti koji su već zavrÅ¡eni ili su blizu zavrÅ¡etka budu produktivni. Neto SDI su iznosile oko 140 posto BDP-a u periodu od 2007-2013. godine. OvlaÅ¡na kalkulacija ukazuje na to da ako bi ta investicija dala stopu povraćaja od dva posto, samo na osnovu tog faktora BDP bi rastao otprilike dva posto godiÅ¡nje. Da li će se neto nacionalni proizvod toliko povećati ili ne zavisiće od komplementarnih investicija i od razvoja aktivnosti koje podržavaju usluge koje su potrebne da se osigura da novi dodati kapital ima visok graniÄ?ni doprinos. Kako bi ostvarila održiv i inkluzivan rast, Crna Gora treba da olakÅ¡a ulogu privatnog sektora kao xvi pokretaÄ?a rasta i otvaranja radnih mjesta u zemlji. DinamiÄ?an i konkurentan privatni sektor predstavlja osnovni uslov za otvaranje radnih mjesta u Crnoj Gori. MeÄ‘utim, takoÄ‘e treba da osigura da programi socijalne zaÅ¡tite odigraju svoju ulogu kao instrumenti za upravljanje rizikom i program krajnjeg utoÄ?iÅ¡ta za siromaÅ¡ne i one koji su u riziku da to postanu, a da time ne djeluje destimuliÅ¡uće na uÄ?ešće na tržiÅ¡tu rada. Izazovi i opcije na daljem putu JaÄ?anje otpornosti na Å¡okove i volatilnost treba da bude okosnica strateÅ¡kih smjernica za ubuduće. Izloženost Crne Gore kao male i otvorene ekonomije eksternim i prirodnim Å¡okovima, uzeto zajedno sa procikliÄ?nošću njenih najvažnijih sektora i pripadajućim poreskim sistemom, postavljaju premiju na osiguranje održivosti izgradnjom javnih (rezerve, fiskalni prostor, siguran pristup tržiÅ¡tima kapitala) i privatnih zaÅ¡titnih mjera (Å¡tednja, kvalifikacije). Osim pripremljenosti putem navedenih zaÅ¡tita i ulaganja u ljudski kapital za volatilnost koja kad-tad nastupi, vlada treba da osnaži i finansijski okvir kako bi osigurala da budući naleti tokova kapitala ne izazovu nagli rast, te da osnaži fiskalni okvir da osigura da tokom perioda naglog rasta ne dolazi pretjerane potroÅ¡nje. Osim toga, strategija Crne Gore treba da se usredsredi na olakÅ¡avanje otvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru kroz povećanje produktivnosti i fleksibilnosti, te osiguravanjem povezanosti sa velikim blokom EU. Crna Gora je privukla kapital i treba da zadrži poslovno okruženje interesantno za investitore. Gledajući u budućnost, ekonomski rast će umnogome (mada ne iskljuÄ?ivo) zavisiti od ukupne faktorske produktivnosti, a ne od faktorske akumulacije. S obzirom na sve veću volatilnost priliva stranog kapitala i veliki eksterni dug, jako je malo vjerovatno da će akumulacija kapitala biti dominantni faktor rasta u budućnosti. Nadalje, stanovniÅ¡tvo koje stari traži mobilizaciju postojeće radne snage i pokretanje ljudi iz neaktivnosti za ulazak na tržiÅ¡te rada uspostavljanjem podsticaja za rad i za tražnju za radnom snagom. Efikasnije korišćenje i iskorišćenost postojećeg kapitala i radne snage snažno može da podrži jedan održiviji i manje ranjiv model rasta. MeÄ‘utim, otvaranje radnih mjesta neće biti dovoljno za iskorjenjivanje siromaÅ¡tva. Zemlja se suoÄ?ava sa velikom nezaposlenošću meÄ‘u mladima, ali i meÄ‘u radnicima srednjih godina koji imaju problema da naÄ‘u posao. Nije važan samo nivo rasta, već i njegov sastav, jer inkluzivnost rasta zavisi od tražnje za niskokvalifikovanom radnom snagom. Stoga su potrebni programi socijalne zaÅ¡tite kako bi se osiguralo da i oni najslabijeg imovnog stanja osjete koristi od povećanog rasta. U maloj zemlji kao Å¡to je Crna Gora, presudno je jaÄ?anje mobilnosti radne snage. S obzirom na to da ekonomske Å¡anse nisu ravnomjerno rasporeÄ‘ene Å¡irom zemlje, može doći da pozitivnog rasta zarada za one koji uÄ‘u u internu mobilnost. Migracije mogu da odigraju važnu ulogu u strategijama preživljavanja jedne porodice. I konaÄ?no, kako Crna Gora napreduje na putu pristupanja EU, postoji potreba za viÅ¡e strateÅ¡kim usmjerenjem na jaÄ?anje institucija kako bi se unaprijedilo pružanje usluga i povećalo povjerenje graÄ‘ana u državu. Pitanja dobre uprave koja su relevantna za smanjenje siromaÅ¡tva i povećanje Å¡ansi za ostvarenje rasta od koga svi imaju koristi u Crnoj Gori treba da se fokusiraju na tri stuba: (i) pitanja dobre uprave koja su presudna za stabilnost države, kao Å¡to su izgradnja povjerenja i jaÄ?anje odgovornosti, te smanjenje neformalnog sektora; (ii) pitanja dobre uprave koja su presudna za privatna preduzeća, kao Å¡to su smanjenje korupcije, jaÄ?anje vladavine prava i osiguravanje regulatornog kvaliteta; i (iii) pitanja dobre uprave koja su presudna za zadovoljstvo graÄ‘ana, kao Å¡to su pristup pravdi i pružanje usluga. S obzirom na prethodno, sledeće prioritete vidimo kao osnov za postizanje dvostrukih ciljeva: (i) JaÄ?anje otpornosti na Å¡okove i volatilnost; (ii) Smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti, posebno meÄ‘u mladima; i (iii) OlakÅ¡avanje razvoja privatnog sektora. Na osnovu toga, ovim dokumentom utvrÄ‘eno je jedanaest prioritetnih mjera. Prilikom odreÄ‘ivanja prioriteta meÄ‘u mjerama javnih politika, oslanjali smo se na temeljno razmatranje pokazatelja, proces diskusije u timu i na ukljuÄ?ivanje lokalnih aktera u utvrÄ‘ivanje najkritiÄ?nijih prepreka po održivo ostvarenje dvostrukih xvii ciljeva. UTICAJ NA PRIORITETNE CILJEVE UTICAJ NA DVOST. CILJEVE Povećati otpornost Smanjiti OlakÅ¡ati razvoj Siroma OpÅ¡ti na Å¡okove i nezaposlenost privatnog Å¡tvo prosperitet volatilnost i neaktivnost sektora Osigurati zdravu fiskalnu politiku  Visoki Visoki Osigurati finansijsku stabilnost putem  Srednji Visoki jaÄ?anja regulacije i kontrole banaka i rjeÅ¡avanja loÅ¡ih kredita Osnažiti sistem socijalne zaÅ¡tite kao  Visoki Srednji zaÅ¡tite od Å¡okova ZaÅ¡tita od rizika životne sredine i  Srednji Visoki oÄ?uvanje prirodnih resursa Povećati pristup ekonomskim Å¡ansama,  Visoki Visoki ukljuÄ?ujući i ranjivim grupama (mladi, ruralno stanovniÅ¡tvo) Povećati kvalitet ljudskog kapitala,  Visoki Srednji ukljuÄ?ujući i putem snaženja obrazovanja i sticanja vjeÅ¡tina OlakÅ¡ati aktivaciju i osnažiti podsticaje  Visoki Visoki za rad Unaprijediti komercijalnu i  Srednji Visoki institucionalnu integraciju sa EU PoboljÅ¡ati povezanost i infrastrukturnu  Srednji Srednji integraciju Uspostaviti ravnopravne uslove na  Srednji Visoki tržiÅ¡tu proizvoda i rada da se podstakne razvoj privatnog sektora Osnažiti dobru upravu, pružanje javnih  Visoki Visoki usluga i vladavinu prava xviii UVOD 1. Crna Gora je mala i otvorena9 ekonomija u tranziciji gornjeg srednjeg dohotka koja je stekla nezavisnost 2006. godine i u postupku je pregovora za pristupanje Evropskoj uniji. Crna Gora ima 622.000 stanovnika i BND per capita od 7.320$. Otvorila je pregovore sa Evropskom unijom u junu 2012. godine i teži Ä?lanstvu do 2020. godine, prije nego ostale zemlje Zapadnog Balkana. U dosadaÅ¡njem toku procesa pregovaranja 10 , dva poglavlja su privremeno zatvorena, a dvadeset dva poglavlja su otvorena, ukljuÄ?ujući i poglavlja 23 i 24 koja zajedno predviÄ‘aju sveobuhvatan program reformi u oblasti vladavine prava. 2. Crna Gora je proÅ¡la kroz period naglog ekonomskog rasta i smanjenja siromaÅ¡tva nakon Ä?ega je uslijedio period kraha, stagnacije i povećanja stope siromaÅ¡tva. Nagli ekonomski rast zabilježen u periodu od 2000. do 2008. godine potaknut je velikim prilivom kapitala koji je sitmulisao agregatnu tražnju i doveo do stalnog povećanja stope rasta, te do pada stope nezaposlenosti. Tokom perioda naglog rasta, dolazilo je do stalnog pada procenta domaćinstava koja se nalaze ispod linije siromaÅ¡tva i do povećanja dohotka domaćinstava iz donjih 40 posto. Period ekonomskog kraha i stagnacije, od 2009. do 2014. godine, potaknut je inicijalnim iznenadnim prekidom priliva kapitala— izazvanog meÄ‘unarodnom finansijskom krizom, dok je opadajuća agregatna tražnja smanjila ekonomski output i tražnju za radnom snagom, Å¡to je dovelo do djelimiÄ?nog preokreta prethodno ostvarenog na polju smanjenja siromaÅ¡tva. 3. Crna Gora nema sopstvenu valutu, Å¡to stavlja veliki naglasak na zdravu fiskalnu politiku i konkurentnost zemlje. Crna Gora je jednostrano usvojila euro 2012. godine bez zvaniÄ?nog pristupanja euro zoni, Å¡to znaÄ?i da bi se mogla zahtijevati ekonomska prilagoÄ‘avanja kako bi se zadovoljili kriterijumi konvergentnosti u okviru pristupanja Evropskoj uniji. Dok sa jedne strane korišćenje eksterne valute obezbjeÄ‘uje stabilnost cijena nakon ranijih problema sa hiperinflacijom, sa druge strane je kompromis to Å¡to je fiskalna politika glavni preostali instrument upravljanja u oblasti ekonomske politike. KontracikliÄ?na fiskalna politika može zahtijevati znaÄ?ajnu diskrecionu potroÅ¡nju, a ipak se budžet Crne Gore karakteriÅ¡e dominantnošću nediskrecione potroÅ¡nje, odnosno penzijama i zaradama u javnom sektoru. Posmatrano na nivou sistema, indikatori solventnosti i likvidnosti u bankarskom sektoru u naÄ?elu se Ä?ine solidnima, ali postoje znaÄ?ajne oblasti ranjivosti kod banaka u domaćem vlasniÅ¡tvu. U takvom kontekstu, odsustvo prekonoćne kamatne stope i znaÄ?ajna ograniÄ?enja funkcije kreditora poslednje instance smanjuju sposobnost centralne banke da utiÄ?e na bankarsko kreditiranje. 4. Crnogorski ciklus privrednog rasta blisko slijedi poslovni ciklus u Evropi. Povezanost izmeÄ‘u puta Crne Gore i BDP Evrope ilustruje izloženost ekonomije promjenama poslovnog ciklusa u regionu koji se joÅ¡ uvijek nije stabilizovao od previranja potaknutih finansijskom krizom 2008-2010. godine i naknadnom krizom državnog duga u nekim zemljama euro zone. 5. Te cikliÄ?ne izloženosti deÅ¡avaju se u kontekstu nezavrÅ¡ene tranzicije sa kontrolisane i dirigovane na tržiÅ¡nu ekonomiju. Prelazak na tržiÅ¡na pravila praćen je visokom dugotrajnom nezaposlenošću i niskim nivoima iskorišćenosti kapaciteta maÅ¡ina, opreme i fiziÄ?ke infrastrukture u svim zemljama u regionu. 11 Na Balkanu, složenosti koje su inaÄ?e svojstvene ovom procesu dodatno su pogorÅ¡ane sukobom i politiÄ?kom nesigurnošću. Visoka stopa nezaposlenosti Ä?ak i na vrhuncu ekonomskog ciklusa 2008. godine (sa preko 17 posto) ukazuje na to da su uzroci koji leže u osnovi niskog potencijalnog rasta za Crnu Goru i druge zemlje Balkana daleko dublji nego Å¡to je to sam poslovni ciklus i vuku svoje 9 Trgovina robama i uslugama 2014. godine je jednaka BDP-u, Å¡to je viÅ¡e u odnosu na Hrvatsku sa 91 posto, ali ispod Slovenije sa 145 posto. 10 Ovi pregovori se bave uslovima pod kojima će zemlja kandidat usvojiti, realizovati i sprovoditi pravnu tekovinu EU (akumulirane propise, zakonske akte i sudske odluke koji Ä?ine korpus prava Evropske unije). 11 Blanchard and Kramer, “Disorganizationâ€?, The Quarterly Journal of Economics, tom 112, br. 4, novembar 1997. 1 korijene iz zaostavÅ¡tine socijalizma i nezavrÅ¡enog programa reformi. 6. Razvojni izazovi sa kojima se suoÄ?ava Crna Gora predstavljaju kombinaciju cikliÄ?nih i strukturnih faktora, te zahtijevaju pristup sa dva kolosjeka. CikliÄ?ni faktori su stanje ekonomija Evrope, Rusije i JugoistoÄ?ne Evrope (JIE)—kratkoroÄ?ni do srednjoroÄ?nih izgleda za ove ekonomije; te makro-fiskalna situacija u zemlji. Glavni strukturni faktori su nivo regionalnih integracija, nivo kvaliteta ljudskog i fiziÄ?kog kapitala, zaostavÅ¡tina socijalistiÄ?ke proÅ¡losti, te slab razvoj privatnog sektora. NasljeÄ‘e socijalizma vidljivo je u joÅ¡ uvijek velikom uticaju javnog sektora i procentu troÅ¡kova penzionog sistema i javne uprave u ukupnoj potroÅ¡nji vlade. Slabost privatnog sektora oÄ?ita je iz stanja finansijskog sektora, velikog broja preduzeća koja su nesolventna, a raÄ?uni su im blokirani godinama, razvoja privatnih firmi i ograniÄ?enih trgovinskih veza izmeÄ‘u Crne Gore i ostatka svijeta. 7. Dokument Sistematske dijagnostiÄ?ke procjene za Crnu Goru podijeljen je u Å¡est dijelova. U prvom dijelu predstavljen je kratak pregled skoraÅ¡njeg socio-politiÄ?kog i ekonomskog konteksta u zemlji. Drugi dio ispituje veze izmeÄ‘u siromaÅ¡tva, raspodjele dohotka i ekonomskog rasta, preko tržiÅ¡ta rada, a u odnosu na velike promjene u tokovima meÄ‘unarodnog kapitala i nedovrÅ¡eni program strukturnih reformi. U trećem dijelu se razmatraju održivost i ranjivost trenutnog modela rasta. ÄŒetvrti dio razmatra strukturna ograniÄ?enja za održivi i inkluzivni rast i smanjenje siromaÅ¡tva, dok se u petom dijelu daje pregled temelja dobre uprave i vladavine prava. Procjena svakog od utvrÄ‘enih ograniÄ?enja praćena je opisom onoga Å¡to Vlada Crne Gore (Vlada) preduzima na rjeÅ¡avanju tog problema. U Å¡estom dijelu dati su prioriteti i mogućnosti. 2 KONTEKST ZEMLJE 8. Crna Gora je bila meÄ‘u najsiromaÅ¡nijim regionima SocijalistiÄ?ke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Nakon II svjetskog rata, Crna Gora je postala republika u sastavu SocijalistiÄ?ke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Kao i druge republike u bivÅ¡oj federaciji, Crna Gora je uživala znaÄ?ajnu autonomiju u odreÄ‘ivanju poreskih stopa i aktivnostima za prikupljanje prihoda. MeÄ‘utim, takoÄ‘e je bila i meÄ‘u primaocima solidarnih doprinosa koji su distribuirani preko Fonda federacije za kreditiranje bržeg razvoja privredno nedovoljno razvijenih regiona, koji su finansirali bogatiji regioni u SFRJ. 9. SadaÅ¡nje crnogorske privredne strukture izrasle su iz jugoslovenskog socijalistiÄ?kog ekonomskog modela zasnovanog na radniÄ?kom samoupravljanju. Od 1960-tih godina industrijska politika bivÅ¡e Jugoslavije fokusirala se na uspostavljanje novih proizvodnih kapaciteta bliže izvorima sirovina. Tokom tog perioda su osnovani Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) i Željezara NikÅ¡ić.12 Naftna kriza 1970-tih godina doprinijela je narastajućim ekonomskim problemima. Porasla je inflacija, a nezaposlenost se povećala, dok je veza izmeu bankarskog sektora i druÅ¡tvenih preduzeća doprinijela porastu zaduženosti SFRJ. Spoljni dug se u prosjeku povećavao za 18 posto godiÅ¡nje u periodu od 1960. do 1980. godine13 tako da je do ranih 1980-tih dug Jugoslavije dostigao oko jedne trećine BDP-a. 14 10. Tokom 1980-tih u SFRJ je vladala ekonomska stagnacija i sve veće regionalne razlike. Realni rast BDP-a, koji je u prosjeku iznosio 5,8 posto Tabela 1. BDP per capita 1980. godine po regionu i godiÅ¡nje tokom 1970-tih, usporio se na tek 1 posto republici godiÅ¡nje od 1980. do 1989. godine. Kasnih 1980-tih Slovenija $5,193 godina, inflacija je dostigla iznos od preko 200 Hrvatska $3,314 posto. Regionalne razlike su se pogorÅ¡ale. BDP per Vojvodina $3,189 capita u sjevernim regionima iznosio je 3,233$, a u Srbija (uža) $2,534 južnim svega 1,580$ (Tabela 1). U to vrijeme u Razvijeniji regioni (sjever) $3,233 Crnoj Gori BDP per capita iznosio je 2.086$.15Stopa Crna Gora $2,086 nezaposlenosti u SFRJ dostigla je 17 posto, dok je Bosna i Hercegovina $1,737 dodatnih 20 posto radne snage u SFRJ bilo u stanju BJR Makedonija $1,721 podzaposlenosti. Kosovo $812 11. Ekonomska fragmentacija Jugoslavije Manje razvijeni regioni (jug) $1,580 doprinijela je njenom politiÄ?kom raspadu, Å¡to je Izvor: Svjetska banka rezultiralo nizom sukoba 1990-tih godina i dovelo do toga da su Crna Gora i Srbija uspostavile federaciju 1992. godine. Po „ekonomskom programu“ premijera Markovića iz 1990-tih godina, državni prihodi koji su ranije iÅ¡li kao transferi republikama i pokrajinama umjesto toga su korišćeni za servisiranje jugoslovenskog duga PariÅ¡kom i Londonskom klubu. Od 1989. do septembra 1990. godine, viÅ¡e od hiljadu kompanija u SFRJ je otiÅ¡lo u steÄ?aj, a godiÅ¡nji BDP je 12 KAP je proizvodio svoju glinicu, ekstrakcijom iz boksita dopremanog iz nikÅ¡ićkog rudnika boksita. Kombinat je imao i svoju proizvodnju peÄ?enih anoda, dok je topionica imala instalisani kapacitet od 120.000 tona teÄ?nog aluminijuma godiÅ¡nje. Kombinat je svoje najteže dane imao tokom sankcija UN uvedenih protiv SR Jugoslavije tokom kojih je proizvodnja smanjena na 13 posto kapaciteta. Na svom vrhuncu, KAP je uÄ?estvovao sa oko 7 posto u BDP-u i Ä?inio dvije trećine ukupnog izvoza. KAP je 1. decembra 2005. godine privatizovan Centralnoevropskoj aluminijumskoj kompaniji (CEAC), registrovanoj na Kipru. Od 2008. godine, KAP se muÄ?i da preživi uticaj globalne ekonomske krize. Niska cijena aluminijuma, tržiÅ¡ne cijene elektriÄ?ne energije i prekomjeran broj zaposlenih doveli su do toga da KAP proizvodi gubitke i prekomjerno se oslanja na subvencije od strane vlade. Vlada je 2009. godine izdala garancije u iznosu od 130 miliona eura (4,4 posto BDP-a 2009. godine) kako bi sprijeÄ?ila steÄ?aj u preduzeću u zamjenu za pola udjela u vlasniÅ¡tvu CEAC-a. KonaÄ?no je 2013. godine u KAP-u pokrenut steÄ?ajni postupak nakon Å¡to je vlada otplatila aktivirane garancije. 13 http://mises.ca/posts/articles/the-economy-of-titos-yugoslavia-delaying-the-inevitable-collapse/ 14 http://www.jstor.org/discover/10.2307/151992?uid=3739584&uid=2&uid=4&uid=3739256&sid=21104941813567 15 Podaci Svjetske banke. 3 do 1990. godine smanjen za 7,5 posto.16 Sukobi u regionu koji su otpoÄ?eli traženjem nezavisnosti od strane nekoliko republika uglavnom su zavrÅ¡eni mirovnim sporazumima, uz puno meÄ‘unarodno priznanje novonastalih država, ali uz ogromnu ekonomsku Å¡tetu po region. Republike Srbija i Crna Gora su 1992. godine uspostavile federaciju. Paralelno sa time, kolaps dirigovane i kontrolisane privrede poÄ?etkom 1990- tih sa gubitkom garantovanih tržiÅ¡ta i snabdjevaÄ?a, te politiÄ?kom nesigurnošću, naruÅ¡io je život ljudi u Crnoj Gori. Disorganizacija17 tradicionalnih vidova proizvodnje uticala je na radnike i sve vidove kapitala. Nisu se odmah pojavila nova tržiÅ¡na pravila koja bi pomogla u rasporeÄ‘ivanju raspoloživih ljudskih i drugih resursa u privredne djelatnosti. Raspad jugoslovenskog tržiÅ¡ta i nametanje sankcija UN u maju 1992. godine praćen je najvećom ekonomskom i finansijskom krizom u Crnoj Gori od II svjetskog rata. Od 1993. godine, proizvodnja je doživjela slom, zemlja je prolazila kroz drugi period hiperinflacije u svojoj istoriji, a oko dvije trećine stanovniÅ¡tva živjelo je ispod linije siromaÅ¡tva. Ovo je bio period nagle tranzicije do sticanja nezavisnosti 2006. godine. 12. Nakon referenduma 2006. godine, Crna Gora je objavila nezavisnost od Srbije, a Ä?etiri godine nakon toga dobila je status zemlje kandidata za Ä?lanstvo u Evropskoj uniji. Crna Gora je nastavila sa svojom transformacijom ka privredi viÅ¡e baziranoj na uslužnim djelatnostima, sa proklamovanim ciljem da postane elitna turistiÄ?ka destinacija u EU. Uloženi su napori na privlaÄ?enju stranih investitora za sektor turizma, kao i za velike infrastrukturne projekte, Å¡to je trebalo da olakÅ¡a razvoj turizma. Crna Gora je u 2006. i 2007. godine doživjela bum na tržiÅ¡tu nekretnina, kada su mnogi bogati stranci kupovali nekretnine na Crnogorskom primorju. Do 2008. godine Crna Gora je dobijala viÅ¡e stranih investicija per capita nego bilo koja druga država u Evropi. Usljed stranih direktnih investicija, crnogorska ekonomija je doživjela veoma brz rast sve do izbijanja globalne krize. 13. Harmonizacija sa pravnom tekovinom, kao i sporazum o slobodnoj trgovini sa EU predstavljaju dobar temelj za crnogorsku konvergenciju. U IzvjeÅ¡taju EU o napretku Crne Gore iz 2015. godine18 se ukazuje na to da je zemlja preduzela dalje korake ka uspostavljanju funkcioniÅ¡uće tržiÅ¡ne privrede i da bi trebalo da bude u stanju da se nosi sa pritiscima konkurentnosti i tržiÅ¡nim silama u EU na srednji rok, pod uslovom da nastavi da rjeÅ¡ava sadaÅ¡nje slabosti uz odgovarajuće strukturne reforme. Posebno je presudna snažna politiÄ?ka posvećenost dubokim i trajnim reformama ka osnaživanju vladavine prava, borbe protiv korupcije, povećanju efikasnosti pravosuÄ‘a i zaÅ¡titi temeljnih prava. Zahtijeva se i depolitizacija javne uprave i njena veća profesionalnost, dok je hitno potrebno rjeÅ¡enje kompatibilno sa pravilima državne pomoći za sluÄ?aj KAP-a koji je prodat privatnom vlasniku tokom steÄ?ajnog postupka. — 14. Tokom protekle decenije, prosjeÄ?na stopa rasta crnogorske privrede iznosila je 3 posto godiÅ¡nje i blisko je slijedila poslovni ciklus Evrope i Centralne Azije (ECA). ProsjeÄ?an realni rast u periodu od 2001. do 2015. godine bio je 3 posto (Slika 1), ali kada se pogleda po godinama, iznosio je 5 posto od 2001. do 2008. godine, a svega 0,8 posto od 2009. do 2015. godine. I zaista, ovaj period ukljuÄ?uje dvije jasno razdvojene epizode: ubrzani ekonomski rast od 2001-2008. kada se stopa rasta BDP-a progresivno uvećavala dok nije dostigla svoj dvocifreni vrhunac 2007. godine; te ekonomski krah u periodu 2009-2015. godine, kada je stopa rasta pala i to 2009. godine naglo (za 5,7 posto), te u prosjeku ostala na nivou od 1,9 posto tokom ostatka ovog perioda. Crnogorski ciklus pokazao je daleko veću varijansu: na vrhuncu, rast je bio dvocifreni i viÅ¡e od toga, a dva pada su bila daleko dublja nego u ostatku Evrope i Centralne Azije. 16 Kiss J., Debt Management in Eastern Europe, Eastern European Economics, maj-jun 1994., str 59. 17 Termin disorganizacije koristimo ovdje u smislu koji mu daju Blanchard, Olivier i Michael Kramer QJE tom 112 (br.4), nov. 1997, 1091-1126. Autori opisuju situaciju nakon kolapsa dirigovane i kontrolisane privrede, a prije nego Å¡to nova pravila tržiÅ¡ne ekonomije pomognu da se uspostavi nova ravnoteža. 18 http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2015/20151110_report_montenegro.pdf 4 15. PokretaÄ?ka snaga iza ekonomskog Slika 1. Realni rast BDP-a u Crnoj Gori i zemljama buma bio je ogroman priliv kapitala. Na Europe i srediÅ¡nje Azije vrhuncu ekonomskog buma 2008. godine priliv 12 kapitala iznosio je oko 46 posto BDP-a. Veoma 10 veliki priliv spoljnjeg kapitala (uglavnom u 8 sektore turizma, nekretnina i bankarstva) 6 potakao je domaću tražnju i doveo do 4 dvocifrenog rasta od 10,7 posto 2007. godine, % 2 Ä?ime se Crna Gora svrstala meÄ‘u najbrže 0 -2 rastuće svjetske ekonomije koje nisu zasnovane -4 na nafti. SprovoÄ‘enje sveobuhvatnog programa -6 reformi okrenutih ka privatizaciji i pogodnom -8 poslovnom okruženju sa niskim poreskim stopama tokom godina prije krize dovelo je do snažnog rasta i povećanja zaposlenosti od MNE ECA EU28 preko 17 posto u periodu od 2001. do 2008. Izvor: MONSTAT, Indikatori svjetskog razvoja (WDI), godine. Udio privatne potroÅ¡nje u BDP-u Eurostat povećao se sa oko 70 posto 2000. godine na 91,2 posto 2008. godine. 16. Obrnuta refleksija tako velikog priliva kapitala bio je veliki deficit tekućeg raÄ?una platnog bilansa (Slika 2). Iako je većim dijelom priliva kapitala finansiran veći uvoz, takoÄ‘e je imao velikog uticaja na sektore kao Å¡to su graÄ‘evinarstvo, turizam, nekretnine i usluge. Komercijalne banke su podržale aktivnosti privatnog sektora sa ekspanzijom kredita koja je dovela do brze ekspanzije uvoza roba. Usljed toga su se proÅ¡irile eksterne neravnoteže, sa koeficijent spoljnjeg duga u odnosu na BDP koji je dostigao 106 posto, a deficit tekućeg raÄ?una alarmantnih 50 posto BDP-a 2008. godine. Slika 2. Tekući i kapitalni raÄ?un, procenat BDP-a, Slika 3. Krediti i nekvalitetni krediti, procenat 2005-15. 60 100 30 40 90 25 80 20 70 20 % of total loans 60 0 % 50 15 -20 40 10 30 -40 20 5 -60 10 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 0 0 E&O Debt increasing capital inflows (net) Net FDI Credit to GDP ratio (lhs) NPLs (rhs) CAD Izvor: CBCG, MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. 17. Ekonomija tek treba da se u potpunosti oporavi od sloma naglog rasta kredita u periodu prije finansijske krize, budući da slabosti bilansa stanja i smanjenje nivoa kredita kod banaka ometaju privredni rast. U periodu prije krize 2008. godine, visok priliv kapitala potakao je rast tražnje, kao i neravnoteže, ukljuÄ?ujući i nesmotreno odobravanje kredita, „balon“ na tržiÅ¡tu kredita, te brz porast javnog i privatnog duga. Ukupni godiÅ¡nji rast kredita iznosio je u prosjeku 77 posto u periodu 2003-2008. godina, Ä?ime je nivo kredita u odnosu na BDP doveden na 90,7 posto do 2008. godine (Slika 3), a koeficijent kredita u odnosu na depozite (LTD) na 167 posto u vrijeme vrhunca u aprilu 2009. godine. Pucanje „balona“ na tržiÅ¡tu nekretnina dovelo je do velikog obima nekvalitetnih kredita, slabljenja profitabilnosti banaka, te znaÄ?ajne prezaduženosti koja je doprinijela produženom trajanju oskudice kredita i slab om 5 ulaganju. 18. Pretjerano oslanjanje na priliv eksternog kapitala uÄ?inio je Crnu Goru veoma ranjivom na iznenadni pad tokova kapitala po izbijanju globalne finansijske krize. Smanjenje spoljnjeg finansiranja koje je poÄ?elo 2009. godine dovelo je do smanjenja deficita tekućeg raÄ?una od skoro 22 procentna poena BDP-a od 2008. do 2009. godine. Kako je krahirala eksterna tražnja za metalima, isto se desilo i sa uvozom repromaterijala za izvoznu industriju aluminijuma. Kao posljedica toga, deficit tekućeg raÄ?una opao je na 28 posto BDP-a 2009. godine. Takvo smanjenje dovelo je do kontrakcije domaće agregatne tražnje, posebno do kolapsa u investicijama i uvozu. Pad stope rasta BDP-a bio je ozbiljan (sa 6,9 posto 2008. godine na –5,7 posto 2009. godine), te je nastupio bolan period smanjenja zaduženosti (deleverage) u privatnom sektoru. 19. Globalna ekonomska kriza dovela je Slika 4. Kreditni rast po sektorima, 2008-2015., posto do ozbiljne oskudice kredita (Slika 4). 40 Izbijanje globalne ekonomske krize dovelo je i 30 do pada depozita u bankama od skoro 22 posto 20 od avgusta 2008. do 2011. godine i do ozbiljnog pada kredita: od kraja 2008. do kraja 2011. %10 godine krediti su opali za 16 posto Ä?ime je do 0 kraja 2012. godine koeficijent kredita u odnosu -10 na depozite iznosio 118 posto sa 160 posto tri -20 godine prije toga. Sektori koji su bili najviÅ¡e -30 pogoÄ‘eni su metalna industrija, graÄ‘evinarstvo i 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 finansijske aktivnosti. I krediti matiÄ?nih banaka Corporates Households su postali rjeÄ‘i, pa je zaduživanje kod matiÄ?nih Izvor: CBCG, MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banaka kao dio ukupnih obaveza opalo sa 20 banci. posto 2008. na 13 posto 2012. godine. 20. PokretaÄ?ka snaga ekonomskog kraha bila je dramatiÄ?na promjena percepcija finansijskih rizika od strane investitora. Promjena stavova banaka nije mnogo bila vezana za ekonomsku realnost u Crnoj Gori koja je sve viÅ¡e pokazivala ranjivosti i mnogo prije globalne krize. Kao Å¡to je to bio sluÄ?aj i sa ostalim evropskim bankama nakon krize 2008. godine, banke u Crnoj Gori su iznenada poÄ?ele viÅ¡e raÄ?una da vode o svojoj izloženosti finansijskom riziku.19 Takve percepcije rizika i dalje utiÄ?u na crnogorsku ekonomiju. Nakon kratkoroÄ?nog oporavka 2010-2011. godine, zemlja se suoÄ?ila sa novim smanjenjem aktivnosti od 2,7 posto 2012. godine sa proizvodnom industrijom i graÄ‘evinarstvom kao predvodnicima ovog pada, ovoga puta izazvanog krizom državnog duga u Evropi. Deficit tekućeg raÄ?una nastavio je da se smanjuje, ali je i dalje ostao visok mjereno globalnim standardima sa iznad 13 posto BDP-a 2015. godine, mada finansiran stranim direktnim investicijama (SDI) u sektorima turizma i nekretnina. Ekonomija se vratila rastu, povratila output izgubljen od 2008. godine, ponovo podržan investicijama u nekretnine i turizam, kao i javnim ulaganjima. 21. Neefikasnosti i ranjivosti finansijskog sektora ometaju rast privatnog sektora i predstavljaju rizike po fiskalnu i finansijsku stabilnost. Crnogorski potencijal rasta ometa neefikasni finansijski sistem, sa visokim troÅ¡kovima posredovanja i visokim nivoom nekvalitetnih kredita. Sve veći rizici kod domaćih banaka i slabosti u regulisanju i kontroli banaka predstavljaju rizike po fiskalnu i finansijsku stabilnost. S obzirom na nepostojanje nezavisne monetarne politike, te da bi se pojaÄ?alo Ä?vrsto fiskalno upravljanje, treba uspostaviti makroprudencijalni okvir, a ograniÄ?enjima koja centralna banka ima u obavljaju funkcije kreditora poslednje instance potrebno je posvetiti dalju pažnju. Povratak normalnih uslova kreditiranja ostaje i dalje ozbiljan izazov koji koÄ?i ekonomski rast. Tekuća implementacija Zakona o dobrovoljnom 19 Eichengreen, B. (2010), „Globalization and the Crisis.“ (Globalizacija i kriza), IFO Institut za ekonomsko istraživanje na Univerzitetu u Minhenu, CESifo Forum, tom 11, izdanje 3, str. 20-24, oktobar 2010. godine 6 restrukturiranju kredita („podgoriÄ?ki pristup“) je dobrodoÅ¡ao korak za rjeÅ¡avanje loÅ¡ih kredita, ali ga treba dopuniti dodatnim mjerama, ukljuÄ?ujući i preokret u trendu labavljenja regulatornih standarda koji je uoÄ?en tokom poslednjih nekoliko godina kako bi se osiguralo blagovremeno prepoznavanje i otpis loÅ¡ih kredita, jaÄ?anje prinudne naplate, omogućavanje izlaska neodrživih preduzeća i uklanjanje zakonskih uskih grla koja joÅ¡ uvijek onemogućavaju raspolaganje imovinom umanjene vrijednosti od strane banaka. 7 SIROMAÅ TVO, OPÅ TI PROSPERITET I RAST 22. Sa stopom siromaÅ¡tva od 8,3 posto,20 Crna Gora ima jednu od najnižih stopa siromaÅ¡tva na Balkanu. Koristeći komparativne mjere siromaÅ¡tva, stopa siromaÅ¡tva u Crnoj Gori neznatno je veća od Slika 6. Promjene u siromaÅ¡tvu reflektuju promjene Slika 5. Stope siromaÅ¡tva u regionu, 5$ PPP/dan u privrednom rastu 50 47.48 12 12 45 11 10 40 8 34.27 10 35 6 9 4 30 25 % 8 2 % 20 7 0 13.28 14.46 15 -2 6 10 -4 5 -6 5 0 4 -8 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 Albanija (2012) BJR Makedonija Crna Gora (2014) Srbija (2013) (2013) Stopa siromastva (lijevo) Realni rast BDP-a (desno) Napomena: Najnoviji dostupni podaci o stopama siromaÅ¡tva. Izvor: MONSTAT. Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. Okvir 1. Mjerenja stopa siromaÅ¡tva i poreÄ‘enja meÄ‘u zemljama Crna Gora koristi anketu potroÅ¡nje domaćinstava (HBS) koju sprovodi nacionalni Zavod za statistiku (MONSTAT) kako bi mjerila siromaÅ¡tvo. Crna Gora koristi apsolutnu liniju siromaÅ¡tva, koja se odreÄ‘uje tako Å¡to se koristi pristup troÅ¡kova za osnovne potrebe sa minimalnim kalorijskim zahtjevom od 2288 kcal/dan po osobi. Linija siromaÅ¡tva je po prvi put odreÄ‘ena 2006. godine da iznosi 144,68€ po ekvivalentu odrasle osobe21 mjeseÄ?no, te se na godiÅ¡njem nivou ažurira sa inflacijom. Tako je 2013. godine linija siromaÅ¡tva ažurirana u odnosu na inflaciju iznosila 186,45€ po ekvivalentu odrasle osobe. Svjetska banka mjeri siromaÅ¡tvo na drugaÄ?iji naÄ?in radi mogućnosti poreÄ‘enja meÄ‘u zemljama. Da bi se u obzir uzele razlike u cijenama meÄ‘u državama, koristi se korektivni faktor pariteta kupovne moći MeÄ‘unarodnog programa poreÄ‘enja, umjesto lokalnih cijena. U Evropi i Centralnoj Aziji postoje posebni artikli potroÅ¡nje koji se uobiÄ?ajeno ne ukljuÄ?uju u agregat blagostanja u proraÄ?unima Svjetske banke. Ti se artikli ipak Ä?esto ukljuÄ?uju prilikom nacionalnih proraÄ?una, Å¡to dovodi do razlika u sastavu agregata kojima se mjeri blagostanje. SiromaÅ¡tvo kako o njemu izvjeÅ¡tava Svjetska banka za potrebe meÄ‘unarodnog poreÄ‘enja obiÄ?no se izražava u meÄ‘unarodnim US dolarima iz 2005. godine kao 1,25$/dan, Å¡to je srednja vrijednost nacionalnih linija siromaÅ¡tva za 15 najsiromaÅ¡nijih zemalja svijeta u trenutku kada je linija siromaÅ¡tva odreÄ‘ivana. U Evropi i Centralnoj Aziji uobiÄ?ajeno se primjenjuje linija siromaÅ¡tva od 5$/dan kako bi odrazila viÅ¡e troÅ¡kove grijanja i komunalija kojima su izloženi pojedinci koji žive u tom regionu. Napomena: Za viÅ¡e detalja pogledati ECAPOV internet strane na: http://go.worldbank.org/RR8JUWFGU0 Izvor: Grupa Svjetske banke. one u Srbiji, a niža nego u Albaniji i Makedoniji (Slika 5) (Okvir 1). 23. Od sticanja nezavisnosti, Crna Gora je proÅ¡la kroz period naglog ekonomskog rasta i 20 Kada se posmatra poslednja dostupna nacionalna apsolutna linija siromaÅ¡tva. 21 Ekvivalent odrasle osobe kako se koristi u Crnoj Gori slijedi standard OECD-a, odnosno ponderisani zbir broja Ä?lanova porodice, gdje prva odrasla osoba u porodici važi za 1,0, druga (i sve naredne) odrasle osobe 0,5, a svako dijete se ponderiÅ¡e sa 0,3 do uzrasta od 14 godina. 8 smanjenja siromaÅ¡tva, praćenog ekonomskim slomom, stagnacijom i povećanjem siromaÅ¡tva i rizika od siromaÅ¡tva (Slika 6). Iako je prosjeÄ?an rast Crne Gore tokom prethodne decenije u prosjeku iznosio 3 posto godiÅ¡nje, oscilacije rasta dovele su do srazmjernih zaostajanja, padova i povećanja stopa siromaÅ¡tva. Sa snažnim rastom sve do finansijske krize 2009. godine, Crna Gora je bilježila stalan napredak u smanjenju siromaÅ¡tva: stope siromaÅ¡tva opale su sa 11,3 posto na 4,9 posto od 2006. do 2008. godine. Tokom perioda ekonomskog sloma, stopa rasta BDP-a je opala, u poÄ?etku iznenada, a siromaÅ¡tvo je dostiglo stopu od 11,3 posto 2012. godine, tek da bi ponovo opala 2013. godine (Å¡to je ujedno poslednja godina za koju postoje podaci o stopama siromaÅ¡tva) kako se ekonomska aktivnost ponovo pokrenula. Rizik od siromaÅ¡tva se od 2008. godine naovamo povećao joÅ¡ i viÅ¡e nego sama stopa siromaÅ¡tva: procenat domaćinstava u riziku od siromaÅ¡tva (ona Ä?ija je potroÅ¡nja po ekvivalentu odrasle osobe 1,50 puta linija siromaÅ¡tva) povećao se sa 18,9 posto 2007. na 26 posto 2013. godine (Slika 7). Veći dio tog povećanja desio se u urbanim podruÄ?jima gdje su se brojke viÅ¡e nego udvostruÄ?ile, sa 10 posto 2009. na 22 posto 2013. godine. Posmatrano po regionima, na jugu je doÅ¡lo viÅ¡e nego udvostruÄ?enja procenta onih koj i su u riziku od siromaÅ¡tva, dok je taj broj na sjeveru opao. U srediÅ¡njem regionu taj postotak je ostao stabilan sa oko 40 posto (Slika 8). Slika 8. Rizik od siromaÅ¡tva je najveći u Slika 7. Rizik od siromaÅ¡tva se povećao viÅ¡e nego srediÅ¡njem regionu, ali se najviÅ¡e povećao na samo siromaÅ¡tvo, posto jugu, posto 40.00 60 35.00 50 30.00 40 25.00 30 20.00 20 15.00 10 10.00 0 5.00 North Central South 0.00 2008 2010 2013 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Poor Vulnerable Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci uz korišćenje HBS 2007-2013. 24. Nakon krize rast ide manje u prilog siromaÅ¡nima nego Å¡to je to ranije bio sluÄ?aj: najsiromaÅ¡niji su imali najviÅ¡e koristi od naglog rasta, ali ih je najteže i pogodio slom. ElastiÄ?nost siromaÅ¡tva na rast iÅ¡la je od -1,97 od 2005. do 2008. godine do 4,02 od 2009. do 2013. godine. To znaÄ?i da je tokom godina naglog rasta jedan procenat povećanja rasta bio praćen sa gotovo 2 procenta smanjenja siromaÅ¡tva, dok je tokom poslednjih nekoliko godina jedan procenat povećanja rasta bio praćen sa 4 procenta povećanja siromaÅ¡tva. Krivulje incidence rasta za ta dva perioda pokazuju kako je u periodu visokog rasta prosjeÄ?ne potroÅ¡nje 2007. i 2008. godine potroÅ¡nja porodica koje spadaju u donjih 40 posto rasla brže nego za gornjih 60 posto. To je obrnuto od onoga Å¡to se desilo narednih Å¡est godina, tokom perioda stagnacije rasta, kada je rast potroÅ¡nje za gornjih 60 bio viÅ¡i nego za donjih 40. Postojale su i razlike po regionima. U kontekstu visokog rasta 2007-2008. godine, najsiromaÅ¡niji i najbogatiji percentili imali su viÅ¡e koristi u urbanim podruÄ?jima, dok se na srednjem dijelu distribucije najviÅ¡e dobilo u ruralnim podruÄ?jima. U periodu bez rasta, najsiromaÅ¡niji su najviÅ¡e pogoÄ‘eni negativnim rastom u urbanim podruÄ?jima, dok je u ruralnim podruÄ?jima ostvaren pozitivan rast (Slika 9). 9 Slika 9. Incidenca rasta tokom perioda rasta i kraha 2007-2008 2008-2013 Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci uz korišćenje HBS 2007-2013. 25. Sve u svemu, prosjeÄ?an rast potroÅ¡nje tokom perioda 2007-2013. godina bio je pozitivan, ali sa znaÄ?ajnim varijacijama u okviru perioda i na razliÄ?itim lokacijama. Tokom perioda 2007-2013., prosjeÄ?ni rast potroÅ¡nje iznosio je 2,5 posto, sa neÅ¡to manjim za donjih 40 posto u odnosu na gornjih 60 posto. MeÄ‘utim, postojale su velike varijacije meÄ‘u periodima (Slika 10). Od 2007. do 2009. godine 10 potroÅ¡nja je znaÄ?ajno porasla, sa donjih 40 posto koji su imali viÅ¡e dobiti od gornjih 60 posto. Tokom naredne dvije godine rast je postao negativan, a to je imalo veći uticaj na donjih 40 posto. Zatim je od 2011. do 2013. godine (poslednja godina za koju postoje podaci) rast potroÅ¡nje ponovo nastavio za gornjih 60 posto, ali je ostao blago negativan za donjih 40 posto. Ipak, nejednakost od 26,2 mjereno Džinijevim koeficijentom koliko je iznosila 2013. godine ostaje najniža na Zapadnom Balkanu (Slika 11). Slika 10. OpÅ¡ti prosperitet tokom vremena Slika 11. Džinijevi koeficijenti u regionu 15.0 40 39.5 38 37.3 10.0 36 34.3 34 32 30.3 5.0 29.6 30 28.3 28.5 28.8 27.6 28 25.9 26.2 0.0 26 24 22 -5.0 2007-2009 2009-2011 2011-2013 2007-2013 20 Bottom 40 Top 60 All 2008 2012 2006 2011 2003 2008 2005 2013 2007 2010 2007 Napomena: OpÅ¡ti prosperitet se definiÅ¡e kao rast dohotka donjih ALB KSV MKD MNE SRB BIH 40 posto Izvor: Ceriani i Davalos (2014) i sopstveni proraÄ?uni Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci na osnovu HBS 2007-13 Okvir 2. Profil siromaÅ¡nih i donjih 40 posto Stope aktivnosti su blisko povezane sa siromaÅ¡tvom i rizikom od siromaÅ¡tva. Vjerovatnije je da su siromaÅ¡ni i oni u riziku od siromaÅ¡tva nezaposleni nego oni koji nisu u riziku, a taj postotak je znatno porastao od 2008. do 2013. godine. Stopa siromaÅ¡tva je bila najviÅ¡a 2013. godine (oko 19 posto) u domaćinstvima sa nezaposlenim nosiocem domaćinstva, iz Ä?ega slijede ona kod kojih je nosilac domaćinstva neaktivan (Slika 12). Stopa siromaÅ¡tva za domaćinstva sa nosiocem domaćinstva koji je u penziji bila je 6,5 posto, a za one u kojima je nosilac domaćinstva zaposlen 6,1 posto. UtrostruÄ?io se procenat siromaÅ¡nih koji žive u domaćinstvima u kojima je nosilac domaćinstva nezaposlen, sa 11,3 posto 2008. na 33 posto 2013. godine. Nosilac domaćinstva u dodatnih 30 posto domaćinstava je u penziji. U prosjeku, oko jedne trećine odraslih u siromaÅ¡nim domaćinstvima su 2013. bili zaposleni, dok je u domaćinstvima koja nisu u riziku od siromaÅ¡tva dvije trećine odraslih zaposleno. Isto tako, 45 posto onih u riziku od siromaÅ¡tva i 39 posto onih koji to nisu žive u domaćinstvima gdje je nosilac domaćinstva u penziji, u odnosu na svega 30 posto meÄ‘u siromaÅ¡nima. TakoÄ‘e, u prosjeku viÅ¡e od dvije trećine Ä?lanova domaćinstava koja nisu u riziku od siromaÅ¡tva dobijaju penzije, dok kod siromaÅ¡nih i onih koji su u riziku to važi za otprilike pola Ä?lanova domaćinstava. Slika 12. Stopa siromaÅ¡tva po zanimanju nosioca Slika 13. Stopa siromaÅ¡tva po broju djece u domaćinstva, 2013., posto domaćinstvu, 2013., posto 11 20 25 18 16 20 14 12 10 15 8 6 10 4 2 5 0 0 Bez djece 1 dijete 2 djece 3 ili viÅ¡e djece Izvor: MONSTAT. Donjih 40 posto raÄ?una na relativno malo Ä?lanova domaćinstva aktivne starosne dobi da obezbjeÄ‘uje za brojnija domaćinstva. Manje imućna domaćinstva su veća i imaju viÅ¡e ekonomski zavisnih lica, posebno djece (Slika 13Error! Reference source not found.), dok imućnije porodice imaju manja domaćinstva, manje djece i relativno veći procenat Ä?lanova iznad 65 godina starosti. Domaćinstva u donjih 40 posto imaju visoku stopu ekonomski zavisnih lica: svaki zaposleni Ä?lan domaćinstva mora da obezbjeÄ‘uje za otprilike joÅ¡ Ä?etiri osobe, nasuprot dvije kod domaćinstava u gornjih 60 posto. Takav obrazac je rezultat kako viÅ¡eg koeficijenta djece kao zavisnih lica, tako i nižih stopa zaposlenosti za pojedince aktivne životne dobi na dnu distribucije. Visoka stopa ekonomski zavisnih lica od zaposlenih Ä?lanova domaćinstava Ä?ini takva domaćinstva izuzetno ranjivima u sluÄ?aju gubitka posla, bolesti ili nekog drugog Å¡oka koji pogodi donosioca prihoda.22 SiromaÅ¡na domaćinstva imaju niže nivoe obrazovanja, manji procenat vlasniÅ¡tva nad zemljiÅ¡tem i slabiji pristup zdravstvenim uslugama. Tendencija je da su siromaÅ¡ni ljudi daleko manje obrazovani od ostalih kategorija: 77 posto siromaÅ¡nih ima osnovno obrazovanje ili manje od toga 2013., dok su ti procenti 51 za one u riziku od siromaÅ¡tva, odnosno 33 za one koji nisu u riziku. Ipak, vidi se poboljÅ¡anje u pristupu siromaÅ¡nih viÅ¡im nivoima obrazovanja od 2008. do 2013. godine. VlasniÅ¡tvo nad zemljiÅ¡tem se znaÄ?ajno pogorÅ¡alo od 2008. do 2013. godine, posebno meÄ‘u siromaÅ¡nima. Oko 25 posto siromaÅ¡nih je 2008. godine imalo viÅ¡e od jednog hektara poljoprivrednog zemljiÅ¡ta; ta brojka je opala na 1,6 Slika 14. Ruralno siromaÅ¡tvo je veće, ali je sve posto 2013. godine. Pristup zdravstvenim uslugama veća koncentracija siromaÅ¡nih u urbanim ograniÄ?eniji je za one sa nižim prihodima podruÄ?jima domaćinstva. Samo dvije trećine siromaÅ¡nih majki 20 60 posjeti ljekara Ä?etiri ili viÅ¡e puta u prenatalnom 18 periodu u odnosu na 91 posto onih iz najbogatijeg 50 16 kvintila, a kvalitet antenatalnih usluga loÅ¡iji je za 14 siromaÅ¡ne žene i Romkinje. Tokom 2013. godine, 88 40 12 posto sve djece (starosti od 24 do 35 mjeseci) je 10 30 potpuno vakcinisano, u odnosu na 78 posto za 8 najsiromaÅ¡niji kvintil, te svega 12 posto za Rome. 20 6 Stopa siromaÅ¡tva je dosljedno veća u ruralnim u 4 10 odnosu na urbana podruÄ?ja, ali većina 2 domaćinstava ispod linije siromaÅ¡tva kao i onih u 0 0 donjih 40 posto živi u urbanim podruÄ?jima.23 Stope 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 siromaÅ¡tva su u oba podruÄ?ja opale u periodu od 2005. % Poor in Urban Poverty urban Poverty Rural do 2008. godine. U periodu 2009-2013. godina stope Napomena: Stope siromaÅ¡tva su sa lijeve ose, dok je procenat ruralnog siromaÅ¡tva pokazivale su veću volatilnost i siromaÅ¡nih u urbanim podruÄ?jima na desnoj osi. nisu imale neki trend koji se mogao jasno pratiti. U Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u SB na osnovu HBS 2015-13 meÄ‘uvremenu, stopa urbanog siromaÅ¡tva imala je 22 Ceriani L. i M.E. Davalos (2014). 23 Sve u svemu, oko dvije trećine stanovniÅ¡tva živi u urbanim podruÄ?jima. 12 trend porasta zbog otpuÅ¡tanja radnika u industrijama koje su u problemu (Slika 14).24 Procenat siromaÅ¡nih (i onih iz donjih 40 posto) koji žive u urbanim podruÄ?jima je u porastu, mada ne konstantno, te je dostigao 59 posto 2013. godine (58 posto). Procenat siromaÅ¡nih i onih iz donjih 40 posto koji žive u glavnom gradu Podgorici i drugim gradovima je porastao tokom ovog perioda. Procenat siromaÅ¡nih koji žive u ruralnim podruÄ?jima bio je najniži 2013. godine i iznosio je 40,9 posto. 26. Dohodak od rada predstavlja oko jedne trećine ukupnog dohotka siromaÅ¡nih, u odnosu na viÅ¡e od polovine za one koji nisu siromaÅ¡ni (Slika 15). Procenat dohotka od rada daleko je manji za siromaÅ¡ne, Å¡to je uglavnom odraz viÅ¡ih stopa nezaposlenosti ili neaktivnosti meÄ‘u siromaÅ¡nima nego onima koji nisu siromaÅ¡ni. Manje od 20 posto siromaÅ¡nih u aktivnoj životnoj dobi25 zaraÄ‘uju neki dohodak iz rada (zarade, poslovni dohodak ili poljoprivreda). 27. Dohodak koji ne potiÄ?e od rada predstavlja visok procenat dohotka jer su socijalna davanja u Crnoj Gori relativno izdaÅ¡na mjereno standardima u ECA regionu. To posebno važi za izdaÅ¡nost davanja koja su zasnovana na doprinosima za socijalno osiguranje. Usljed primjene rigoroznih testova za utvrÄ‘ivanje finansijskog stanja prilikom dodjele socijalnog davanja krajnjeg utoÄ?iÅ¡ta i djeÄ?ijeg dodatka, ukupna socijalna pomoć precizno se opredjeljuje siromaÅ¡nima, a kako penzije, tako i transferi za socijalna davanja predstavljaju zaÅ¡titu za siromaÅ¡ne i porodice u riziku od siromaÅ¡tva. 28. Promjene u siromaÅ¡tvu odražavaju promjene u rezultatima tržiÅ¡ta rada, posebno u pogledu zaposlenosti. Ako se iskljuÄ?i uloga koju igraju razliÄ?iti faktori dohotka za smanjenje siromaÅ¡tva u Crnoj Gori (Slika 16) 26, zaposlenje i dohodak od poljoprivrede su faktori koji leže u osnovi smanjenja siromaÅ¡tva u periodu 2007-08. godina i povećanja siromaÅ¡tva u periodu od 2008. do 2013. godine. Dohodak koji ne potiÄ?e od rada, kao Å¡to bi se i dalo oÄ?ekivati, tokom oba perioda doprinosio je smanjenju siromaÅ¡tva, a njegova je uloga bila posebno jaka tokom perioda kraha, Ä?ime je predstavljao zaÅ¡titu u vrijeme krize. MeÄ‘u dohotkom koji ne potiÄ?e od rada, komponenta koja je odigrala najveću ulogu bile su penzije. Dok je zaposlenost imala negativan efekat, dohodak od rada je imao pozitivan efekat na smanjenje siromaÅ¡tva Ä?ak i u periodu 2008-13. godina. Od 2007. do 2013. godine, udio dohotka od zarada povećao se za otprilike 2 procentna poena za siromaÅ¡ne, a udio dohotka od socijalne pomoći se gotovo utrostruÄ?io na 39 posto, potaknut uglavnom kategorijskim transferima (kao Å¡to su penzije). Sve u svemu, primarni pokretaÄ? smanjenja siromaÅ¡tva u periodu od 2007. do 2013. godine su bile penzije, zatim socijalna pomoć i zarade. 24 Procenat domaćinstava ispod linije siromaÅ¡tva koja žive urbanim podruÄ?jima povećan je sa 46 posto 2009. na 58 posto 2013. godine; procenat domaćinstava u donjih 40 posto koja žive u urbanim podruÄ?jima povećao se sa 25 posto 2009. na 40 posto 2013. godine. 25 Lica starosti od 15 do 64 godine. 26 U skladu sa Barros et al. (2006) i Azevedo, Sanfelice i Cong Nguyen (2012). 13 MeÄ‘utim, od 2011. godine zarade su postale najznaÄ?ajniji pokretaÄ? smanjenja siromaÅ¡tva. OgraniÄ?eni uticaj socijalne pomoći na siromaÅ¡tvo tokom ekonomskog usporavanja uslovljen je niskom pokrivenošću socijalnom pomoći poslednjeg pribježiÅ¡ta meÄ‘u siromaÅ¡nima, uprkos visokim izdvajanjima za socijalne transfere. Slika 15. Udio dohotka od rada u ukupnom Slika 16. Zarade i transferi su glavni faktori za dohotku domaćinstva za razne kategorije smanjenje siromaÅ¡tva Non-labor income Agricultural income Labor income Employment Demographics -4 -2 0 2 4 2008-2013 2007-2008 SIzvor: ProraÄ?uni zaposlenih u SB na osnovu HBS 2007-13 Napomena: Promjene stopa siromaÅ¡tva usljed raznih faktora dohotka i tržiÅ¡ta rada Izvor: Svjetska banka i proraÄ?uni zaposlenih u SB na osnovu HBS 2007-13 29. Rast je doveo do smanjenja nezaposlenosti; meÄ‘utim, nezaposlenost je bila visoka i tokom godina naglog rasta (Slika 17). Promjene trendova ekonomskog rasta od 2006. godine direktno su povezane sa stopom nezaposlenosti: stalno je opadala dok je ekonomija bila u ekspanziji, a povećavala se kad je ekonomija stagnirala. Ali nije važan samo nivo tražnje za radnom snagom, već i sastav te tražnje i, pogotovo, efekat povećanja tražnje za niskokvalifikovanom radnom snagom, jer je to važna determinanta za promjene siromaÅ¡tva. Dok zaposlenost reaguje na rast, Ä?ak su i na vrhuncu rasta nivoi nezaposlenosti ostali veoma visoki, Å¡to ukazuje da postoji velika strukturna komponenta koju poslovni ciklus nije u stanju da izbriÅ¡e. 30. Sastav ekonomskog rasta u velikoj je mjeri opredijelo promjene u siromaÅ¡tvu. Glavni razlog zaÅ¡to su promjene siromaÅ¡tva tako reagovale na promjene stope rasta BDP-a leži u tome Å¡to je rast BDP-a uslovljen znaÄ?ajnim promjenama u tražnji za niskokvalifikovanim radnicima. Tokom perioda naglog rasta, povećala se tražnja za (uglavnom) niskokvalifikovanom radnom snagom i dovela do smanjenja nezaposlenosti, dok je tokom perioda kraha broj zaposlenih nekvalifikovanih lica (osnovno obrazovanje ili manje od toga) konstantno opadao. Povećana tražnja za radnom snagom uglavnom se odnosila na niskokvalifikovane radnike, a to su kategorije u kojima je uÄ?estalost nezaposlenosti veća: bilo je 43 posto manje zaposlenih sa osnovnim obrazovanjem i manje 2014. godine u odnosu na 2008. godinu, dok je tražnja za visoko obrazovanima porasla za isti postotak (Slika 18). Takav efekat bio je rezultat sastava ekonomskog rasta jer su tokom perioda naglog rasta u porastu bile tradicionalno radno intenzivne djelatnosti kao Å¡to su graÄ‘evinarstvo, rudarstvo i maloprodaja. To je preokrenuto tokom perioda kraha i stagnacije. Slika 17. Kretanja na tržiÅ¡tu rada, 2006-15. Slika 18. Zaposleni po obrazovnoj strukturi, 2008-15 14 15 24 160 Secondary education, -7.5% 10 22 140 5 120 20 0 100 Tertiary Thousands 18 education, % -5 % 80 +43.2% 16 -10 60 Primary 14 -15 40 education, -34.8% -20 12 20 -25 10 0 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 Osnovno obrazovanje Srednje obrazovanje Visoko obrazovanje Rast zaposlenosti Rast nezaposlenosti 2008 2015 Stopa nezaposlenosti (desno) Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. 31. Domaća tražnja vodila je rast tokom perioda naglog rasta. Ukupan rast BDP-a od 2000. do 2008. godine iznosio je preko 40 posto. PotroÅ¡nja domaćinstva i investicije bili su najdinamiÄ?nije komponente domaće tražnje, dok je i izvoz imao snažan doprinos u ukupnom rastu (Tabela 2). Svi ti agregati su imali veliku uvoznu komponentu, koja je imala negativan doprinos ukupnom rastu (131 percentila). Tabela 2. Dva veoma razliÄ?ita perioda: strana tražnje Koncept 2000-08 2009-14 Rast BDP-a 40.2 2.6 Rast objaÅ¡njen potroÅ¡njom domaćinstava 55.0 -9.6 Rast objaÅ¡njen potroÅ¡njom vlade 18.2 01.6 Rast objaÅ¡njen investicijama 50.2 -31.6 Rast objaÅ¡njen izvozom 48.1 -3.0 Rast objaÅ¡njen uvozom -131.3 45.7 Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u SB Rast prosjeÄ?ne potroÅ¡nje domaćinstava objaÅ¡njava veći dio promjena siromaÅ¡tva . Od 2008. do 2013. 2013. godine, distribucija rashoda domaćinstava se promijenila. Ako koristimo Datt-Ravallion dekompoziciju, moguće je utvrditi važnost promjena prosjeÄ?nih rashoda i promjene u distribuciji prilikom utvrÄ‘ivanja promjena u pogledu siromaÅ¡tva. Pozitivni rast rashoda u pretkriznom periodu je siromaÅ¡tvo, a distribucija rashoda je to potvrdila Od 2008. do 2013. godine, prosjeÄ?ni rast rashoda je negativan, siromaÅ¡tvo se povećavalo, a promjene u distribuciji rashoda su smanjivale siromaÅ¡tvo mada statistiÄ?ki veoma malo ( 32. Slika 19). Slika 19. Rezultati rasta objaÅ¡njavaju promjene siromaÅ¡tva od 2008-2013. godine 15 Promjena u distribuciji rashoda 2008-13. Determinante promjene siromaÅ¡tva 4 .004 3 .003 Poverty line 2 (144.68) 1 Density .002 0 -1 .001 -2 -3 0 0 500 1000 1500 Total HH expenditure per adult equivalent (Euros 2006) -4 2008 2007-2008 2008-2013 2013 Growth Distribution Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci na osnovu HBS 2007-13 33. Visoka elastiÄ?nost siromaÅ¡tva u odnosu na rast tokom godina naglog rasta bila je rezultat promjena stope nezaposlenosti i velike gustine Slika 20. Broj donosioca dohotka u siromaÅ¡nim domaćinstava sa dohotkom blizu linije siromaÅ¡tva. domaćinstvima Nezaposlenost je brzo opadala tokom perioda naglog 100.0 ekonomskog rasta, ali se povećala od kad je nastupila 90.0 kriza: procenat siromaÅ¡nih domaćinstava sa samo 80.0 jednim donosiocem dohotka povećao se sa 44 posto 70.0 60.0 na 61 posto i mada je 2013. godine taj broj opao, i 50.0 dalje iznosi 50 posto (Slika 20). Isto se može 40.0 konstatovati i iz perspektive promjena na nivou 30.0 zaposlenosti. Prema istraživanju radne snage (LFS), 20.0 najveća stopa zaposlenosti zabilježena je 2008. 10.0 godine (43,2 posto) a najniža 2006. godine (34,5 0.0 posto). Error! Reference source not found. ilustruje 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 visoku gustinu domaćinstava tik iznad linije 1 2 3 or more siromaÅ¡tva. To znaÄ?i da za veliki broj domaćinstava i Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci na osnovu mala promjena dohotka može da znaÄ?i zapadanje u HBS 2007-13. siromaÅ¡tvo ili izlazak iz njega. 34. Rast je preÅ¡ao u sektor usluga (Slika 21). Prema sektorskoj strukturi, proizvodnja se pomjerila od poljoprivrede, rudarstva i proizvodne industrije ka graÄ‘evinarstvu i uslugama. U periodu 2010-2014. godina, pad poljoprivrede i proizvodne industrije kompenzovan je povećanjem udjela graÄ‘evinarstva i usluga, sa turizmom koji je predvodio tu promjenu. Usluge su dostigle 72 posto bruto dodate vrijednosti (GVA) 2014. godine. Trgovina, finansije, saobraćaj i turizam su dominantni sektori u strukturi GVA. S obzirom na Ä?injenicu da je veliki udio priliva SDI otiÅ¡ao u kupovinu nekretnina i sektor turizma, a ne u nove, tzv. greenfield ili proizvodne investicije, struktura GVA u Crnoj Gori ne iznenaÄ‘uje. Od 2010. do 2014. godine, Crna Gora je ostvarila godiÅ¡nju stopu rasta izvoza usluga od preko 7 posto, brže nego sve uporedne zemlje, te je dostigao 30 posto BDP-a 2014. godine. Mali podsektori u okviru usluga pomogli su u oporavku, ukljuÄ?ujući kompjuterske, informacione i usluge osiguranja. Slika 21. Sektorska dekompozicija bruto dodate Tabela 3. Rast zaposlenja, 2000-14. 16 vrijednosti u Crnoj Gori, 2000-14. 70 2000-08 2009-14 64.2 64.2 Poljoprivreda, lov, 61.4 60 Å¡umarstvo i ribarstvo Poljoprivreda 1.1 0.0 VaÄ‘enje rude i kamena -1.8 -10.1 50 VaÄ‘enje rude i kamena PreraÄ‘ivaÄ?ka industrija -0.3 -10.6 i PreraÄ‘ivaÄ?ka Snadijevanje el. energijom i vodom 1.5 5.6 industrija GraÄ‘evinarstvo 4.1 0.9 40 Snadijevanje Trgovina na veliko i trgovina na malo 5.2 2.2 elektriÄ?nom energijom i Turizam 6.3 1.1 30 vodom Transport, communication, etc -0.8 2.3 GraÄ‘evinarstvo Financijski sektor 1.3 3.6 20 13.1 Real estate, etc 3.1 8.6 10 6.0 8.2 5.2 5.4 6.2 7.2 8.2 Državna uprava i obrana i obavezno socijalno 11.1 osiguranje 2.0 2.8 Turizam Obrazovanje 0.1 0.7 0 Zdravstvo i socijalna zaÅ¡tita 1.3 -1.4 2000 2008 2014 Ostalo 1.8 12.4 Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u SB Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u SB 35. Ekonomski rast praćen je znaÄ?ajnim pomjeranjima u izvorima radne snage u ekonomiji. Najjasniji indikator je prosjeÄ?an rast zaposlenja po sektorima (Tabela 3) koji ilustruje pad zaposlenosti u proizvodnoj industriji i rudarstvu, a povećanje važnosti aktivnosti sektora usluga (javna uprava, nekretnine, maloprodaja, finansije i turizam) i graÄ‘evinarstva (do 2008. godine) prilikom objaÅ¡njenja ukupne zaposlenosti. Prije krize, rast zaposlenosti, na osnovu podataka iz ankete, imao je prosjeÄ?nu stopu od preko 6 posto godiÅ¡nje; meÄ‘utim, period nakon krize karakteriÅ¡e se u prosjeku stagnirajućom zaposlenošću, sa krupnim smanjenjem broja zaposlenih u rudarstvu i metalurgiji. U sektorima usluga (javna uprava, komunalije, finansije i nekretnine) otvorena su nova radna mjesta. 36. UoÄ?ava se velika varijacija u rastu u nekoliko sektora tokom dva perioda. Stopa ekonomskog rasta po sektoru porijekla (Slika 22) ilustruje sektore koji su predvodili ekspanziju i one kod kojih je doÅ¡lo do smanjenja aktivnosti. MeÄ‘utim, niska stopa rasta ne podrazumijeva da sektor nije doprinio ukupnom privrednom rastu. Na primjer, stopa rasta sektora poljoprivrede u periodu 2002-08. bila je priliÄ?no niska, ali je to možda dovelo do povećanja produktivnosti ako je ovaj sektor otpustio dovoljno faktora proizvodnje koji se koriste u drugim dijelovima ekonomije. Maloprodaja, graÄ‘evinarstvo i proizvodne industrije ne samo da su imale razliÄ?ite stope rasta tokom ta dva perioda, već i velike varijacije u toku jednog perioda, Å¡to ukazuje na veliku volatilnost. Slika 22. Rast bruto dodate vrijednosti po sektorima, 2002-2008. i 2009-2014. 35 55 Average growth rates (+/- 1 S.D.) Average growth rates (+/- 1 S.D.) 25 45 35 15 25 15 5 5 in % in % Transport,… Transport,… Construction Mining Retail trade Tourism Education Health, social work Agriculture Financial sector Manufacturing Real estate, etc Energy, gas, water Public administration -5 Agriculture Real estate, etc Tourism Retail trade -5 Health, social work Mining Education Construction Financial sector Energy, gas, water Manufacturing Public administration -15 -15 -25 -35 -25 -45 -35 -55 Napomena: Isprekidana crvena linija pokazuje standardnu varijaciju od +1/-1 u odnosu na prosjeÄ?nu stopu. Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u SB. 37. Crna Gora pokazuje malo uÄ?ešće u radnoj snazi koje se tek nedavno vratilo na nivoe od prije krize (Slika 23 and Slika 24). Sa 53 posto aktivnih pojedinaca u radnoj snazi, Crna Gora ima jedan od najnižih nivoa uÄ?ešća u radnoj snazi u ECA regionu, gdje samo nekoliko zemalja ima nižu stopu. Situacija 17 Slika 23. UÄ?ešće u radnoj snazi u Crnoj Slika 24. Stopa uÄ?ešća u radnoj snazi u ECA, 2014. Gori, 2006-2015. 80 65 70 60 60 55 50 % 40 % 50 30 45 20 10 40 0 Montenegro Kyrgyz R. Turkmenistan Belarus Slovenia Estonia Kazakhstan BIH Turkey Serbia Albania ECA Latvia Moldova Hungary Romania Croatia Bulgaria Poland Slovak R. Ukraine Czech R. Russian F. Georgia Tajikistan Uzbekistan Azerbaijan Kosovo Macedonia, FYR Lithuania Armenia 35 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Total Female Male Napomena: Stopa uÄ?ešća je za stanovniÅ¡tvo 15+. Napomena: Postotak aktivnih lica u stanovniÅ¡tvu starosti 15+. Izvor: MONSTAT. Ukazuje ne relativnu veliÄ?inu ponude radne snage. Izvor: Svjetska banka WDI 2015. je sliÄ?na i u pogledu stope zaposlenosti, koja iznosi oko 44 posto. 38. Stope uÄ?ešća sliÄ?ne su meÄ‘u druÅ¡tveno-ekonomskim grupama, ali iza tih naizgled sliÄ?nih nivoa leže velike razlike. Stope zaposlenosti su daleko niže za siromaÅ¡ne i one u donjih 40 posto, nego za one u gornjih 60 posto. MeÄ‘u siromaÅ¡nima i donjih 40 posto, nezaposlenost je daleko veća i veći dio stanovniÅ¡tva je neaktivan. Gornjih 60 posto ima najniži procenat neaktivnih i nezaposlenih. Iako visoki nivoi stope ljudi van radne snage odražavaju stanovniÅ¡tvo koje stari, visok nivo penzionisanja i neaktivnosti nalazi se i meÄ‘u mlaÄ‘im generacijama. Preko polovine stanovniÅ¡tva starosne grupe 55-59 je 2007. i 2013. godine bilo van radne snage, a većina ih je bila u penziji. 39. ÄŒini se da nekoliko strukturnih faktora utiÄ?e na niske stope uÄ?ešća. Tri su glavna faktora koja dovode do visoke nezaposlenosti i niskog uÄ?ešća u radnoj snazi: (i) NedovrÅ¡ena ekonomska tranzicija. Tokom protekle decenije doÅ¡lo je do otpuÅ¡tanja radnika usljed prestrukturiranja i zatvaranja tradicionalnih preduzeća i do opadanja znaÄ?aja poljoprivrede, javnog sektora i državnih preduzeća kao izvora zaposlenja, dok se privatni sektor i dalje muÄ?i da bude pokretaÄ? rasta. To je dovelo do povećanja nezaposlenosti za radnike u srednjim Ä?etrdesetim godinama ili starije, kao i do povećanja prijevremenog penzionisanja. Kada stariji ili radnici koji su na pola svog radnog vijeka budu proglaÅ¡eni za tehnoloÅ¡ki viÅ¡ak, teže im je da se prekvalifikuju da bi se zaposlili u drugim sektorima. (ii) NeusklaÄ‘enost radne snage: Kvalifikacije se u istraživanjima zaposlenosti ne prepoznaju kao važno ograniÄ?enje za rast firmi, izuzev u sluÄ?aju novih i inovativnih firmi. MeÄ‘utim, postoji tražnja za niskokvalifikovanim sezonskim radnicima koju uglavnom popunjavaju sezonske migracije u Crnu Goru. U meÄ‘uvremenu migracije obrazovanih žitelja Crne Gore ukazuju na to da oni nisu u mogućnosti da naÄ‘u odgovarajuće poslove u svojoj zemlji. U maloj zemlji kao Å¡to je Crna Gora ograniÄ?enje u smislu ponude dovoljne radne snage u odreÄ‘enim sektorima ili na odreÄ‘enim pozicijama može biti posebno izraženo. (iii) Visok nivo uslovne nadnice. Uprkos velikom broju nezaposlenih, svake godine gotovo isti toliki broj radnika migranata dolazi u Crnu Goru, a firme se žale da ne mogu da popune neupražnjena radna mjesta. Jedno objaÅ¡njenje je to da žitelji Crne Gore nemaju odgovarajuće kvalifikacije, za Å¡to bi bilo potrebno sprovesti dobro osmiÅ¡ljene aktivne mjere zapoÅ¡ljavanja. MeÄ‘utim, mnogi meÄ‘u takvim migrantima su sezonski radnici niskih kvalifikacija, tako da se ne Ä?ini da problem predstavlja 18 nedostatak kvalifikacija. Prije bi se reklo da žitelji Crne Gore imaju visoku uslovnu nadnicu, a to je ona nadnica ispod koje nisu spremni da prihvate odreÄ‘enu vrstu posla. Å to odreÄ‘uje nivo uslovne nadnice? U sluÄ?aju Crne Gore, Ä?ini se da su u igri sledeći faktori: ï‚· Migracije i novÄ?ane doznake iz inostranstva: Budući da su podaci o migracijama ograniÄ?eni, dokazi koji idu u prilog njihovoj važnosti su indirektni: novÄ?ane doznake radnika iz inostranstva iznose oko 10 posto BDP-a. MeÄ‘utim, anketom prihoda domaćinstava potcjenjuje se prijem doznaka iz inostranstva (vrijednost ukupnih doznaka iz inostranstva je po anketi potroÅ¡nje domaćinstava iz 2013. godine bila oko 10 puta manja nego Å¡to se to može vidjeti na osnovu podataka iz platnog bilansa), Ä?ime se ne omogućava detaljna analiza uticaja novÄ?anih doznaka iz inostranstva na dinamiku tržiÅ¡ta rada. ï‚· Javni i privatni transferi mogu da doprinose visokom nivou uslovne nadnice u Crnoj Gori. Po usmenim kazivanjima, meÄ‘ugeneracijski transferi su u Crnoj Gori priliÄ?no visoki, gdje djeca ostaju sa starijima u istom domaćinstvu, dijele imovinu i prihode koje su akumulirali/generiÅ¡u starije generacije. Nadalje, velika prodaja nekretnina prije krize takoÄ‘e je odložila odluke o zaposlenju. Sistem socijalne pomoći sa visokim graniÄ?nim efektivnim poreskim stopama može da oslabi podsticaje za prihvatanje zaposlenja na odreÄ‘eno vrijeme, privremenih ili sezonskih poslova koji su nivoa ispod praga socijalne pomoći. Zanemarivanje takve zarade djelimiÄ?no ili u potpunosti u svrhu testa prihoda za socijalnu pomoć moglo bi znaÄ?ajno da unaprijedi vezanost korisnika socijalne pomoći za formalno tržiÅ¡te rada. ï‚· Neformalnost. Na osnovu istraživanja graÄ‘ana koje je uradio UNDP, ukupna stopa neformalnog zaposlenja u Crnoj Gori iznosi 29,3 posto ukupne radne snage. S obzirom na to da je obim neformalnosti znaÄ?ajno potcijenjen u anketi radne snage, to može da objasni potcijenjenost uÄ?ešća u radnoj snazi. Druga važna karakteristika neformalnog sektora koja može da poveća uslovnu nadnicu za potencijalne radnike jesu nezakonite aktivnosti koje sprovodi organizovani kriminal. Kako to potvrÄ‘uju opsežna dokumenta UNODC-a ili EU, Crna Gora se nalazi na tranzitnoj ruti za krijumÄ?arenje cigareta i trgovinu ljudima, drogom i oružjem27. Interesantno je konstatovati da većina crnogorskih firmi ne vidi neformalnost kao veće ograniÄ?enje za biznis: svega 11 posto firmi obuhvaćenih ispitivanjem smatra da je neformalnost krupna prepreka za biznis. ï‚· Lista Ä?ekanja za javni sektor: Javni sektor djeluje kao sigurnosna mreža. Zaposlenost u javnom sektoru i u državnim preduzećima u Crnoj Gori od 36 posto ukupne zaposlenosti je uporedno visoka. Iako nema pokazatelja o premijama zarada u javnom sektoru, izuzev za odreÄ‘ena zanimanja u državnim preduzećima, zaposlenje je sigurnije i prestižnije, te otuda lista Ä?ekanja za ulazak u javni sektor. 40. TržiÅ¡te rada je posebno teÅ¡ko za one koji tek ulaze. Stope nezaposlenosti meÄ‘u onima koji ulaze na tržiÅ¡te rada povećale su se za sve nivoe obrazovanja, mada je problem manje izražen Å¡to je viÅ¡i nivo obrazovanja. Udio onih koji ulaze na tržiÅ¡te rada, a zavrÅ¡ili su tercijarno obrazovanje koji su nezaposleni preko dvije godine se znaÄ?ajno povećao od 2011. do 2013. godine. Stope nezaposlenosti mladih trenutno su dvaput veće nego za druge starosne grupe. Oko 40 posto lica izmeÄ‘u 15 i 24 godine starosti su nezaposleni u odnosu na 20 posto u starosnoj grupi 25 do 49 godina starosti i 12 posto u starijoj kategoriji izmeÄ‘u 50 i 64 godine starosti. Stopa nezaposlenosti meÄ‘u nekvalifikovanim radnicima (onima koji imaju osnovno obrazovanje ili manje od toga) je 2013. godine iznosila 38 posto (Slika 25), u odnosu na 19 posto meÄ‘u niskokvalifikovanim (onima sa zavrÅ¡enim struÄ?nim i srednjim obrazovanjem) i 10 posto meÄ‘u onima sa univerzitetskom diplomom. 27 Pogledati fusnotu 8 radi reference. 19 Slika 25. Manje obrazovani i oni koji ulaze na tržiÅ¡te rada suoÄ?avaju se sa viÅ¡om i dugotrajnijom nezaposlenošću (b) Trajanje nezaposlenosti meÄ‘u onima koji ulaze na (a) Stopa nezaposlenosti po nivou obrazovanja tržiÅ¡te rada 40 35 30 25 20 15 10 5 0 Primary Vocation SecGen SecTech Tertiary Izvor: LFS 2013 41. Dugotrajna nezaposlenost Ä?ini najveći procenat nezaposlenosti: 77 posto nezaposlenih traže posao duže od godinu dana. Pronalaženje posla prilikom ulaska na tržiÅ¡te rada postaje sve teže i broj hroniÄ?no nezaposlenih osoba na tom je nivou duži vremenski period. 28 Preko 70 posto nezaposlenih 2013. godine bili su oni koji ulaze na tržiÅ¡te rada (u odnosu na 55 posto 2011. godine), a 80 posto njih posao je tražilo duže od godinu (Slika 26). MeÄ‘u licima sa osnovnim ili struÄ?nim obrazovanjem, procenat nezaposlenih duže od 24 mjeseca porastao je na preko 85 posto 2013. godine Slika 26. Nezaposlenost viÅ¡e preovlaÄ‘uje meÄ‘u mladima i onima koji tek ulaze na tržiÅ¡te rada (a) Stopa nezaposlenosti za razliÄ?ite grupe (b) Razlozi za nezaposlenost 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Total Youth Female Izvor: Indikatori svjetskog razvoja i LFS 42. Da rezimiramo, kako bi ostvarila napredak u dvostrukim ciljevima, Crnoj Gori je potreban održivi rast koji generiÅ¡e Å¡iroko zasnovanu zaposlenost, ali takoÄ‘e treba da osigura da ljudi imaju pristup mogućnostima zaposlenja koje se otvaraju. Volatilnost podriva djelotvornost rasta u smanjenju siromaÅ¡tva, tako da se u narednom poglavlju razmatra kako ojaÄ?ati otpornost na Å¡okove. OlakÅ¡avanje razvoja privatnog sektora kako bi se osiguralo otvaranje radnih mjesta i veća produktivnost su presudni za model rasta koji slijedi Crna Gora. U poglavlju V će se razmotriti koja su to postojeća strukturna ograniÄ?enja za rast i sposobnost pojedinaca da imaju koristi od tog rasta. Poglavlje VI razmatra ukupna ograniÄ?enja u oblasti dobre uprave i vladavine prava. 28 HroniÄ?no nezaposleni ili dugotrajno nezaposleni se definiÅ¡u kao nezaposleni koji su bez posla duže od godinu dana. 20 JAÄŒANJE OTPORNOSTI NA Å OKOVE I VOLATILNOST Crna Gora je kao mala država izložena ranjivostima na makroekonomskom nivou i trudila se da ostvari snažan rast nakon krize. Dok je rast sredinom 2000-tih bio uporediv sa prosjekom u ECA regionu, ekonomija nije doživjela stalan rast nakon krize 2008. godine. Ranjivosti na makro nivou prenesene su na nivo domaćinstava. Neophodne je upravljanje tim ranjivostima kako bi se održala makroekonomska stabilnost, rast prihoda stanovniÅ¡tva i održivost. Makroekonomski rizici i fiskalna održivost 43. Kao mala država i zbog svoje ekonomske strukture, Crna Gora je izložena eksternim Å¡okovima na makroekonomskom nivou koji vode ka velikoj volatilnosti. Male države je zahvatio veoma nepredvidljiv ekonomski rast, koji na duge staze ometa rast, pogorÅ¡ava nejednakost dohotka i povećava siromaÅ¡tvo. Tokom 2000. godina, male države su imale primjetno veću volatilnost rasta nego veće—a ujedno i manje stope rasta. Njihovi tekući raÄ?uni daleko si viÅ¡e volatilni nego oni u većim državama sa sliÄ?nim nivoima prihoda Å¡to odražava veću volatilnost odnosa razmjene. U fiskalnom sektoru, veća volatilnost se vidi kako u prihodima (vezano za veće oslanjanje na poreze na trgovinu) tako i u rashodima (Ä?esto vezano za neujednaÄ?enu kapitalnu potroÅ¡nju, rashode kao odgovor na prirodne katastrofe i nedostatak discipline vezano za slab kapacitet dobre uprave) (Okvir 3). Okvir 3. Upravljanje volatilnošću u malim državama: izvuÄ?ene pouke Male države nalaze se u mnogim regionima svijeta. 29 One pokrivaju Ä?itav spektar raznih nivoa dohotka sa druÅ¡tvenim indikatorima koji odražavaju Å¡irok dijapazon razvoja. Ali jedan zajedniÄ?ki problem sa kojim se suoÄ?avaju su ograniÄ?enja koja proistiÄ?u iz njihove veliÄ?ine: ï‚· Uska proizvodna osnova. Iako njihove ekonomije nisu jednoobrazne, sve se suoÄ?avaju sa problemima uspostavljanja konkurentne privredne osnove. A tamo gdje uÄ?estvuju u utakmici, to se obiÄ?no odnosi na jednu ili dvije robe ili usluge (uglavnom turizam ili finansijske usluge), Å¡to ih Ä?ini ranjivima na uspone i padove u par privrednih grana. ï‚· Velika uprava. Mjereno koeficijentom rashoda vlade u odnosu na BDP, tendencija je da male države imaju veće uprave nego Å¡to je to sluÄ?aj sa većim državama. To je dijelom odraz obrnute ekonomije obima koja Ä?ini pružanje javnih dobara i usluga skupljim nego u većim državama. Osim toga, veliki procenat rashoda je relativno nefleksibilan—kao Å¡to su oni koji se odnose na ako iÅ¡ta, previÅ¡e Ä?este prirodne katastrofe—ili ga je teÅ¡ko smanjiti, kao Å¡to su izdvajanja za zarade u javnom sektoru. Visok nivo rashoda Ä?esto je dovodio do visokog nivoa duga. ï‚· Slabo razvijen finansijski sektor. Domaćim finansijskim sektorima nedostaje dubina, koncentrisani su i ne obezbjeÄ‘uju graÄ‘anima dovoljan pristup finansijama. Njime dominiraju banke, Ä?ije visoke kamatne stope na kredite Ä?esto ometaju ulaganja. Osim toga, budući da je privatni sektor u malim državama toliko malen, komercijalne banke Ä?esto na kraju finansiraju vladu—Ä?ime rizikuju svoje zdravo poslovanje time Å¡to postaju jako izložene jednom zajmoprimcu. To je takoÄ‘e komplikovalo aktivnosti ekonomske politike koje su planirane da snize dug. ï‚· Fiksni devizni kurs. Vjerovatnije je za male nego za veće države da će svoj devizni kurs vezati za neku drugu valutu. Mnoge od tih malih ekonomija su blisko vezane za Å¡aÄ?icu većih ekonomija na koje otpada najveći dio njihovog prihoda od izvoza. Takva vezanost elminiÅ¡e volatilnost deviznog kursa, Å¡to pomaže da se ujednaÄ?e prihodi od izvoza. Istovremeno, male države treba da drže veće rezerve nego veće države—ne samo da odbrane svoje valute, već i da se zaÅ¡tite od nepovoljnih spoljnih dogaÄ‘anja. TakoÄ‘e su im ograniÄ?enije i mogućnosti voÄ‘enja monetarne politike. ï‚· Otvorenost trgovine. Male države su otvorenije za trgovinu. Koeficijenti trgovine u odnosu na BDP su daleko veći kod malih ekonomija nego kod većih sa sliÄ?nim politikama, Å¡to Ä?esto Ä?ini male države ranjivim na Å¡okove od odnosa razmjene. ÄŒini se i da male države imaju unekoliko niže trgovinske 29 Postoji niz malih država (oko 12) u Južnoj Americi i Karibima, 15 u Africi, 2 u Južnoj Aziji, 11 u IstoÄ?noj Aziji i Pacifiku i oko deset u Evropi i na Bliskom Istoku. 21 barijere. Male države su proÅ¡le kroz duboku politiÄ?ku i ekonomsku tranziciju, koja je podrazumijevala razvoj nacionalnih institucija i uprava. U ekonomskom smislu, većina je preÅ¡la sa proizvoÄ‘aÄ?a i izvoznika nekoliko poljoprivrednih roba u proizvoÄ‘aÄ?e i izvoznike usluga. Javna dobra i usluge kao Å¡to su bezbjednost, dobro definisana imovinska prava i stabilno ekonomsko okruženje nakon nezavisnosti morale su da obezbijede nacionalne institucije i uprava je uvećana nemogućnošću da se koristi ekonomija obima u pružanju javnih dobara u usluga i troÅ¡kovima transformisanja ekonomije sa poljoprivrednom proizvodnjom u ekonomiju koja proizvodi usluge. U mjeri u kojoj može postojati ekonomija obima u proizvodnji javnih usluga, male države mogu biti u nepovoljnom položaju po troÅ¡kovima proizvodnje (Tabela 4). Veći udio potroÅ¡nje vlade za dobra i usluge u odnosu na BDP je saglasan sa ovom hipotezom; Å¡taviÅ¡e, varijacija meÄ‘u malim državama u razliÄ?itim regionima takoÄ‘e je u skladu sa stanoviÅ¡tem da je Država u nekoliko malih država služila kao poslodavac krajnje instance. ÄŒini se da je to pogotovo sluÄ?aj sa evropskim malim državama i Crnom Gorom. Tabela 4. PotroÅ¡nja vlade u odnosu na BDP: male države Odgovor na taj razvojni izazov znaÄ?ajno je varirao. Pojedine Region 2000 2008 2013 zemlje su okupile resurse u regionalnim okvirima i Male karipske države 13.5 15.4 16.8 podugovorile30 pružanje odreÄ‘enih javnih servisa od strane Male države Južnog 20.8 17.4 ... tih organizacija; druge su razvile nacionalne institucije. Pacifika Strategija pridruživanja Evropskoj uniji koju slijede male Male afriÄ?ke države 20.9 16.9 16.2 evropske države jeste jedan modalitet modela povjeravanja. Pristupanjem EU, male zemlje i one koje to nisu su usvojile Male evropske države 18.8 19.5 20.1 (uvezle) aspekte institucionalnog i regulatornog okvira Crna Gora 21.9 22.6 19.8 razvijenijih država u regionu; time su te države vjerovatno Male države ukupno 18.2 16.9 16.8 skratile vrijeme koje bi im bilo potrebno da same razviju te Ostale države ukupno 14.3 15.0 15.5 institucije. Izvor: Favaro, baza podataka Svjetske banke. Starenje populacije i migracije bila su dva važna Tabela 5. Migracije i starenje stanovniÅ¡tva: male fenomena za male države. Za karipske i evropske male države i druge države države, tokom vremena izvoz ljudi, a ne roba i usluga, Region 2000 2008 2013 2000 2013 postajao je sve važniji (Tabela 5). Važnost novÄ?anih Doznake radnika StanovniÅ¡tvo doznaka mjereno kao postotak BDP-a je velika i u (kao % BDP-a) 65+ (%) saglasnosti sa važnošću migracija na tržiÅ¡tu rada. Karipske države 3.7 3.5 4.5 6.7 7.1 Nadalje, uoÄ?eno brzo starenje ukazuje na to da ove AfriÄ?ke države 2.2 3.0 0.9 3.4 4.1 države nude manje mogućnosti za zaposlenje Å¡to Evropske države 1.0 4.0 5.7 3.5 3.6 doprinosi migratornom odlivu i povećanju stopa Crna Gora .. 6.6 9.6 3.7 3.8 ekonomski zavisnih lica u tim zemljama. Male države 2.6 3.0 2.9 5.4 6.7 Od 1981. do 2000. godine, ekonomski rezultat malih ukupno država mjeren stopom rasta BDP-a per capita (Tabela Ostale države 0.9 1.4 1.4 4.7 5.5 6) bio je otprilike isti kao i za druge države, dok nakon ukupno toga nije poÄ?eo da gubi snagu. VeliÄ?ina populacije (Ä?ak Izvor: Favaro, baza podataka Svjetske banke. ni kada je u kombinaciji sa geografskom udaljenošću) nije predstavljala nepremostivo ograniÄ?enje za ekonomski rast; ono Å¡to je bilo bitno je ekonomska veliÄ?ina koja se može ostvariti putem integracija sa ostatkom svijeta. Većina malih država sprovodila je trgovinu sa ostatkom svijeta kao sredstvo za proÅ¡irenje svojih ekonomskih mogućnosti . Zbog toga je kod njih koeficijent trgovine u odnosu na BDP daleko veći nego kod drugih država (država koje imaju preko dva miliona stanovnika). U periodu 2000-2013. godina, izvozni uÄ?inak malih država (sa izuzetkom malih evropskih država) bio je loÅ¡iji nego kod velikih država, ukljuÄ?ujući i Crnu Goru. To može biti prolazan fenomen (koji odražava kolaps starog izvoznog sektora u mnogim malim državama i sporo pojavljivanje novih djelatnosti) ili može biti znak dubljih teÅ¡koća za razvijanje konkurentnog izvoznog sektora i upravljanje volatilnošću. Jedan od razloga koji objaÅ¡njava zaÅ¡to male države zaostaju za velikim jeste volatilnost. Male države je pogodio 30 U naÄ?elu, većina zemalja koristi neke vidove povjeravanja vrÅ¡enja aktivnosti (outsourcing) kako bi unaprijedile kvalitet odreÄ‘enih javnih usluga. Države povjeravaju dio svog odbrambenog budžeta putem meÄ‘unarodnih sporazuma; monetarnu politiku kroz fiksne režime deviznog kursa; a pojedine aspekte svog pravnog sistema omogućavanjem podnoÅ¡enja žalbi, recimo, Tajnom savjetu (Privy Council) Ujedinjenog Kraljevstva ili arbitraže poslovnih sporova pred nekim meÄ‘unarodnim sudom. 22 izuzetno nasumiÄ?an ekonomski rast, koji na duži rok ometa rast, pogorÅ¡ava nejednakost dohotka i povećava siromaÅ¡tvo. Tokom 2000-tih godina male države su imale primjetno veću volatilnost rasta nego veće—kao i niže stope rasta. Njihovi tekući raÄ?uni su znaÄ?ajno volatilniji nego kod većih država sa sliÄ?nim nivoima dohotka Å¡to odražava veću volatilnost odnosa razmjene. U fiskalnom sektoru, veća volatilnost se vidi kako u prihodima (vezano za veće oslanjanje na poreze na trgovinu) tako i u rashodima (Ä?esto vezano za neujednaÄ?enu kapitalnu potroÅ¡nju, rashode u odgovor na prirodne katastrofe i nedostatak discipline vezano za slab kapacitet dobre uprave). Tabela 6. Male države, Crna Gora i svjetska ekonomija Region 1981-90 1991-00 2001-08 2009-13 2000 2008 2013 Stopa rasta BDP per capita Razmjena u odnosu na BDP, posto Male evropske države 1.8 0.4 5.4 0.5 114.4 134.3 134.3 Crna Gora -- -- 4.7 0.2 87.9 133.5 103.9 Male države ukupno 1.4 1.8 2.6 0.4 103.2 109.3 103.5 Ostale države ukupno 1.1 2.0 3.3 1.8 68.7 82.2 75.6 Izvor: Favaro, baza podataka Svjetske banke. Male države mogu da kompenziraju svoje probleme koji proistiÄ?u iz veliÄ?ine time Å¡to će preduzimati korake da iskoriste svoje prednosti i kompenziraju nedostatke31. Male države mogu da rjeÅ¡avaju svoje ranjivosti. U naÄ?elu, te države treba da teže sledećem: ï‚· Zdrave ekonomske politike. Najbolji lijek za volatilnost je prevencija putem snažnih politika. Na primjer, volatilnost prihoda može se ublažiti smanjenjem zavisnosti od poreza na trgovinu. Male države su poÄ?ele da traže druge izvore prihoda i mnoge su uspjeÅ¡no uvele poreze na dodatu vrijednost. Volatilnost rashoda ponekad se može smanjiti reformama javnog sektora koje teže boljoj upravi i sprovode temeljne strukturne reforme u ekonomiji. Volatilnost eksternog sektora takoÄ‘e se može smanjiti diverzifikacijom izvoza i trgovinskih partnera. Osim smanjenja volatilnosti, male države moraju i da unapreÄ‘uju stabilnost. Korake na povećanju finansijskih servisa treba upariti sa pažljivim nadzorom od strane odgovarajućih pravnih i nadzornih organa kako bi se osigurala finansijska stabilnost. S obzirom na veću izloženost eksternim Å¡okovima, male države treba da akumuliraju odgovarajuće rezerve ili dodatnu budžetsku potroÅ¡nju (fiskalne rezerve) za potencijalne katastrofe kao i da ispitaju pokriće osiguranja. ï‚· Regionalna integracija i saradnja. Jedan od naÄ?ina za kompenziranje veliÄ?ine jeste stvaranje većih tržiÅ¡ta putem regionalnih integracija. ï‚· UkljuÄ?ivanje meÄ‘unarodne zajednice. Male države mogu da ukljuÄ?e i meÄ‘unarodne institucije i razvojne partnere u utvrÄ‘ivanje zajedniÄ?kih rjeÅ¡enja za regionalne probleme. Finansijska pomoć je Ä?esto presudna za male države. Možda i najvažnije, meÄ‘unarodne institucije mogu da pruže tehniÄ?ku pomoć i obuku prilagoÄ‘enu potrebama pojedinaÄ?nih država. Izvor: Favaro, Svjetska banka 44. Tokom proteklih 15 godina, Crna Gora je iskusila veliku volatilnost sektora svoje ekonomije, kao i zaposlenosti (Slika 27 and Slika 28). Izazvane su ogromnim prilivom kapitala koji je stimulisao potroÅ¡nju, investicije i uvoz tokom godina naglog rasta Ä?ak i u sektorima koji su se Ä?inili neodrživim nakon krize. Brzo usporavanje priliva pokazalo je ranjivosti odabranog modela rasta: modela koji se oslanjao na Slika 27. Sektorska volatilnost stopa rasta dodate Slika 28. Volatilnost rasta zaposlenosti vrijednosti sektore koji pod „novim normalnim okolnostima“ ne mogu da prosperiraju i budu globalno konkurentni. 31 Jahan S. and K. Wang (2013). “A Big Question on Small States. Can they overcome their size-related vulnerabilities and grow faster and more consistently?â€? (Krupno pitanje za male države. Mogu li prevazići ranjivosti koje proistiÄ?u iz njihove veliÄ?ine i imati brži i dosljedniji rast?). Finance & Development. septembar 2013. Ovaj Ä?lanak se oslanja na jedan referat Borda MMF-a izdat 2013. godine, “Macroeconomic Issues in Small States and Implications for Fund Engagement“ (Makroekonomska pitanja malih država i implikacije po angažovanje MMF-a).. 23 45 30 40 25 35 30 20 2001-08 2002-08 25 2009-15 2009-14 15 20 10 2001-15 15 2002-14 10 5 5 0 0 Izvor: MONSTAT i proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci 45. Crnogorska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od uvezenih roba i usluga; takoÄ‘e je veoma osjetljiva na promjene globalnih cijena roba. Kako tokom ekonomskog buma u pretkriznom periodu, tako i u vrijeme kraha, uvoz je igrao ulogu u smanjenju rasta tokom dobrih godina i sprjeÄ?avanju dubljeg pada tokom loÅ¡ih godina (Slika 29). Tokom godina kraha, oÅ¡tar pad uvoza djelom je kompenzirao negativni uticaj na rast pada potroÅ¡nje domaćinstava i investicija. U pozadini takvog ponaÅ¡anja je Ä?injenica da investicije, potroÅ¡nja i izvozne aktivnosti u Crnoj Gori Slika 29. Izvori rasta u Crnoj Gori sa strane imaju visoku uvoznu komponentu. Konzumirane robe i tražnje, 2000-14. usluge, izgraÄ‘eni stambeni i komunalni objekti i 2009-2014 izvezene robe i usluge su sve proizvedene sa velikim GDP 2000-2008 0.4% 5.0% udjelom uvezenih inputa. Na taj naÄ?in, promjene globalnih cijena roba nesrazmjerno mnogo utiÄ?u na 7.3% Net exports potroÅ¡nju, investicije i konkurentnost lokalne -10.4% ekonomije. Changes in inventories -1.3% 0.3% 46. Veliko oslanjanje Crne Gore na priliv kapitala i turizam da potaknu ekonomski rast je -4.2% Investments Ä?ini osjetljivom na eksterne Å¡okove i geopolitiÄ?ke 6.0% tenzije. Na vrhuncu ostvarenih rezultata u pogledu Public consumption 0.1% rasta, od 2006. do 2008. godine, Crna Gora je u 2.3% prosjeku apsorbovala 28 posto BDP-a stranog kapitala godiÅ¡nje (Error! Reference source not found.30). Private consumption -1.6% 6.9% MeÄ‘utim, dvije trećine tog priliva dolazilo je u vidu duga kojim se stvara priliv kroz banke ili keditiranje -15% -10% -5% 0% 5% 10% preduzeća. To je takoÄ‘e bio i period kada se Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci koeficijent eksternog duga u odnosu na BDP viÅ¡e nego udvostruÄ?io (Slika 31). Iako se kvalitet priliva kapitala popravio nakon kraha, u smislu priliva kapitala koji ne stvara dug putem SDI, eksterni dug je nastavio da se povećava preko 145 posto BDP-a budući da zemlja i dalje generiÅ¡e visoki deficit tekućeg raÄ?una od oko 14 posto BDP-a. Takva eksterna ranjivost se pojaÄ?ava sporom dinamikom ekonomskog oporavka i trenutnom volatilnošću na globalnim tržiÅ¡tima, ukljuÄ?ujući i pritiske na troÅ¡ak finansiranja. Smanjenje udjela kredita (deleverage) i niži priliv kapitala mogu staviti dodatne pritiske na privatni sektor i domaćinstva. Osim toga, veliki dio finansijskih priliva u Crnu Goru dolazio je iz Rusije za nekretnine, Å¡to predstavlja rizik po stabilnost platnog sistema s obzirom na nedavni smanjeni priliv kapitala od strane ruskih investitora. Slika 30. Tekući raÄ?un i priliv kapitala, postotak BDP- Slika 31. Koeficijent eksternog duga u odnosu na a, 2005-14. BDP, postotak 24 60 150 50 40 125 30 20 10 100 0 -10 75 -20 -30 50 -40 -50 -60 25 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Debt increasing capital inflows (net) 0 Non-debt increasing capital inflows (net) 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 CAD Izvor: CBCG, MONSTAT i proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. 47. Crna Gora je osiromaÅ¡ila zaÅ¡titni kapital koji bi mogla da koristi tokom vremena niske tražnje. Od 2006-2008. godine, u periodu velikog pozitivnog jaza u ekonomskom autputu, potroÅ¡nja crnogorske vlade bila je procikliÄ?na, samo proÅ¡irujući ionako pozitivan efekat ogromnog priliva kapitala (Slika 32). Iako je dio neoÄ?ekivanog prihoda u ovom vremenu iskorišćen za otplaćivanje dijela starog duga, veliki dio dodatnih prihoda nije iskorišćen za izgradnju rezervnog fonda za nepredviÄ‘ene situacije. Umjesto toga, istovremeno povećanje potroÅ¡nje na preko 51 posto BDP-a 2008. godine ostavilo je zemlji izloženu nadolazećem Å¡oku pokrenutom 2009. godine. Prihodi su opali za Å¡est procentnih poena BDP-a tokom jedne jedine godine, a prilagoÄ‘avanje potroÅ¡nje deÅ¡avalo se postepeno (u stvari, joÅ¡ uvijek nije prilagoÄ‘ena na „novo normalno stanje“). Izgubljena je prilika da se uÅ¡tedi naplaćeni viÅ¡i poreskih prihoda i izgradi rezervni fond za nepredviÄ‘ene okolnosti. Slika 32. Fiskalni deficiti, posto BDP-a Slika 33. Javni dug i garancije, posto BDP-a 10 Public and publicly guaranteed debt Direct public debt 8 Public balance 100 6 Structural balance 90 Primary balance 80 4 70 2 60 0 50 -2 40 -4 30 20 -6 10 -8 0 2002 2006 2010 2014 2003 2004 2005 2007 2008 2009 2011 2012 2013 2015 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015f 2016f 2017f 2018f Izvor: MF, MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci 48. Uslijedilo je ozbiljno ograniÄ?enje potroÅ¡nje da bi se ponovo zadobilo povjerenje tržiÅ¡ta i isfinansiralo funkcionisanje države. Do 2011. godine vlada je smanjila ukupnu javnu potroÅ¡nju za 6,5 procentnih poena BDP-a u odnosu na vrhunac 2008. godine koji je iznosio preko 51 posto BDP-a, To je ostvareno zamrzavanjem zarada u javnom sektoru, racionalizacijom broja zaposlenih i ograniÄ?avanjem troÅ¡kova za poslovanje i održavanje, kao i kapitalnih investicija. To je uraÄ‘eno paralelno sa otplatom preko 5 procentnih poena BDP-a garancija za metalnu industriju. Do 2014. godine, vlada je osnažila i svoju prihodnu osnovu i naplatu poreza, time povećavÅ¡i prihode za 5 procentnih poena BDP-a odnosu na najniži nivo koji je iznosio 39,5 posto BDP-a 2011. godine. 49. MeÄ‘utim, uprkos ograniÄ?enjima tekuće potroÅ¡nje i mjerama sa prihodne strane budžeta u periodu od 2010-2014. godine, javni dug se udvostruÄ?io u odnosu na stanje iz 2008. godine, a ukupna 25 potroÅ¡nja je i dalje povećana. Fiskalni deficit iznosio je u prosjeku 5,1 posto BDP-a u periodu 2009-2015. godina (Slika 32). Nadalje, primarni deficit je u prosjeku iznosio 3,4 posto BDP-a tokom poslednjih sedam godina, Å¡to je dovelo do naglog povećanja javnog duga. Javni dug Crne Gore se udvostruÄ?io od 2008. godine na preko 68 posto BDP-a 2015. godine (Slika 33). Na kraju 2015. godine javni dug je iznosio 2,4 milijarde EUR od Ä?ega je 86 posto eksterni dug. Osim toga, postoje izdate državne garancije u iznosu od 10 posto BDP-a Å¡to stvara uslovnu obavezu za državu. Većina garancija je izdata kao podrÅ¡ka finansiranju državnih preduzeća, nakon Å¡to je one za KAP (privatna kompanija) i željezaru država u potpunosti otplatila. 50. Vlada je akumulirala i znaÄ?ajne neizmirene obaveze, koje se procjenjuju na blizu 11 posto BDP-a na kraju 2014. godine. Od toga, oko 80 posto su akumulirane neizmirene obaveze opÅ¡tina koje negativno utiÄ?u na likvidnost privatnog sektora i disciplinu plaćanja, a takoÄ‘e su uticale na sposobnost banaka da smanje svoje nekvalitetne kredite. Trenutno se Ä?ine napori da se uspostavi sistem za kontrolu ugovora, uz istovremeno razvijanje kontrole ugovorenih obaveza u trezoru da bi se sprijeÄ?ilo njihovo ponavljanje. 51. Valutni rizik je ograniÄ?en, ali je vjerovatno da će porasti. U Crnoj Gori je oko 10 posto ukupnog duga denominovano u stranoj valuti. Budući da je manje od polovine dugovanja u stranoj valuti (ili manje od 2 posto BDP-a) denominovano u dolarima, jaÄ?anje dolara u odnosu na euro 2014. godine imalo je ograniÄ?en uticaj na crnogorski javni dug (oko 0,5 posto BDP-a). MeÄ‘utim, u oktobru 2014. godine Crna Gora je dogovorila kredit za autoput u iznosu od 944,0 miliona USD (oko 23 posto BDP-a 2014. godine ili 85 posto vrijednosti izgradnje) sa kineskom Exim bankom32. Ravnomjeran Ä?etvorogodiÅ¡nji profil isplata zasnovan na unaprijed dogovorenom fiksnom deviznom kursu u sluÄ?aju budućih fluktuacija deviznog kursa EUR/USD uticao bi na teret otplate duga. Ministarstvo finansija ispituje mogućnosti hedgiranja ovog rizika. Izgledi rasta i stabilnosti 52. SrednjoroÄ?ni fiskalni okvir vlade za period 2016-18. ukazuje na dalji rast fiskalnog deficita u Ä?ijoj osnovi leže velike kapitalne investicije i dalja konsolidacija tekuće potroÅ¡nje (Tabela 7). Ministarstvo finansija je najavilo set fiskalnih mjera za ostvarenje konsolidacije tekuće potroÅ¡nje: (i) racionalizacija sistema zarada u javnom sektoru; (ii) dalja harmonizacija akciza na cigarete; (iii) rigoroznije sankcije za neplaćanje poreza i borba protiv neformalne ekonomije; (iv) nova indeksacija penzija i racionalizacija opcija za prijevremeno penzionisanje; (v) naplata poreskog duga putem konverzije duga u akcijski kapital i nuÄ‘enje popusta za izmirenje u cjelosti; i (vi) unapreÄ‘enje regulatornog okvira za javne nabavke. 53. Za ostvarenje održivih javnih finansija biće potrebna ambiciozna fiskalna konsolidacija na srednji rok. Fiskalni deficit za naredne tri godine biće uvećan kapitalnim izdvajanjima za projekat autoputa. Dok su raniji srednjoroÄ?ni fiskalni planovi ukazivali na to da će doći do ograniÄ?avanja javnog duga kada se zavrÅ¡e isplate za autoput (2019. godine), neke skoraÅ¡nje mjere, kao Å¡to je uvoÄ‘enje doživotnih naknada za majke sa troje i viÅ¡e djece, povećanje minimalnih penzija i zarada, te potencijalno novo finansiranje krupnih infrastrukturnih projekata, pokreću bojazni u vezi sposobnosti da se na srednji rok održi fiskalna disciplina. Fiskalni planovi su izloženi i potencijalnom prekoraÄ?enju troÅ¡kova vezanih za izgradnju autoputa Bar- Boljare. Smanjenje tekućih rashoda u iznosu od oko 2 posto BDP-a već je predviÄ‘eno do 2019. godine – mada je nedefinisano – u fiskalnom okviru Vlade. Vjerovatno je da to predstavlja potcijenjenu procjenu 32 Krajem oktobra Vlada i kineska EXIM banka potpisali su ugovor o finansiranju za izgradnju autoputa vrijednosti 687 miliona EUR. To je uslijedilo nakon potpisivanja ugovora o izgradnji u februaru 2014. godine i odobrenja nacrta ugovora o finansiranju od strane EXIM banke u septembru 2014. godine. Postoji pet dionica autoputa Bar-Boljare, a ugovorom je obuhvaćena samo dionica 3 (3a i 3b) ukupne dužine od 41 km. Ukupni troÅ¡kovi iznose 809,6 miliona EUR, od Ä?ega se 85 posto pokriva kreditom EXIM bane. Preostalih 120 miliona EUR za ovaj projekat biće obezbijeÄ‘eno kroz budžet tokom oÄ?ekivanog perioda izgradnje (4 godine). OÄ?ekuje se da će domaće firme ugovoriti oko 30 posto ukupnog troÅ¡ka projekta. Procjenjuje se da će otprilike 4.000 novih radnika biti zaposleno tokom perioda gradnje. Nadalje, Zakonom o autoputu koji je SkupÅ¡tina izglasala u novembru dozvoljava se potpuno izuzeće od poreza za graÄ‘evinske radove, radnu snagu i uvoz vezan za autoput koji će imati kineske graÄ‘evinske kompanije. 26 stvarnih prilagoÄ‘avanja koja su potrebna, i to iz nekoliko razloga: ï‚· PoviÅ¡eni crnogorski (javni i eksterni) fiskalni i nivoi duga izuzetno su osjetljivi na Å¡okove (vezano za stvarni rast BDP-a, finansiranje troÅ¡kova, nepredviÄ‘ene obaveze, primarni bilans, devizni kurs, te najvažnije prekoraÄ?enje troÅ¡kova vezanih za izgradnju autoputa). 33 U okviru svakog od ovih scenarija, nivoi duga i potrebe finansiranja daleko prevazilaze one kojima barataju nadležni organi. ï‚· Izloženost duga u kreditu za autoput koji je denominovan u ameriÄ?kim dolarima (944 miliona USD potpisan 2014. godine) predstavlja rizike po javne finansije u vrijeme otplate duga. ï‚· Procjenjuje se da će skoraÅ¡nje mjere u oblasti socijalnih davanja (povećanje penzija i doživotne naknade za majke sa troje i viÅ¡e djece) i zarada u javnom sektoru (povećanje koeficijenata za struÄ?ne radnike i rukovodioce kako bi se omogućila dekompresija plata) iznositi viÅ¡e od dva procentna poena BDP-a dodatne potroÅ¡nje u odnosu na inicijalni srednjoroÄ?ni fiskalni okvir Vlade kako je predstavljen u Tabela 7. ï‚· Istorijski rezultati ukazuju na to da ciljne vrijednosti koje vlada postavi za deficit u principu budu prevaziÄ‘ene u znaÄ?ajnom iznosu (2-3 procentna poena BDP-a prosjeÄ?no godiÅ¡nje od 2008. godine) usljed prekomjernih ugovorenih obaveza (neizmirene obaveze u javnom sektoru procjenjuju se na blizu 11 posto BDP-a) i nepredviÄ‘enih obaveza (kao Å¡to su otplate garancije ili sudski postupci). Tabela 7. SrednjoroÄ?ni fiskalni okvir, postotak BDP-a Realizacija Realizacija Realizacija Prelimin. Projekcija Projekcija Projekcija 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 Ukupni prihodi i grantovi 40.9 42.3 44.6 42.4 43.7 42.1 41.1 Tekući prihodi 40.7 42.0 44.3 42.2 42.8 41.6 40.8 Poreski prihodi 36.1 37.5 40.3 38.3 38.5 38.0 37.3 Neporeski prihodi 4.6 4.5 4.0 3.9 4.3 3.6 3.5 Grantovi 0.2 0.3 0.3 0.3 0.9 0.4 0.3 Ukupni rashodi i neto pozajmice 46.8 46.9 47.7 49.4 49.9 48.4 46.7 Tekući rashodi 42.4 43.4 42.5 41.0 38.9 37.9 36.8 Zarade 14.1 12.4 12.7 12.2 12.4 11.9 11.5 Robe i usluge 7.4 7.0 8.4 7.0 4.7 4.5 4.4 Kamate 1.9 2.1 2.3 2.3 2.1 2.5 2.4 Subvencije i tekući transferi 19.0 21.8 19.1 19.5 19.6 18.9 18.5 Kapitalna izdvajanja 4.3 3.6 5.3 8.5 11.1 10.6 10.0 Neto pozajmice 0.1 -0.1 -0.1 -0.1 -0.1 -0.1 -0.1 Tekući viÅ¡ak/Deficit -1.7 -1.3 1.8 1.2 4.0 3.7 4.1 Primarni viÅ¡ak/Deficit -4.0 -2.4 -0.8 -4.7 -4.1 -3.8 -3.1 Ukupni viÅ¡ak/Deficit -5.8 -4.6 -3.1 -7.0 -6.2 -6.4 -5.6 Ukupno finansiranje 5.8 4.6 3.1 7.0 6.2 6.4 5.6 Domaće finansiranje (neto) -2.2 -3.2 -3.4 -4.7 -2.8 -2.1 -1.8 Priliv od privatizacije 0.4 0.8 0.4 0.3 0.1 0.2 0.1 Strano finansiranje (neto) 6.2 4.8 2.8 9.2 8.9 8.3 7.3 Povećanje neizmirenih obaveza (+) 1.4 2.2 3.2 2.2 0.0 0.0 0.0 Izvor: MF, MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci 54. Javni dug će imati trend rasta narednih godina kako vlada nastavi sa povlaÄ?enjem kredita za izgradnju autoputa (Slika 34). ÄŒak i po srednjoroÄ?nom fiskalnom scenariju vlade, javni dug će porasti do 79 posto BDP-a do 2019. godine. Po scenariju tekućih politika, procjenjuje se da će javni dug dostići vrhunac 2018. godine i iznosiće blizu 80 posto BDP-a, prije nego Å¡to se stabilizuje. MeÄ‘utim, to je 33 Pogledati detalje u analizama javnog duga i eksternog duga koje su predstavljene u dokumentu MMF (2016) Crna Gora: ÄŒlan IV izvjeÅ¡taj zaposlenih. 27 zasnovano na pretpostavci da će izgradnja autoputa biti zavrÅ¡ena do 2018. godine i da će deficit iznositi oko 8 posto BDP-a u periodu od 2016-2018. godine. Postoji niz dodatnih rizika za ovaj scenario. Najveći potiÄ?e od potencijalnog Å¡oka po rast. Ako rast bude stagnirao u periodu 2016-2020. umjesto oÄ?ekivanih 3,5 posto prosjeÄ?nog godiÅ¡njeg rasta, koeficijent javnog duga u odnosu na BDP bi se joÅ¡ viÅ¡e povećao i dostigao blizu 90 posto. 55. ÄŒak i bez dodatnih Å¡okova, potrebe javnih finansija ostale bi visoke na srednji rok i zahtijevale bi pažljivo upravljanje dugom (Slika 34). Iako je državni kreditni rejting trenutno Ä?etiri boda ispod investicionog nivoa,34 pozitivni efekti monetarnog popuÅ¡tanja Evropske centralne banke poboljÅ¡ali su uslove finansiranja za eksterno zaduživanje.35 MeÄ‘utim, uslovi finansiranja su se pooÅ¡trili za gotovo 200 osnovnih poena, a time stvoriti dodatni pritisak na deficit i na dug. ÄŒak i prije planiranog povećanja potroÅ¡nje, Crna Gora je imala uporedno veći udio države nego većina država u sliÄ?noj situaciji. To je sa druge strane zahtijevalo povećanje poreza, jer su deficit, a sljedstveno tome i javni dug, bili u porastu. Sa kapitalnom potroÅ¡njom od preko 9 posto BDP-a tokom naredne Ä?etiri godine, nedavni pokuÅ¡aji da se snize troÅ¡kovi države biće u velikoj mjeri preokrenuti. Slika 34. Bruto javni dug, postotak BDP-a Slika 35. Fiskalni deficit, posto BDP-a 82 0.5 80 0 78 -0.6 -2 -1.5 76 74 -4 72 -4.6 -6 -5.6 -5.6 70 -6.2 -6.4 -6.0 68 -8 -7.3 66 -8.9 -10 -9.2 64 2016 plan 2017 plan 2018 plan 2019 plan 2016 plan 2017 plan 2018 plan 2019 plan Government original plans Reform scenario No reform scenario Government original plans Reform scenario No reform scenario Izvor: MF, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci 56. Da bi se ostvarila inicijalna fiskalna ciljna vrijednost vlade i da bi javni dug krenuo jasnom silaznom putanjom, Crna Gora treba da sprovede znaÄ?ajnu fiskalnu konsolidaciju (Slika 35). Fiskalno prilagoÄ‘avanje od 2-2,5 posto godiÅ¡nje, uz smanjenje investicija nakon kraja projekta autoputa, 2019. godine će smanjiti javni dug na joÅ¡ uvijek visokih 75 posto BDP-a. Kako bi se javne finansije postavile na održive osnove, 2019. godine je potreban primarni viÅ¡ak od oko 3 posto BDP-a (s obzirom na sve veće otplate kamata i amortizaciju 2019. godine i kasnije) kako bi se preokrenula dinamika javnog duga. U odsustvu konsolidacije (scenario bez reformi u IzvjeÅ¡taju zaposlenih MMF-a po ÄŒlanu IV iz 2016. godine i prethodne Slika 34 i Slika 35), javni dug bi nastavio da raste ka 80 posto BDP-a u periodu projekcija, Ä?ime bi se dodatno pogorÅ¡ale potrebe finansiranja u Crnoj Gori. Izloženost zemlje Å¡okovima, nepostojanje 34 Izgledi koje daje Moody’s revidirani su u negativne, dok je S&P snizio dugoroÄ?ni rejting sa BB- na B+ sa stabilnim izgledima. Dalje snižavanje rejtinga bilo bi moguće ukoliko bi: (i) se fiskalna metrika pogorÅ¡ala viÅ¡e nego Å¡to se trenutno predviÄ‘a (5 posto BDP-a 2015. i 4 posto nakon toga) usljed prekoraÄ?enja troÅ¡kova vezanih za izgradnju autoputa, daljih troÅ¡kova koji bi nastali vezano za postupke koji se vode u vezi KAP-a i njegovo prestrukturiranje ili slabljenja fiskalnog položaja, moguće usljed prekoraÄ?enja rashoda na nižim nivoima vlasti; (ii) državi bilo teže da refinancira svoj eksterni dug (2015. i 2016. oko 600 miliona EUR); (iii) doÅ¡lo do zastoja u projektima SDI ili se uopÅ¡te ne bi materijalizovali. 35 U martu 2015. godine, crnogorska vlada je izdala petogodiÅ¡nju obveznicu vrijednu 500 miliona EUR po stopi od 3,87 kako bi refinansirala 399 milina EUR petogodiÅ¡njih euro-obveznica izdatih 2010. godine po stopi od 7,85 posto da se pokrije budžetski deficit (30 miliona EUR) i da se podmire neizmirene obaveze u zdravstvu (oko 36 miliona EUR). 28 nezavisne monetarne politike i strukturne rigidnosti ekonomije dodatno daju argument potrebi neposredne fiskalne konsolidacije. 57. Kako bi se održao pristup tržiÅ¡tu i ograniÄ?ili rizici po javne finansije, mogu se sprovoditi politike sa rashodne i prihodne strane. Preokret skoraÅ¡njih mjera javne politike koje se odnose na povećanje socijalnih transfera i zarade u javnom sektoru, kao i uÅ¡tede po osnovu drugih tekućih troÅ¡kova, odreÄ‘ivanje prioriteta meÄ‘u odlukama za javne investicije, dalja mobilizacija prihoda i smanjenje poreskih rashoda su neki od napora koji bi mogli da imaju dugotrajniji pozitivan uticaj na fiskalnu ravnotežu na srednji rok i koji bi mogli da pomognu da se preokrene dinamika rasta javnog duga. Takve mjere, ako su dobro osmiÅ¡ljene, mogu da dovedu do procijenjenog prosjeÄ?nog prilagoÄ‘avanja od 2-2,5 posto BDP-a godiÅ¡nje do 2019. godine. Biće potrebna snažna politiÄ?ka volja da se nosi sa socijalnim pritiscima kako bi se realizovao tako ambiciozan program fiskalne konsolidacije, koji ima za cilj stvaranje dugoroÄ?nih makro- fiskalnih uslova za viÅ¡e nivoe rasta i otvaranja radnih mjesta. 58. OÄ?ekuje se da će i eksterne neravnoteže i dalje rasti. Povećanje uvoza vezano za izgradnju autoputa znaÄ?ajno bi povećalo eksterne neravnoteže tokom Ä?etvorogodiÅ¡njeg perioda planirane izgradnje. Deficit tekućeg raÄ?una povećaće se na blizu 20 posto BDP-a, s obzirom na ograniÄ?eni kapacitet lokalne ekonomije da pruži odgovarajuću radnu snagu i materijalne resurse. Povećanjem eksternih neravnoteža i potreba za zaduživanjem u inostranstvu, projekat autoputa će naruÅ¡iti sposobnost Crne Gore da se nosi sa fiskalnim i eksternim Å¡okovima. 59. Kako bi iskoristila dio prihoda koga generiÅ¡u nove kapitalne investicije, Crna Gora mora naporno da radi na razvoju sopstvenog kapaciteta da bude konkurentna stranim izvorima repro- materijala i da razvija vjeÅ¡tine crnogorskih radnika da budu konkurentni za radna mjesta koja će se otvoriti u novim aktivnostima. Ogromna akumulacija kapitala tokom protekle decenije povećaće BDP, ali ne mora nužno da poveća BNP. U nekim od tih djelatnosti, recimo u turizmu, priliv prihoda kao posljedice povećanja ukupnog kapitala zavisiće od povećanja broja turista; ukupan efekat na crnogorsku privredu zavisiće i od biznisa koji se razvijaju paralelno sa novim hotelima i trgovaÄ?kim centrima: restorani, zabava, vodiÄ?i, itd. U ekstremnom sluÄ?aju, BNP se možda uopÅ¡te ne promijeni ako svi inputi komplementarni inicijalnoj investiciji dolaze iz inostranstva i konobari, kuvari i većina zaposlenih koji rade u novim hotelima i turistiÄ?kim kapacitetima budu strani rezidenti. 60. ÄŒini se da je Crna Gora relativno skupa u odnosu na uporedne zemlje (Slika 36). TroÅ¡kovi rada su visoki u odnosu na Zapadni Balkan, ali i u odnosu na neke nove države Ä?lanice EU (EU10). Istovremeno, produktivnost je gotovo na istom nivou Slika 36. Produktivnost rada, EU i Crna Gora sve od izbijanja krize, za razliku od EU10. ViÅ¡e 155 fleksibilnosti u pregovaranju o zaradama i razdvajanje mehanizma odreÄ‘ivanja zarada u javnom 145 index, 2000=100 sektoru od privatnog sektora trebalo bi da omogući 135 stvarnim zaradama da se prilagoÄ‘avaju u skladu sa 125 produktivnošću. MMF procjenjuje da deficit tekućeg raÄ?una od 7–8 procentnih poena BDP-a (kada se 115 koriguje za greÅ¡ke i propuste) može da 105 podrazumijeva neravnotežu realnog deviznog kursa 95 od oko 15–25 posto. 36 S obzirom da se radi o 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 eurizovanoj ekonomiji, bila bi potrebna interna EU15 EU10 Montenegro devalvacija putem smanjenja troÅ¡kova poslovanja Izvor: MONSTAT, EUROSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u kako bi se povećala konkurentnost zemlje, a time i Svjetskoj banci. potencijalni rast. 61. Da rezimiramo, sadaÅ¡nji kontekst sa kojim se Crna Gora predstavlja izazov za održivi rast, a 36 http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2016/cr1679.pdf 29 posebno za prihod nekvalifikovanih radnika. U takvom kontekstu, Crna Gora je uspjeÅ¡no izdržavala promjenu priliva meÄ‘unarodnog kapitala od oko 35 procentnih poena BDP-a tokom protekle Ä?etiri godine, a da nije zapala u duboku recesiju onog tipa koji opisuje Calvo et. at (2010). ÄŒak i u eksternom kontekstu smanjenja ekonomske aktivnosti moguće je da mala država kao Å¡to je Crna Gora plovi kroz trenutnu oluju. Lakoća tranzicije zavisiće od realne procjene postojećih eksternih i domaćih izazova (posebno u fiskalnom i finansijskom sektoru); od unapreÄ‘enja rezervi fiziÄ?kog i ljudskog kapitala; od postepene apsorpcije troÅ¡ka joÅ¡ uvijek nepotpune tranzicije sa socijalizma na tržiÅ¡nu ekonomiju; i od jaÄ?anja privatnog sektora koji je joÅ¡ uvijek nejak. DruÅ¡tvena održivost i iskljuÄ?enost 62. Volatilnost na makro nivou praćena je volatilnim mikroscenarijom, posebno za siromaÅ¡ne. Prihodi i potroÅ¡nja volatilniji su za kvintile najsiromaÅ¡nijih i najbogatijih. Prihod i potroÅ¡nja znaÄ?ajno su se mijenjali od godine do godine (Slika 37). Od 2007. do 2013. potroÅ¡nja je bila manje volatilna nego prihod za sve kvintile, izuzev drugog i devetog decila. Manja volatilnost potroÅ¡nje nego prihoda je ono Å¡to se i oÄ?ekuje s obzirom na to da je za pojedince optimalno da Å¡to je moguće viÅ¡e uravnaju potroÅ¡nju. MeÄ‘utim, takvo uravnjavanje je teÅ¡ko ako pojedinci nisu u stanju da Å¡tede ili nemaju dovoljno mehanizama da to rade. 63. SiromaÅ¡tvo je veoma volatilno ako postoji veliki broj domaćinstava u blizini linije siromaÅ¡tva, a taj broj samo raste od 2009. godine (Slika 38). S obzirom na distribuciju domaćinstava blizu linije siromaÅ¡tva, male promjene u potroÅ¡nji od strane tih koji su blizu linije siromaÅ¡tva dovešće do toga da veliki broj ljudi bilo zapadne u siromaÅ¡tvo ili iz njega izaÄ‘e. Slika 37. Volatilnost promjena prihoda i potroÅ¡nje Slika 38. Funkcija gustine rashoda domaćinstava po decilima, 2007-2013. 0.16 0.14 0.12 0.1 0.08 0.06 0.04 0.02 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 SD of % Change Income SD of % Change Consumption Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci koristeći HBS 2007-2013. 64. Prihod od rada viÅ¡e je volatilan nego prihod koji ne potiÄ?e od rada za siromaÅ¡ne i one u donjih 40 posto (Slika 39). U posjeku, prihod od rada i prihod koji ne potiÄ?e od rada imaju sliÄ?an nivo volatilnosti (mjereno u smislu standardne devijacije). MeÄ‘utim, za siromaÅ¡ne i one u donjih 40 posto prihod od rada je volatilniji nego prihod koji ne potiÄ?e od rada, dok je obrnuto taÄ?no za one koji nisu siromaÅ¡ni i za gornjih 60 posto. Kod prihoda iz rada, zarade predstavljaju najvolatilniju komponentu za one koji nisu siromaÅ¡ni (i za donjih 40 posto), dok prihod od poljoprivrede pokazuje najveći nivo volatilnosti za siromaÅ¡ne. 65. ÄŒini se da je rast prihoda koji ne potiÄ?u od rada kompenzirao smanjenje prihoda od rada za siromaÅ¡ne i za donjih 40 posto (Slika 40). Rast prihoda od rada bio je volatilniji za siromaÅ¡ne i donjih 40 posto. Kretanje rasta prihoda od rada bilo je izraženije za siromaÅ¡ne i za one u donjih 40 posto nego Å¡to je prosjek. Kod siromaÅ¡nih prihod od rada je znaÄ?ajno porastao od 2007. do 2011. godine, sa stalnim rastom zarada do 2010. godine i sa prihodom od poljoprivrede u kom su se smjenjivale godine visokog rasta i 30 godine znaÄ?ajnog smanjenja. Prihod od rada znaÄ?ajno se smanjio od 2011. do 2013. godine, predvoÄ‘en smanjenjem prihoda od biznisa i od poljoprivrede i to uprkos pozitivnom rastu zarada. Prihod koji ne potiÄ?e od rada neznatno se povećao od 2007. do 2009. godine sa velikim rastom socijalne pomoći 2009. godine Å¡to je poguralo ukupan rast. Smanjenje prihoda koji ne potiÄ?u od rada u periodu 2009-2011. godina nastalo je usljed znaÄ?ajnog smanjenja prihoda od penzija koji nije kompenziran povećanjem prihoda sa strane socijalne pomoći. I konaÄ?no, veliki rast prihoda koji ne potiÄ?e od rada u poslednjem periodu dostupnih podataka, period 2001-2013. godina, uzrokovan je povećanjem kako penzija, tako i socijalnih davanja. Slika 39. Promjene u procentu prihoda iz rada u Slika 40. ProsjeÄ?ni rast izvora prihoda ukupnom prihodu 15 20.0 15.0 10 10.0 5 5.0 0.0 0 -5.0 -5 -10.0 -15.0 -10 -20.0 Poor B40 All Poor B40 All Poor B40 All -15 All B40 Poor Total Labor income Non-labor income -20 2007-2009 2009-2011 2011-2013 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci koristeći HBS 2007-2013. 66. Istovremeno, povećavaju se pritisci na socijalnu potroÅ¡nju. S obzirom na uporno visoku nezaposlenost, pritisci na mreže socijalne sigurnosti su povećani u vrijeme kada su fiskalni izvori za pružanje podrÅ¡ke siromaÅ¡nima i ranjivima ograniÄ?eniji. Postoje i dugoroÄ?niji pritisci na penzije i zdravstvo usljed populacije koja stari. Crna Gora već opredjeljuje oko 11 posto BDP-a samo na penzije, dok prijevremeno penzionisanje stvara dodatne pritiske na fiskalnu održivost sistema, ali i na već uporedno nisko uÄ?ešće u radnoj snazi. Dodatnih 1 posto BDP-a izdvajanja za doživotne naknade za majke sa troje i viÅ¡e djece uvedenog od januara 2016. godine istisnuće bolje usmjerena izdvajanja. Poglavlje 6 predstavlja fiskalnu analizu izdvajanja za penzije u zdravstvenu zaÅ¡titu. Slika 41. Koeficijent zavisnih lica, posto od 15- Slika 42. Buduća adekvatnost meÄ‘u najnižima u Evropi 64 140 2008 2048 120 Net replacement rate 100 80 60 40 20 0 Slovenia Cyprus Luxembourg Belgium Sweden Portugal Greece Latvia France Hungary Finland Lithuania Bulgaria Slovak Rep. UK Poland Germany Spain Austria Ireland Czech Rep. Montenegro Netherlands Croatia Malta Romania Estonia Italy Danmark Izvor: MONSTAT, EUROSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. 31 67. Domaćinstva se suoÄ?avaju sa ograniÄ?enom adekvatnošću penzija u budućnosti usljed prijevremenog penzionisanja. Dolazi do starenja populacije (do 2050. godine biće 80.000 manje radno sposobnih stanovnika), a stopa ekonomski zavisnih lica je već visoka, pogotovo na sjeveru (Slika 41). Buduća adekvatnost penzija meÄ‘u najnižim je u Evropi (Slika 42). 68. Istovremeno, korišćenje Å¡tednje je meÄ‘u najnižima u regionu, prema podacima iz globalne Findex baze podataka Svjetske banke.. Kreditiranje ima visok obuhvat u poreÄ‘enju sa uporednim zemljama u regionu od 23,5 posto odraslih osoba koje su tokom protekle godine uzele kredit od neke formalne finansijske institucije. MeÄ‘utim, korišćenje usluga Å¡tednje je nisko sa samo 5,3 posto odraslih osoba koje imaju Å¡tednju kod neke formalne finansijske institucije (od 26,8 posto onih koji tvrde da imaju neku uÅ¡teÄ‘evinu) tokom proÅ¡le godine u odnosu na regionalni prosjek od 8,5 posto (Slika 43) 37. Slika 43. Odrasli (15+) koji su imali Å¡tednju tokom Slika 44. Odrasli (15+) sa raÄ?unom u nekoj formalnoj protekle godine, 2014. finansijskoj instituciji 100 SEE6 borrowed at a 90 2011 2014 financial 80 SRB institution 70 borrowed any 60 MNE money 50 MKD 40 saved at a 30 KSV financial 20 institution 10 BIH saved any 0 money MNE NMS Baltics SEE6 MNE NMS Baltics SEE6 MNE NMS Baltics SEE6 ALB Account at a financial Account at a financial Account at a financial institution institution, females institution, income, 0 10 20 30 40 50 60 poorest 40% Izvor: FINDEX 2014. 69. Iako se pristup finansijskim uslugama u Crnoj Gori popravio tokom proteklih nekoliko godina, i dalje je relativno nizak i odnosu na podatke za nove države Ä?lanice 38 . Sa 59,8 posto odraslih koji su prijavili da imaju raÄ?un u nekoj formalnoj finansijskoj instituciji (banka, kreditna unija, zadruga, poÅ¡ta ili mikrofinansijska institucija), stopa pristupa finansiranju povećana je za 10 posto, Å¡to je sliÄ?no drugim zemljama u regionu. MeÄ‘utim, u odnosu na nove države Ä?lanice gdje u prosjeku njih oko 80 posto ima raÄ?un u banci, stepen individualne finansijske penetracije je relativno nizak (Slika 44). Postoje brojne razlike meÄ‘u razliÄ?itima kategorijama po nivou prihoda i individualne razlike meÄ‘u stanovniÅ¡tvom. 70. Iako je uznapredovalo finansijsko produbljivanje, siromaÅ¡ni od toga nisu imali mnogo koristi, a postoji i disparitet u penetraciji raÄ?una po osnovu roda, nivoa obrazovanja i lokacije . Manje je vjerovatno da će donjih 40 posto imati finansijski raÄ?un (49 posto onih meÄ‘u donjih 40 posto imaju pristup nekoj vrsti finansijske institucije u odnosu na 67,5 posto meÄ‘u gornjih 60 posto), Å¡to ukazuje na posebno veliki jaz u smislu finansijske inkluzije meÄ‘u bogatima i siromaÅ¡nima u Crnoj Gori. Žene su ograniÄ?enije u pristupu finansiranju, ali rodni jaz nije toliko znaÄ?ajan u poreÄ‘enju sa nekim od susjednih zemalja kao Å¡to su Kosovo i Bosna i Hercegovina. Razlika u penetraciji raÄ?una meÄ‘u stanovniÅ¡tvom koje živi u ruralnim i u urbanim podruÄ?jima meÄ‘u najviÅ¡im je u regionu JIE6. Nije iznenaÄ‘ujuće da je u prosjeku viÅ¡e nego dvaput vjerovatnije da odrasle osobe koje imaju srednje ili viÅ¡e obrazovanje imaju raÄ?un u poreÄ‘enju sa onima sa osnovnim obrazovanjem ili niže od toga, Å¡to potcrtava važnost obrazovanja, posebno finansijske pismenosti, za Å¡irenje finansijske inkluzije. 37 Centralna banka Crne Gore smatra da je ova cifra preniska. 38 Nove države Ä?lanice su zemlje koje su pristupile EU od 2004. godine. 32 71. Uporno visoka stopa nezaposlenosti predstavlja ozbiljnu zabrinutost za kreatore politika i dodatno doprinosi zabrinutostima vezanim za buduću adekvatnost prihoda. Na Zapadnom Balkanu nezaposlenost je bila istorijski visoka, a znaÄ?ajno se dodatno povećala tokom globalne ekonomske krize. Crna Gora tu nije bila izuzetak. Stopa zaposlenosti i dalje je veoma niska; sa oko 44 posto radno sposobnog stanovniÅ¡tva u profitabilnom zaposlenju. Posebno zabrinjava visok nivo dugoroÄ?no nezaposlenih i nesigurnog rada. Velika većina nezaposlenih mladih u tom statusu su u dužem periodu. Situaciju mladih ljudi dodatno pogorÅ¡ava Ä?injenica da se Ä?esto zapoÅ¡ljavaju samo na nesigurnim poslovima na odreÄ‘eno vrijeme. Preko 60 posto mladih (uzrasta 15-24 godine) ima ugovor na odreÄ‘eno radno vrijeme, u poreÄ‘enju sa 24 posto radnika od 25 do 54 godine starosti. To se poredi sa 51 posto u Hrvatskoj i oko 35 posto u Sloveniji. 72. Donjih 40 posto su ranjiviji na pogorÅ¡anja s obzirom na to da mogu da raÄ?unaju na manje imovine koja bi im pomogla da se nose sa Å¡okom. Slika 45. Ekonomska mobilnost Donjih 40 posto može da raÄ?una na manju imovinu— 100 ukljuÄ?ujući i socijalni kapital—da se zaÅ¡tite. Imaju 90 tendenciju da budu ranjiviji budući da imaju manje 80 mehanizama da se nose sa teÅ¡kom situacijom (npr. 70 60 ograniÄ?en pristup kreditima i privatnim transferima). 50 To za posljedicu ima da je vjerovatnije da će 40 domaćinstva u donjih 40 posto doživjeti krupne 30 promjene u prihodima tokom godina. I zaista, 20 10 volatilnost prihoda (mjereno u smislu standardne 0 devijacije) 50 posto je veća za donjih 40 posto nego ALB KSV MKD MNE SRB za gornjih 60 posto, dok je potroÅ¡nja 25 posto veća. Stayers: T60 Stayers: B40 Movers: down Movers: up MeÄ‘utim, Ä?ini se da ranjivost pogaÄ‘a sve kategorije: Izvor: proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. pokazatelji ukazuju na velike prilive i odlive iz gornjih 60 posto i donjih 40 posto (Slika 45). U globalu, velika ranjivost na pogorÅ¡anja uticaće na sposobnost pojedinaca da akumuliraju, koriste i imaju povrat od imovine bilo zbog nedostatka sigurnosti u pogledu budućnosti ili zbog ograniÄ?enog kapaciteta da se prevaziÄ‘u Å¡okovi39. Slika 46. Migracije iz opÅ¡tina, postotak promjene, Slika 47. Migracije u glavni grad, postotak promjene 2011-13. 2011-13. Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. 39 Ceriani, L. and M. E. Dávalos (2014). “First Insights into Promoting Shared Prosperity in South East Europeâ€? (Prvi uvid u promovisanje opÅ¡teg prosperiteta u JugoistoÄ?noj Evropi), februar. 33 73. Povećanje koeficijenata ekonomske zavisnosti u nekim opÅ¡tinama nastaviće da opterećuje budžete domaćinstava, bilans penzionog sistema i socijalni sistem. Prema popisu i iz administrativnih izvora, od 2006. do 2011. godine koeficijent žitelja zavisne starosne dobi u odnosu na žitelje primarne radne starosne dobi u Plužinama je povećan za pet procentnih poena, dok su NikÅ¡ić, Podgorica i druge opÅ¡tine u centralnom regionu doživjele pad stopa ekonomske zavisnosti. Sjeverni region će nastaviti da pokazuje loÅ¡ije rezultate i postaje sve zavisniji od penzija i socijalnih transfera, dok će centralni i južni region uglavnom imati koristi od boljih demografskih trendova. Iako to nije savrÅ¡ena mjera, nove prijave u centralnom i južnom regionu rezultat su odjava u sjevernim opÅ¡tinama (Slika 46). RjeÄ‘e naseljena podruÄ?ja Plužina i Å avnika bila su najoÄ?itija po ovim trendovima mada treba biti obazriv kada se tumaÄ?e ti rezultati, s obzirom na mali broj opservacija. OpÅ¡tine koje dobijaju najveći udio migranata ukljuÄ?uju NikÅ¡ić i Podgoricu (Slika 47). 74. Razvojne strategije koje se fokusiraju na pojedinaÄ?ne sektore privrede imaće implikacije po regionalnim i etniÄ?kim dimenzijama. Ljudi koji se izjaÅ¡njavaju iskljuÄ?ivo kao Crnogorci – najbrojnija grupa po rezultatima popisa sa 45 posto od ukupnog broja – koncentrisani su u srediÅ¡njem dijelu, na zapadu i na jugu Crne Gore. Ta podruÄ?ja imaju veći procenat stanovniÅ¡tva aktivnog u radnoj snazi u prosjeku, a tu je ujedno locirana i većina finansijskih, komercijalnih i industrija zabave. U tom dijelu zemlje je komunikaciona i informatiÄ?ka industrija najprisutnija. Posmatrano kao udio u ukupnom stanovniÅ¡tvu po regionima, relativno najviÅ¡e Srba (29 posto ukupnog stanovniÅ¡tva) živi na sjeveru zemlje–podruÄ?je koje ima viÅ¡u koncentraciju ljudi van radne snage. Zaposlenost u poljoprivredi daleko je Ä?ešća na sjeveru. Veliki procenat stanovniÅ¡tva na sjeveroistoku zemlje izjaÅ¡njavaju se kao BoÅ¡njaci, Å¡to je treća najveća grupa u Crnoj Gori sa 8,5 posto od ukupnog broja stanovnika (Slika 48). Radna mjesta u uslužnom sektoru Slika 48. EtniÄ?ka struktura i stope aktivnosti po opÅ¡tinama Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. doprinose uporedno veliki dio zaposlenosti na sjeveroistoku zemlje. 75. Promjena u slici noćnih svjetala u Crnoj Gori od 2004. do 2011. potcrtava prostorne nejednakosti u zemlji (Slika 49). Jasno je vidljiv privredni rast oko Podgorice, kao i na primorju. Stalni mrak iznad znaÄ?ajnih dijelova zemlje, posebno na sjeveru, odražava Ä?injenicu da su neki dijelovi zemlje bilo imali samo male koristi od privrednog rasta ili su bili toliko zaostali u odnosu na ostale da im nedavni rast nije bio dovoljan da uhvate korak ili se radi o toliko rijetko naseljenim regionima da je u njima teÅ¡ko obezbijediti usluge (ukljuÄ?ujući, ali se ne ograniÄ?avajući samo na elektriÄ?nu energiju). 34 Slika 49. Noćna svjetla, 2004. i 2011. godine Izvor: www.blue-marble.de 76. U maloj zemlji kao Å¡to je Crna Gora sa znaÄ?ajnim prostornim nejednakostima u smislu privredne aktivnosti i rezultata, presudno je snaženje i omogućavanje mobilnosti radne snage. S obzirom na to da ekonomske mogućnosti nisu ravnomjerno distribuirane Å¡irom zemlje, može doći do pozitivnog povećanja zarada za osobe koje se ukljuÄ?e u internu migraciju, posebno u maloj zemlji kakva je Crna Gora. Migracije mogu da odigraju važnu ulogu u strategijama preživljavanja porodica. 77. Postoje uporne razlike u stopama siromaÅ¡tva u geografskom smislu, ali i u odnosu na odreÄ‘ene grupe, ukljuÄ?ujući Rome, AÅ¡kalije i Egipćane (RAE) koji su posebno osjetljiva kategorija u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2010. godine, otprilike jedan posto stanovnika Crne Gore izjaÅ¡njavaju se kao Romi, ali eksperti procjenjuju u da u Crnoj Gori živi izmeÄ‘u 15.000 i 25.000 Roma, sa srednjom procjenom da Ä?ine 3 posto stanovniÅ¡tva. 40 Većina ih živi u Podgorici, Bijelom Polju i Beranama, dok sledeći znaÄ?ajan procenat njih živi duž primorja. Jedan izvjeÅ¡taj UNDP-a iz 2009. godine ustanovio je da meÄ‘u RAE grupama, njih viÅ¡e od 14 posto su „iskljuÄ?eni“ mjereno na osnovu indeksa socijalne iskljuÄ?enosti (SEI),41 Å¡to je daleko viÅ¡e od nacionalne stope od 3,5 posto. U istom izvjeÅ¡taju se navodi da je nekih 25 posto RAE populacije imalo nerijeÅ¡en status u Crnoj Gori i nisu imali liÄ?ne isprave. Otuda su mnogi meÄ‘u njima imali ograniÄ?en pristup javnim uslugama, a samo 18,4 posto RAE porodica je primalo materijalno obezbjeÄ‘enje 40 Savjet Evrope, 2012. http://www.coe.int/en/web/portal/roma/ 41 Domaćinstva se smatraju za osjetljiva/iskljuÄ?ena ako su njihovi prihodi niski (ispod linije siromaÅ¡tva), ako imaju teÅ¡koća da plaćaju struju i komunalije, hipoteku ili bilo koje druge raÄ?une i ako imaju zaostale neizmirene obaveze i ako nemaju dovoljno pristupa zdravstvenom službama. Pojedinci se smatraju osjetljivima/iskljuÄ?enima ako su nezaposleni ili su zaposleni, ali se doprinosi ne plaćaju, ako imaju manje od 8 godina Å¡kolovanja i viÅ¡e nisu u obrazovanju i ako nemaju dovoljno pristupa uslugama zdravstvenog sistema. 35 ili druga davanja. Oko 38 posto pripadnika RAE populacije su posjedovali svoje kuće 2009. godine, dok je njih 50 posto živjelo u nelegalno podignutim konstrukcijama, uglavnom u predgraÄ‘ima. Svega oko 20 posto ih je bilo zaposleno, dok 36 posto nije imalo obrazovanje, a 72 posto ih je bilo nepismeno. 78. Vlada Crne Gore je nedavno usvojila i reformisala javne politike za rjeÅ¡avanje druÅ¡tvene iskljuÄ?enosti. Zakon o socijalnoj i djeÄ?ijoj zaÅ¡titi je donesen 2013. godine, a poÄ?etkom 2014. godine donesena je uredba vlade kojom se osniva Zavod za socijalnu i djeÄ?iju zaÅ¡titu. 42 Vlada je usvojila i Nacionalni akcioni plan (NAP) za sprovoÄ‘enje Dekade inkluzije Roma 2005/2015 u Crnoj Gori, Å¡to je dobro primljeno u meÄ‘unarodnoj zajednici. Uprkos tim pomacima, preostaju znaÄ?ajni problemi u koordinaciji tih javnih politika, a potreban je i djelotvorniji monitoring. Okvir 4. Multidimenzionalni indikator siromaÅ¡tva NenovÄ?ani indeksi siromaÅ¡tva komplementarni su tradicionalnijim pristupima mjerenju siromaÅ¡tva, koji koriste bilo potroÅ¡nju ili prihode (u sluÄ?aju Crne Gore nacionalni metod za mjerenje siromaÅ¡tva koristi potroÅ¡nju). Cilj korišćenja multidimenzionalnog pristupa jeste da se prepozna deprivacija i ranjivost koja uobiÄ?ajeno definiÅ¡e socijalne koncepte siromaÅ¡tva – posebno u odnosu na nedostatak pristupa osnovnim potrebama – ali se ne može direktno obuhvatiti novÄ?anom mjerom. Atributi domaćinstava koji mogu dodatno intenzivirati ozbiljnost iskustva siromaÅ¡tva, kao Å¡to su život u domaćinstvu sa mladim nosiocem domaćinstva ili sa penzionisanim Ä?lanovima domaćinstva, takoÄ‘e se mogu ukljuÄ?iti u indeks kako bi naglasili zabrinutost da su deprivacije pogubnije po neka domaćinstva u odnosu na ostale. U verziji multidimenzionalnog indikatora siromaÅ¡tva razvijenog za SCD, razmatrano je pet dimenzija: (i) obrazovanje; (ii) pristup materijalnim dobrima i imovini; (iii) pristup osnovnim komunalijama i uslovima života; (iv) indikatori tržiÅ¡ta rada; i (v) socijalni indikatori (uglavnom odražavaju osjetljivost na deprivacije). Svaka od pet dimenzija imala je jednaku težinu, a svaki indikator u okviru svake dimenzije imao je istu težinu. Domaćinstvo se smatralo siromaÅ¡nim kada je bilo liÅ¡eno ili u riziku da bude u viÅ¡e od 33 posto ponderisanih mjera. Domaćinstvo se smatralo u riziku od siromaÅ¡tva kada je bilo liÅ¡eno ili u riziku u najmanje 20 posto ponderisanih mjera, ali u manje od 33 posto. Obrazovanje NezavrÅ¡avanje osnovne Å¡kole na vrijeme NezavrÅ¡avanje srednje Å¡kole na vrijeme Materijalni pristup Donjih 40 posto distribucije potroÅ¡nje Bez pristupa mobilnim telefonima Bez pristupa liÄ?nim raÄ?unarima Bez kućnog telefona Bez frižidera Uslovi života Bez pristupa vodovodnim sistemima Bez pristupa kanalizacionim sistemima Bez pristupa toaletu Bez prikljuÄ?ka za struju Pretrpanost domaćinstva Rad Nezaposleni Ä?lanovi domaćinstva Penzionisani Ä?lanovi domaćinstva Socijalna pitanja Domaćinstvo bez dva roditelja Domaćinstvo sa mladim nosiocem domaćinstva Domaćinstvo gdje je žena nosilac domaćinstva Domaćinstvo sa viÅ¡e od 4 zavisna lica 42 http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2014/20141008-montenegro-progress-report_en.pdf 36 U Crnoj Gori, te mjere su bile relativno stabilne na nacionalnom nivou od 2007. godine, mada su znaÄ?ajnije varirale na regionalnom nivou. Važno je napomenuti da u brojnim sluÄ?ajevima prelaze iz „siromaÅ¡tva“ u „rizik od siromaÅ¡tva“ (radije nego u „nesiromaÅ¡tvo“). Povećanje procenta domaćinstava za koja se smatra da su u riziku od siromaÅ¡tva bi otuda moglo potencijalno da znaÄ?i bilo poboljÅ¡anje ili pogorÅ¡anje, zavisno od trenda koeficijenta broja siromaÅ¡nih. Iza priliÄ?no stabilnog indikatora na nacionalnom nivou, krije sa variranje po regionima. Tako je 2007. godine multidimenzionalno siromaÅ¡tvo bilo viÅ¡e na sjeveru, a najniže na jugu. MeÄ‘utim, 2013. godine ova razlika je gotovo nestala: multidimenzionalno siromaÅ¡tvo na sjeveru bilo je isto kao u srediÅ¡njem regionu, a na jugu je bilo neznatno niže. U smislu izloženosti riziku od siromaÅ¡tva, nasuprot tome, bilo je malo razlika meÄ‘u sva tri regiona 2007. godine, ali su se te razlike povećale 2013. godine. Napomena: Za viÅ¡e detalja pogledati ECAPOV internet strane: http://go.worldbank.org/RR8JUWFGU0 Izvor: Svjetska banka 79. Osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori i dalje nemaju pun pristup uslugama. Ukupan pristup zgradama za osobe sa invaliditetom, ukljuÄ?ujući obrazovne i zdravstvene ustanove, i dalje je ograniÄ?en, prema najnovijem IzvjeÅ¡taju EK o Crnoj Gori (oktobar 2015. godine). Svjetska zdravstvena organizacija je procijenila da 7-10 posto ukupnog stanovniÅ¡tva u Crnoj Gori predstavljaju osobe sa invaliditetom 2009. godine, mada se ne prikupljaju redovno sistematski podaci o ovoj kategoriji. UNDP je procijenio da je u to vrijeme indikator druÅ¡tvene iskljuÄ?enosti za ovu grupu iznosio 5 posto. Za osobe sa invaliditetom ima malo mogućnosti za zaposlenje. Na osnovu rezultata jednog istraživanja iz 2009. godine, iako ih je 72 posto koristilo usluge Zavoda za zapoÅ¡ljavanje, samo je 22 posto bilo angažovano na nekoj vrsti profitabilne aktivnosti u prethodnoj sedmici. I kvalitet posla je obiÄ?no problematiÄ?an, sa zadovoljstvom poslom ocijenjenim samo sa 3,6 (u odnosu na nacionalni prosjek od 5,7), na skali od 1-10. 80. JoÅ¡ postoje neregistrovana interno raseljena lica Ä?iji je status nesiguran. Planirano je da status interno raseljenih lica prestane od januara 2015. godine. NiÅ¡ta nije predviÄ‘eno za preostala interno raseljena lica koja joÅ¡ uvijek nisu podnijela zahtjev za status stranaca, a ipak joÅ¡ uvijek ima gotovo 1.500 ljudi u toj situaciji, uglavnom raseljenih lica sa Kosova. Samo je jedan dio onih koji su voljni da se vrate na Kosovo uspio da to ostvari. Potrebno je podizanje svijesti o registraciji, posebno informacije na romskom i albanskom jeziku. 81. Homofobija i druÅ¡tvena stigmatizacija, pogotovo prema LGBT populaciji, i dalje su raÅ¡irene. 37 Akcija za ljudska prava je ustanovila 2009. godine da je 71 posto ispitanika smatralo homoseksualnost bolešću i da je 50 posto smatralo da je homoseksualnost opasna i da država treba da je suzbija. NVO Juventas je 2010. godine utvrdila preko 68 posto ispitanika smatra da je homoseksualnost bolest, a 61 posto ne smatra da LGBT osobe treba da otkrivaju svoju seksualnu orijentaciju i rodni identitet u javnosti. LGBT Forum Progress i Centar za graÄ‘ansko obrazovanje su 2012. godine utvrdili da 60 posto ljudi smatra da je homoseksualnost bolest, a 45 posto ne vjeruje da LGBT osobe treba da otkrivaju svoju seksualnu orijentaciju i rodni identitet u javnosti. Gallup je 2012. godine ustanovio da 70 posto ispitanika ne bi voljelo da ima homoseksualca za komÅ¡iju, viÅ¡e od 80 posto ispitanika je smatralo da su homoseksualni Ä?inovi moralno pogreÅ¡ni. 43 JoÅ¡ 2009. godine neki zdravstveni radnici u Crnoj Gori su smatrali da je homoseksualnost „poremećaj“. U istraživanju koje je sproveo Juventas 2012. godine, 51 posto policijskih službenika i 48 posto zdravstvenih radnika su homoseksualnost smatrali za bolest, mada to istraživanje nije u potpunosti reprezentativno. 82. Ali ima i pozitivnih znakova, kao Å¡to je usvajanje zakona 2010. godine o zabrani diskriminacije koji ukljuÄ?uje seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao osnove zabrane. Crna Gora je usvojila propise kojima se omogućava transrodnim osobama da se identifikuju po rodu po svom izboru nakon operacije promjene pola, a 2012. godine je Zakon o zdravstvenom osiguranju izmijenjen da predvidi i pokriće troÅ¡kova operacije promjene pola. Vlada je 2013. godine radila sa raznim LGBT nevladinim organizacijama na izradi Strategije za unapreÄ‘enje kvaliteta života LGBT osoba za period 2013-2018. i Akcionog plana za 2013. godinu. Strategija ima devet ciljeva za promovisanje dobrobiti LGBT osoba sa raznim elementima sigurnosti koji su ukljuÄ?eni u plan koji ujedno ukljuÄ?uje i indikatore uspjeÅ¡nosti Finansijska održivost 83. Crnogorskim finansijskim sektorom dominiraju banke, na koje otpada 90 posto aktive finansijskog sektora. U Crnoj Gori funkcioniÅ¡e petnaest banaka, a one koje su u stranom vlasniÅ¡tvu kontroliÅ¡u oko 80 posto aktive bankarskog sektora. Tri najveće banke kontroliÅ¡u polovinu ukupne aktive i depozita, a na najveću banku otpada 18 posto aktive i 20 posto depozita. TržiÅ¡te za derivate je nerazvijeno i ne striktno regulisano. 84. Trendovi u periodu nakon krize ukazuju na promjenu struktura finansiranja crnogorskih banaka u pravcu mobilizacije domaćih depozita. Kao rezultat krize, tokovi kapitala su preokrenuti u sluÄ?aju Crne Gore, a finansijska ograniÄ?enja su dovela u opasnost makrofinansijsku stabilnost. Od kraja 2008. do 2013. godine, Banka za meÄ‘unarodna poravnanja je izvijestila da su banke smanjile svoju prekograniÄ?nu izloženost u Crnoj Gori za preko 15 posto BDP-a. Nasuprot tome, domaći depoziti su se povećali na 73 posto BDP-a do 2015. godine. Dalje smanjenje zaduženosti (deleveraging) ostaje rizik za finansijsku stabilnost i ekonomski rast budući da neke matiÄ?ne banke mogu da razmotre smanjenje svog prisustva kao rezultat tržiÅ¡nih i regulatornih pritisaka. U budućem periodu, diverzifikacija finansiranja će biti presudna za dalji razvoj finansijskog sektora i ekonomski rast u Crnoj Gori, budući da su domaći depoziti dominantno kratkoroÄ?ne prirode. 85. Nagli rast kredita u periodu prije krize bio je koncentrisan na sektor nekretnina i finansiran uglavnom od strane stranih matiÄ?nih banaka. Ukupni krediti su u Crnoj Gori zabilježili prosjeÄ?an 43 Intergrupa Evropskog parlamenta o LGBT pravima konstatuje da se u poslednje vrijeme povećalo nasilje. Napadi se rijetko prijavljuju, a aktivisti su izloženi diskriminaciji. TakoÄ‘e je izvijestila o napadima tokom LGBT parade u julu 2013. godine, Å¡to je dovelo do hapÅ¡enja 32 napadaÄ?a. Akcija za ljudska prava je intervjuisala 30 LGBT osoba 2009. godine, 18 njih je navelo da su iskusili nasilni napad u javnosti, a da ga nisu prijavili. Petnaest je navelo da su iskusili ili svjedoÄ?ili loÅ¡em postupanju od strane policije. U istraživanju koje je Juventas sproveo 2010. godine, ta NVO je ustanovila da viÅ¡e od 10 posto policijskih službenika i viÅ¡e od 18 posto zdravstvenih radnika doživljavaju verbalno nasilje nad LGBT osobama kao prihvatljivo. Gotovo 6 posto policijskih službenika i viÅ¡e od 11 posto zdravstvenih radnika prihvata fiziÄ?ko nasilje nad LGBT osobama, mada nije jasno koliki je bio uzorak i koliko je istraživanje bilo reprezentativno. 38 godiÅ¡nji rast od 41 posto, Ä?ime se koeficijent kredita u odnosu na BDP povećao na 91 posto do 2008. godine sa koeficijentom kredita u odnosu na depozite (LTD) koji je dostigao 145 posto 2009. godine. Iako je Centralna banka Crne Gore kao prudencijalni kontrolor uložila napore da uspori kreditni rast i unaprijedi roÄ?nu strukturu finansiranja depozita banaka promjenom propisa o obaveznoj rezervi, ograniÄ?avanjem kreditnog rasta u najvećim bankama, povećanjem nivoa kapitalizacije banaka i poboljÅ¡anjem kvaliteta kontrole, viÅ¡e se moglo uraditi putem instrumenata mikro i makro prudencijalne politike kako bi se upravljalo tokovima kapitala u bankarskom sektoru i akumuliranjem rizika. 86. Globalna ekonomska kriza dovela je do ozbiljne oskudice kredita . Gledano kao postotak BDP- a, ukupni krediti banaka korporativnom sektoru i domaćinstvima opali su sa 91 posto 2008. godine na 62 posto 2015. godine. Usljed problema sa kvalitetom aktive banaka i dijelom smanjenom tražnjom za komercijalnim kreditima, krediti su od 2009. do 2012. godine opadali u prosjeku 4,3 posto na godiÅ¡njoj osnovi. Nakon slabog poboljÅ¡anja 2013. godine (3 posto kreditnog rasta) uglavnom potaknutog zaduživanjem domaćinstava i promjenom raÄ?unovodstvene metodologije, Crna Gora je doživjela negativni kreditni rast 2014. godine zbog nastavka smanjenja korporativnih kredita, mada je kreditiranje privatnog sektora pokazalo znake oporavka tokom 2015. godine. Krediti matiÄ?nih banaka postali su manje dostupni, pa je zaduživanje kod matiÄ?nih banaka u ukupnim obavezama opalo sa 20 posto 2008. godine na 13 posto 2012. godine, Ä?ime je koeficijent LTD spuÅ¡ten na 90,9 posto do kraja 2015. godine. Nakon ogromnog povlaÄ?enja depozita od septembra 2008. do kraja 2011. godine, ukupni depoziti su se krajem 2013. godine vratili na nivoe od prije krize. Slika 50. LoÅ¡i krediti, postotak ukupnih kredita 87. Crnogorski potencijal rasta je ometen 30 neefikasnim finansijskim sistemom, sa visokim troÅ¡kovima posredovanja i velikim nivoom 25 nekvalitetnih kredita (NPL) (Error! Reference source not found.50). Mada pokazuju trend 20 opadanja, udio NPL je i dalje relativno visok sa 15 13,4 posto na kraju 2015. godine (Å¡to predstavlja smanjenje sa 16,2 posto koliko su iznosili 10 sredinom 2015. godine). SliÄ?no kao i u sluÄ?aju drugih indikatora dobrog finansijskog stanja, u 5 okviru bankarskog sektora uoÄ?avaju se važne 0 razlike u nivou NPL, a u sluÄ?aju dvije banke ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 njihov udio prelazi 30 posto. Koeficijent Q4 2014 Q4 2015 Post-crisis peak Q2 2007 pokrivenosti rezervacijama kao dio NPL iznosio je 48,4 posto na kraju 2015. godine. Kao Izvor: Centralne banke i proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. posljedica brzog rasta NPL, mnogim bankama je bila potrebna dokapitalizacija od strane akcionara. Koeficijent adekvatnosti kapitala (CAR) u sistemu iznosio je 15,5 posto u decembru 2015. godine, iznad minimalnog prudencijalnog zahtjeva od 10 posto, mada sa velikim razlikama meÄ‘u bankama. Profitabilnost je i dalje veoma slaba sa agregatnim povraćajem na aktivu (ROA) od -0,1 posto i povraćajem na kapital (ROE) od -0,7 posto u decembru 2015. godine. Snažna konkurencija u bankarskom sektoru smanjila je raspon kamatnih stopa (spread) do nivoa koji prijeti opstanku nekih manjih banaka sa većim troÅ¡kovima finansiranja i operativnim troÅ¡kovima, te manjom bazom klijenata. SkoraÅ¡nji ulazak niza novih banaka na tržiÅ¡te predstavljaće dodatni pritisak na profitabilnost. 88. Kako bi se osigurala stabilnost i održivost finansijskog sektora, od presudne je važnosti preduzeti odluÄ?ne mjere usmjerene ka slabim bankama. Niz banaka u domaćem vlasniÅ¡tvu suoÄ?ava se sa znaÄ?ajnim izazovima. Kao grupa su manje profitabilne nego banke u stranom vlasniÅ¡tvu sa snažnijim matiÄ?nim bankama; banke u domaćem vlasniÅ¡tvu takoÄ‘e imaju i veće operativne troÅ¡kove. Nadležni organi treba da razrade, i to prioritetno, vremenski ograniÄ?ene akcione planove kontrole, ukljuÄ?ujući i injekcije kapitala od strane akcionara. PreporuÄ?uje se nezavisni pregled kvaliteta aktive (AQR) svih banaka kako bi 39 se pregledala klasifikacija kredita i prakse opredjeljivanja rezervacija. Istovremeno, Centralna banka Crne Gore (CBCG) treba da odmah krene sa planiranjem rjeÅ¡enja za konkretne banke u skladu sa naÄ?elima održavanja stabilnosti finansijskog sistema, zaÅ¡tite osiguranih depozita i smanjenja troÅ¡kova za poreske obveznike. 89. Poslednjih godina je unaprijeÄ‘en okvir za rjeÅ¡avanje NPL, ali i dalje postoji niz važnih nedostatak. Kako bi se rijeÅ¡io problem nekvalitetnih kredita, Centralna banka je u novembru 2013. godine usvojila odluku kojom se od banaka zahtijeva da donesu strategije za rjeÅ¡avanje NPL. Te nedavno osnažene zahtjeve kontrole treba da prati preokret u slabljenju regulatornih standarda koji je uoÄ?en tokom proteklih nekoliko godina. U aprilu 2015. godine SkupÅ¡tina je usvojila zakon o dobrovoljnom finansijskom prestrukturiranju koji je poznat kao PodgoriÄ?ki pristup. Time se nudi okvir za vansudsko prestrukturiranje ekonomski održivih kompanija, ukljuÄ?ujući i putem otkupa potraživanja dužnika, uz podrÅ¡ku poreskih i nadzornih podsticajnih mjera. U decembru 2015. godine, CBCG je potpisala Sporazum sa Privrednom komorom Crne Gore i Ministarstvom finansija koji ima za cilj jaÄ?anje zakonskog okvira za dobrovoljno restrukturiranje kredita i podsticanje saradnje izmeÄ‘u zainteresovanih strana kako bi se podstakli privredni subjekti i banke da uÄ‘u u proces reprograma kredita. 90. U meÄ‘uvremenu su se neke banke rijeÅ¡ile dijela svojih loÅ¡ih kredita prenoÅ¡enjem na faktoring kompanije. MeÄ‘utim, faktoring usluge nisu regulisane, Å¡to stvara pravne nesigurnosti za odreÄ‘ene vrste transakcija. Otuda su nadležni organi u septembru 2014. godine inicirali postupak za izradu zakona o faktoringu kako bi se unaprijedio zakonski okvir i uspostavio odreÄ‘eni nivo kontrole. 91. Pristup srednjoroÄ?nom i dugoroÄ?nom finansiranju za mala i srednja preduzeća (MSP) treba i dalje unapreÄ‘ivati u smislu doprinosa rastu i zaposlenosti u konaÄ?nom. Razvoj i rast MSP je presudan za ukupan razvoj Crne Gore. Iako je pristup finansijama važan faktor za rast preduzeća, sve je teže privatnim preduzećima da doÄ‘u do finansija nakon finansijske krize 2008. godine. Ukupan iznos kredita korporativnom sektoru opao je za 42 posto od 2008. godine, ali je krenuo da se oporavlja u drugoj polovini 2015. godine. Rezultati BEEPS istraživanja pokazuju da MSP u Crnoj Gori finansiraju svoje potrebe iz internih resursa. Iako viÅ¡e od 96 posto firmi ima tekući ili Å¡tedni raÄ?un, 54 posto preduzeća obuhvaćenih istraživanjem ima kredit od banke.44 92. Nebankarski finansijski sektor i dalje je relativno nedovoljno razvijen, ali sa potencijalom rasta na srednji do dugog roka. Ukupan godiÅ¡nji promet berzi tokom 2014. godine iznosio je oko 1 posto BDP-a, dok su bruto premije osiguravajućih druÅ¡tava iznosile oko 2 posto BDP-a. U Crnoj Gori funkcioniÅ¡e 6 mikrofinansijskih institucija na koje otpada oko 1 posto BDP-a, sa aktivnostima koje su uglavnom okrenute ruralnom stanovniÅ¡tvu. Potreban je Å¡iri dijapazon instrumenata finansiranja kako bi se zadovoljile raznovrsne potrebe domaćinstava i preduzeća. Rizici po životnu sredinu Slika 51. Prirodne katastrofe u Crnoj Gori, 1991-2014. godina 44 BEEPS 2013. 40 93. Crna Gora je ratifikovala i poÄ?ela da sprovodi sve meÄ‘unarodne konvencije i protokole o Oluja, 8% klimatskim promjenama. Predstoje znaÄ?ajni dalji napori na implementaciji, ukljuÄ?ujući one koji se zahtijevaju pravnom tekovinom EU vezanom za Požar, 17% klimatske promjene. Vlada Crne Gore je integrisala Poplava, 50% pitanje klimatskih promjena u svoju Nacionalnu strategiju održivog razvoja, ukljuÄ?ujući i urbanistiÄ?ke Ekstremna planove (mehanizmi ublažavanja i prilagoÄ‘avanja na temperatur klimatske promjene, energetska efikasnost) i nacionalna a, 25% SaopÅ¡tenja o klimatskim promjenama. Sa procjenom tehnoloÅ¡kih potreba za ublažavanje i prilagoÄ‘avanje na klimatske promjene sprovedenu 2012. godine, Crna Izvor: EM-DAT. Gora sada radi na svom drugom nacionalnom SaopÅ¡tenju o klimatskim promjenama. 94. Crna Gora je izložena prirodnim katastrofama, posebno poplavama i zemljotresima (Slika 51). Poplave predstavljaju najuÄ?estaliji hazard. Prema bazi podataka o vanrednim dogaÄ‘ajima (EM-DAT), tokom perioda 1991–2013. godina dogodilo se Å¡est razornih poplava od ukupno 12 prirodnih katastrofa. Zemlja je izložena i ekstremnim temperaturama, olujama i poplavama. Å ezdeset posto stanovniÅ¡tva živi u okviru zone anticipirane seizmiÄ?ke aktivnosti od 8 na Rihterovoj skali ili veće.45 95. Promjene u koliÄ?ini i režimu padavina na koje utiÄ?u hazardi vezani za klimatske promjene na dugi rok će dovesti do: (i) smanjenja tokova i koliÄ?ine vodenih resursa; (ii) oÄ?ekuje se veća uÄ?estalost i intenzitet poplava; (iii) pomijeranje zona vegetacije, smanjenje broja vrsta, isuÅ¡ivanje Å¡uma i uÄ?estaliji Å¡umski požari. Na primorju gubitak prostora i biodiverziteta, te erozija plaža usljed većeg nivoa i temperature mora. U poljoprivredi, znaÄ?ajno smanjeni prinosi usljed osjetljivosti proizvodnje usjeva na promjene temperatura i padavina su smanjile dostupno poljoprivredno zemljiÅ¡te i niži je sadržaj organskih materija u zemljiÅ¡tu. 96. Hazardi vezani za klimatske promjene nesrazmjerno viÅ¡e pogaÄ‘aju kategorije stanovniÅ¡tva sa nižim dohotkom. Uprkos rastućoj urbanizaciji i sve većoj koncentraciji siromaÅ¡tva u urbanim podruÄ?jima, većina siromaÅ¡nih ljudi i dalje je angažovana u primarnim sektorima, koji su najizloženiji prirodnim katastrofama, posebno poplavama i olujama. Izuzev Ä?injenice da prirodna katastrofa može ostaviti siromaÅ¡nije ljude bez njihovog glavnog prihoda koji zaraÄ‘uju u primarnim privrednim granama, prvenstveno poljoprivredi, suoÄ?avaju se i sa viÅ¡e teÅ¡koća u noÅ¡enju sa posljedicama katastrofa. Važan faktor je i znanje i svijest o uvijek prisutnom riziku od katastrofa. 97. Paralelno sa sve većom važnošću koja se pridaje turizmu u smislu generisanja ekonomske dobiti, znaÄ?ajno je pojaÄ?an pritisak na prirodu i životnu sredinu, uglavnom u primorskom podruÄ?ju. KritiÄ?na pitanja su neodgovarajuće upravljanje otpadom, nedovoljan kvalitet vode i neplaniran/nekontrolisan brzi urbani rast, ukupan loÅ¡ nivo usluga i loÅ¡ kvalitet urbanog okruženja u turistiÄ?kim centrima Å¡to potencijalno može da stvara negativan uticaj na sektor turizma u Crnoj Gori, Ä?ija budućnost u velikoj mjeri zavisi od visokokvalitetnog turizma. Na primorju je povećana prikljuÄ?enost na kanalizacionu mrežu, ali joÅ¡ uvijek otpadne vode predstavljaju znaÄ?ajan problem. Otpadne vode se netretirane izbacuju u more ili poniru u zemlju iz buÅ¡nih cjevovoda na mreži. U mnogim opÅ¡tinama u srediÅ¡njem i sjevernom regionu otpadne vode se bilo ispumpavaju u rijeke i potoke ili nefiltrirane u zemlju. Pritisak na zemljiÅ¡te izazvan je i nekoordinisanim i neformalnim akumuliranjem otpada, posebno tokom turistiÄ?ke sezone. Osim zemljiÅ¡ta, postoji i znaÄ?ajan uticaj na kvalitet morske vode na plažama crnogorskog primorja. Na mnoge jedinstvene predjele, gradove kulturne baÅ¡tine i prirodne ljepote duž primorja i u planinskom podruÄ?ju utiÄ?e nekontrolisana gradnja stanova za odmor i turistiÄ?ke infrastrukture Å¡to 45 Baza podataka vanrednih dogaÄ‘aja. 41 predstavlja rizik da će najljepÅ¡a i najvažnija turistiÄ?ka podruÄ?ja postati preizgraÄ‘ena i na kraju i uniÅ¡tena.46 98. Neplanski urbani razvoj i korišćenje zemljiÅ¡ta doprinose povećanom riziku od katastrofa. U želji da se podstakne ekonomski prosperitet, izgraÄ‘eno je mnogo neplanskih i neregulisanih objekata, pogotovo na primorskom podruÄ?ju koje je izloženo seizmiÄ?kom riziku, a i izloženo poplavama. S obzirom na neplanski urbani razvoj i namjenu zemljiÅ¡ta, veliki broj ljudi i njihove imovine su izloženi visokom riziku od prirodnih katastrofa. MeÄ‘utim, od 2008. godine je doÅ¡lo do ogromnog smanjenja nove nelegalne gradnje (sa 4.000 sluÄ?ajeva godiÅ¡nje na 210 2014. godine) usljed striktnijeg sprovoÄ‘enja propisa i bolje opremljenosti inspekcijskih službi. SiromaÅ¡niji ljudi Ä?esto žive na obodima periferije gradova, gdje su loÅ¡iji socijalni uslovi i mnogi meÄ‘u njima nemaju sigurno napajanje vodom niti bezbjedne sanitarne uslove. Imaju malo ili nimalo uÅ¡teÄ‘evine da se zaÅ¡tite tokom kriza; sebi ne mogu da priuÅ¡te osiguranje. Na taj naÄ?in, vjerovatno je da će prirodne katastrofe povećavati siromaÅ¡tvo, posebno meÄ‘u stanovniÅ¡tvom sa nižim primanjima domaćinstva. 99. Industrijsko zagaÄ‘enje je problem. Iako industrijska proizvodnja stagnira, industrijski otpad se stalno povećava i predstavlja stalnu prijetnju po životnu sredinu. Prema Agenciji za zaÅ¡titu životne sredine Crne Gore, jedno od najvažnijih pitanja je tretman industrijskog otpada iz ranijih perioda.47 Postojeće glavne lokacije na kojima je odložen industrijski otpad predstavljaju rizik ne samo po svoje neposredno okruženje, već i javno zdravlje u okolnim naseljima putem kontaminacije podzemnih voda. U Crnoj Gori, 82 posto stanovniÅ¡tva se snabdijeva vodovodnim sistemima koji koriste podzemne vode. Oko 40 posto seoksog stanovniÅ¡tva nema redovno vodosnabdijevanje niti dobar kvalitet pijaće vode. Mnogi dobijaju vodu iz sopstvenih izvora, bunara i cisterni. 100. Neke zagaÄ‘ene lokacije nisu daleko od najvrijednijih prirodnih resursa zemlje. Kombinat aluminijuma KAP nalazi se u blizini Skadarskog jezera, koje je proglaÅ¡eno za nacionalni park i zaÅ¡tićenu lokaciju po Ramsarskoj konvenciji o moÄ?varama od meÄ‘unarodnog znaÄ?aja, predstavlja najvažniji sliv u Crnoj Gori i najveće jezero na Balkanu. PodruÄ?je na kome se nalazi KAP doživjelo je dvije rekordne poplave u januaru i decembru 2010. godine, a poplave bi mogle postati uÄ?estalije i ozbiljnije u skladu sa prognoziranim klimatskim promjenama. BrodogradiliÅ¡te Bijela nalazi se na Jadranskom moru u Bokokotorskom zalivu i svega 20-30 kilometara je udaljeno of Starog grada Kotora koji se, zajedno sa dijelom Kotorskog zaliva, nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baÅ¡tine. 101. Sanacija i upravljanje lokacijama industrijskog otpada su kljuÄ?ni za turizam. I dalje su slabi propisi za zaÅ¡titu životne sredine i kapaciteti za njihovu implementaciju. Prakse odlaganja i tretmana otpada ispod su standarda EU, a za pristupanje EU zahtijeva se bolje upravljanje otpadom. I kvalitet vode zabrinjava, vlada mora usaglasiti propise o kvalitetu vode sa pravnom tekovinom EU i sprovoditi te propise. 48 Prema prvom nacrtu Nacionalne strategije za harmonizaciju u oblasti životne sredine, usaglaÅ¡avanje sa standardima EU u oblasti životne sredine koÅ¡taće Crnu Goru i njene poreske obveznike 36 posto BDP-a (odnosno 1,43 milijarde EUR) u periodu od 2016-2020. godine, uglavnom u oblasti voda, upravljanja otpadom i kvaliteta vazduha. 49 46 UNECE (2007). “Environmental Performance Reviews, Republic of Montenegro (Pregled unÄ?inaka u oblasti životne sredine, Republika Crna Gora)“, drugi pregled 47 Kao u Kombinatu aluminijuma Podgorica (deponija crvenog mulja i industrijskog otpada), Željezari NikÅ¡ić (deponija industrijskog otpada), BrodogradiliÅ¡tu Bijela (Ä?išćenje zagaÄ‘ivaÄ?a zemljiÅ¡ta i morske vode) i Termoelektrani Pljevlja (deponija pepela i Å¡ljake). 48 U IzvjeÅ¡taju o napretku Crne Gore koji je Evropska komisija izdala 2014. godine zakljuÄ?uje se da je Crna Gora malo napretka ostvarila u oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Treba ojaÄ?ati administrativne kapacitete u svim oblastima relevantnim za životnu sredinu i klimatske promjene, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou. Potrebno je strateÅ¡ko planiranje, znaÄ?ajna ulaganja i dalji napori da se osigura usaglaÅ¡enost sa pravnom tekovinom EU o životnoj sredini i klimi i njeno sprovoÄ‘enje. 49 Veći dio troÅ¡kova odnosiće se na sektor voda sa 840 miliona EUR ili 59 posto ukupnih troÅ¡kova, a za upravljanje otpadom biće potrebno 368 miliona EUR. 42 102. Kao mala država, Crna Gora će uvijek biti izložena visokom nivou volatilnosti, koju ne može ignorisati jer ide uz cijenu nižeg dugoroÄ?nog rasta i povećanja siromaÅ¡tva. MeÄ‘utim, može da primijeni javne politike kojima bi se upravljalo posljedicama takve volatilnosti. Izloženost male i otvorene crnogorske ekonomije eksternim Å¡okovima dodatno naglaÅ¡ava potrebu obezbjeÄ‘ivanja održivosti putem: ï‚· Osiguravanje održive i Ä?vrste fiskalne politike. S obzirom na sve viÅ¡i nivo duga i visoki koeficijent potroÅ¡nje u odnosu na BDP, Crna Gora ima ograniÄ?en fiskalni prostor koji ostavlja malo manevarskog prostora, te povećava izloženost svim budućim Å¡okovima. Iako je u kratkom roku hitno potrebna strategija konsolidacije da bi se prekinuo dalji rast javnog duga, srednjoroÄ?no je važno upravljanje javnim finansijama kako bi se pripremile rezerve koje se mogu koristiti tokom perioda niske tražnje. Umjesto toga, u periodu od 2006-2008. godine potroÅ¡nja vlade Crne Gore bila je procikliÄ?na, samo pojaÄ?avajući ionako pozitivne efekte ogromnog priliva kapitala. Izgubljena je prilika da se uÅ¡tedi veći nivo naplaćenih poreza i izgradi fond rezervi za nepredviÄ‘ene okolnosti. Volatilnost potroÅ¡nje se može umanjiti obezbjeÄ‘ivanjem dugoroÄ?ne fiskalne održivosti, otklonom od procikliÄ?nih politika. Mnoge male zemlje su izgradile fiskalne Å¡titove i osmislile fiskalna pravila kojima se Å¡titi ekonomija od Å¡okova koji brzo nadolaze. S obzirom na njihovu veću izloženost eksternim Å¡okovima, male države treba da akumuliraju odgovarajuće rezerve ili dodatnu budžetsku potroÅ¡nju za potencijalne katastrofe, kao i da razmotre pokriće osiguranjem. ï‚· Osiguranja finansijske stabilnosti i upravljanja tokovima kapitala. Održavanje stabilnosti finansijskog sektora, sprovoÄ‘enje komplementarnih politika za unapreÄ‘enje opredjeljivanja finansijskih resursa (smanjenje nekvalitetnih kredita i povećanje kapitalizacije banaka i pozicija likvidnosti, oživljavanje kreditnog rasta) presudni su za osiguravanje finansijske stabilnosti. Potrebno je da svi dijelovi sistema budu zdravi kako bi se potaklo kreditiranje kreditno sposobnih preduzeća i održivih projekata. Integracija kontrolne funkcije i makroprudencijalna unapreÄ‘enja su presudna, jer se pokazalo da je od suÅ¡tinskog znaÄ?aja da se pažljivo nadziru nebankarske institucije. TipiÄ?ne prudencijalne mjere su maksimalni koeficijenti kredita u odnosu na vrijednost (LTV), ograniÄ?avanje domaćeg kreditnog rasta, pravila klasifikacije aktive i rezervacija, sektorska ograniÄ?enja koncentracije kredita, dinamiÄ?ke rezervacije za obezbjeÄ‘enje gubitka kredita, te kontracikliÄ?ni uslovi nivoa kapitala. Visok nivo tokova meÄ‘unarodnog kapitala uvijek će imati veliki uticaj na malu ekonomiju kao Å¡to je crnogorska: priliv će imati pozitivan stimulativni efekat na agregatnu tražnju, a odliv će imati suprotan efekat. Posvećivanje pažnje finansijskoj izloženosti firmi i banaka joÅ¡ je i važnije s obzirom na ograniÄ?enje u sistemu kreditora krajnje instance. ï‚· Izgradnja zaÅ¡tita u privatnom sektoru. Crna Gora treba da podstiÄ?e Å¡tednju privatnog sektora i osiguranje od rizika Å¡to bi rjeÅ¡avalo problem opadajuće adekvatnosti penzija kako zemlja stari i visoke izloženosti rizicima životne sredine kako se zemlja nosi sa uticajem klimatskih promjena. 43 STRUKTURNA OGRANIÄŒENJA ZA RAST Finansijska i ekonomska kriza krajem 2008. godine zaustavila je konvergenciju prihoda za ostatkom EU. BDP per capita (po PPS, EU28=100) u periodu 2009-14. godina ukazuje na zaustavljanje konvergencije prihoda sa EU, iako se do 2013. godine stabilizovao nivo ekonomske aktivnosti, kada je ponovo dostigao nivo iz 2008. godine, joÅ¡ uvijek visoka stopa nezaposlenosti (18 posto) i zaustavljena konvergencija pokreću sledeće pitanje: kako može Crna Gora ponovo uposliti svoje nedovoljno iskorišćene ljudske i fiziÄ?ke resurse? Crnoj Gori je potrebna kompetitivna i produktivna ekonomija sa efikasnim faktorskim tržiÅ¡tima, ujednaÄ?eniji ljudski kapital i bolja povezanost. Opcije ekonomske politike su ograniÄ?ene za jednu malu, otvorenu euroizovanu ekonomiju, zato je kljuÄ?no intenzivirati strukturne reforme kako bi se osnažio potencijal rasta Crne Gore i otvaranja radnih mjesta, kao i da se pomjeri granica proizvodnih mogućnosti ekonomije u smislu : nivoa i kvaliteta (a) produktivnosti, trgovinske integracije i investicione klime; (b) ljudskog kapitala; i (c) fiziÄ?ke infrastrukture. Slika 52. Faktorski input izvora rasta u Crnoj Gori, 2000-13. 103. Tokom Ä?itave protekle decenije, rast je predvodila faktorska akumulacija, a ne povećanje ukupne faktorske produktivnosti (TFP). Koristeći Kob-Daglasovu proizvodnu funkciju, u periodu 2000-13. godina akumulacija kapitala 50 objaÅ¡njava oko 60 posto rasta u tom periodu i povećanje radne snage za otprilike jednu trećinu. Doprinos TFP tek je neznatno pozitivan (Slika 52). Postoje makar dva moguća tumaÄ?enja ovakvog rezultata. To može da ukazuje da Crna Gora, za razliku od drugih zemalja Centralne i IstoÄ?ne Evrope, (a) nije mnogo iskoristila skoraÅ¡nji tehnoloÅ¡ki i digitalni napredak produbljivanja globalne razmjene kako bi unaprijedila produktivnost; i (b) da je doÅ¡lo do slabog pomijeranja faktora proizvodnje iz manje produktivnih u produktivnije sektore. Izvor: MONSTAT, Popović (2014). Produktivnost i meÄ‘unarodna trgovina 104. Nakon krize, produktivnost je naglo opala, a zatim se neujednaÄ?eno povećala, dok se rast usporio. Produktivnost radne snage joÅ¡ uvijek je ispod nivoa iz 2008. godine, a Crna Gora i dalje zaostaje za uporednim zemljama JIE regiona. Od 2004. do 2008. godine produktivnost radne snage u Crnoj Gori se povećala kao i u većini zemalja u regionu (Slika 53). Dok se u drugim zemljama u regionu produktivnost brzo vratila na trend nakon usporavanja 2009. godine, Crna Gora je doživjela oÅ¡triji pad 2009. godine i uprkos brzom oporavku 2010. godine produktivnost od tada stagnira, jer je zaposlenost rasla brže nego realni BDP. Veći dio povećanja zaposlenosti desio se u radno intenzivnim granama kao Å¡to su turizam i poljoprivreda (gdje je ujedno i najveći procenat neformalnosti), dok su sektori nekretnina i finansija bili predvodnici u smislu najvećeg rasta dodate vrijednosti. Iako je globalna ekonomska kriza prekinula taj trend 2011. godine, rast zarada bio je iznad produktivnosti tokom Ä?itave protekle decenije (Slika 54), Å¡to je oslabilo konkurentnost zemlje. 50 Usljed nepostojanja podataka o kako bruto, tako i neto vrijednosti kapitala, podaci su aproksimovani kombinovanjem metoda stalnog inventara, na osnovu dostupnih podataka o realizovanim investicijama, sa procjenom kapitala koju je za 2007. i 2008. godinu dala Centralna banka Crne Gore. 44 Slika 53. Produktivnost u Crnoj Gori i uporednim Slika 54. Rast zarada i produktivnosti, posto 2000=1 zemljama (BDP po zaposlenom) 120 2.5 ALB 115 BIH 110 MKD 2.0 MNE 105 SRB index, 2008=100 SEE5 1.5 100 EU11 1.0 95 90 0.5 85 0.0 80 2002 2009 2000 2001 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2010 2011 2012 2013 75 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 Real Wage index TFP index Izvor: Nacionalni statistiÄ?ki zavodi, Eurostat i proraÄ?uni Izvor: MONSTAT, Popović (2014) i proraÄ?uni zaposlenih u zaposlenih u Svjetskoj banci. Svjetskoj banci 105. Crna Gora zaostaje i u otvorenosti i meÄ‘unarodnoj trgovini. Morska obala, blizina tržiÅ¡ta EU i obrazovana radna snaga predstavljaju veliki potencijal za Crnu Goru da prevaziÄ‘e ograniÄ?enje nametnuto veliÄ?inom. Ali su crnogorske firme relativno loÅ¡e integrisane u globalnu ekonomiju (Slika 55). Svega 7 posto firmi izvozi robe u odnosu na 18 posto na Balkanu i 29 posto u Estoniji, a manje je vjerovatno da su kupili tehnoloÅ¡ku licencu od neke kompanije u stranom vlasniÅ¡tvu (Slika 56). U skladu sa tim nalazima, većina firmi gotovo je u potpunosti u vlasniÅ¡tvu crnogorskih državljana. Procenat firmi u Crnoj Gori u kojima je 10 ili viÅ¡e posto firme u vlasniÅ¡tvu privatnog stranog pravnog lica daleko je manji nego u prouÄ?avanim uporednim zemljama. Slika 56. Veoma mali broj crnogorskih firmi Slika 55. Izvoz roba i usluga, posto BDP-a, 2014. uÄ?estvuje u meÄ‘unarodnoj trgovini 250 40% 200 35% 30% 150 25% 100 20% 15% 50 10% 0 5% 0% Firm directly exports 10% or Firm has technology licensed more of its sales from a foreign-owned compnay Montenegro Croatia Estonia Latvia Lithuania Slovenia Balkans Izvor: Nacionalni statistiÄ?ki zavodi, WDI, proraÄ?uni Izvor: BEEPS 2013. zaposlenih u Svjetskoj banci. 106. Vrijeme i troÅ¡ak prekograniÄ?ne trgovine Ä?esto je niži u Crnoj Gori od prosjeka u Evropi i Centralnoj Aziji. Crna Gora ima i relativno dobre pokazatelje u smislu indeksa logistiÄ?ke uspjeÅ¡nosti: pozicionirana na 67. mjestu iznad je prosjeka Zapadnog Balkana. Ali i dalje postoji prostor za dostizanje Zapadne Evrope, a ostaje i potreba da se unaprijedi trgovinska logistika. S obzirom na to, Ä?injenica da je Crna Gora u prednosti u odnosu na uporedne zemlje u regionu u smislu logistiÄ?kih indikatora, ali i dalje ima nedovoljan izvoz, ukazuje na to da drugi faktori, možda niska produktivnost, takoÄ‘e doprinose slabom izvozu (Tabela 8). 45 Tabela 8. LogistiÄ?ki troÅ¡kovi meÄ‘unarodne trgovine Crna Gora Evropa i Centralna Azija Vrijeme izvoza 13 59 TroÅ¡ak izvoza US$225 US$363 Vrijeme uvoza 33 50 TroÅ¡ak uvoza US$406 US$310 Izvor: Doing Business 2016. 107. Kako bi omogućila potencijal rasta, Crnoj Gori je potreban viÅ¡e diverzifikovan sastav izvoza. Iako Crna Gora ima jedan od najnižih koeficijenata izvoza roba u odnosu na BDP u svijetu (9 posto) crnogorski izvoz usluga dominira u izvozu roba sa 34 posto BDP-a u 2015. godini (ali je niži nego u Sloveniji sa 68 posto, Estoniji 75 posto i Malti 87 posto) (Slika 57). Izvoz roba je uglavnom koncentrisan na proizvode metalne industrije sa niskim tehnoloÅ¡kim sadržajem izvoza roba (Slika 58). U odnosu na mnoge uporedne zemlje, crnogorski izvoz komercijalnih usluga takoÄ‘e je relativno koncentrisan. Crna Gora izvozi prvenstveno tri osnovne vrste usluga; turistiÄ?ke, saobraćajne i finansijske usluge uzete zajedno Ä?ine 90 posto izvoza komercijalnih usluga 2015. godine. Prema analizi prostora proizvoda sprovedenoj 2012. godine51 Ä?ak i kada bi Crna Gora mogla da znaÄ?ajno proÅ¡iri sadaÅ¡nju strukturu izvoza, to ne bi donijelo mnogo dodatnih prihoda niti otvorilo brojna radna mjesta. Postojeći robni izvoz ima relativno malo potencijala generisanja dohotka. Proizvode koji unapreÄ‘uju dohodak nije lako „dostići“ u smislu gustine izvoza Crne Gore. Nadalje, izvozni proizvodi za koje Crna Gora ima otkrivenu komparativnu prednost (otkrivena komparativna prednost>1) su rijetki u prostoru proizvoda. Komparativna prednost leži u jezgru prostora proizvoda: (i) poljoprivreda, prehrambena industrija (sa ograniÄ?enim izvoznim potencijalom, ali može biti komplementarna turistiÄ?kim potencijalima), saobraćajne/logistiÄ?ke usluge, IKT (novi); (ii) turizam, vino, energetika (postojeći). Slika 57. Rast izvoza komercijalnih usluga u Crnoj Slika 58. Robni izvoz po tehnoloÅ¡kom sadržaju, 2006- Gori relativno je slab u odnosu na uporedne zemlje 11. 1.3 100 1.2 80 1.1 60 index 1.0 40 0.9 0.8 20 0.7 0 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 Montenegro Cyprus Estonia Ireland Malta Singapore Albania Croatia Cyprus Primary Resource Based Low-Tech Medium-Tech High-Tec Macedonia FYR Montenegro Serbia Izvor: Indikatori svjetskog razvoja. Izvor: Osorio-Roddarte i Bogetić (2012). 108. Izloženost Crne Gore trgovini okrenula se najbližim susjedima. Robna razmjena sa Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom Ä?inila je dvije trećine ukupne trgovine 2015. godine, Å¡to je dvostruko viÅ¡e nego 2006. godine. ÄŒini se da je usporavanje ekonomske aktivnosti u EU27 uticalo na crnogorsku izloženost tom bloku, koja je opala sa dvije trećine u periodu 2006/07. godina na tek neÅ¡to iznad jedne Ä?etvrtine. Veliki dio toga objaÅ¡njava se naglim smanjenjem izvoza u Italiju. Jedno od najvećih odrediÅ¡nih tržiÅ¡ta za ukupan crnogorski izvoz usluga je Rusija. Na vodećih 10 izvoznih partnera otpadalo je 37 posto ukupnog izvoza usluga prema novoj bazi podataka Svjetske banke o bilateralnoj razmjeni usluga. Ipak, na Rusiju otpada 51 Svjetska banka, Ekonomski memorandum za Crnu Goru (2012). 46 preko 27 posto izvoza usluga. Iako je turistiÄ?ki izvoz koncentrisan na odabrana tržiÅ¡ta (detaljnije u nastavku), koncentracija trgovinskih tokova sa Rusijom proteže se i van okvira turizma, te ukljuÄ?uje i strane direktne investicije i velike finansijske tokove u sektoru nekretnina i drugim sektorima privrede. Okvir 5. Stanje u dva strateÅ¡ka sektora52 Turizam. Prirodni resursi Crne Gore i položaj na obali Jadrana nude veliki potencijal za turizam. Crna Gora ima 288 km pjeÅ¡Ä?ane obale, kao i 40 jezera, rijeke (2012. godine 75 posto je bilo dobrog kvaliteta), Å¡ume (koje pokrivaju oko 60 posto teritorije) i izvore mineralne vode. Oko 97 posto noćenja turista vezano je za primorje. Turizam je dominantni sektor crnogorske privrede. Od 2000–2015. godine Crna Gora je bilježila stalni rast turizma. TuristiÄ?ki izvoz predstavljao je blizu 60 posto ukupnog izvoza usluga Crne Gore 2013. godine. Emitivna turistiÄ?ka tržiÅ¡ta uglavnom su koncentrisana na region. Na Srbiju otpada gotovo jedna trećina svih turista koji su Crnu Goru posjetili 2013. godine, iza koje slijedi Rusija sa 15 posto i Bosna i Hercegovina sa 10 posto. Broj turista iz zemalja visokog dohotka kao Å¡to su Francuska, Italija i NjemaÄ?ka je daleko manji. Paralelno sa sve većom važnošću turizma za generisanje ekonomske dobiti, jako se povećao i pritisak na prirodu i životnu sredinu, prvenstveno na primorju. KritiÄ?na pitanja su neodgovarajuće upravljanje otpadom, nedovoljan kvalitet vode i haotiÄ?no urbanistiÄ?ko planiranje. PrikljuÄ?enost na kanalizacionu mrežu je povećana u primorskom regionu, ali joÅ¡ uvijek postoji znaÄ?ajan problem sa otpadnim vodama. One se netretirane ispuÅ¡taju u more ili poniru u zemlju iz buÅ¡nih cjevovoda. U mnogim opÅ¡tinama u srediÅ¡njem i sjevernom regionu otpadne vode se bilo ispumpavaju u rijeke i potoke ili se infiltriraju u zemlju. Pritisak na zemljiÅ¡te izazvan je i nekoordinisanim i neformalnim akumuliranjem otpada, posebno tokom turistiÄ?ke sezone. Postoji i znaÄ?ajan uticaj na kvalitet morske vode na plažama crnogorskog primorja. Na mnoge jedinstvene predjele i prirodne ljepote duž primorja i u planinskom podruÄ?ju utiÄ?e nekontrolisana gradnja stanova za odmor i turistiÄ?ke infrastrukture (UNECE 2007). Vlada prepoznaje turizam i lokalnu ekonomiju zasnovanu na turizmu za prioritete, kako to i stoji u Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine. Vizija te strategije je da se stvori turistiÄ?ki proizvod koji je zasnovan na integrisanom pristupu koji ukljuÄ?uje primorje i zaleÄ‘e, koji se vidi kao naÄ?in produženja turistiÄ?ke sezone van nekoliko ljetnih mjeseci, te da se potakne razvoj sjevernog i srediÅ¡njeg regiona. PodrÅ¡kom lancu vrijednosti u turizmu otvoriće se radna mjesta i potaći rast lokalnih snabdjevaÄ?a i MSP komplementarnih turistiÄ?koj privredi, ukljuÄ?ujući i sektor poljoprivrede. Poljoprivreda. Crna Gora je u velikoj mjeri poljoprivredna zemlja. Poljoprivredno zemljiÅ¡te Ä?ini 38 posto ukupne povrÅ¡ine, od Ä?ega je dvije trećine prekriveno paÅ¡njacima. Na primorju se proizvode masline i agrumi, sa proizvodnjom ranog povrća i rasprostranjenim stoÄ?arstvom na sjeveru. Poljoprivreda je daleko najveća djelatnost za ruralno stanovniÅ¡tvo. Ukupno 48.824 porodica stiÄ?e prihod u potpunosti ili dijelom od poljoprivrede. Proizvodnja hrane i poljoprivreda igraju relativno važnu ulogu u ekonomiji uglavnom u ruralnom podruÄ?ju, gdje samo primarni sektor obezbjeÄ‘uje oko 8 posto BDP-a, dok prerada poljoprivrednih prehrambenih proizvoda doprinosi manje od 1 posto BDP-a. Crna Gora ima priliku da poveća prihod od poljoprivrede i da otvori nova radna mjesta. Mogućnosti postoje prvenstveno u jednom nizu specifiÄ?nih sektora, tzv. niÅ¡a, kao Å¡to su vino i maslinovo ulje, organska proizvodnja, ljekovito bilje i zaÄ?ini, med i berba peÄ?urki i tartufa. Vrijednost izvoza peÄ?urki i Å¡umskog voća je 2013. godine iznosila 8,8 miliona US$, Å¡to predstavlja petu izvoznu robu u smislu vrijednosti izvoza. Ti netradicionalni proizvodi su radno intenzivni i Ä?esto donose dobrobiti siromaÅ¡nijim planinskim regionima. Poljoprivreda je možda i važnija nego Å¡to na to ukazuje zvaniÄ?na statistika. Prema Monstatu, u poljoprivredi je 2010. godine formalno zaposleno 2.347 osoba. MeÄ‘utim, prema poljoprivrednom popisu raÄ‘enom 2010. godine, u poljoprivredi je radio ekvivalent 46.473 godiÅ¡njih radnih jedinica, Å¡to govori da je tek 5 posto zaposlenosti u poljoprivredi formalno zaposlenje (Slika 59). Sa povećanjem poljoprivrednog izvoza za oko 4 posto godiÅ¡nje tokom proteklih 8 godina, poljoprivredni uvoz mnogo se brže povećavao (oko 16 posto godiÅ¡nje) Å¡to je dovelo do pogorÅ¡anja poljoprivrednog trgovinskog deficita sa 166 miliona US$ 2005. godine do Ä?etvorostrukog tog iznosa 2014. godine. Posmatrano kao procenat ukupnog deficita robne razmjene, poljoprivreda se povećala sa 21 posto na 27 posto tokom istog perioda. Crnogorska poljoprivreda pati od istih ograniÄ?enja koja se vide i u regionu. A to su: edukacija poljoprivrednika i 52 “Pravci razvoja Crne Gore za period 2015-2018. godinaâ€? definiÅ¡u Ä?etiri strateÅ¡ka sektora privrede: turizam, poljoprivreda, energetika i proizvodna industrija, u kojima teži da privuÄ?e investicije od preko 1,1 milijarde EUR u tom periodu. 47 njihova spremnost i sposobnost da usvajaju moderne tehnologije, veliÄ?ina zemljiÅ¡ta i povezane teÅ¡koće sa sprovoÄ‘enjem obligacionog prava u sluÄ?aju zakupa zemljiÅ¡ta, nespremnost da se udruže napori u okviru poljoprivrednih zadruga koje bi mogle unaprijediti kapacitet u smislu skladiÅ¡tenja, pakovanja, plasiranja na tržiÅ¡te i izvoza, klimatske promjene koje povećavaju rizike of katastrofalnih dogaÄ‘aja kao Å¡to su poplave, te u manjoj mjeri suÅ¡e, koje u kombinaciji sa planinskom morfologijom terena dovode u dugoroÄ?nim smislu do erozije tla. Kada se poredi poljoprivredna dodata vrijednost po hektaru za zemlje u regionu, Ä?ini se da poljoprivreda i dalje ima potencijal rasta (Slika 60). Osnovni izazovi za poljoprivredu odnose se na konkurentnost i integrisanost. U naÄ?elu, tokom tranzicije u zemlju gornjeg srednjeg dohotka, primarna poljoprivredna proizvodnja gubi znaÄ?aj u odnosu na poljoprivredno- preraÄ‘ivaÄ?ku industriju. Za to su potrebni sofisticiraniji lanci snabdijevanja i veće pridržavanje standarda kvaliteta kako na nivou proizvodnje, tako i na nivou prerade nego Å¡to je to trenutno sluÄ?aj u Crnoj Gori. Nadalje, blizina tržiÅ¡ta EU stavlja pritisak na crnogorski poljoprivredni sektor da se takmiÄ?i i na domaćem i na izvoznom tržiÅ¡tu. Taj pritisak će se samo povećavati sa ulaskom Crne Gore u EU. Kako bi bio konkurentan, agrobiznis/sektor poljoprivrede mora da se modernizuje. Otkrivena komparativna prednost (RCA) za prehrambene proizvode meÄ‘u najnižima je na Zapadnom Balkanu. PreraÄ‘ivaÄ?ka industrija gotovo da i ne postoji, a zemlja je opterećena usitnjenim zemljiÅ¡tem, nezainteresovanošću proizvoÄ‘aÄ?a da usvajaju moderne tehnologije, nedostatkom ukrupnjavanja, te loÅ¡om infrastrukturom za aktivnosti nakon žetve. Vjerovatno je da će se komparativna prednost steći samo sa proizvodima u odreÄ‘enim niÅ¡ama (recimo, maslinovo ulje, ljekovito bilje i specijalizovano voće). Takav razvoj odreÄ‘enih segmenata treba voditi vodeći raÄ?una o komplementarnosti sa razvojem sektora turizma i diverzifikacije prihoda od turizma. Vladi bi prioritet trebalo da predstavlja podrÅ¡ka lancu vrijednosti u turizmu, ukljuÄ?ujući i etno i zimski turizam. To može dovesti do otvaranja radnih mjesta i rasta Slika 60. Poljoprivredna dodata vrijednost po Slika 59. Podaci o zapoÅ¡ljavanju u poljoprivredi, hektaru obradivog zemljiÅ¡ta, 2006-12, prosjeÄ?ni polj. 2010. BDP u dolarima iz 2005. godine. 35,000 Albanija 30,000 Hrvatska 25,000 20,000 BJR Makedonija 15,000 Crna Gora 10,000 BIH 5,000 Srbija 0 Formal Informal Part-time 0 500 1,000 1,500 2,000 2,500 3,000 3,500 Izvor: Registri Poreske uprave i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, MONSTAT anketa radne snage (LFS) i poljoprivredni popis. Skrećemo pažnju da se dio radnog vremena raÄ?una na osnovu podataka o godiÅ¡njim radnim jedinicima minus podaci iz LFS. lokalnih snabdjevaÄ?a i MSP koja podržavaju turistiÄ?ku privredu. Privatni sektor i preduzetniÅ¡tvo 109. Ogromna većina firmi bavi se uslužnim djelatnostima i locirane su na jugu i u srediÅ¡njem dijelu zemlje. Ukupno 73 posto firmi se bavi uslužnim djelatnostima, u odnosu na 18 posto u proizvodnoj industriji i 9 posto u graÄ‘evinarstvu i drugim sektorima. U crnogorskoj privredi orijentisanoj ka turizmu posluje znaÄ?ajan broj hotela i restorana.53 Oko 60 posto firmi nalazi se u srediÅ¡njem regionu (koji ukljuÄ?uje i glavni grad). Na sjeverni region otpada svega 10 posto firmi, a sve preostale funkcioniÅ¡u na primorju. Sa mikro firmama na koje otpada oko 25 posto ukupne zaposlenosti, Crna Gora se nalazi na sredini skale zemalja. Na male firme (10-49 zaposlenih) otpada 28 posto zaposlenosti, Å¡to je najveći postotak meÄ‘u svim 53 Procjene sektora i lokacija ukljuÄ?uju BEEPS pondere za uzorkovanje kako bi se osigurala nacionalna reprezentativnost. 48 obuhvaćenim zemljama, mada to nije netipiÄ?na vrijednost u EU. ÄŒak i neke zemlje visokog dohotka, kao Å¡to su Austrija i NorveÅ¡ka imaju sliÄ?ne rezultate kao Crna Gora, sa 24 posto ukupne zaposlenosti koja potiÄ?e iz malih firmi. SliÄ?no tome, Crna Gora se ne izdvaja niti u smislu procenta zaposlenosti u srednjim (50-249 zaposlenih) ili velikim (250 + zaposlenih) firmama. 110. Crna Gora je jedina zemlja u bazi podataka Eurostata u kojoj udio velikih firmi u ukupnim prihodima nije veći od njihovog udjela u ukupnoj zaposlenosti. U principu, na velike firme (250+ zaposlenih) otpada nesrazmjerno veliki procenat ukupnih prihoda u odnosu na njihov udio u ukupnoj zaposlenosti. Na primjer, u Poljskoj na velike firme otpada samo 32 posto ukupne zaposlenosti, a 44 posto ukupnih prihoda. Tako u prosjeku najveće firme imaju najveću produktivnost rada, moguće zato Å¡to koriste viÅ¡e kapitala po radniku ili imaju veću ukupnu faktorsku produktivnost (TFP). U Crnoj Gori to nije sluÄ?aj, vjerovatno zbog prisustva malog broja velikih, neefikasnih državnih preduzeća. 111. PreduzetniÄ?ka dinamika Ä?ini se snažna. Slika 61 prikazuje odnos izmeÄ‘u gustine ulaska firmi (mjereno prosjeÄ?nim godiÅ¡njim brojem novih druÅ¡tava sa ograniÄ?enom odgovornošću koja se registruju na svakih 1.000 radno sposobnih stanovnika u periodu 2008–12. godina) i nivoa ekonomskog razvoja (mjereno prosjeÄ?nim per capita dohotkom u istom periodu). Crnogorska stopa gustine ulaska znatno je iznad onoga Å¡to bi se moglo oÄ?ekivati s obzirom na njen nivo dohotka. Iako je taj rezultat suprotan uporednim zemljama kao Å¡to su Letonija i Malta, postoje pokazatelji da je procenat malih i mikro preduzeća u ekonomiji visok u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana ili Baltika .54 To govori da problem ne predstavlja ulazak firmi, već njihov dovoljan rast da postanu (i opstanu kao) srednje ili velike firme. 112. Å to se tiÄ?e većine indikatora preduzetniÄ?ke aktivnosti, Crna Gora ima bolje rezultate od uporednih zemalja. Istraživanje poznato kao globalni monitor preduzetniÅ¡tva (GEM), u kom je Crna Gora uÄ?estvovala samo 2010. godine, mjeri stavove stanovniÅ¡tva, djelatnosti i karakteristike pojedinaca koji uÄ?estvuju u raznim fazama preduzetniÅ¡tva, kao i težnje koje ti preduzetnici imaju u pogledu svog biznisa. Crna Gora je prijavila veliki stepen percipiranja dobrih prilika za preduzetniÅ¡tvo (36 posto stanovniÅ¡tva) i sposobnosti za otpoÄ?injanje biznisa (71 posto), u odnosu na prosjek za IstoÄ?nu Evropu od 29,9, odnosno 50,6 posto. Povoljno percipiranje preduzetniÅ¡tva u Crnoj Gori upareno je sa visokim stepenom namjere da se u naredne tri godine otpoÄ?ne biznis (31,9 posto stanovniÅ¡tva), Å¡to nije bio sluÄ?aj u zemljama IstoÄ?ne Evrope (23,2 posto). Crna Gora je imala gotovo 15 posto stanovniÅ¡tva angažovanog u ranim fazama preduzetniÅ¡tva (TEA) (Slika 62) i oko 10,5 ženske populacije, Å¡to je iznad istoÄ?noevropskog prosjeka. Crnogorski preduzetnici obiÄ?no imaju visok status u zemlji i javni mediji prenose pozitivne priÄ?e o njihovom uspjehu, Å¡to su izjave koje je potvrdilo preko dvije trećine ispitanika u okviru GEM istraživanja, Å¡to je mnogo iznad prosjeka u regionu ili na Baltiku. Slika 62. Ukupna preduzetniÄ?ka aktivnost u Slika 61. Gustina ulaska i BDP per capita, 2008-12. ranoj fazi 16 30 Postotak stanovnika 18-64 koji su novi 14 poduzetnici ili vlasnici novog biznisa 12 25 Cyprus 10 Average entry density 8 20 6 4 15 2 Malta 0 10 Montenegro Latvia Bulgaria 5 Macedonia, FYR Slovenia BIH Lithuania Serbia Croatia Albania Greece 0 8.8 9.0 9.2 9.4 9.6 9.8 10.0 10.2 10.4 (ln) average GDP per capita at PPP 54 Istraživanje Svjetske banke o preduzećima (BEEPS). 49 Izvor: Stanje preduzetniÅ¡tva, Grupa Svjetske banke (WBGES). Izvor: Globalni monitor preduzetniÅ¡tva(GEM), 2010. 113. Crnogorske firme se suoÄ?avaju sa ograniÄ?enjima u pogledu pristupa kreditima. Relativno visok postotak crnogorskih firmi koje nisu podnijele zahtjev za odobravanje kredita tokom protekle godine kažu da im je kredit bio potreban (Slika 63). Uprkos pokazateljima o ograniÄ?enjima za pristup kreditima, udio bankarskih kredita u financiranju obrtnog kapitala i investicija je visok, a crnogorska preduzeća takoÄ‘e manje koriste svoja interna sredstva za finansiranje obrtnog kapitala (Slika 64). Visok udio internih sredstava obiÄ?no se tumaÄ?i kao znak problema sa kreditnom ponudom. Otuda, ovakav pokazatelj zbunjuje. Podaci ukazuju na to da se u Crnoj Gori relativno malo koriste poslovni krediti – zbir kredita od snabdjevaÄ?a i avansnog plaćanja od kupaca. Dodatni BEEPS podaci o korišćenju kredita od strane snabdjevaÄ?a ukazuju na to da ovakav obrazac pokreće avansno plaćanje od strane kupaca. Slika 63. Kreditna linija ili zajam (razlog Slika 64. Izvor obrtnog kapitala nepodnoÅ¡enja zahtjeva za kredit) 100% 100 90% No need 80% Other reason 80 70% 60% 60 50% 40% 40 30% 20 20% 10% 0 0% -20 Internal funds Bank Loan Trade credit Izvor: BEEPS 2013. 114. Procenat firmi od kojih se zahtijevalo da obezbijede kolateral za kreditnu liniju ili za zajam neznatno je iznad procenta u uporednim zemljama (Slika 65). Kada se zahtijeva kolateral, srednja vrijednost kolaterala kao postotak zajma takoÄ‘e je meÄ‘u najviÅ¡im u odnosu na uporedne zemlje. Kada se to kombinuje sa viÅ¡om stopom kredita za koje se zahtijeva kolateral, to ukazuje na to da se na firme u Crnoj Gori postavlja relativno visok zahtjev za kolateralom (Slika 66). Slika 66. Vrijednost kolaterala, kao postotak iznosa Slika 65. Pristup finansiranju kredita 100% 400 90% 80% 350 Montenegro 70% 300 60% Croatia 50% 250 Estonia 40% Latvia 200 30% Lithuania 150 20% 10% Slovenia 100 0% Balkans 50 Has Has Has line of Collateral checking or overdraft credit or a required 0 savings facility loan from a for the account financial most institution recent line of credit/ loan Izvor: BEEPS 2013. 115. MeÄ‘u privatnim firmama postoji ograniÄ?ena upotreba informaciono-komunikacionih 50 tehnologija i manje je vjerovatno da će firme biti inovativne. Tek 80 posto firmi koristi elektronsku poÅ¡tu kao naÄ?in komunikacije sa snabdjevaÄ?ima i klijentima, tek neÅ¡to preko 70 posto ima brzi internet, a manje od 30 posto ima svoje internet stranice (Slika 67). Manje od 15 posto firmi je uvelo novi proizvod u poslednje 3 godine, u odnosu na preko 36 posto na Balkanu. Manje od 12 posto je uvelo nove proizvodne metode u poslednje 3 godine, a manje od 9 posto je uvelo novu organizacionu/poslovodnu praksu ili strukturu tokom poslednje 3 godine. A izdvajanja za istraživanje i razvoj neznatno zaostaju za Balkanom sa 9,5 posto u odnosu na 11,3 posto (Slika 68). U stvari, ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj u zemlji iznose tek 0,45 posto BDP-a, od Ä?ega 75 posto potiÄ?e od vlade. Slika 67. OgraniÄ?ena upotreba interneta od strane Slika 68. Manje je vjerovatno da će firme biti firmi inovativne 100% 45% 90% 40% 80% 35% 30% Montenegro 70% Montenegro 25% Croatia 60% Croatia 20% Estonia 50% Estonia Latvia Latvia 15% 40% Lithuania Lithuania 10% 30% Slovenia Slovenia 5% Balkans Balkans 20% 0% 10% New Product New New R&D Spending in last 3 yrs Production/ Management 0% Supply Process Process in last Email High speed website in last 3 yrs 3 yrs internet Izvor: BEEPS 2013. Regulatorno okruženje za proizvode i radnu snagu 116. Crna Gora bilježi stalno unapreÄ‘enje lakoće poslovanja. Od 2008. godine u Crnoj Gori dolazi do stalnog unapreÄ‘enja ukupne lakoće poslovanja, popravivÅ¡i svoju poziciju za viÅ¡e od 50 mjesta. Crna Gora je 2016. godine bila na 46. mjestu (od 189) u globalnim okvirima, Å¡to je poboljÅ¡anje od 47. mjesta na kome se nalazila po Doing Business istraživanju 2015. godine (Slika 69) prvenstveno zahvaljujući reformi u oblasti graÄ‘evinskih dozvola, gdje su prepoznate aktivnosti koje imaju za cilj smanjenje trajanja procedura sa 158 na 154 dana i smanjenje troÅ¡kova. Crna Gora je ostvarila poboljÅ¡anje i u oblasti plaćanja poreza usljed pojednostavljenja procedura za kompanije time Å¡to je uveden elektronski sistem podnoÅ¡enja i plaćanja poreza na zarade. MeÄ‘utim, joÅ¡ postoji nekoliko oblasti u kojima Crna Gora može da unaprijedi stanje (Slika 70) u odnosu na region, kao i na EU. Slika 70. Srednji rang u deset oblasti koje se mjere u Slika 69. Lakoća poslovanja, 2016. Doing Business istraživanju, 2016 120 Rank 108 107 104 1-189 (most 100 91 restrictive) 81 180 75 77 80 72 160 68 68 140 60 120 42 100 40 36 31 30 80 20 60 40 0 20 2014 2015 2014 2015 2014 2015 2014 2015 2014 2015 2014 2015 2014 2015 0 Dealing with Enforcing Registering Paying Taxes Getting Macedonia Montenegro Eastern Albania Kosovo Serbia Bosnia and FYR Europe & Herzegovina Construction Contracts Property Electricity Central Asia Permits Average Montenegro Balkans (excl. Montenegro) Croatia EU10 Doing Business ranking Average DB 2015 rating for SEE6 EU15 Average DB 2015 rating for EU11 51 Izvor: Doing Business. 117. Podaci sa nivoa firmi iz istraživanja preduzeća (BEEPS) iz 2013. godine takoÄ‘e ukazuje na to da iako su odraÄ‘ene ozbiljne reforme u pogledu regulatornog okruženja, joÅ¡ ima prostora za unapreÄ‘enjem, posebno u sprovoÄ‘enju reformi i transparentnosti procedura. U prosjeku, oko 12 posto vremena poslovodstva se troÅ¡i na pitanja vezana za regulativu i podnoÅ¡enje zahtjeva za dozvole i licence. Relativno je Ä?esta pojava korupcije u izdavanju licenci i dozvola. Procenat ispitanika koji smatraju da postoji oÄ?ekivanje nezvaniÄ?nih plaćanja po pitanjima carinskih dažbina, poreza, licenci ili propisa relativno je visok, kao i samoprijavljeni sluÄ?ajevi da su od njih tražena neformalna plaćanja prilikom podnoÅ¡enja zahtjeva za licence ili dozvole. Tabela 9. „Najveće prepreke“ za rast firmi iz vizure samih privrednih druÅ¡tava Crna Hrvatska Estonija Letonija Litvanija Slovenija Balkan Gora Pristup finansiranju 9.2% 21.9% 10.9% 12.3% 13.5% 18.2% 10.8% Pristup zemljiÅ¡tu 1.2% 0.1% 1.6% 0.3% 1.5% 5.7% 1.2% Licence i dozvole za poslovanje 0.4% 1.2% 0.8% 0.1% 1.5% 0.8% 3.2% Korupcija 1.2% 4.6% 0.0% 1.0% 1.8% 4.3% 6.1% Sudovi 0.2% 4.9% 0.0% 0.3% 0.0% 6.3% 4.3% Kriminal, kraÄ‘a i nered 2.6% 3.5% 2.2% 0.2% 1.2% 0.2% 3.3% Carinski i trgovinski propisi 9.1% 3.2% 0.8% 0.1% 3.5% 0.0% 4.9% ElektriÄ?na energija 2.5% 0.5% 7.1% 0.2% 0.9% 0.9% 2.9% Neodgovarajuće edukovana radna snaga 2.7% 3.5% 9.2% 13.1% 10.7% 0.9% 2.5% Propisi o radu 4.3% 5.6% 5.0% 2.5% 3.3% 6.5% 2.1% PolitiÄ?ka nestabilnost 7.1% 8.7% 2.8% 9.9% 7.0% 16.0% 23.4% Prakse konkurenata u neformalnom 18.1% 10.6% 21.4% 6.2% 22.1% 7.1% 12.6% sektoru Administriranje poreza 2.5% 3.2% 2.1% 7.3% 1.2% 12.1% 4.5% Poreske stope 38.1% 27.9% 30.8% 44.1% 30.4% 19.7% 17.0% Saobraćaj 1.0% 0.7% 5.3% 2.5% 1.6% 1.3% 1.2% Izvor: BEEPS 2013. 118. Regulativa tržiÅ¡ta proizvoda zaostaje za OECD i većinom malih država EU. Državna kontrola i prepreke trgovini i investicijama i dalje su visoke. Visok je procenat i rasprostranjenost javnog vlasniÅ¡tva i slab pristup informacijama za strance. Domaći propisi nisu usaglaÅ¡eni sa meÄ‘unarodnim standardima (Slika 71), a harmonizacija sa pravnom tekovinom EU bi trebalo da pomogne u rjeÅ¡avanju tog problema na srednji rok. Slika 71. Agregatni skor regulacije tržiÅ¡ta proizvoda, 2013. Score: 0-6 (most restrictive) 3.5 3.0 2.5 2.0 OECD average 1.5 1.0 0.5 0.0 Portugalija Austrija Hrvatska Kina Brazil Turska Rusija Kipar Å vedska Irska Latvija Francuska Luksmeburg Kanada ÄŒeÅ¡ka Finska SAD Izrael Poljska Crna Gora Bugarska Svicarska NorveÅ¡ka Island Japan Belgija Meksiko MaÄ‘arska SlovaÄ?ka Australija Danska Indija Južna Afrika Koreja GrÄ?ka Slovenija Rumunija UK Malta ÄŒile NjemaÄ?ka Estonija Novi Zeland Litvanija Å panija Italija Holandija 52 Napomena: PMR indikator ukljuÄ?uje indikatore: (i) državne kontrole; (ii) barijera za preduzetniÅ¡tvo; i (iii) barijera za trgovinu i ulaganja. Izvor: OECD. 119. Radni propisi bi mogli da budu fleksibilniji. Postupke zapoÅ¡ljavanja i otpuÅ¡tanja ometaju propisi, ali se to ometanje smatra umjerenim.55 Crnogorski poslodavci vide propise o radu manje striktnim nego njihove kolege u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili Srbiji, ali ih smatraju rigoroznijim nego poslodavci u Irskoj, BJR Makedoniji, Ujedinjenom Kraljevstvu ili Danskoj (Slika 72). Å to je najvažnije, percepcija propisa od strane poslodavaca, a ne “objektivnoâ€? stanje opredjeljuje odluke firme o zapoÅ¡ljavanju i otpuÅ¡tanju radnika. Otuda su subjektivne percepcije poslodavaca najrelevantniji indikator stvarnog uticaja propisa koji Å¡tite zaposlenje (EPL). Prema procjenama koje daje Institut za prouÄ?avanje rada (IZA), EPL u Crnoj Gori su relativno rigorozni, a indeks se nalazi na sredini skale za region Evrope i Centralne Azije (Slika 73).56 MeÄ‘utim, EPL indeks za Crnu Goru koji iznosi 2,2 iznad je prosjeka u OECD zemljama koji iznosi 1,9. EPL u Crnoj Gori su i strožiji nego u nizu zemalja u tranziciji, ukljuÄ?ujući i ÄŒeÅ¡ku Republiku, Bugarsku, MaÄ‘arsku i SlovaÄ?ku. Otuda, i dalje postoji znaÄ?ajan prostor za unapreÄ‘enje fleksibilnosti tržiÅ¡ta rada u Crnoj Gori.57 Slika 73. Propisi za zaÅ¡titu zaposlenja (EPL) u Crnoj Slika 72. Prakse zapoÅ¡ljavanja i otpuÅ¡tanja Gori 7 OECD EPL Index 6 2007 Mac 5 Rom Lit Cro 4 Lat BiH Slv Mld 3 Ukr Est Srb 2 Mne Aze Pol Kyr 1 Arm Alb Cze 0 Rus Bul Macedonia, FYR Bulgaria BIH Serbia Albania Italy Slovak R. France Austria Finland Romania Montenegro Latvia Hungary Denmark Croatia Spain Germany Czech R. Poland Greece Malta Cyprus UK Slovenia Portugal Netherlands Ireland Belgium Luxembourg Lithuania Sweden Estonia Hun Slk Kaz Geo 0 1 2 3 EPL index (0-6) Source: IZA Napomena: Rezultati istraživanja miÅ¡ljenja direktora Izvor: Institut za prouÄ?avanje rada (IZA). Izvor: Globalni izvjeÅ¡taj o konkurentnosti 2015- 2016, Svjetski ekonomski forum. 120. Visoki su monetarni, ali umjereni proceduralni troÅ¡kovi za tehnoloÅ¡ke viÅ¡kove. Prema Doing Business indikatorima Svjetske banke, monetarni troÅ¡kovi otpuÅ¡tanja kao tehnoloÅ¡kih viÅ¡kova relativno su visoki u Crnoj Gori, dok su proceduralni troÅ¡kovi priliÄ?no niski. Ako se koristi isti pristup kao i u metodologiji Doing Business istraživanja, crnogorski poslodavci moraju da isplate 28 sedmiÄ?nih zarada u sluÄ?aju radnika koji se proglase za tehnoloÅ¡ke viÅ¡kove, u odnosu na 13 sedmiÄ?nih zarada u Poljskoj i 8 sedmiÄ?nih zarada u Rumuniji (Slika 74). 58 U nizu zemalja (npr. BiH, Hrvatska, MaÄ‘arska, Slovenija) obavezna otpremnina je i dalje veća nego u Crnoj Gori. TehnoloÅ¡ki viÅ¡kovi, posebno grupna otpuÅ¡tanja, 55 Treba konstatovati da subjektivne percepcije striktnosti EPL nisu nužno u skladu sa objektivnim indikatorima. Poslodavci mogu smatrati da su radni propisi opterećujući, dok objektivni indikatori mogu ukazivati da su fleksibilni (primjer za to je Bugarska). Razlog tome može biti to da su objektivni indikatori djelimiÄ?ni i ne pokrivaju sve aspekte regulatornog okruženja. Možda postoje važna ograniÄ?enja fleksibilnosti koja svog odraza ne nalaze u dostupnim objektivnim indikatorima. 56 IZA je privatni nezavisni institut za ekonomska istraživanja koji se bavi analizama globalnih tržiÅ¡ta rada. 57 Taj indeks je izraÄ?unat 2007. godine, pa tako ne odražava najnovije izmjene zakona o radu. 58 Otpremnina inaÄ?e iznosi 1/3 prosjeÄ?ne zarade po godini staža kod istog poslodavca. 53 veoma su skupi na druge naÄ?ine. Mogu da sprjeÄ?avaju prestrukturiranje preduzeća i ograniÄ?avaju zapoÅ¡ljavanje (otpremnina predstavlja implicitni troÅ¡ak po osnovu radne snage). Proceduralni troÅ¡kovi otpuÅ¡tanja radnika niži su u Crnoj Gori nego u većini drugih evropskih zemalja (Slika 75). Ti troÅ¡kovi ukljuÄ?uju najavu otpuÅ¡tanja, konsultacije sa sindikatima, preventivne mjere i potencijalno odobrenje treće strane (npr. zavoda za zapoÅ¡ljavanje). Tako se Ä?ini da je otpuÅ¡tanje radnika relativno lako u Crnoj Gori, mada je teže nego u nizu zemalja, ukljuÄ?ujući Bugarsku, ÄŒeÅ¡ku Republiku i MaÄ‘arsku.59 Slika 74. Monetarni troÅ¡kovi otpuÅ¡tanja Slika 75. Proceduralni troÅ¡kovi otpuÅ¡tanja Redundancy costs Difficulty of redundancy index (0-100) weeks of salary (2009) 2010 60 80 70 50 60 40 50 40 30 30 20 20 10 10 0 0 Izvor: Doing Business istraživanje Svjetske banke, 2010; proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. 121. Iako je otpuÅ¡tanje lako, prema istraživanju preduzeća neodgovarajuće vjeÅ¡tine radne snage predstavljaju prepreku za rast novih firmi. To Slika 76. TeÅ¡koća popunjavanja upražnjenog radnog se posebno odnosi na relativno mali segment mjesta firmi (oko 10 posto) koje su uglavnom moderne i Reasons why hiring workers was difficult inovativne (Slika 76). InaÄ?e, dva skoraÅ¡nja 100% istraživanja firmi (2013/14) imaju istovjetne 90% 9 14 nalaze da ogromna većina crnogorskih 80% 15 6 Working conditions poslodavaca ne vidi vjeÅ¡tine radnika kao 70% prepreku za djelatnost firmi niti mnogo nailaze na 60% 28 Lack of experience 45 probleme kada pokuÅ¡avaju da zaposle nove 50% Lack of skills radnike. Poslodavci traže ne samo tehniÄ?ke 40% Few applicants kompetencije specifiÄ?ne za odreÄ‘eno radno 30% mjesto, već i odgovarajuće druÅ¡tveno- 20% 48 36 bihevioralne i kognitivne vjeÅ¡tine koje su 10% podjednako važne za zapoÅ¡ljivost. Mladim 0% Professionals Skilled manual radnicima obiÄ?no nedostaju neke od osnovnih Izvor: Rutkowski (2014). vjeÅ¡tina potrebnih za zapoÅ¡ljivost. VjeÅ¡tine koje nedostaju svrÅ¡enim studentima i srednjoÅ¡kolcima najÄ?ešće su drugi jezik, liderstvo i inicijativa, kreativno i kritiÄ?ko promiÅ¡ljanje i napredne tehniÄ?ke vjeÅ¡tine. Manjak globalnih tržiÅ¡no-orijentisanih konkurentnih vjeÅ¡tina odražava se i u malom broju ljudi iz Crne Gore koji rade online kao slobodni saradnici (frilenseri, eng. freelancer) u odnosu na ukupno stanovniÅ¡tvo Crne Gore i njihove niže zarade tokom Ä?itavog radnog vijeka u odnosu na JIE6. 122. Prihvat u Crnoj Gori poslova slobodnih saradnika koje omogućava IKT mogao bi se dodatno 59 Taj indeks predstavlja tek aproksimativnu mjeru stvarnih proceduralnih troÅ¡kova otpuÅ¡tanja radnika jer po svojoj prirodi ne uzima u obzir sve faktore koji utiÄ?u na troÅ¡kove (kao Å¡to je sprovoÄ‘enje, snaga sindikata, sudske odluke, vlasniÅ¡tvo i veliÄ?ina firme, politiÄ?ki pritisci ili druÅ¡tvene norme). 54 iskoristiti kako bi postao presudan za rjeÅ¡avanje nezaposlenosti meÄ‘u osjetljivim kategorijama kao Å¡to su mladi ljudi, žene i nezaposleni u ruralnim sredinama. U Crnoj Gori je registrovano 649 korisnika na eLance online platformi (ili ~0,26 posto ukupne radne snage) (Slika 77). PoreÄ‘enja radi, u Srbiji broj eLance korisnika iznosi 0,59 posto ukupne radne snage, a u BJR Makedoniji 0,60 posto. Rad koji omogućava IKT (online) nudi fleksibilne radne aranžmane, mogućnosti za razvijanje novih vjeÅ¡tina i rad u multikulturnom okruženju. Svjetski ekonomski forum stavlja Crnu Goru ispred drugih zemalja u regionu u smislu IKT vjeÅ¡tina. Istovremeno, treba pomenuti da online poslovi nisu nužno vezani za informacione tehnologije (npr. web-design, programiranje softvera, editovanje video sadržaja, itd.) Å¡to omogućava uÄ?ešće na virtuelnom tržiÅ¡tu rada onim slobodnim saradnicima koji imaju Å¡iroku lepezu vjeÅ¡tina, ukljuÄ?ujući i ljude sa nižim setovima vjeÅ¡tina (prepis, prevod manjih dijelova teksta, tagovanje fotografija, itd.) ili one koji imaju neusklaÄ‘ene vjeÅ¡tine za dostupna zanimanja usljed preorjentisanja ekonomije sa industrije na uslužne djelatnosti. Slika 77. Online slobodni saradnici, postotak radne snage i njihove zarade tokom radnog vijeka, decembar 2014. 0.7% 3000 0.603% 0.591% 2467.54 0.6% 2500 0.5% 0.461% 2000 0.4% 0.374% USD % 1500 0.3% 0.258% 0.270% 0.224% 0.238% 0.179% 732.09 0.174% 1000 0.2% 634.24 395.87 0.127% 260.4 175.47 337.69 500 0.1% 163.8 239.37 228.26 214.37 0.0% 0 Number of registered users as percentage of the total labor force, % (lhs) Lifetime earnings per registered user, USD (rhs) Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci na osnovu https://www.elance.com/q/freelance-talent-report-2012. Ljudski kapital Demografija, migracije, uÄ?ešće u radnoj snazi i rod 123. Crna Gora je mala multietniÄ?ka država. Na osnovu popisa iz 2011. godine, Crna Gora ima 620.029 stanovnika. Najmnogoljudniji gradovi su Podgorica (185.937), NikÅ¡ić (72.443) i Bijelo Polje (46.051). Å to se tiÄ?e vjerske i etniÄ?ke strukture, Crna Gora se sastoji od Crnogoraca (45,0 posto), Srba (28,7 posto), BoÅ¡njaka (8,7 posto), Albanaca (4,9 posto), Muslimana (3,3 posto), Roma (1,0 posto), Hrvata (1 posto) i drugih etniÄ?kih grupa (7,4 posto)60. Većina stanovnika su pravoslavne vjeroispovijesti (72,1 posto). Govori se mnogo jezika, mada je crnogorski službeni jezik. 124. Crna Gora je postala destinacija za radnike migrante. Tokom Ä?itavog XX vijeka Crna Gora je uglavnom doživljavala iseljavanje, gdje su crnogorski državljani odlazili u bogatije republike u okviru Jugoslavije. Nakon nezavisnosti, Crna Gora je postala neto imigraciona zemlja. Kao posljedica manjka odreÄ‘enih profesija i sektora, tokom proteklih deset godina dolazi do znaÄ?ajnog sezonskog priliva uglavnom slabo kvalifikovane radne snage. Prema podacima Zavoda za zapoÅ¡ljavanje, ta brojka je dostigla svoj vrhunac 2008. godine sa 64.150 sezonskih radnika, sa padom na 17.108 sezonskih radnika 2009. godine kada je zemlja bila pogoÄ‘ena globalnom krizom. Većina sezonskih radnika dolazi iz Srbije (42 posto), Bosne i Hercegovine (27 posto) i Makedonije (23 posto). Rade uglavnom u turizmu i ugostiteljstvu (29 60 MONSTAT, Popis iz 2011. godine. Kako je već konstatovano, u popisu je vjerovatno potcijenjen broj romske populacije. 55 posto), graÄ‘evinarstvu (28 posto) i poljoprivredi (7 posto).61 125. Niska stopa nataliteta i povećani oÄ?ekivani životni vijek dovode do stanovniÅ¡tva koje brzo stari. Crna Gora ima stopu nataliteta ispod proste reprodukcije od 1,7 i povećanje oÄ?ekivanog životnog vijeka. Tako je 2011. godine 12,8 posto stanovniÅ¡tva imalo 65 i viÅ¡e godina, 20,6 posto je imalo manje od 15 godina, a bilo je 66,6 posto radno sposobnog stanovniÅ¡tva (Slika 78). Koeficijent ekonomske zavisnosti usljed starosti (definisan kao koeficijent stanovniÅ¡tva od 65 i viÅ¡e godina u odnosu na one uzrasta od 20 do 64 godine) povećao se sa 12 posto 1985. godine na blizu 21 posto 2013. godine, a oÄ?ekuje se da će se dalje pogorÅ¡avati na oko 37 posto do 2050. godine (Slika 79). Dok je 2010. godine na svakih 10 radno sposobnih stanovnika bilo 1,8 ljudi preko 65 godina starosti, 2030. godine će ih biti 2,8. Time smanjenje visoke stope nezaposlenosti mladih i povećanje uÄ?ešća u radnoj snazi postaju urgentni prioriteti javnih politika, i to kako Å¡to se tiÄ?e: (i) sprjeÄ?avanja dramatiÄ?nog smanjenja ponude radne snage, tako i (ii) finansiranja troÅ¡kova penzija i zdravstvene zaÅ¡tite. Slika 78. Ukupno stanovniÅ¡tvo po uzrasnim Slika 79. Ukupno stanovniÅ¡tvo po uzrasnim grupama i rodu, 2010. grupama, 1950-2100. Izvor: UN (2014), Izgledi za svjetsku populaciju: Revizija iz 2012. godine 126. Migracioni trendovi dodatno pogorÅ¡avaju fenomen starenja stanovniÅ¡tva. Prema podacima UN, neto stopa migracija je preÅ¡la od izraženo negativne (-6.9 posto) u periodu 1995-2000. na -1,1 posto u periodu 2005-2010. godina sa viÅ¡im neto stopama migracija meÄ‘u bolje obrazovanim stanovniÅ¡tvom aktivne životne dobi, Å¡to te trendove Ä?ini težim. MeÄ‘utim, doznake radnika iz inostranstva (prema zvaniÄ?nim podacima oko 4 posto BDP-a) mogu predstavljati destimulans za uÄ?ešće u radnoj snazi starijih i lica u ruralnim podruÄ?jima. Interne migracije unutar Crne Gore bile su jako intenzivne tokom protekle dvije decenije, uglavnom iz ruralnih u urbana podruÄ?ja i iz nedovoljno razvijenog sjevernog regiona u razvijeniji srediÅ¡nji region i primorje. Slika 80. Promjena stope zavisnosti 61 Grecic i Kaludjerovic 2012. 56 127. Stopa zavisnosti u sjevernom regionu se najbrže povećava usljed migracija radno sposobnog stanovniÅ¡tva. Interne migracije uglavnom se deÅ¡avaju iz ruralnih u urbana podruÄ?ja i sa sjevera u srediÅ¡nji i južni region. Prema popisu i administrativnim izvorima, od 2006. do 2011. godine koeficijent ekonomske zavisnosti u Plužinama povećao se za 5 procentnih poena, dok je u NikÅ¡iću, Podgorici i drugim opÅ¡tinama u srediÅ¡njem regionu doÅ¡lo do opadanja stope zavisnosti (Slika 80). 128. Postoji velika rezerva nedovoljno iskorišćene radne snage usljed neaktivnosti. ViÅ¡e od polovine žena aktivne životne dobi je van radne snage, uglavnom zbog ProraÄ?uni zaposlenih u SB na osnovu zvaniÄ?nih porodiÄ?nih obaveza. U Crnoj Gori, 55 posto žena je van Izvor: statistiÄ?kih podataka. radne snage, u odnosu 45 muÅ¡karaca. Taj fenomen je izraženiji u ruralnim podruÄ?jima, gdje je stopa neaktivnosti žena 67 posto, 27 procentnih poena viÅ¡e nego u sluÄ?aju muÅ¡karaca. Ekonomska neaktivnost je posebno visoka kod mladih i starijih ljudi. Dok u sluÄ?aju mladih žena i muÅ¡karaca do neaktivnosti dolazi zbog uÄ?ešća u obrazovanju, razlozi u sluÄ?aju starijih generacija se znaÄ?ajno razlikuju po rodu (Slika 81). PorodiÄ?ne obaveze su glavni razlog za neaktivnost žena, dok su obrazovanje (u starosnoj grupi 25-34), porodiÄ?ne obaveze (starosna grupa 35-44) i prijevremeno penzionisanje (starosna grupa 45-54) su glavni razlozi za neaktivnost muÅ¡karaca. Ljudi koji su otiÅ¡li u prijevremenu penziju Ä?ine najveći dio neaktivne populacije izmeÄ‘u 55 i 64 godina starosti. Penzionisanje joÅ¡ i ranije poÄ?inje za muÅ¡karce, sa oko 40 posto neaktivnih muÅ¡karaca izmeÄ‘u 45 i 54 godina života koji su penzioneri. ÄŒini se da obeshrabrenost predstavlja veći problem za muÅ¡karce nego za žene. Slika 81. Neaktivnost usljed porodiÄ?nih obaveza: po nivou obrazovanja i po godinama starosti 60 57.9 60 70 66.1 57.9 50 50 60 49.4 57.6 45.6 52.9 50 40 40 35.5 40 30 31.0 30 30 31.2 18.3 21.3 20 20 17.1 14.5 20 17.2 9.7 10.1 10 7.5 10 7.0 10 4.5 0 0 0 Primary Vocation SecGen SecTech Tertiary 15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 Men Women Men Women Napomena: IskljuÄ?ene su osobe preko 64 godine starosti. Izvor: LFS (2013) 129. Prijevremeno penzionisanje je glavni razlog za neaktivnost meÄ‘u starijim radnicima. Penzioneri Ä?ine 70 posto neaktivnih muÅ¡karaca i 55 posto neaktivnih žena od 55-64 godina (Slika 82). To znaÄ?i da se mnogi radnici, posebno muÅ¡karci, penzioniÅ¡u prije 65. godine kao zvaniÄ?nog vremena za odlazak u penziju. To odražava Ä?injenicu da postoje joÅ¡ mnogi putevi za prijevremeno povlaÄ?enje iz radne snage dok i sam crnogorski penzioni sistem stimuliÅ¡e prijevremeno penzionisanje.62 Razlozi za neaktivnost muÅ¡karaca najboljeg doba (25-54 godine) manje su jasni. Jedan od tri neaktivna muÅ¡karca i jedna od Ä?etiri neaktivne žene u najboljim godinama neaktivni su iz razloga koje nije lako utvrditi. Samo se može pretpostaviti da su neki meÄ‘u njima zaposleni u neformalnom sektoru, ali da ne otkrivaju svoj status 62 Svjetska banka (2012). 57 zaposlenja. To se Ä?ini vrlo vjerovatnim s obzirom na to da je veliÄ?ina neformalnog sektora ozbiljno potcijenjena u crnogorskoj anketi radne snage. Slika 82. MuÅ¡karci koji napuÅ¡taju tržiÅ¡te rada zbog Slika 83. Vrsta zanimanja na poslednjem radnom prijevremenog penzionisanja mjestu Razlozi za neaktivnost - muskarci 100 90 100% 80 12 12 90% 70 4 32 6 80% 0 Drugi razlozi 60 70% 50 Obeshrabrenost 60% 14 40 Penzionisanje 50% 30 80 16 70 Obrazovanje 40% 20 Briga o drugima 10 30% 15 Bolest 0 20% 11 UE MargAttac Inactive 10% 0 12 4 Military Professionals Technicians 3 7 0% 1 Clerks SalServ Craft 20-24 25-54 55-64 Operators Others Age groups Izvor: LFS, proraÄ?uni zaposlenih u SB. 130. Obeshrabrenost je jedan od izraženih razloga za neaktivnost muÅ¡karaca u najboljim godinama. Ljudi se povlaÄ?e iz radne snage jer se njihova potraga za poslom pokazala bezuspjeÅ¡nom. ViÅ¡e ne vjeruju da ima raspoloživih poslova. To se podjednako odnosi i na muÅ¡karce i na žene. ÄŒak 14 posto muÅ¡karaca i 10 posto žena u najboljim godinama su ekonomski neaktivni jer su obeshrabreni manjkom mogućnosti za pronalaženje posla. Otuda su snažnija tražnja za radnom snagom i povećanje ponude radnih mjesta neophodni preduslov za veću stopu uÄ?ešća u radnoj snazi. Prema sektoru zaposlenja poslednjeg radnog mjesta, viÅ¡e od polovine nezaposlenih ili marginalno povezanih (ne traže posao, ali bi voljeli da rade) dolaze iz vojne službe ili prodaje. Oko 67 posto neaktivne populacije bilo je u vojnoj službi (Slika 83). 131. Postoji i nedovoljno iskoriÅ¡tena rezerva radne snage meÄ‘u ženama. Veći obim obaveza u brizi oko djece vezuje se za znaÄ?ajno niže stope zaposlenosti, posebno meÄ‘u ženama koje primaju socijalnu pomoć i djeÄ?iji dodatak. Vjerovatno je da će skoraÅ¡njim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i djeÄ?ijoj zaÅ¡titi kojim se predviÄ‘a doživotna naknada za majke sa troje i viÅ¡e djece u iznosu od 70 posto prosjeÄ?ne neto zarade u Crnoj Gori (uslov za ostvarenje naknade je 25, odnosno 15 godina staža za majke sa troje, Ä?etvoro i viÅ¡e djece) stope zaposlenosti i uÄ?ešća žena i dalje opadati. OÄ?ekuje se da će se žene koje ostvare pravo na naknadu povući iz radne snage u trenutku kada Crna Gora treba da preduzima proaktivne mjere na rjeÅ¡avanju problema starenja stanovniÅ¡tva. Stopa zaposlenosti meÄ‘u korisnicama mreža socijalne sigurnosti daleko je niža sa prisustvom male djece uzrasta 0–5 godina (15 posto) nego meÄ‘u korisnicama koje nemaju zavisnih lica (28 posto) (Slika 84). Sa druge strane, prisustvo mlaÄ‘ih zavisnih lica nije vezano uz niže stope zaposlenosti u sluÄ?aju muÅ¡karaca korisnika mreža socijalne sigurnosti. ÄŒini se da je odnos izmeÄ‘u prisustva zavisnih lica i smanjenja zaposlenosti daleko slabiji za žene iz opÅ¡te populacije, Ä?ak i za siromaÅ¡ne žene koje nisu korisnice socijalnih davanja. Pojedinci sa viÅ¡im dohotkom imaju pristup većem broju usluga podrÅ¡ke, ukljuÄ?ujući i brigu o djeci, nego domaćinstva koja su korisnici socijalne pomoći. Gotovo polovina žena u najboljim godinama za rad ukazuju na to da su obaveze voÄ‘enja brige o nekome glavni razlog njihove neaktivnosti, kao i 23 posto starijih žena. To pokazuje da kljuÄ? većeg uÄ?ešća žena u radnoj snazi leži u izgradnji institucija za brigu o djeci i o starijima na duži rok. Takav razvoj imao bi dvostruki efekat time Å¡to bi, sa jedne strane, oslobodio žensku radnu snagu, a sa druge bi se otvarala nova Slika 84. Stopa zaposlenosti žena koje žive sa osobom Slika 85. Mladi ljudi koji nisu u zaposlenju, na kojoj je potrebna njega, 2011. Å¡kolovanju ili obuci (NEET) radna mjesta. 58 SA 100% 18.8 beneficiaries 7.1 90% SA + CA 20.9 80% 42 beneficiaries 14.6 70% 54 SSN 27.6 60% beneficiaries 14.6 50% Nonbeneficiari 22.3 40% es poor 22.0 30% 58 46 Work-able 42.9 20% population 35.1 10% 0 20 40 60 0% Percentage employed MuÅ¡karci Žene No dependent Children 0-5 Traze posao Neaktivni Napomena: SA=socijalna pomoć. CA=djeÄ?iji dodatak. SSN= mreže Izvor: LFS iz 2013. godine, proraÄ?uni zaposlenih u socijalne sigurnosti (ukljuÄ?uje SA, CA, invalidninu i stipendije). Svjetskoj banci. “Work-ableâ€? ukljuÄ?uje sve radno sposobne pojedince starosti od 15– 64 godine koji nisu hendikepirani niti u obrazovanju ili obuci. “Poorâ€? se odnosi na pojedince u donjih 20 posto ukupne distribucije potroÅ¡nje. Izvor: HBS podaci za Crnu Goru 2011. Okvir 6. Destimulativne karakteristike socijalne pomoći Postoje implicitnu destimulansi u osmiÅ¡ljavanju programa socijalne pomoći, dok je malo vjerovatno da visoke graniÄ?ne poreske stope imaju znaÄ?ajan uticaj na odluke o zaposlenju. Kao Å¡to je to sluÄ?aj sa mnogim zemljama u regionu IstoÄ?ne Evrope i Centralne Azije, program socijalne pomoći je osmiÅ¡ljen tako da se svaki dodatni euro koji korisnik zaradi oduzima od iznosa pomoći. Pomoć se izraÄ?unava kao razlika izmeÄ‘u odreÄ‘enog praga prihoda i neto dohotka porodica korisnika. Kao rezultat toga, ispod tog praga nema finansijskog stimulansa da porodica zaraÄ‘uje dodatni prihod jer će se automatski oduzeti od pomoći koju primaju. Takav sistem ima 100 posto graniÄ?nu efektivnu poresku stopu (METR)63 Slika 86 prikazuje da je graniÄ?na efektivna poreska stopa 100 posto za porodicu sa dvoje djece i jednom osobom koja donosi zaradu do otprilike 20 posto prosjeÄ?ne zarade, kada takva porodica viÅ¡e nema pravo na socijalnu pomoć. Za porodicu sa dvoje djece i jednom osobom koja zaraÄ‘uje, socijalna pomoć se povlaÄ?i na nivou koji je manji nego minimalna zarada za puno radno vrijeme. 64 To je sluÄ?aj i sa drugim vrstama domaćinstava. Otuda nije vjerovatno da te visoke graniÄ?ne efektivne poreske stope imaju znaÄ?ajan uticaj na odluku o zaposlenju, ali u teoriji, mogle bi da oslabe podsticaje za uzimanje posla na dio radnog vremena, povremenih ili sezonskih poslova na nivoima koji su ispod praga socijalne pomoći. DjelimiÄ?no ili potpuno zanemarivanje takve zarade u svrhu testa prihoda za potrebe socijalne pomoći moglo bi znaÄ?ajno da poboljÅ¡a vezanost korisnika socijalne pomoći za formalno tržiÅ¡te rada. U odsustvu takve mogućnosti, najvjerovatnije će naći takvo zaposlenje u neformalnom sektoru. Osiguranje od nezaposlenosti ne predstavlja znaÄ?ajan destimulans za rad. Destimulans za rad mjeri se „zamkom nezaposlenosti“, implicitnim porezom po povratku na posao nezaposlenih lica koja dobijaju naknadu za nezaposlene. U Crnoj Gori, prosjeÄ?na efektivna poreska stopa za prelazak sa nezaposlenosti na rad dosljedno je niža nego od prosjeka u drugim zemljama u regionu i u EU1065 i EU1566. SkoraÅ¡nje reforme naknade za nezaposlenost znaÄ?ajno su smanjile izdaÅ¡nost i trajanje naknade za većinu nezaposlenih (ISSP 2012). 63 METR se definiÅ¡e kao (1 – Δne/Δge) gdje je Δne jednak promjeni neto zarade, a Δge je promjena u bruto zaradi kod domaćinstva, gdje je graniÄ?na promjena 1 posto od prosjeÄ?ne zarade. 64 Minimalna mjeseÄ?na (176 radnih sati) zarada za osobu zaposlenu na puno radno vrijeme ne može biti manja od 30 posto od prosjeÄ?ne zarade u prethodnom polugodiÅ¡njem periodu. To se razlikuje od minimalne cijene rade (standard minimalne plate), koji iznosi €55. 65 EU10 Ä?ini sledećih 10 zemalja: Bugarska, ÄŒeÅ¡ka Republika, Estonija, MaÄ‘arska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija, SlovaÄ?ka i Slovenija. 66 EU15 Ä?ini sledećih 15 zemalja: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, NjemaÄ?ka, GrÄ?ka, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Portugalija, Å panija, Å vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. 59 Slika 86. Poresko opterećenje i efektivne poreske stope za par sa dvoje djece i jednom osobom koja donosi zaradu u Crnoj Gori, 2012. Napomena: Minimalna zarada odgovara vrijednosti od otprilike 30 posto prosjeÄ?ne zarade, Å¡to je zakonski minimum za lice zaposleno na puno radno vrijeme. Poresko opterećenje se definiÅ¡e kao proporcionalna razlika izmeÄ‘u troÅ¡kova radnika po poslodavca (zarada i doprinosi za socijalno osiguranje, odnosno ukupna cijena rada) i iznosa neto zarade koju radnik dobija (zarade minus porez na dohodak fiziÄ?kih lica i doprinosi za socijalno osiguranje, plus bilo koje dostupne porodiÄ?ne naknade). METR se definiÅ¡e kao (1 – Δne/Δge) gdje je Δne jednak promjeni neto zarade, a Δge je promjena u bruto zaradi kod domaćinstva, gdje je graniÄ?na promjena 1 posto od prosjeÄ?ne zarade. AETR se definiÅ¡e kao (1 – Δne/Δge) gdje je Δne jednako promjeni u neto zaradi, a Δge je promjena bruto zarade domaćinstva, gdje je ukupna promjena od 0 do x posto prosjeÄ?ne zarade (od 1 do 100 posto, kako je naznaÄ?eno na x osi). Izvor: Svjetska banka (2013a). 132. Postoji i znaÄ?ajan procenat mladih ljudi u Crnoj Gori koji nisu niti u obrazovanju nitu u zaposlenju. Stopa tih tzv. NEET je 17 posto, Å¡to znaÄ?i da jedna od Å¡est mladih osoba (15-24) besposlena. NEET stopa u Crnoj Gori je za 5 procentnih poena viÅ¡a nego Å¡to je prosjek u EU koji iznosi 12 posto, Å¡to ukazuje na to da je besposlena omladina veći problem u Crnoj Gori nego u većini EU zemalja. Interesantno je da je stopa NEET doslovce ista za žene i muÅ¡karce (mogla bi se oÄ?ekivati veća stopa meÄ‘u mladim ženama, jer neke od njih brinu o svojoj djeci). Manje od polovine mladih ljudi koji nisu niti zaposleni niti se Å¡koluju traže posao. ViÅ¡e od polovine NEET ekonomski su neaktivni. MeÄ‘utim, tu postoji znaÄ?ajna rodna razlika. Dok 58 posto mladih NEET muÅ¡karaca traži posao, tek 46 posto mladih žena to Ä?ini (Slika 85). Ta razlika se najvjerovatnije objaÅ¡njava odgovornostima za brigu o djeci koju imaju neke mlade žene. U svakom sluÄ?aju, postoji znaÄ?ajan prostor za aktiviranje mladih ljudi u Crnoj Gori, kako muÅ¡karaca, tako i žena. Slika 87. VlasniÅ¡tvo nad imovinom domaćinstava, posto 60 133. Žene se suoÄ?avaju sa preprekama za respondents (potential women entrepreneurs) samozapoÅ¡ljavanje. UÄ?ešće žena u programima joint property-respondent and another household member other female household member samozapoÅ¡ljavanja koje organizuje Zavod za male household member ZapoÅ¡ljavanje Crne Gore (ZZZ) je 44 posto. Postotak kredita odobrenih ženama mogao bi biti Savings 39 50 13 veći kada se žene ne bi suoÄ?avale sa preprekama u Car 29 14 3 58 obezbjeÄ‘ivanju kolaterala usljed tradicije da muÅ¡karci nasljeÄ‘uju imovinu. Pristup vlasniÅ¡tvu nad Apartment 23 28 3 45 zemljiÅ¡tem mogao bi povećati sigurnost i status žena Weekend 14 30 57 i unaprijediti njihovu pregovaraÄ?ku moć u porodici i cottage Property zajednici, Å¡to bi unaprijedilo blagostanje na nivou (land) 8 16 5 70 domaćinstva. House 4 29 4 61 134. Žene u Crnoj Gori obiÄ?no nisu vlasnice Izvor: UNDP (2011), na osnovu istraživanja. zemlje i stanova. Žene su vlasnice 4 posto kuća, 8 posto zemlje i 14 posto vikend-kuća (Slika 87). U preduzetniÅ¡tvu su zastupljene daleko manje nego muÅ¡karci, kako to pokazuju podaci koji kažu da samo 9,6 posto žena su vlasnice biznisa, Å¡to Crnu Goru stavlja iza EU i zemalja regiona. Takvi podaci ukljuÄ?uju i one žene koje su samo formalno vlasnice biznisa, dok funkcije voÄ‘enja biznisa i preduzetniÄ?ke djelatnosti obavljaju njihovi srodnici muÅ¡karci. 67 Razlog tako sumornog rezultata je taj Å¡to velikom broju žena preduzetniÅ¡tvo nije primarni cilj u životu, već u to ulaze uglavnom iz nužde. Zdravlje 135. Pokrivenost osnovnim zdravstvenim uslugama je dobra, ali i dalje postoje nejednakosti u zdravstvenim ishodima, pristupu uslugama i kvalitetu usluga. Obuhvat nekim osnovnim uslugama je ravnopravan: zdravstveno osiguranje gotovo da je univerzalno, a 99 posto siromaÅ¡nih žena poraÄ‘a se u zdravstvenim ustanovama. Od 2000. do 2012. na direktna gotovinska plaćanja otpadalo je otprilike 31 posto ukupnih izdvajanja za zdravstvo, Å¡to je relativno nisko u poreÄ‘enju sa sliÄ?nim zemljama u regionu. Direktna plaćanja za zdravstvo u Crnoj Gori su niža nego u drugim zemljama Zapadnog Balkana, ali siromaÅ¡ni troÅ¡e veći postotak svog prihoda na zdravstvenu zaÅ¡titu (uglavnom za kupovinu lijekova) nego bogati, a neformalna plaćanja su i dalje preovlaÄ‘ujuća. Otuda, finansijski pristup ostaje jedna od glavnih prepreka, kao i Ä?injenica da je manje vjerovatno da siromaÅ¡niji ljudi traže medicinsku pomoć kada im je potrebna. 136. OÄ?ekivani životni vijek u Crnoj Gori polako se povećava, ali je i dalje iza prosjeka u EU, dok je stopa smrtnosti odojÄ?adi opala na nivo u EU. Sa 74,8 godina koliko je iznosio 2013. godine, oÄ?ekivani životni vijek u Crnoj Gori je veći nego Å¡to je prosjek za ECA region, 72 godine, ali niži u odnosu na prosjek u JIE6 i EU11 od 75 (76) (Slika 88). OÄ?ekivani životni vijek na roÄ‘enju povećan je za samo 0,3 godine u poslednje dvije decenije, gdje samo Kosovo meÄ‘u JIE6 ima loÅ¡ije rezultate. Pad stope smrtnosti odojÄ?adi sa 12,5 na 1.000 živoroÄ‘ene djece koliko je iznosila 2000. godine na 4,9 2013. godine (isto kao i u EU11), Ä?ini Crnu Goru zemljom sa najnižom stopom smrtnosti odojÄ?adi meÄ‘u JIE6, mada postoje velike razlike unutar stanovniÅ¡tva. Opala je i neuhranjenost djece: 2013. godine 9 posto sve djece ispod pet godina života hroniÄ?no je bilo neuhranjeno , sa mnogo viÅ¡im stopama meÄ‘u romskom djecom (27 posto).68 Slika 88. OÄ?ekivani životni vijek, 2013. 67 UNDP (2011) i Unija poslodavaca Crne Gore (2013). 68 UNICEF i MONSTAT, Istraživanje viÅ¡estrukih pokazatelja (MICS) 2013. 61 137. Zbog starenja populacije i pojaÄ?anih 77 faktora rizika usljed stila života, uzroci smrti 76 preÅ¡li su ka nezaraznim bolestima (NCD). Prelaz sa zaraznih na nezarazne bolesti u Crnoj Gori se već desio, 75 kao i u drugim evropskim zemljama. Do polovine njih su 74 kardiovaskularna oboljenja, jedan od Å¡est kancer, a jedan 73 od osam moždani udar. Standardizovane stope smrtnosti od oboljenja krvotoka za populaciju mlaÄ‘u od 65 godina 72 života sliÄ?na je Rumuniji, ali tri do Ä?etiri puta veća nego 71 u NjemaÄ?koj, Francuskoj ili Sloveniji. Faktori rizika za 70 nezarazne bolesti se povećavaju. Nadalje, trećina djece MNE ECA (developing only) SEE6 uzrasta 12-24 mjeseca ima prekomjernu težinu, Å¡to povećava buduće rizike od hroniÄ?nih oboljenja. Izvor: MONSTAT, Svjetska banka. Trideset i jedan posto odraslih puÅ¡e, podjednako muÅ¡karci i žene, a veće stope su meÄ‘u starijim odraslim osobama. Konzumiranje alkohola prvenstveno je problem muÅ¡karaca i povećao se od 2008. godine, Å¡to povećava zdravstvene rizike i saobraćajne nesreće. MeÄ‘u odraslim osobama u Crnoj Gori, 45 posto žena i 39 posto muÅ¡karaca imaju psiholoÅ¡ke poteÅ¡koće, Å¡to je oÄ?ito prekomjerno visoka stopa. Stope bolovanja i hendikepa su visoke i doprinose niskoj produktivnosti rada. Problem otežava veoma visoka Slika 89. Trajanje zdravstvenog problema Slika 90. Osobe 15+ sa zdravstvenim problemima 100.0 100.0 90.0 90.0 80.0 80.0 70.0 70.0 60.0 60.0 50.0 50.0 40.0 40.0 30.0 30.0 20.0 20.0 10.0 10.0 0.0 0.0 male female Basic or less Upper Tertiary Basic or less Upper Tertiary secondary secondary Less than 6 months 6 months to 1 year Men Women 1 to 2 years 2 to 3 years 3 to 5 years 5 to 10 years Without health problem Having health problem 10 years and longer Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. stopa dugotrajnih zdravstvenih problema (Slika 89). 138. SiromaÅ¡tvo je i uzrok i posljedica loÅ¡eg zdravlja. Osjetljive grupe, stariji i Romkinje su u većem riziku od loÅ¡eg zdravlja ili loÅ¡e ishrane, Å¡to sa svoje strane samo produžava siromaÅ¡tvo. Zdravstveni problemi daleko viÅ¡e pogaÄ‘aju slabije kvalifikovane radnike, posebno žene (Slika 90). Pristup kvalitetnim uslugama zdravstvene zaÅ¡tite ograniÄ?eniji je za one sa nižim prihodom domaćinstva . Tek dvije trećine siromaÅ¡nih majki imaju Ä?etiri ili viÅ¡e posjeta antenatalnoj zaÅ¡titi u odnosu na 91 posto onih u najbogatijem kvintilu, a kvalitet tih usluga je loÅ¡iji za siromaÅ¡ne žene i Romkinje. Tokom 2013. godine, 88 posto sve djece (24 do 35 mjeseci) bilo je u potpunosti vakcinisano, u odnosu na 78 posto za one iz najsiromaÅ¡nijeg kvintila i svega 12 posto za Rome.69 Studije za samoprocjenjivanje zdravstvenog stanja su pokazale da jedan od pet Roma smatra da mu je zdravlje loÅ¡e (u odnosu na 1 od 10 ne-Roma). Preko polovine Romkinja se udaje prije navrÅ¡ene 18 godina života (56 posto), a gotovo jedna trećina rode prvo dijete prije 18-te (u odnosu na 3 posto za ukupnu populaciju), Å¡to ih dovodi u veći rizik po zdravlje i od siromaÅ¡tva. 69 MICS 2013. 62 139. Kod Roma su niže stope vakcinacije djece, težak pristup zdravstvenim uslugama i problemi sa priuÅ¡tivošću. Prema regionalnom istraživanju Roma koje su sproveli UNDP/WB/EC70 regionalni podaci pokazuju veliki raskorak izmeÄ‘u Roma i njihovih ne-romskih susjeda71 u pristupu njaÄ?ešćim zdravstvenim intervencijama. U Crnoj Gori, 99 posto odraslih osoba ne-romskih susjeda imaju zdravstveno osiguranje u odnosu na 10 procentnih poena niži postotak za Rome, Ä?ime se svrstava iznad prosjeka u regionu. Niska svijest o zdravlju meÄ‘u Romima dovodi do veće uÄ?estalosti invaliditeta, dugotrajnih bolesti i većeg broja boravaka u bolnicama. Ti ishodi obiÄ?no su rezultat druÅ¡tveno-ekonomska uskraćenosti (posebno izolacije od obrazovnog sistema i formalnog tržiÅ¡ta rada) i nezdravih životnih stilova. Osim toga, pristup zdravstvenim uslugama ograniÄ?eniji je i neravnopravniji van glavnog grada. To najgore utiÄ?e na Rome, izbjeglice i djecu sa posebnim potrebama. Od 2004. godine, u regionu se povećala finansijska dostupnost, mjereno pristupom osnovnim ljekovima, sa najpozitivnijim promjenama za ispitanike Rome u Crnoj Gori, gdje je broj sluÄ?ajeva nedostupnosti ljekova opao sa 66 posto 2004. na svega 19 posto 2011. Nedostupnost ljekova u Crnoj Gori za ne-Rome iznosila je 8 posto, znaÄ?ajno niže nego u drugim zemljama. Obrazovanje 140. Obrazovanje je imalo znaÄ?ajan uticaj na ekonomski rast u Crnoj Gori. Nevezano za ukupnu faktorsku produktivnost (TFP), uticaj unapreÄ‘enja obrazovanja radne snage i napretka primijenjenih ili tehniÄ?kih/struÄ?nih znanja na efikasnost radne snage, Ä?ini se da je obrazovna struktura snažan prediktor rasta (Tabela 10). Kada se doprinos napora da se održi obrazovni nivo rastuće radne snage i doprinos „samog“ rada dodaju poboljÅ¡anju obrazovne strukture, ukupan doprinos rada je daleko veći nego u jednostavnom posmatranju rasta (Error! Reference source not found.); apsolutni doprinos obrazovanja ekonomskom rastu je 1,3 posto, dok je relativni doprinos oko 40 posto. Uticaj unapreÄ‘enja obrazovanja radne snage daleko je snažniji (0,9 posto godiÅ¡nje) nego uticaj napora da se održi postojeći nivo obrazovanja rastuće radne snage (0,4 posto godiÅ¡nje) usljed rastućih trendova ulaganja u obrazovanje i sve većih premija zarada na viÅ¡e nivoe obrazovanja (uprkos povećanju ponude obrazovane radne snage). Tabela 10. Doprinos obrazovanja i znanja rastu u Crnoj Gori, 2000-13. 2000-2013 2000-2008 2008-2013 Growth Contribution Growth Contribution Growth Contribution % % % rate to growth rate to growth rate to growth Physical Capital – C 4.4% 1.7% 56.7% 3.5% 1.4% 28.0% 5.8% 2.3% 2521.2% Raw Labor 0.9% 0.5% 17.2% 1.2% 0.7% 14.5% 0.3% 0.2% 213.1% Education: To sustain existing level of 0.7% 0.4% 12.7% 0.9% 0.5% 10.8% 0.3% 0.2% 197.7% ED Education: Improvement of labor ED 1.4% 0.9% 27.8% 1.3% 0.8% 15.9% 1.6% 1.0% 1046.9% level Educational Total Contribution 2.1% 1.3% 40.5% 2.2% 1.3% 26.7% 1.9% 1.1% 1244.5% N T F P (New Total Factor Productivity) -0.4% -0.4% -14.3% 1.5% 1.5% 30.8% -3.5% -3.5% -3878.8% G D P 3.1% 3.1% 100.0% 5.0% 5.0% 100.0% 0.1% 0.1% 100.0% Izvor: MONSTAT i proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. 141. Stope upisa u osnovno i srednje obrazovanje sliÄ?ne su onima u drugim evropskim i OECD zemljama, mada etniÄ?ke manjine zaostaju. Prema zvaniÄ?nim statistikama, gotovo sva djeca su upisana u osnovnu Å¡kolu, Å¡to stavlja Crnu Goru meÄ‘u zemlje viÅ¡eg dohotka. Procenat osoba od 15 i viÅ¡e godina sa najviÅ¡e osnovnim obrazovanjem za donjih 40 posto (12,4 posto) gotovo je dvaput veći nego kod gornjih 60 posto; meÄ‘utim, meÄ‘u najnižima je u odnosu na zemlje JugoistoÄ?ne Evrope, Ä?ak i u odnosu na prosjek u EU11. Posebno je visoka stopa upisa u srednje Å¡kole, sa ukupnom neto stopom od 86 posto, iznad prosjeka u OECD od 84 posto i sa malim razlikama meÄ‘u stopama upisa za muÅ¡karce i za žene. PrilagoÄ‘ena neto 70 UNDP (2012). 71 Koji žive u podruÄ?jima sa većom gustinom romske populacije. 63 stopa upisa u osnovne Å¡kole pokazuje da je upis za 1,3 procentna poena niži za djevojÄ?ice nego za djeÄ?ake u Crnoj Gori. MeÄ‘utim, znaÄ?ajan broj romske djece nije upisan u obavezno osnovno obrazovanje. Jedan od razloga je nepostojanje nastave na njihovom maternjem jeziku i teÅ¡koća obezbjeÄ‘ivanja Ä?asova crnogorskog jezika prije polaska u Å¡kolu. Oko 15 posto etniÄ?kih Crnogoraca zavrÅ¡avaju samo osnovnu Å¡kolu i manje, dok 27 posto ne-crnogorskih žena ima osnovno obrazovanje i manje (Slika 91), a muÅ¡karci ne-Crnogorci imaju nižu stopu zavrÅ¡etka od 22 posto. Trideset posto onih u ruralnim podruÄ?jima imaju zavrÅ¡eno osnovno obrazovanje ili manje. Prema MICS istraživanju iz 2013. godine, 58 posto romske djece je upisano u osnovnu Å¡kolu, ali je neto upis u srednju Å¡kolu svega 5 posto za Rome. Slika 91. StanovniÅ¡tvo sa osnovnim obrazovanjem ili manje (uzrast 15-64), etniÄ?ka pripadnost i Slika 92. PredÅ¡kolsko obrazovanje, 2011 lokacija 35% 70 30% 60 57 48 48 25% 50 20% 40 34 15% % 30 26 21 17 18 10% 20 13 10 12 5% 10 6 0% 0 All Montenegrin Ethnic Urban Rural ALB BIH MNE MKD SRB HRV Minorities Roma non-Roma Male Female Male and Female Net enrollment rate (national average, 2010-11) Izvor: LFS, proraÄ?uni zaposlenih u SB. Napomena: Procenat djece od 3 do 6 godina starosti koja pohaÄ‘aju predÅ¡kolsko, vrtić ili jaslice. Izvor: UNDP/WB/EC Regionalno istraživanje Roma 2011 142. DruÅ¡tvene nejednakosti poÄ?inju rano—stope upisa u predÅ¡kolsko obrazovanje su niske i pokazuju geografske i razlike po primanjima. U Crnoj Gori oko 40 posto djece uzrasta 3 i 4 godine pohaÄ‘a predÅ¡kolsko obrazovanje u odnosu na 31 posto 2005. godine (Slika 92). To Crnu Goru stavlja meÄ‘u zemlje u regionu sa najnižim stopama upisa. Gotovo da nema razlike izmeÄ‘u djeÄ?aka i djevojÄ?ica, ali postoji znaÄ?ajna razlika izmeÄ‘u urbanih (52 posto) i ruralnih (20 posto) podruÄ?ja i meÄ‘u regionima, sa najvećim postotkom u srediÅ¡njem regionu (55 posto), a najnižim na sjeveru (18 posto). Postoje velike razlike u odnosu na primanja: 66 posto djece iz najbogatijih domaćinstava pohaÄ‘a predÅ¡kolsko obrazovanje u odnosu na svega 8 posto iz najsiromaÅ¡nijih (Slika 93). 143. Niske stope upisa u predÅ¡kolsko obrazovanje ozbiljno umanjuju Å¡anse zavrÅ¡etka Å¡kole i povećavaju vjerovatnoću ranog napuÅ¡tanja Å¡kole. U Crnoj Gori, 94 posto Roma rano napuÅ¡ta Å¡kolovanje (ne zavrÅ¡ava srednje obrazovanje), u odnosu na 29 posto ne-Roma koji žive u neposrednoj blizini (Slika 94). Nadalje, mnogo romske djece živi u izolovanim podruÄ?jima ili u izbjegliÄ?kim kampovima, pa im nije lako da doÄ‘u do Å¡kole. Jednostavna regresiona analiza pokazuje da se tercijarno obrazovanje vezuje za smanjenu vjerovatnoću pripadanja donjih 40 posto za, na primjer, 19 procentnih poena u Crnoj Gori72. Slika 93. Razlike u pohaÄ‘anju predÅ¡kolskog Slika 94. Rano napuÅ¡tanje obrazovanja i obuke, 2011 obrazovanja unutar zemlje, 2005 and 2013 72 Ceriani i Davalos (2014). 64 120 Percent of children attending early childhood education Roma non-Roma 70 98 100 94 89 87 60 86 85 80 72 50 % 40 60 30 40 40 31 29 20 24 25 20 10 0 0 ALB BiH MNE MKD SRB HRV Napomena: Postotak populacije od 18 do 22 godine koji ne 2005 2013 pohaÄ‘a Å¡kolu i nije zavrÅ¡io obrazovanje veće od niže srednje ili skraćene viÅ¡e srednje. Izvor: MICS 2013. Izvor: UNDP/WB/EC Regionalno istraživanje Roma 2011 144. Crna Gora ima slabe rezultate u smislu ishoda obrazovanja, ali je povraćaj na obrazovanje pozitivan. Sa 4,5 posto BDP-a, Crna Gora izdvaja za javno obrazovanje koliko i druge zemlje u regionu i veoma blizu preporuci OECD-a od 5 posto BDP-a, ali taj nivo izdvajanja joÅ¡ uvijek nije rezultirao takvim ishodima obrazovanja. Crnogorski uÄ?enici imaju slabije rezultate na PISA testiranju (Slika 95), pokazujući neodgovarajuće nivoe u Ä?itanju, matematici i nauci meÄ‘u 15-godiÅ¡njacima, mada se rezultat popravio tokom poslednja tri kruga PISA testiranja (Tabela 11). To naglaÅ¡ava važnost unapreÄ‘enja kvaliteta osnovnog obrazovanja, ali je vjerovatno da tome doprinose i niske stope upisa u predÅ¡kolsko obrazovanje. Povraćaj na obrazovanje je pozitivan za svo srednjoÅ¡kolsko obrazovanje, gdje se u struÄ?nom obrazovanju javljaju 18 posto veće srednje zarade, kod opÅ¡teg i tehniÄ?kog srednjeg obrazovanja povećanje od 30 posto, a kod tercijarnog obrazovanja od 80 posto. Slika 95. Rezultati PISA testiranja i BDP per capita Tabela 11. Crnogorski rezultati na PISA testiranju u ECA regionu, 2012. tokom vremena Matematika ÄŒitanje Nauka 2006 399 392 412 2009 403 408 401 2012 410 422 410 OECD pros. (2012) 494 496 501 Izvor: ProraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. Izvor: OECD. 145. Slabi ishodi obrazovanja vode do neusklaÄ‘enih vjeÅ¡tina, Å¡to takoÄ‘e može da objasni i loÅ¡e ishode zapoÅ¡ljavanja u Crnoj Gori. Mnogi meÄ‘u nezaposlenima i neaktivnima nemaju neophodne vjeÅ¡tine da pronaÄ‘u zaposlenje, ukljuÄ?ujući i mogućnosti koje se nude online za zaposlenje na dio radnog vremena i kao slobodni saradnici. U odnosu na tražnju, previÅ¡e je nezaposlenih sa osnovnim i struÄ?nim obrazovanjem (Slika 96); ukupno najmanje 15 posto nezaposlenih neće imati koristi od rasta broja radnih mjesta zbog nedovoljnih obrazovnih postignuća73. Iako je 90 mladih upisano u srednjoÅ¡kolsko obrazovanje, 73 Na osnovu ankete poslodavaca i LFS 2011. 65 dvije trećine njih pohaÄ‘aju struÄ?no obrazovanje koje karakteriÅ¡e prekomjerna specijalizacija, rana diverzifikacija na uzrastu od 14 godina, zastarjeli sadržaj programa i nedostatak saradnje izmeÄ‘u Å¡kola i poslodavaca. FiziÄ?kim radnicima – rukovaoci maÅ¡inama, instalateri, zanatlije – posebno će biti teÅ¡ko da izbjegnu nezaposlenost zbog opadajuće tražnje za njihovim vjeÅ¡tinama. Ukupno nekih 20 posto nezaposlenih vjerovatno neće dobiti posao jer posjeduju zanimanje za kojim viÅ¡e ne postoji tražnja u Crnoj Gori. NeusklaÄ‘enost zanimanja je izraženija nego neusklaÄ‘enost obrazovanja jer su kategorije zanimanja uže i zahtijevaju viÅ¡e konkretne vjeÅ¡tine nego obrazovne (Slika 97). Slika 96. NeusklaÄ‘enost vjeÅ¡tina po obrazovanju, 2011 Slika 97. NeusklaÄ‘enost vjeÅ¡tina po zanimanju, 2011 Izvor: Anketa radne snage u Crnoj Gori 2011, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci. FiziÄ?ka infrastruktura 146. Saobraćaj, energetika i IKT su Slika 98. Rezultati Crne Gore u oblasti infrastrukture presudni za povezanost, a mogu da Ranking: 1 Ranking (left) Score (right) Score: 1-7 doprinosu i Å¡irenju trgovine i da 140 (best)-144 Croatia's ranking (left) (best) 5 unaprijede produktivnost biznisa. Prema 120 4 Globalnom indeksu konkurentnosti 2015. 100 3 80 godine, Crna Gora se nalazi na 73. mjestu od 60 2 140 zemalja u oblasti infrastrukture. Kvalitet 40 puteva, snabdijevanje elektriÄ?nom energijom 20 1 0 0 i avio veze su ispod optimalnih u odnosu na Quality of port Quality of roads Fixed telephone Quality of overall Quality of railroad Quality of air transport Quality of electricity INFRASTRUCTURE (OVERALL) subscriptions/100 pop. Available airline seat infrastructure lines/100 pop. infrastructure infratructure Mobile telephone infrastructure uporedne zemlje u EU (Slika 98). Iako je km/week supply 2nd PILLAR: Crna Gora unekoliko unaprijedila dio svoje saobraćajne infrastrukture, posebno aerodrom u glavnom gradu i neke najvažnije putne Transport infrastructure Electricity and pravce, infrastruktura i dalje znaÄ?ajno telephone infrastructure zaostaje za dinamiÄ?nim potrebama privrede. Izvor: Svjetski ekonomski forum 2015-16 Saobraćaj 147. Saobraćajna infrastruktura je od centralnog znaÄ?aja za regionalnu integraciju Crne Gore i preduslov za dinamiÄ?ni sektor turizma, kao i trgovinu i proizvodne aktivnosti. Efikasni i integrisani saobraćajni sistem (putevi, željeznice, luke i aerodromi) olakÅ¡avaju trgovinu i faktorsku mobilnost. Bolje saobraćajne veze bi takoÄ‘e unaprijedile pristup, pomogle ublažavanju razlika u regionalnom razvoju, posebno na sjeveru zemlje, te uklonile uska grla (sjever-jug). 148. Nepostojanje infrastrukture ili njen slab kvalitet predstavlja jedan od kljuÄ?nih problema u daljem razvoju preduzetniÅ¡tva. To ukljuÄ?uje loÅ¡e puteve, visoke cijene i barijere za ulazak na tržiÅ¡te. Dok IzvjeÅ¡taj EU o napretku Crne Gore ukazuje na to da naknada za ulazak na kolosjek za sve vrste vozova iznosi 3 EUR po km voza za voz od 1.000 t, Å¡to bi zaista, u prosjeku, bilo priliÄ?no visoko, nadležni 66 crnogorski organi konstatuju da veliki nagibi od 2,5 posto predstavljaju razlog za tako visoke stope, ali da je ukupna prosjeÄ?na vrijednost niža od 2 EUR po km voza ako se uzmu u obzir prazni vozovi. Objavljivanje naknada za pristup kolosijeku za prazne vozove bi razjasnilo ovo pitanje. Relativno visoki gubici usljed loma ili kvara tokom prevoza ukazuju na nedovoljan kvalitet puteva. 149. Crna Gora se kotira razumno dobro po pitanju bezbjednosti na putevima i ima bolje rezultate od prosjeka za SEETO za 2012. (Slika 99). Stopa smrtnosti na milion stanovnika bila je 74 u odnosu na prosjek za EU27 od 55. Ostvaren je izvanredan napredak s obzirom na to da je 2008. godine u Crnoj Gori ta brojka iznosila 160, odnosno viÅ¡e nego dvaput veća u odnosu na 2012. godinu. Broj saobraćajnih nesreća se naglo povećao sa oko 6.200 tokom 2005. godine na oko 10.200 tokom 2008. godine, a onda je poÄ?eo postepeno da opada i dostigao brojku od oko 5.300 tokom 2013. godine. Takav trend ukazuje na to da su programi bezbjednosti uvedeni 2008. godine bili djelotvorni u smislu smanjenja nesreća na putevima. Slika 99. Smrtnost na putevima na jedan milion Slika 100. Stopa nesreća na putevima u Crnoj Gori stanovnika u Crnoj Gori i odabranim zemljama, 2012 od 2005. do 2013. godine 12,000 10,000 8,000 6,000 4,000 2,000 0 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Total number of accidents Accidents with material damage Accidents with fatalities/injuries Izvor: SEETO Anketa strategije bezbjednosti na putevima Izvor: Podaci iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva 2014. godine (mart 2014.). 150. Sektoru puteva potrebna je sanacija. Potrebni, a neizvrÅ¡eni radovi na sanaciji puteva iznos 299 mil EUR (8,4 posto BDP-a ili 0,6 posto BDP-a godiÅ¡nje ukoliko se želi da se propuÅ¡tena ulaganja u rehabilitaciju nadoknade u narednih 15 godina). Trenutno, za polovinu puteva se smatra da su u loÅ¡em stanju (Tabela 12). Izdaci za investiciono održavanje se moraju uÄ?etvorostruÄ?iti kako bi se mreža održavala u održivom stanju. Na godiÅ¡njem nivou, potrebe za investicionim ulaganjem mreže iznose oko 9,7 miliona EUR za 1.882 km puteva (146 km godiÅ¡nje). U odnosu na to, prosjeÄ?na izdvajanja u periodu od 2006. do 2013. godine su iznosila 2,5 miliona EUR godiÅ¡nje (40 km godiÅ¡nje). ProsjeÄ?no izdvajanje za redovno održavanje (zimsko i ne-zimsko tekuće održavanje) u periodu od 2006. do 2013. godine iznosilo je oko 5.000 EUR godiÅ¡nje po km (ili 10 mil EUR godiÅ¡nje), Å¡to se prema meÄ‘unarodnim iskustvima smatra za razumno izdvajanje. Tabela 12. Stanje državnih puteva Stanje državnih Istraživanje Procjena Svjetske Istraživanje EBRD 151. NaÅ¡a U puteva puteva u Crnoj banke iz 2006. iz 2013. za mali dio odnosu procjena Gori iz 2003. mreže (2014.) na Dobro 0.18 15% 15% meÄ‘una 29% Solidno 0.33 39% 35% 18% rodne LoÅ¡e 0.49 37% 40% 53% repere, Veoma loÅ¡e 10% 10% Crna Izvor: Svjetska banka. Gora nije dovoljno ulagala u puteve. Ukupno ulaganje Crne Gore kao postotak BDP-a (1,1 posto) predstavlja 65 67 posto prosjeka dva mjerila koja se koriste, a ako bi se u obzir uzelo da je crnogorska ekonomija bliža zemljama Mediterana (MED11), zaostajanje u ulaganju u puteve bilo bi joÅ¡ veće (Tabela 13). To je direktna posljedica nedovoljnog opredjeljivanja resursa za oÄ?uvanje imovine tokom proteklih deset godina i pripadajuće zaostajanje u rehabilitaciji. Tabela 13. MeÄ‘unarodni reperi za ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu kao postotak BDP-a Prosjek ITF i MED Crna Gora (prosjek od OECD* MED 11 11 2006. do 2013. godine) Održavanje puteva 0.5% 0.9% 0.7% 0.7% Novi i unaprijeÄ‘eni 0.6% 1.4% 1.0% 0.4% putevi Ukupno 1.1% 2.3% 1.7% 1.1% Izvor: MeÄ‘unarodni saobraćajni forum, 2012., Saobraćajna infrastruktura za zemlje MED11, mrežni izvjeÅ¡taji 108/12 152. Naknade za korisnike puteva mogu se koristi za održavanje puteva kako bi se smanjio teret na budžet i efekat istiskivanja (crowding out) do koga može da doÄ‘e usljed izgradnje novog autoputa. Crna Gora nalaže plaćanje naknade za registraciju vozila u vrijeme kupovine i godiÅ¡nje naknade za izdavanje saobraćajne dozvole, putarine i akcizu na gorivo. Kao i u mnogim zemljama, ti izvori nisu namjenski opredijeljeni za održavanje i izgradnju puteva. Tabela 14 prikazuje da su prihodi koji se generiÅ¡u putevima 3-5 puta veći nego Å¡to su izdvajanja za izgradnju, rehabilitaciju i održavanje. Naknade za registraciju vozila i izdavanje saobraćajne dozvole Ä?ine oko 17-19 posto ukupnih prihoda koji se generiÅ¡u u sektoru puteva, i u stvarnosti prevazilaze ukupne rashode u sektoru puteva 2012. i 2013. godine za preko 50 posto. UobiÄ?ajeno su ove naknade u zapadnoevropskim zemljama znaÄ?ajno veće nego u istoÄ?noevropskim Å¡to ukazuje na to da Ä?esto postoji prostor za povećanjem prihoda od registracije i korišćenja vozila tokom vremena. Tabela 14. Plaćanja korisnika puteva crnogorskoj vladi, 2006-2013. godine u milionima eura 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Akciza na benzin 24.7 29.5 30.0 30.2 31.9 29.0 23.8 22.4 Akciza na dizel 28.5 34.0 46.0 54.2 54.6 47.3 42.1 45.1 PDV na benzin 10.9 13.0 13.2 13.3 14.0 12.8 10.5 10.7 PDV na dizel 15.4 18.3 24.8 29.2 29.5 25.5 23.5 23.6 Uvozne naknade na sredstva koja koriste 32.4 50.9 49.6 17.6 18.1 17.7 n/a n/a korisnici puteva PDV na sredstva koja koriste korisnici 24.6 41.3 42.1 15.3 16.3 16.3 n/a n/a puteva Registracija vozila i pripadajuće naknade n/a n/a n/a n/a n/a n/a 33.7 35.1 Putarine n/a n/a n/a n/a n/a n/a 2.1 2.2 Ukupno (bez registracije i putarine) 136.5 187.0 205.7 159.8 164.4 148.6 n/a n/a Rashodi sektora puteva 14.1 25.3 34.9 45.1 55.5 51.2 29.3 20.5 Napomena: n/a: nije dostupno Izvor: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, MF i MIPA. Luke i logistika 153. Pružanje usluga carinjenja i luÄ?ka infrastruktura nude važne ulazne taÄ?ke za privlaÄ?enje investitora u Crnu Goru. Crna Gora pokazuje umjeren uÄ?inak u pružanju logistiÄ?kih usluga i carinjenja (Slika 101). Å to se carinskih formalnosti tiÄ?e, Crna Gora je imala rezultat 4 od mogućih 7 2015. godine, Å¡to je znaÄ?ajno iza većine zemalja EU. Taj rezultat se samo neznatno popravio od 2007. godine kada je rezultat Crne Gore bio 3. Po „teretu carinskih procedura“, Crna Gora može da se poredi samo sa tri donje EU11 zemlje: Rumunijom, Poljskom i Bugarskom. Iako je kvalitet luÄ?ke infrastrukture ispod prosjeka u EU, luÄ?ka infrastruktura u Crnoj Gori može da se poredi sa onom u Hrvatskoj, Bugarskoj i Poljskoj (Slika 102). Samo 68 je pet od EU11 zemalja ispred Crne Gore. Ipak, po meÄ‘unarodnim standardima, crnogorske luke nisu Slika 101. Teret carinske procedure, 2014. Slika 102. Kvalitet luÄ?ke infrastrukture, 2014. 7 7 6 6 5 5 4 4 3 3 2 2 1 1 Latvija Litvanija Crna Gora Estonija ÄŒeÅ¡ka Evropa&Centraln Evropska unija Slovenija Crna Gora Bugarska Evropa&Central Hrvatska Rumunija Evropska unija na Azija Napomena: (7=dobro razvijeno i efikasno po meÄ‘unarodnim standardima) a Azija Izvor: Svjetski ekonomski forum, 2015-16. efikasne koliko bi trebalo da budu. Slika 103. Indeks logistiÄ?kih rezultata (LPI) 69 154. Ipak, Crna Gora je 2014. godine 140 znaÄ?ajno poboljÅ¡ala svoje rezultate Å¡to se tiÄ?e 120 logistike. Svoj položaj je popravila sa 120. mjesta 100 2012. godine na 67. mjesto 2014. godine, uglavnom 80 zbog veće efikasnosti upravljanja granicama, boljeg rank 60 kvaliteta infrastrukture vezane za trgovinu i saobraćaj, blagovremenosti poÅ¡iljki i lakoće 40 ugovaranja poÅ¡iljki po konkurentnim cijenama. Iako 20 je samo Srbija od svih susjednih zemalja imala bolji 0 rang 2014. godine, Crna Gora ima i dalje prostora Srbija Crna Gora BIH BJR Makedonija JIE5 Hrvatska za unapreÄ‘enjem da dostigne zemlje EU (Slika 2010 2012 2014 103). Za to je potrebno dosljedan rad na poboljÅ¡anju Izvor: Svjetska banka. rezultata u pogledu logistike u Crnoj Gori. Bolje upravljanje rizikom, dodatno pojednostavljenje procedura, bliža meÄ‘uagencijska saradnja i veći stepen korišćenja IKT Å¡to se tiÄ?e postupaka prelaska granice, pregled nakon carinjenja za carinu i trgovinske kontrole zasnovane na riziku za agencije koje se bave inspekcijom u meÄ‘unarodnoj trgovini dovešće Crnu Goru bliže zadovoljenju zahtjeva Ugovora o olakÅ¡avanju trgovine STO.74 ElektriÄ?na energija 155. Iako je pokrivenost elektriÄ?nom energijom dobra, kvalitet je nedosljedan. Sto posto crnogorskog stanovniÅ¡tva ima pristup elektriÄ?noj energiji. Svjetski ekonomski forum rangira Crnu Goru na 91. mjesto od 140 zemalja po kvalitetu snabdijevanja elektriÄ?nom energijom (Slika 98). Po tome je Crna Gora blizu susjednih zemalja (Bosna i Hercegovina je na 85., a Srbija na 76. mjestu), ali daleko ispod Hrvatske (koja se nalazi na 40. mjestu). ProsjeÄ?an broj ispada mjeseÄ?no u Crnoj Gori sliÄ?an je drugim zemljama koje su proÅ¡le godine imale nestanke struje, kao i postotak godiÅ¡nje prodaje izgubljen zbog ispada. U kombinaciji sa većom stopom nestanaka struje, to ukazuje da je u Crnoj Gori ukupni gubitak po tom osnovu visok (Slika 104). 156. Treba unaprijediti energetsku povezanost i interno i u regionu. Vlada smatra da osnaženom tarifnom politikom i institucijama, novim ulaganjima i Å¡irenjem ponude, energetika na duži rok može da postane važna izvozna grana. Ipak, Crna Gora se suoÄ?ava sa viÅ¡estrukim i urgentnim energetskim izazovima. 157. Sektor energetike stari.75 NaslijeÄ‘ena industrijska struktura se oslanja na visoku potroÅ¡nju energije i visoku tražnju domaćinstava i neefikasnu potroÅ¡nju (posebno vezano za elektriÄ?nu energiju koja se koristi 74 IFC, Projekat trgovinske logistike za Zapadni Balkan. Ostale oblasti identifikovane tokom radionice za samoprocjenu u vezi STO sporazuma za olakÅ¡avanje trgovine (TFA) održane 2014. godine koja je ukljuÄ?ila zainteresovane strane iz javnog i privatnog sektora, a koju su vodili USAID i IFC gdje Crna Gora nije usaglaÅ¡ena i gdje joj je potrebna podrÅ¡ka su: dostupnost informacija na internetu, uspostavljanje STO TFA taÄ?ke za upite, notifikacije za unapreÄ‘ene kontrole ili inspekcije, objavljivanje naknada i dažbina, procesuiranje prije dolaska, uspostavljanje i objavljivanje prosjeÄ?nih vremena za otpuÅ¡tanje, izrada odgovarajućih pravila za tretman kvarljive robe i razvoj sistema jedinstvenog Å¡altera. 75 Jedina termoelektrana u Crnoj Gori, Termoelektrana Pljevlja koja koristi lignit, obezbjeÄ‘uje kritiÄ?nu proizvodnju osnovnog napona, a puÅ¡tena je u rad prije viÅ¡e od 30 godina, planirana za iskljuÄ?enje sa mreže 2025. godine (energetska zajednica 2013). S obzirom i na svoju starost, TE Pljevlja ima znaÄ?ajan negativan uticaj na životnu sredinu i javno zdravlje – Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u Energetskoj zajednici u odnosu na prosjeÄ?ne procijenjene eksterne troÅ¡kove SO2, NOx i emisija praÅ¡ine meÄ‘u svim državama ugovornicama (26,7€c/kWh). Kako bi zadovoljila zahtjeve Direktive EU o velikim ložiÅ¡tima, investicioni troÅ¡kovi za ekoloÅ¡ko unapreÄ‘enje TE Pljevlja, u cilju smanjenja emisija u Crnoj Gori, procjenjuju se na 60 mil EUR. Neke od hidroelektrana takoÄ‘e zastarijevaju; najveća elektrana u zemlji, HE Piva, radi u elektroenergetskom sistemu Crne Gore od puÅ¡tanja u rad 1976. godine. JoÅ¡ važnije, hidroenergija je podložna hidroloÅ¡kom variranju, a poÅ¡to na HE otpada 75 posto proizvodnih kapaciteta u zemlji (ili 65 percent prosjeÄ?ne proizvodnje) postoje znaÄ?ajna variranja u nivou godiÅ¡nje proizvodnje. 70 za grijanje) Å¡to dovodi do kombinacije visokog energetskog intenziteta i niske energetske produktivnosti. U sistemu postoje veliki gubici u prenosu i distribuciji usljed nedovoljno održavane mreže, znaÄ?ajnog nivoa neplaćanja i kraÄ‘e elektriÄ?ne energije i obimnih (oko 19 posto) tehniÄ?kih i komercijalnih gubitaka na prenosnoj i distributivnoj mreži (gubici prenosa oko 4 posto i distribucije oko 15 posto) u odnosu na prosjek za takve gubitke od 6 do 8 posto. Slika 104. UÄ?estalost nestanka struje i prijavljeni Slika 105. Sistem elektriÄ?ne energije gubici 5 4500 4 4000 3500 3 3000 2 2500 GWh 2000 1 1500 0 1000 500 -1 0 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Generation Consumption Imports Exports T&D losses Napomena: linije ukazuju na intervale povjerenja. Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj Izvor: BEEPS 2013. banci 158. Sa elektroprivredom kao državnim monopolom sprjeÄ?ava se efikasno opredjeljivanje i mobilizacija resursa za buduće investicije i rast. TržiÅ¡te kojim dominira jedan subjekt, u kome je vlada većinski akcionar, viÅ¡e nije efikasno u servisiranju javnog interesa. Potrebe za elektriÄ?nom energijom traže strukturnu reorganizaciju i potpunu komercijalizaciju elektroprivredne kompanije (Elektroprivreda Crne Gore AD NikÅ¡ić––EPCG). Iako zemlja ima znaÄ?ajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije (ukljuÄ?ujući i biomasu, nove HE, energiju vjetra i sunca), gotovo niÅ¡ta se nije izgradilo. SkoraÅ¡njih godina su uloženi napori u stvaranju povoljnog regulatornog okvira za ulaganje u sektor obnovljive energije. Napredak se vidi u objavljivanju tendera za niz lokacija za male hidroelektrane, te u pripremama za izgradnju prvog vjetro-parka u zemlji. 159. Crna Gora zavisi od uvoza elektriÄ?ne energije, a korišćenje obnovljivih izvora je slabo (Slika 105). Od 2005 do 2013. godine, Crna Gora je 29 posto svojih potreba za elektriÄ?nom energijom zadovoljavala uvozom76. Izuzetak su bile 2010. (godina sa ekstremno dobrim hidroloÅ¡kim uslovima) i 2013. godina, obije godine sa manjom tražnjom glavnih industrijskih potroÅ¡aÄ?a, Å¡to je dovelo do toga da elektroenergetski sistem u zemlji u potpunosti zadovolji domaće potrebe jedina dva puta od 1990. godine. Ukupni instalisani proizvodni kapacitet iznosi svega 876 MW. I ubuduće treba nastaviti sa podrÅ¡kom za korišćenje obnovljivih izvora energije kako bi se u potpunosti iskoristio veliki prirodni potencijal za povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora. Osim velikog hidropotencijala (oko 4.000 GWh), crnogorska energetska strategija77 predviÄ‘a izgradnju drugog bloka TE Pljevlja II (225 MW), kao zamjenu za postojeću termoelektranu. 160. Topologija postojeće prenosne mreže stvara preopterećenje i ukupnu nestabilnost sistema78. Kako bi se povećala bezbjednost snabdijevanja, unaprijedila povezanost sa susjednim zemljama, dalje smanjili gubici (koji trenutno iznose 3-4 posto) i opslužili novi proizvodni kapaciteti, do 2025. godine 76 MONSTAT. 77 Ministarstvo ekonomije (2014). “Energetska strategija Crne Gore do 2030. godineâ€?. 78 U sluÄ?aju nedostupnosti mreže na 400 kV, budući da glavni vodovi na 400 kV i 220 kV idu paralelno sa razliÄ?itim kapacitetima prenosa (1,330 MVA nasuprot 300 MVA). 71 potrebna su znaÄ?ajna ulaganja u elektroprenosnu mrežu koja se procjenjuju na preko 240 mil EUR 79 . Krupan korak naprijed bio bi zavrÅ¡etak podzemnog kabela od 500 kV do Italije (1,000 MW), Ä?ija izgradnja je nedavno otpoÄ?ela sa strane italijanske obale. Osim toga, Energetska zajednica je prepoznala projekat interkonekcije na 400 kV izmeÄ‘u Crne Gore, Slika 108. Cijene elektriÄ?ne energije Srbije i BiH kao jedan od „projekata od interesa za Energetsku zajednicu“ (PECI), sa puÅ¡tanjem u pogon planiranim za 2020. godinu. I konaÄ?no, bez obzira na skoraÅ¡nja unapreÄ‘enja, potrebna su dodatna ulaganja u distributivnu mrežu kao i za smanjenje znaÄ?ajnih tehniÄ?kih gubitaka (19 posto 2011. godine). 161. Vjerovatno je da će u budućnosti u Crnoj Gori rasti tražnja za elektriÄ?nom energijom – energetskom strategijom80 se predviÄ‘a rast tražnje za viÅ¡e od 50 posto od 2010. do 2030. godine. Per capita potroÅ¡nja elektriÄ?ne energije u Crnoj Gori (Slika 106) najveća je na Balkanu, ali daleko ispod nivoa u EU81. ZnaÄ?ajan pad 2009. godine uslovljen je smanjenjem ukupne potroÅ¡nje u zemlji uzrokovane manjim preuzimanjem od strane industrijskih potroÅ¡aÄ?a (KAP Podgorica i Željezara NikÅ¡ić). PotroÅ¡nja per capita Slika 107. Energetski intenzitet 2012. godine mjeren Slika 106. PotroÅ¡nja elektriÄ?ne energije per capita ukupnom finalnom potroÅ¡njom (u toe) po jedinici BDP (u USD iz 2005. godine) 7,000 0.350 toe per thousand 2005 USD 6,000 0.300 5,000 0.250 kWh per capita 0.200 4,000 0.150 3,000 0.100 2,000 0.050 1,000 0.000 0 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Crna Gora BIH Hrvatska Albanija Srbija Izvor: Indikatori svjetskog razvoja. Izvor: IEA Svjetska energetska statistika i bilansi. 2011. godine gotovo da se vratila na nivo iz 2005. godine. 162. Crnogorska ekonomija ima veliki energetski intenzitet mjereno kao potroÅ¡ena energija po jedinici bruto domaćeg proizvoda. Razlog tome leži prvenstveno u znaÄ?ajnoj potroÅ¡nji tokom procesa proizvodnje aluminijuma u kom se koristi zastarjela i daleko od energetski efikasne tehnologije. Ali je potroÅ¡nja energije neefikasna i u domaćinstvima, mnogim javnim zgradama i u uslužnom sektoru, posebno Å¡to se tiÄ?e grijanja—veliki dio elektriÄ?ne energije odlazi na grijanje prostorija, uglavnom zbog niskih cijena elektriÄ?ne energije. Iako je energetski intenzitet 2012. godine sa 0,255 tone po hiljadu USD bio 30 posto niži nego 2005. godine, i dalje ostaje 3,3 veći od prosjeka u EU2882 (Slika 107). 79 Ibid. 80 Ibid. 81 Indikatori svjetskog razvoja. 82 IEA svjetske energetske statistike i bilansi. 72 163. Cijene elektriÄ?ne energije će se ubuduće povećavati Å¡to će pokrenuti zabrinutosti u pogledu njene priuÅ¡tivosti. Cijene elektriÄ?ne energije za domaće potroÅ¡aÄ?e (ukljuÄ?ujući sve poreze i namete) ostaje na 47 posto prosjeka u EU28 83 (Slika 108), dok je sa 9,82 €-centi/kWh u prvoj polovini 2015. godine znaÄ?ajno veća nego u Bosni i Hercegovini i Srbiji (sa 8,12, odnosno 5,75 €-centi/kWh). Vjerovatno je da će cijene elektriÄ?ne energije postepeno konvergirati. Kombinacija intervencija u energetsku efikasnost i programa socijalne sigurnosti za energetski siromaÅ¡ne je najdjelotvorniji naÄ?in Izvor: Eurostat (2015). rjeÅ¡avanja pitanja priuÅ¡tivosti energije za graÄ‘ane. Informacione i komunikacione tehnologije 164. Crna Gora nije ostvarila dobre rezultate u integrisanju IKT u pružanje usluga. Po globalnom indeksu inovacija, Crna Gora je rangirana nisko u odnosu na zemlje EU. SliÄ?no time, Crna Gora je na najnižem mjestu po obezbjeÄ‘ivanju opÅ¡te infrastrukture. Od nje su bolje sve EU11 zemlje. IKT nude ogromne mogućnosti za jednu malu zemlju kao Å¡to je to Crna Gora podstiÄ?ući veći stepen povezanosti sa ekonomijama u regionu i Å¡ire, omogućavanjem velikog intenziteta kretanja roba, usluga, finansija i ljudi Slika 109. Proizvodnja i dodata vrijednost Slika 110. Bruto dodata vrijednost koju doprinose IKT i sektora, 2011-2014. drugi sektori, 2012-2014. 350,000 350,000 299,559 300,000 280086 293,591 284,902 300,000 271,964 228360 224372 250,000 250,000 200,000 164000 134168 146131 150,000 117980 200,000 100,000 150,000 50,000 100,000 0 50,000 5.08% 4.91% 4.49% 4.23% 0 2011 2012 2013 2014 Bruto vrijednost proizvodnje, tekuće cijene, u '000 EUR Bruto dodata vrijednost, u % BDP-a, tekuće cijene 2012 2013 2014 Izvor: MONSTAT. Izvor: MONSTAT. putem veće razmjene podataka i komunikacije. 165. Udio IKT sektora u BDP-u i dalje je u okviru prosjeka EU, uprkos opadajućoj proizvodnji i dodatoj vrijednosti ovog sektora od 2011. godine. Bruto vrijednost proizvodnje je smanjena za 9 posto 2014. godine u odnosu na 2011. godinu (Slika 109). U EU28 IKT kao udio BDP-a iznosio je 4,4 posto84 2014. godine. IKT sektor proizvodi veću dodatu vrijednost kada se uporedi sa proizvodnom industrijom, graÄ‘evinarstvom ili finansijskim i uslugama osiguranja. Takav rezultat opredjeljuje IKT kao sektor sa velikim potencijalom da postane jedan od pokretaÄ?a rasta ekonomije (Slika 110). 166. IT industrija je u porastu i karakteriÅ¡u je male firme koje isplaćuju visoke zarade. Crnogorski 83 Eurostat (2015). 84 Eurostat. 73 IT struÄ?njaci i programeri su traženi na online IT tržiÅ¡tu. Od 2010-14. godine, prosjeÄ?an broj zaposlenih u ovom sektoru bio je ispod 5.000. Istovremeno, neto zarade u IKT sektoru bile su na trećem mjestu po visini na tržiÅ¡tu, odmah iza finansijskog i sektora elektriÄ?ne energije, gasa, pare i klimatizacije, sa oko 660 EUR 2014. godine. Lokalni IT struÄ?njaci zaraÄ‘uju viÅ¡e nego njihove kolege u Albaniji, Bosni i Hercegovini ili u BaltiÄ?kim zemljama, na Å¡ta ukazuje veći obim online radnih naloga koje su do danas obavili crnogorski struÄ?njaci85. Ipak, lokalni IT struÄ?njaci ostvaruju slabije rezultate u odnosu na makedonske ili srpske IT struÄ?njaci Å¡to ukazuje na prostor za rast. IKT može da pomogne da se osnaži konkurentnost zemlje, unaprijedi klima za investiranje i poveća inovativni kapacitet privatnog i javnog sektora, Ä?ime bi se Crna Gora transformisala u živi inovativni centar koji povezuje crnogorske biznise i Balkan u cjelini sa ostatkom Evrope i sa globalnim lancem vrijednosti u turizmu, proizvodnoj industriji i drugim sektorima. Pametna ulaganja u lokalnu IKT infrastrukturu, posebno u Å¡irokopojasni internet, otvorene podatke i e-upravu, kao i u razvoj ciljanih IKT vjeÅ¡tina može jako da se isplati u smislu rasta produktivnosti, otvaranja radnih mjesta i unapreÄ‘enja pružanja usluga. Slika 111. Broj domaćinstava po jednom pružaocu Slika 112. Globalna konkurentnost u IKT internet usluga Political and regulatory Latvija 3996 6 environment Business and 5.5 innovation BJR Makedonija 5162 Social 5 environment Slovenija 5559 impacts 4.5 Kosovo 6818 4 Economic Infrastructure and Albanija 10630 3.5 digital content impacts Estonija 11614 3 Government Litvanija 13000 usage Affordability Srbija 13176 Business 2013 BIH 14822 usage 2014 Crna Gora 26000 Individual 2015 Skills usage 0 5000 10000 15000 20000 25000 30000 Izvor: Telegeography GlobalComms baza podataka, Izvor: Svjetski ekonomski forum, 2015. www.telegeography,com 167. Usvajanje mobilnog Å¡irokopojasnog interneta u Crnoj Gori meÄ‘u najvećima je u regionu; meÄ‘utim, zaostaje i preuzimanje veza velike brzine. Udio konekcija male brzine meÄ‘u najvećima je na Zapadnom Balkanu (brzina do 4 Mbps predstavlja 80 posto svih veza), 86 Å¡to oznaÄ?ava niže usvajanje Å¡irokopojasnog servisa velike brzine i manjih mogućnosti da se iskoristi snaga IKT na nivou pojedinca i na nivou firme. Prema anketi o korišćenju IKT u preduzećima 2014. godine, od svih kompanija koje imaju pristup internetu, 96,5 posto koriste DSL ili neku drugu vrstu fiksne Å¡irokopojasne veze, ali 51,7 posto ima maksimalnu brzinu za skidanje sadržaja od 2Mbps do 10Mbps, a svega 13,9 posto dostiže brzine od 30Mbps do 100 Mbps.87 Vjerovatno je da je usvajanje brzih veza ograniÄ?eno malom konkurencijom na polju fiksnog Å¡irokopojasnog interneta (Slika 111). Preuzimanje mobilnog Å¡irokopojasnog interneta, sa 11,7 posto 2012 . godine (putem kartica sa podacima/modema), prevazilazi prosjek u EU (9 posto 2012. godine) i gotovo je tri puta veći od druge po veliÄ?ini vrijednosti u regionu (Srbija, sa 4 posto 2012. godine). Ukupno posmatrano, rasprostranjenost mobilnog Å¡irokopojasnog interneta u Crnoj Gori na svim mobilnim ureÄ‘ajima sa mogućnošću povezivanja podataka (35.5 posto 2013. godine) blizu je prosjeka u regionu (29,4 posto 2013. godine). U namjeri da poveća usvajanje Å¡irokopojasnog interneta, vlada preduzima korake da rijeÅ¡i pitanje priuÅ¡tivosti88 (Slika 112). 85 www.eLance.com, 2014. 86 Cullen International (2014) i Monitoring izvjeÅ¡taj 4 za zemlje na putu proÅ¡irenja (decembar 2012.). 87 http://www.monstat.org/userfiles/file/ICT/2014/ICT%20USAGE%20IN%20ENTERPRISES%20IN%202014.pdf 88 Do novembra 2014. godine, Crna Gora je imala najskuplje maloprodajne internet pakete u Evropi. Najjeftiniji osnovni ADSL paket (do 1Mbps/128Kbps; 1GB) koji trenutno obezbjeÄ‘uje najveći internet provajder u Crnoj Gori - 74 168. Ruralna podruÄ?ja su u posebno nepovoljnom položaju u smislu pristupa informacionim i komunikacionim tehnologijama. Prema Anketi iz 2014. godine o korišćenju IKT u domaćinstvima koju je sproveo Zavod za statistiku Crne Gore, svega 69 posto urbanih i 53 posto ruralnih naselja u Crnoj Gori imaju pristup internetu. Sjeverni dio zemlje ima najniži postotak domaćinstava sa pristupom internetu (52 posto), pogotovo u ruralnim podruÄ?jima (46 posto). Južni dio zemlje ima najveću stopu domaćinstava sa pristupom internetu (72 posto), posebno u urbanim podruÄ?jima (79 posto).89 Neki od razloga za nedostatak pristupa internetu su loÅ¡a internet infrastruktura, nedostatak znanja o koristima od korišćenja interneta i skup pristup internetu i oprema. Važeća strategija IKT sektora Crne Gore (2012-2016. godine) utvrdila je sledeće prioritetne oblasti: (i) unapreÄ‘enje infrastrukture Å¡irokopojasnog pristupa internetu Å¡irom zemlje, sa posebnim fokusom na ruralna podruÄ?ja; (ii) (održivo) smanjenje maloprodajnih cijena pristupa internetu, sajber bezbjednost, gdje je Crna Gora uspostavila nacionalni Tim za odgovor na kompjuterske vanredne dogaÄ‘aje (CERT) i teži daljem jaÄ?anju svog sajber okruženja; i (iv) povećanje efikasnosti infrastrukture e- Uprave putem izrade odgovarajućih analiza postojećih IKT rjeÅ¡enja koja se koriste u svim vladinim institucijama. 169. Povezivanje ranjivih segmenata populacije sa ekonomskim mogućnostima zajedno sa razvojem vjeÅ¡tina omogućilo bi da se prevaziÄ‘u geografske i digitalne podjele po regionima. Efikasan razvoj IKT vjeÅ¡tina za odreÄ‘ene poslove mogao bi da ostvari snažan uticaj u smislu zaposlenja. Sprovedena analiza skoraÅ¡njih programa IKT vjeÅ¡tina pokazuje da programi ostvaruju stopu uspjeÅ¡nosti u pronalaženju zaposlenja od 70-75 posto, a zadržava se fokus na segmentima populacije koji su siromaÅ¡niji i u nepovoljnijem položaju. Istovremeno postoji potreba da se osnaži internet povezanost domaćinstava u najnerazvijenijim regionima zemlje, npr. na sjeveru koji znaÄ?ajno zaostaje u smislu indikatora povezanosti, gdje pojedine opÅ¡tine ne dostižu obuhvat domaćinstava niti od 10 posto (Andrijevica, Å avnik i Plužine). 170. Ulaganje u elektronske komunikacije je u porastu, a predvodi ih ulaganje sadaÅ¡njeg operatora u infrastrukturu sa optiÄ?kim kabelom (Slika 113). MeÄ‘utim, ukupno ulaganje kao postotak prihoda u Crnoj Gori najniže je na Zapadnom Balkanu sa 8,5 posto 2012. godine (Slika 114) i ona zaostaje u odnosu na region u smislu unapreÄ‘enja infrastrukture. Slika 113. Ulaganje u elektronske komunikacije, u Slika 114. Ulaganja u sektor elektronskih EUR, postotak promjene, 2012 over 2011 komunikacija, postotak prihoda 25% 25% 20% 18.2% 2011 2012 20% 15% 10% 15% 5% 0.6% 0% 10% -5% -3.6% -10% -6.0% 5% -15% -11.1% -20% 0% -19.0% BJR Crna Gora Kosovo Srbija Albanija Bosna i -25% Makedonija Hercegovina BJR Albanija Kosovo Bosna i Srbija Crna Gora Makedonija Hercegovina Izvor: IzvjeÅ¡taj 4 o monitoringu zemalja na putu proÅ¡irenja, Cullen International, 2014. Crnogorski Telekom, koÅ¡ta oko 14 eura mjeseÄ?no (ne raÄ?unajući troÅ¡ak ADSL modema Ä?ija cijena varira od 17,5 EUR do 52,5 EUR), dok u drugim zemljama ukljuÄ?enim u monitoring cijena za ovu vrstu paketa varira svega od 5-10 EUR. Na dan 5. novembar 2014. godine, vlada je smanjila maloprodajnu cijenu za pristup internetu u prosjeku za 35 posto, dok je veleprodajna cijena pristupa internetu u prosjeku smanjena za 25 posto, u skladu sa odlukom regulatora (AKIP). Trenutno, vlada razmatra uspostavljanje sopstvenog provajdera internet servisa. 89 http://www.monstat.org/userfiles/file/ICT/2014/ICT%20USAGE%20IN%20ENTERPRISES%20IN%202014.pdf 75 171. Crna Gora treba da se usredsredi na olakÅ¡avanje otvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru povećanjem produktivnosti i fleksibilnosti i osiguravanjem povezanosti sa velikim blokom EU. Crna Gora je privukla kapital i treba da svoje poslovno okruženje zadrži interesantnim investitorima. Gledajući unaprijed, ekonomski rast uglavnom će zavisiti od ukupne faktorske produktivnosti, a ne od akumulacije faktora. Sa sve većom volatilnošću priliva stranog kapitala i velikim spoljnim dugom, malo je vjerovatno da će akumulacija kapitala biti dominantan faktor rasta u budućnosti. Nadalje, Ä?injenica da stanovniÅ¡tvo stari poziva na mobilizaciju postojeće radne snage i pokretanje ljudi iz neaktivnosti na tržiÅ¡te rada rjeÅ¡avanjem podsticaja za rad i tražnje za radnom snagom. Efikasnije korišćenje i iskorišćavanje postojećeg kapitala i radne snage snažno može da podrži održiviji i mnaje ranjiv model rasta. MeÄ‘utim, samo otvaranje radnih mjesta neće biti dovoljno za smanjenje siromaÅ¡tva. Zemlja se suoÄ?ava velikom nezaposlenošću, posebno meÄ‘u mladima. Važan je i sastav, a ne samo nivo rasta, jer inkluzivnost rasta zavisi od tražnje za radnim mjestima sa niskim nivoom kvalifikacija. Otuda mogu biti potrebni programi socijalne zaÅ¡tite kako be i oni koji su u finansijski nepovoljnijem položaju imali koristi od rasta. (i) Osnaživanje otvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru. Crna Gora je bila veoma uspjeÅ¡na u privlaÄ?enju stranog kapitala i joÅ¡ uvijek, s obzirom na trenutne meÄ‘unarodne okolnosti, ima znaÄ?ajne prilive kapitala. Istrajavanje na putu reforme za unapreÄ‘enje poslovnog okruženja sigurno je imali vidnog efekta. ï‚· Odblokiranje finansijskog sistema. Najizazovnije domaće ograniÄ?enje za oporavak jeste nespremnost komercijalnih banaka da kreditiraju privatni sektor. Takvo stanje je zaostavÅ¡tina finansijske krize 2008. godine i njenih posljedica; karakteriÅ¡e ne samo crnogorsku, već i evropsku privredu. Treba vidjeti da li ta nespremnost odražava percipirane komercijalne rizike, sadaÅ¡nji nivo nekvalitetnih kredita ili meÄ‘unarodne okolnosti. JaÄ?anje nadzora i sistema izvrÅ¡enja sprijeÄ?ilo bi buduću pojavu takvih rizika. ï‚· Održavanje okruženja privlaÄ?nim za privatne investicije. Crna Gora je meÄ‘u vodećih 50 zemalja u svijetu po lakoći poslovanja. Treba uložiti napore u privlaÄ?enje investicija u viÅ¡e sektora, posebno u one koji su radno intenzivni. Modernizacija sistema plaćanja poreza, uknjižbe zemljiÅ¡ta, registracije preduzeća i carinskih procedura putem korišćenja informacionih tehnologija za ograniÄ?avanje mogućnosti za kontakt sa javnim zvaniÄ?nicima, a time i smanjenje prilika za podmićivanje, bila bi dobrodoÅ¡la. (ii) RjeÅ¡avanje velike neaktivnosti i nezaposlenosti. ï‚· UnapreÄ‘enje prelaska sa Å¡kolovanja na rad. Visok stepen nezaposlenosti mladih i njeno produženo trajanje zahtijevaju intervencije kojima će se pokuÅ¡ati olakÅ¡ati prelazak sa Å¡kolovanja na stabilno zaposlenje, posebno za one sa najnižim nivoom obrazovanja, koji mogu godinama biti zarobljeni u tom procesu. Treba utvrditi najvažnije nedostatke (nedostatak relevantnog iskustva za rada, nemanje informacija i veza, ograniÄ?ene mogućnosti za posao na ulaznom nivou, itd.) za konkretne kategorije kada se budu osmiÅ¡ljavale intervencije. ï‚· Snaženje obrazovanja i sticanja vjeÅ¡tina. Dok se intervencije za brži prelazak sa Å¡kolovanja na rad mogu koristiti za rjeÅ¡avanje problema sa kojima se suoÄ?avaju mladi ljudi danas, za dugoroÄ?niji pristup potrebno je osnaživanje obrazovnog sistema poÄ?ev od obrazovanja u ranom djetinjstvu, cjeloživotnog uÄ?enja i osiguravanja ravnopravnog pristupa obrazovanju. Kako se priroda privrede mijenja, potrebno je osigurati da naredna generacija bude u potpunosti opremljena vjeÅ¡tinama koje će tada biti potrebne za ulazak na tržiÅ¡te rada. Prioritet bi trebalo da bude proÅ¡irenje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve, a pogotovo marginalizovanim grupama, te smanjenje nejednakosti i povećanje produktivnosti radne snage poboljÅ¡anjem vjeÅ¡tina i ishoda uÄ?enja. 76 ï‚· Destimulacija neaktivnosti. Razmatranjem elemenata koji djeluju destimuliÅ¡uće u sistemu socijalne zaÅ¡tite, ukljuÄ?ujući preispitivanje pitanja prijevremenog penzionisanja, utvrÄ‘ivanja invaliditeta i graniÄ?ne poreske stope socijalne pomoći, može se povećati dostupnost radne snage. U paketu sa politikama za aktiviranje i formalizaciju neprijavljenog rada, to bi moglo da se dobro odrazi na smanjenje siromaÅ¡tva i fiskalnu održivost. (iii) Produbljivanje integracije sa regionom i ostatkom svijeta. Integracija je sveprožimajuća tema: ona ima implikacije po naÄ?in osmiÅ¡ljavanja institucija, komercijalnih politika, regulatornog okvira za poslovanje i za koordinaciju fiziÄ?ke infrastrukture (elektronaponske mreže i proizvodnja elektriÄ?ne energije, putevi, luke i aerodromi, IKT.). Dalja infrastrukturna integracija je presudna za snižavanje cijene energije i povećanje izvoza elektriÄ?ne energije, te razvijanje komplementarne infrastrukture kao podrÅ¡ke privatnim ulaganjima u sektor turizma. 77 INSTITUCIONALNA OGRANIÄŒENJA RASTA Kako Crna Gora ide u pravcu pristupanja EU, postoji potreba za viÅ¡e strateÅ¡kog usmjerenja na snaženje institucija države kako bi se unaprijedilo pružanje usluga i javno povjerenje u državu. Pitanja dobre uprave važna za smanjenje siromaÅ¡tva i povećanje mogućnosti za opÅ¡ti rast u Crnoj Gori treba da se usredsrede na tri stuba: (i) legitimitet države (pitanja dobre uprave koja su presudna za stabilnost države), npr. povjerenje i odgovornost; neformalnost; (ii) pokretaÄ?i dobrog okruženja za investicije (pitanja dobre uprave koja su presudna za privatna preduzeća), npr. korupcija, vladavina prava, regulatorni kvalitet; i (iii) pružanje usluga (pitanja dobre uprave koja su presudna za zadovoljstvo graÄ‘ana), npr. pristup pravdi i pružanje usluga. 172. Crna Gora je mala i mlada suverena država.90 Za prelazak sa države koja je bila dio federacije na suverenost bilo je potrebno stvaranje kapaciteta u okviru uprave koji do tada nisu bili neophodni. Javna dobra i usluge kao Å¡to su bezbjednost, dobro definisana imovinska prava i stabilno ekonomsko okruženje, Å¡to je sve do tada, makar dijelom, obezbjeÄ‘ivala savezna vlada, od tada su morale da obezbjeÄ‘uju nacionalne institucije. Uvećan je troÅ¡ak izgradnje i voÄ‘enja nacionalnih institucija i uprave zbog nemogućnosti da se iskoristi ekonomija obima u pružanju javnih dobara i usluga. 173. Odluka o pristupanju EU i usvajanju eura kao nacionalne valute može se razumjeti u okviru strategije za rjeÅ¡avanje tih izazova. Iniciranje procesa pridruženja EU dalo je oslonac za reofrmisanje osnovnih politiÄ?kih i regulatornih sistema, te vjerovatno skratila vrijeme koje bi inaÄ?e bilo potrebno za samostalan razvoj tih institucija. Usvajanje eura kao nacionalne valute dovelo je do prenoÅ¡enja monetarne politike na Evropsku centralnu banku; takvo prenoÅ¡enje servisa i institucija vlade karakteristiÄ?no je za male države Å¡irom svijeta 91 . Usvajanje regulatornog sistema i institucija koje su već etablirane u evropskim zemljama visokog dohotka ne podrazumijeva da će kvalitet usluga i institucija vlade automatski dostići nivo visoko razvijenih zemalja. Postoji razlika izmeÄ‘u pukog uspostavljanja institucionalnog okvira i njegovog dobrog funkcionisanja. Taj prvi korak manje-viÅ¡e je uraÄ‘en; sadaÅ¡nji izazov je kako da dobro profunkcioniÅ¡e. Slika 115. Odabrani svjetski indikatori dobre uprave, Slika 116. Efikasnost javne potroÅ¡nje 2014 100 6.0 90 5.5 80 5.0 70 4.5 percentile rank 60 4.0 50 3.5 40 3.0 30 2.5 2.0 20 1.5 10 1.0 0 Ucinkovitost Kontrola Regulatorna Vladavina prava drzave korupcije kvaliteta Crna Gora Hrvatska EU11 EU15 Izvor: Svjetska banka. Izvor: Globalni indeks konkurentnosti, 2015-16. 174. Crna Gora ostvaruje sve bolje rezultate na polju raznih dimenzija dobre uprave koje su umnogome bolje nego u ostatku Balkana, ali i dalje zaostaju za državama Ä?lanicama EU. Taj jaz i dalje je najveći u pogledu efektivnosti uprave, kvaliteta regulatorne kontrole, kontrole korupcije i vladavine prava (Slika 115). Ipak, postoje pokazatelji da je Crna Gora u poslednjih pet godina ostvarila poboljÅ¡anja u 90 Male države se definiÅ¡u kao suverene države Ä?iji je ukupni broj stanovnika ispod 2 miliona. Odabrani prag broja stanovnika unekoliko je proizvoljan i uzet samo radi olakÅ¡avanja prezentacije stilizovanih Ä?injenica. 91 Favaro, 2008 78 povećanju efektivnosti, prema indikatorima dobre uprave. Crna Gora ima donekle bolje rezultate od zemalja EU11 u smislu transparentnosti donoÅ¡enja javnih politika. Samo dvije zemlje, a to su Estonija i Litvanija, su bolje rangirane od Crne Gore u smislu ovog indikatora. To znaÄ?i da kompanije smatraju da je relativno lako dobiti informacije o promjenama javnih politika vlade i propisa koji utiÄ?u na njihovu djelatnost. To je posebno važno s obzirom na odnos izmeÄ‘u percepcija transparentnosti i efikasnosti: Å¡to se viÅ¡e vlade doživljavaju kao transparentne, to je niža percipirana rasipnost potroÅ¡nje. Prema Globalnom izvjeÅ¡taju o konkurentnosti za 2015-16. godinu, iako ima nekih administrativnih ograniÄ?enja, postoje segmenti efikasnosti koji daju mogućnost za prelazak na bolje pružanje usluga graÄ‘anima i privatnom sektoru. Na primjer, u odnosu na zemlje EU11, Crna Gora se javlja kao najmanje rasipna, sa svega dvije zemlje, Estonijom i ÄŒeÅ¡kom Republikom, koje imaju bolje rezultate (Slika 116). 175. Iako je Crna Gora napravila ogromne korake u rjeÅ¡avanju izazova tranzicije, joÅ¡ predstoje stvari koje treba uraditi i ma joÅ¡ naslijeÄ‘enih troÅ¡kova koje treba apsorbovati. Na primjer, Crna Gora ima veliki javni sektor. PotroÅ¡nja javnog sektora u Crnoj Gori je konstantno na visokom nivou; 2015. godine je dostigla gotovo 49 posto BDP-a (Slika 117). Hrvatska i Srbija jedine su zemlje u ovom regionu Ä?ije izdvajanje za javni sektor prevazilazi ono u Crnoj Gori. Slika 118. Crna Gora: zaposlenost po Slika 117. PotroÅ¡nja opÅ¡te vlade, postotak BDP-a sektorima, 2014. 50 49.4 11 17 45 40 35 % of GDP 30 25 21 20 15 10 5 0 50 2014 2015 Government SOEs Private dependent Private selfemployment Izvor: MF, EUROSTAT, MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj Izvor: LFS, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci banci. 176. Javni sektor djeluje kao sigurnosna mreža. I zapoÅ¡ljavanje u javnom sektoru u Crnoj Gori je visoko u odnosu na druge zemlje (Slika 118). Procenat zaposlenih u upravi Ä?ini 11 posto ukupne zaposlenosti, sa dodatnih 21 posto svih zaposlenih koji rade u državnim preduzećima. MeÄ‘utim, nema pokazatelja o premiji zarada u javnom sektoru, izuzev za odreÄ‘ena zanimanja u državnim kompanijama. U stvari, privatni sektor plaća viÅ¡e, ali su radna mjesta manje sigurna (Slika 119 i Slika 120). Dok je jedna Ä?etvrtina svih zaposlenih u sektoru uprave provela 20 godina na istom radnom mjestu, u privatnom sektoru polovina zaposlenih provede dvije do 10 godina na istom radnom mjestu. 79 Slika 119. Zarade u javnom sektoru u odnosu na Slika 120. Zaposlenje po sigurnosti posla i privatni po zanimanjima, postotak razlike sektoru, 2013. 100 Elementary 90 Operators 80 Craft workers 70 Sales & services 60 Clerks 50 40 Technicians 30 Professionals 20 Managers 10 -40 -20 0 20 40 0 percent Government SOE Private SOEs Government 0-2 years 2-10 years 10-20 years 20+ Izvor: MONSTAT, proraÄ?uni zaposlenih u Svjetskoj banci Glas i odgovornost 177. UÄ?ešće javnosti u donoÅ¡enju odluka vlade je skromno. To nije iznenaÄ‘ujuće s obzirom na to da graÄ‘ansko angažovanje nema snažnu tradiciju u Crnoj Gori. 92 Postojeće NVO su aktivne u oblastima kao Å¡to su ljudska prava, borba protiv korupcije, rodna pitanja, prava osoba sa invaliditetom, pitanja LGBT osoba, razvoj civilnog druÅ¡tva, obrazovanje, socijalna zaÅ¡tita i pitanja zaÅ¡tite životne sredine. MeÄ‘utim, njihov uticaj na formalno donoÅ¡enje odluka je Ä?esto skroman. Neke NVO obezbjeÄ‘uju osnovne usluge ranjivim grupama, te bi njihovo veće ukljuÄ?ivanje u osmiÅ¡ljavanje i sprovoÄ‘enje javnih politika znaÄ?ajno unaprijedilo ostvarene rezultate. IzvjeÅ¡taj EK o napretku Crne Gore (iz novembra 2015. godine) konstatuje važnost obezbjeÄ‘ivanja mogućnosti za razvoj i osnaživanje civilnog druÅ¡tva, ukljuÄ?ujući i neophodni zakonski prostor i materijalna sredstva da bi do toga doÅ¡lo. 178. S obzirom na njihov pritisak na vladu, odnosi izmeÄ‘u NVO i vlade ostali su uglavnom zategnuti, ali neka od pitanja koje je zagovarao civilni sektor pretoÄ?ena su u javne politike. Na primjer, zakon o pristupu informacijama daje priliku graÄ‘anima uopÅ¡te, a posebno civilnom sektoru, da nadzire odluke vlade. Osim grupa civilnog druÅ¡tva koje rade u javnom interesu, pojavile su se i druge grupe koje zastupaju poslovnu zajednicu kako bi pogurale važne reforme javne politike, posebno one vezane za investicionu klimu i biznis. U tu kategoriju civilnog sektora spada Privredna komora. Taj raznorodan odnos izmeÄ‘u vlade i organizacija civilnog druÅ¡tva koje rade u javnom interesu, sa jedne strane, te njen odnos sa privatnim sektorom sa druge, važan je iz dva razloga: prvo, to daje državi priliku da javnosti predoÄ?i svoj program i da pokreće debatu meÄ‘u raznorodnom javnošću. Drugo, kroz interakcije sa poslovnom zajednicom putem njenih organizacija, javni sektor ima priliku da na pozitivan naÄ?in oblikuje percepcije firmi o politikama vlade, a indirektno i da utiÄ?e na investicionu klimu. Predstavnici NVO su i Ä?lanovi radnih grupa za izradu regulatornih okvira, konsultativnih savjetodavnih tijela, kao Å¡to su: Savjet za borbu protiv diskriminacije, Savjet za prava djeteta, Savjet za brigu o osobama sa invaliditetom, Komisija za dodjelu dijela sredstava od igara na sreću, Komisija za praćenje rezultata borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, itd. 179. Crna Gora treba da nastavi sa snaženjem sistema „uzajamnih kontrola i ravnoteža“ meÄ‘u institucijama kako bi se osigurala odgovornost. UnutraÅ¡nja finansijska kontrola u javnom sektoru (PIFC) i Državna revizorska institucija (DRI) uradili su mnogo toga na putu svog razvoja u proteklih nekoliko godina. Ipak, treba rjeÅ¡avati nove razvojne aktivnosti u skladu sa otvaranjem poglavlja 32 Finansijska kontrola u junu 2014. godine u okviru procesa pregovora o pristupanju EU. Ponovno pojavljivanje neizmirenih obaveza na nivou centralnog i lokalnih budžeta dovodi do zabrinutosti u pogledu 92 Vlada Crne Gore se ukljuÄ?ila u inicijativu Partnerstva otvorenih vlada u septembru 2011. godine. 80 transparentnosti i dovode u pitanje sprovoÄ‘enje zakona, ukljuÄ?ujući i najnoviji okvir fiskalne odgovornosti. Nadalje, tek treba da se sprovede fiskalno pravilo uvedeno Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti iz 2013. godine, koje ima za cilj da koeficijent javnog duga u odnosu na BDP bude ispod 60 posto BDP-a. To i druga uvedena numeriÄ?ka fiskalna pravila treba da se usaglase sa direktivom EU o zahtjevima za budžetske okvire, dok se njihova primjena treba redovno procjenjivati i treba preduzimati mjere da se ona sprovode. 180. Uz priznavanje ostvarenja reformi sistema upravljanja javnim finansijama u Crnoj Gori, postoje oblasti u kojima je potrebna dodatna pažnja i dodatne reforme na kraći do srednjeg roka. Upravljanje javnim finansijama i dugom su oblasti javnog sektora koje zaslužuju pažnju. Procjena javne potroÅ¡nje i finansijske odgovornosti (PEFA) za Crnu Goru93 identifikovala je odreÄ‘ene oblasti kojima treba posvetiti pažnju i gdje je potrebno unapreÄ‘enje. Jedna od kljuÄ?nih oblasti odnosi se na transformaciju ka efikasnijim javnim finansijama razmatranjem strateÅ¡kih i srednjoroÄ?nih aspekata. Postoji potreba za sadržajnijim srednjoroÄ?nim budžetskim okvirom, a u odnosu na procjene prihoda i rashoda teba razmotriti viÅ¡egodiÅ¡nje ugovore. Sektorske strategije treba da daju procjene troÅ¡kova, a kapitalna ulaganja treba sprovoditi nakon analize troÅ¡kova i koristi. Sve u svemu, osiguravanje rigoroznog upravljanja i evaluacije javnih finansija je presudno da se osigura dobijanje prave vrijednosti za uloženi novac. 181. Potrebno je znaÄ?ajno unapreÄ‘enje naplate poreza kako bi se ostvario maksimalan prihod i onemogućila nelojalna konkurencija. Neizmirene poreske obaveze koje se procjenjuju na 5 posto BDP-a predstavljaju nelojalnu konkurenciju u odnosu na redovne poreske platiÅ¡e. MeÄ‘utim, moglo bi se naplatiti dodatnih 3 posto BDP-a ukoliko bi se valorizovala neformalna ekonomija. Potrebna je veća jasnoća u pogledu objelodanjivanja podataka i primijenjenih raÄ?unovodstvenih standarda, kao i potpunosti i kvaliteta finansijskih izvjeÅ¡taja. Trenutno, finansijski izvjeÅ¡taji se pripremaju u skladu sa relevantnim propisima i uglavnom su usaglaÅ¡eni sa IPSAS na gotovinskoj osnovi; meÄ‘utim, raÄ?unovodstveni standardi nisu jasno naznaÄ?eni, a sam zakonski okvir ne obezbjeÄ‘uje dovoljno jasnoće u toj oblasti. Finansijski izvjeÅ¡taji ne predstavljaju dovoljno informacija o aktivi i pasivi, a prelazak sa gotovinskog na obraÄ?unsko raÄ?unovodstvo jedna je od stavki u programu reformi Vlade. 182. Nadalje, potrebni su krupni napori na razvoju nezavisnog, profesionalnog i efikasnog sistema javne uprave u skladu sa evropskim standardima, ukljuÄ?ujući i na lokalnom nivou. Crna Gora je usvojila sveobuhvatan strateÅ¡ki okvir za reformu javne uprave 94 koji obuhvata državnu upravu, lokalne samouprave i javna tijela i agencije. Oblasti koje rjeÅ¡ava ukljuÄ?uju reformu službeniÄ?kog sistema; reformu zarada u javnom sektoru; unapreÄ‘enje kvaliteta zakonodavstva i strateÅ¡kog planiranja, ukljuÄ?ujući i uvoÄ‘enje procjena regulatornog uticaja; modernizaciju upravnog postupka za bolje pružanje usluga; reformu sistema inspekcijskog nadzora; i organizacije i upravu na lokalnom nivou, ukljuÄ?ujući finansiranje i upravljanje javnim finansijama. Treba osigurati djelotvornu koordinacija politika i uvoÄ‘enje koncepta odgovornosti u radu javnih institucija i zvaniÄ?nika. 183. Iako je zakonski, regulatorni i kontrolni okvir sektora bankarstva i osiguranja znaÄ?ajno unaprijeÄ‘en tokom proteklih deset godina 95 , potreban je dalji napredak. Treba osnažiti kontrolu bankarskog sektora koju sprovodi centralna banka, treba potaći i prekograniÄ?ne aranžmane sa matiÄ?nim organima nadležnim za kontrolu i sanaciju, a postepeno treba uvesti i pristup kontroli zasnovan na riziku i Solventnosti II u sektor osiguranja. Crna Gora preduzima aktivne korake na osnaživanju svog okvira za sprjeÄ?avanje pranja novca i finansiranja terorizma i boljem razumijevanju rizika u toj oblasti. Banke su 2015. godine povećale prijavljivanje takvih transakcija za viÅ¡e od 73 posto u odnosu na 2013. godinu. MeÄ‘utim, i dalje postoje znaÄ?ajni nedostaci, izmeÄ‘u ostalog vezano za to da je obuhvat obveznika izvjÅ¡tavanja i dalje preuzak, a ne Ä?ini se ni da su informacije o stvarnim vlasnicima pravnih lica osnovanih u Crnoj Gori blagovremeno dostupne nadležnim organima. 93 Svjetska banka, oktobar 2013. Crna Gora do sada nije uÄ?estvovala u inicijativi Otvorenog budžeta. 94 Vlada Crne Gore (2011.) Strategija reforme javne uprave 2011-2016. 95 U periodu od programa procjene finansijskog sektora 2006. godine. 81 184. Sa korporativne strane, treba dalje osnažiti finansijsko izvjeÅ¡tavanje i reviziju. Promovisanje kvalitetnog korporativnog izvjeÅ¡tavanja i revizije podržava poslovno okruženje, olakÅ¡ava pristup tržiÅ¡tima kapitala, direktne investicije i konkurentnost. Vjerodostojno korporativno finansijsko izvjeÅ¡tavanje je presudno za pristup finansiranju jer se finansijski sektor oslanja na pouzdane i vjerodostojne finansijske informacije za poslovna druÅ¡tva, koje su pripremljene u skladu sa meÄ‘unarodnim standardima i proÅ¡le reviziju u skladu sa zakonskim obavezama revizije u okviru Evropske unije. Korporativno finansijsko izvjeÅ¡tavanje je ujedno i centralni dio pravne tekovine EU koja se odnosi na dobro funkcionisanje unutraÅ¡njeg tržiÅ¡ta. Povjerenje i neformalnost 185. I ekonomijama i graÄ‘anima je potrebno povjerenje kako bi preživjeli u multietniÄ?kom druÅ¡tvu kakvo je crnogorsko. Crna Gora se nalazi na 42. mjestu od 140 zemalja obuhvaćenih IzvjeÅ¡tajem o globalnoj konkurentnosti po indikatoru „lakoća zaÅ¡tite investitora“, Å¡to podrazumijeva veliko povjerenje investitora u državu Crnu Goru. Tako visok nivo povjerenja u investicionu klimu vidljiv je i u obimu stranih direktnih investicija. Prema IzvjeÅ¡taju o globalnoj konkurentnosti za 2015-2016. godinu, Crna Gora se nalazi na 10. mjestu od 140 zemalja po veliÄ?ini neto priliva stranih direktnih investicija. 186. Ipak, to naizgled snažno povjerenje privatnog sektora tek treba da se pretoÄ?i i u povjerenje od strane graÄ‘ana. Prema Eurobarometar anketama, povjerenje graÄ‘ana u crnogorsku Vladu se poboljÅ¡alo sa 43 posto 2011. na 46 posto 2014. godine, dok je procenat graÄ‘ana koji ne vjeruju u vladu opao sa 52 posto 2011. na 46 posto 2014. godine, Å¡to je joÅ¡ uvijek visok procenat stanovniÅ¡tva (Slika 121). ObiÄ?no graÄ‘ani samo vjeruju svojoj vladi kada smatraju da vlada svoje funkcije vrÅ¡i kako valja i u najboljem interesu graÄ‘ana. Tako povjerenje u vladu može da bude pokazatelj zadovoljstva graÄ‘ana svojom vladom. Zadovoljstvo graÄ‘ana pružanjem javnih usluga iznad je prosjeka u JIE, izuzev onih koji dobijaju naknadu za nezaposlene koji su najmanje zadovoljni (Slika 122). To bi mogao biti problem s obzirom na obim nezaposlenosti u Crnoj Gori. Slika 122. Postotak ispitanika koji je zadovoljan Slika 121. Povjerenje u Vladu pruženim uslugama 100 90 83 83 76 78 78 80 73 73 7474 70 69 70 70 6967 707170 70 80 70 67 64 60 60 53 54 51 60 50 45 40 36 40 31 43 28 38 30 30 20 20 10 0 0 2011 2012 2013 2014 MNE HRV EST LTV LTU SVN SEE Public health Primary and secondary education Imaju povjerenja Nemaju povjerenja Ne znaju Social security benefits Unemployment benefits Izvor: Eurobarometar ankete. Izvor: LiTS, 2011, Svjetska banka i EBRD. 187. Jedan od osnovnih izazova za Crnu Goru je smanjenje neformalnog zaposlenja. Na osnovu ankete graÄ‘ana,96 ukupan obim neformalne zaposlenosti u Crnoj Gori Ä?ini 29,3 posto zaposlenih, od Ä?ega su polovina radnici kojima se porezi i doprinosi djelimiÄ?no uplaćuju, te gotovo polovina radnika kojima se ne uplaćuju porezi i doprinosi. KljuÄ?ni faktori koji utiÄ?u na neformalno zapoÅ¡ljavanje su: uvjerenje da finansijska korist izbjegavanja plaćanja poreza i doprinosa prevazilazi finansijski gubitak od sankcionisanja, s obzirom na percipiranu neefikasnost inspekcijskih službi, te niske penzije i primanja od drugih osiguranja. Izgubljeni poreski prihod usljed neformalne zaposlenosti procjenjuje se na 2,8 posto BDP-a godiÅ¡nje. Ipak, 96 UNDP izvjeÅ¡taj o neformalnosti, u pripremi. 82 tek 11 posto anketiranih firmi smatra da neformalnost predstavlja krupno ograniÄ?enje za poslovanje (Tabela 15), Å¡to je tek polovina prosjeka kako u regionu, tako i globalno. To ukazuje da je vrsta formalnosti koju doživljava Crna Gora duboko ukorijenjena u druÅ¡tveno tkivo zemlje, pa je možda teÅ¡ko iskorijeniti. Tabela 15. Anketa preduzeća Evropa i Sve Crna Gora Centralna Azija zemlje Postotak firmi koje se takmiÄ?e sa neregistrovanim ili neformalnim firmama 52.4 39.0 54.4 Postotak firmi koje su formalno registrovane kad su poÄ?ele sa radom 99.9 97.8 88 Broj godina koliko je firma funkcionisala bez formalne registracije 0 0.4 0.8 Postotak firmi koje vide prakse konkurenata u neformalnom sektoru vide 11.2 20.5 28 kao krupno ograniÄ?enje Izvor: UNDP Anketa preduzeća, 2015. Korupcija 188. Neposredna opasnost po neobuzdanu neformalnost jeste borba protiv korupcije i unapreÄ‘enje vladavine prava. Crna Gora pokazuje visok stepen tolerancije na korupciju. Tek mali broj ispitanika je prijavio korupciju nadležnim organima, a iznenaÄ‘ujuće visok procenat je spreman da plati mito za dobijanje usluga. 97 Prema istraživanju Doing Business, preko polovine firmi su u konkurenciji sa neregistrovanim neformalnim aktivnostima firmi, Å¡to je gotovo dvaput viÅ¡e nego Å¡to je prosjek u regionu Slika 123. Korupcija u oblasti javnih usluga Slika 124. UÄ?estalost neformalnih plaćanja 35% 50% 45% 30% 40% 25% 35% Montenegro 30% 20% Croatia 25% 15% Estonia 20% Latvia 15% 10% Lithuania 10% Slovenia 5% 5% Balkans 0% 0% Crna Gora Hrvatska Estonija Latvija Litvanija Slovenija Balkan Informal gift or payment Firms having to make expected or requested when informal payments for tax applying for a construction inspections, import licenses, Povremeno ÄŒesto related permit and/ or operating licenses Izvor: BEEPS 2013. Evrope i Centralne Azije, a tek neÅ¡to malo niže od prosjeka za sve zemlje. 189. GraÄ‘ani Crne Gore smatraju da je korupcija drugi po važnosti problem sa kojim se suoÄ?ava njihova zemlja, od koga su veći jedino siromaÅ¡tvo i nizak standard života. SliÄ?no tome, privredna druÅ¡tva stavljaju korupciju meÄ‘u vodećih pet problema.98 Po indeksu percepcije korupcije 2014. godine, Crna Gora se nalazila na 76. mjestu od 175 zemalja. Istraživanje javnog mnjenja o korupciji u obrazovanju99 pokazalo je da polovina graÄ‘ana vjeruje da je korupcija prisutna u visokom obrazovanju, kako u privatnim, tako i u javnim ustanovama, vezano za akademsko napredovanje, upis i pristup studentskim domovima. U odnosu na 2011. godinu, percepcija korupcije u visokom obrazovanju je povećana. GraÄ‘ani takoÄ‘e vjeruju 97 UNODC (2013). 98 UNODC (2011). 99 Centar za graÄ‘ansko obrazovanje, 2015. 83 da su nepotizam i korišćenje partijskih veza Å¡iroko rasprostranjeni u crnogorskom obrazovnom sistemu (61 posto ispitanika). Firme ukazuju na sluÄ?ajeve korupcije u dobijanju licenci i dozvola. Anketa preduzeća ukazuje na to da firme oÄ?ekuju da vrÅ¡e neformalna plaćanja u odnosima sa carinom, prilikom uvoza i na sudovima (Slika 123). Visok je procenat firmi koje prijavljuju da su Ä?esto davale neformalna plaćanja u zvaniÄ?nim transakcijama (Slika 124). 190. Mala preduzeća su posebno osjetljiva na korupciju. Njih viÅ¡e uznemiravaju i vjerovatnije je da će platiti mito, nego Å¡to je to sluÄ?aj sa velikim privrednim druÅ¡tvima, a uobiÄ?ajenija je u sektorima prevoza i skladiÅ¡tenja i smjeÅ¡taja i ugostiteljskih usluga nego u drugim sektorima.100 OdreÄ‘ene javne službe viÅ¡e se povezuju sa korupcijom: carina, katastar, opÅ¡tine, porezi i inspekcije. 101 Oko 45 privrednih druÅ¡tava obuhvaćenih istraživanjem kažu da su javne službe glavni razlog za davanje mita. To ukljuÄ?uje davanje mita za ubrzavanje poslovnih procedura, dovoÄ‘enja procedura do kraja, smanjenje troÅ¡ka procedure i dobijanje informacija.102 191. Mito se daje i da se dobije bolja cijena, dobiju ugovori i dogovore javni tenderi.103 Crna Gora je izradila Strategiju za razvoj sistema javnih nabavki za period 2016-2020. godina sa Akcionim planom za njenu realizaciju. Treba da se izradi novi Zakon o javnim nabavkama koji će biti usaglaÅ¡en sa novim direktivama EU 23, 24 i 25 iz 2014. godine. Osim toga, Crna Gora je takoÄ‘e i na poÄ?etku uvoÄ‘enje e- nabavki Ä?ime bi trebalo da se unaprijedi transparentnost javnih nabavki i dodjele ugovora, ali da se ostvari niža cijena. Pravda i vladavina prava 192. Pravosudni sistem nije opremljen da Slika 125. Neregularna plaćanja za povoljne sudske rjeÅ¡ava korupciju. Nedostaje transparentnost, a odluke (7 je najviÅ¡a ocjena) istrage i kriviÄ?no gonjenje su nedjelotvorni. 6 Nedovoljan broj ljudstva i nedostatak finansijske 5 struÄ?nosti ometaju kapacitet policije, tužilaÅ¡tva i 4 sudova za borbu protiv korupcije. Potrebni su rezultati na polju istraga, kriviÄ?nog gonjenja i 3 osuda u sluÄ?ajevima korupcije. I korupcija u 2 samim sudovima predstavlja zabrinutost: na 1 sudske odluke se može uticati, kako pokazuje 0 rang po Svjetskom ekonomskom forumu za neregularna plaćanja za povoljne sudske odluke (Slika 125). 193. PoÅ¡tovanje standarda EU je kljuÄ?ni Izvor: WEF Globalni izvjeÅ¡taj o konkurentnosti, 2014-15. pokretaÄ? reformi sudskog sistema. Evropska komisija sprovodi rigorozniji pristup za poglavlje 23 pravne tekovine EU104. Novi pristup, koji je usvojio Savjet u decembru 2014. godine, znaÄ?i da zemlje treba da rjeÅ¡avaju pitanja kao Å¡to su reforma pravosuÄ‘a i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije u ranoj fazi pregovora o pristupanju. Time se maksimalno povećava vrijeme tokom koga zemlje mogu da ostvare solidan bilans rezultata, a time i da se osigura da su reforme zaživjele i da su ireverzibilne. Crna Gora je otvorila pregovore u poglavlju 23 tokom 2013. godine i dostavila detaljan akcioni plan sa prelaznim mjerilima. Ostvaren je pozitivan napredak u nekim oblastima, ukljuÄ?ujući povećanje efikasnosti sudova i prolaska propisa za usaglaÅ¡avanje sa zahtjevima EU, kao Å¡to su 100 Većina crnogorskih kompanija posluje u sledećih pet sektora: proizvodna industrija, elektriÄ?na energija, gas i vodonsabdijevanje; izgradnja i graÄ‘evinarstvo, veleprodaja i maloprodaja; prevoz i skladiÅ¡tenje; ugostiteljske usluge. 101 UNODC, str.55. 102 UNODC, str. 26. 103 UNDP, str. 35. 104 Evropska komisija (2013): Strategija proÅ¡irenja i osnovni izazovi (2013-2014). 84 ustavne reforme 2013. godine koje su dovele do imenovanja na kljuÄ?ne sudske i tužilaÄ?ke pozicije. Ostvaren je ograniÄ?en napredak u sprovoÄ‘enju zakona i rjeÅ¡avanju korupcije. Jaz izmeÄ‘u zakona na papiru i u praksi i dalje je velik. 194. IzvrÅ¡enje sudskih odluka i dalje je slabo. Crna Gora je neÅ¡to ispod prosjeka EU u pogledu vremena, troÅ¡kova i procedura za izvrÅ¡enje ugovora.105 Prema izvjeÅ¡taju Doing Business za 2016. godinu, za izvrÅ¡enje ugovora potrebno je 545 dana, troÅ¡kovi iznose 25,7 posto vrijednosti potraživanja, a potrebno je sprovesti 49 procedura. Crna Gora se nalazi na 43. mjestu od 189 zemalja u pogledu izvrÅ¡enja ugovora, Å¡to je loÅ¡ije od Hrvatske, Albanije i BJR Makedonije, ali je ipak bolje od drugih susjednih zemalja, ukljuÄ?ujući i JIE, i prosjek u ECA regionu (Slika 126). SkoraÅ¡njom reformom većina predmeta izvrÅ¡enja prebaciće se na novouspostavljenu službu privatnih izvrÅ¡itelja.106 OÄ?ekuje se da će to znaÄ?ajno smanjiti radno opterećenje sudova. MeÄ‘utim, reformom su stvoreni sistemski rizici od korupcije, a instrumenti za izvjeÅ¡tavanje i nadzor nisu dovoljno snažni. Ovu profesiju treba blisko nadzirati. Do danas ne postoji ni organizovana profesija izvrÅ¡itelja niti jasne procedure. Trebalo bi prikupljati i pratiti podatke o stopama naplate, troÅ¡kovima, trajanju postupka i sliÄ?no kako bi se osiguralo da prelazak predmeta sa sudova na privatne izvrÅ¡itelje rjeÅ¡ava problem izvrÅ¡enja, a ne samo da ga izmjeÅ¡ta ili stvara nove probleme. 195. Å ire posmatrano, zabrinutost Slika 126. Lakoća izvrÅ¡enja ugovora (od 189 zemalja) predstavlja efikasnost rjeÅ¡avanja predmeta 120 pred sudom. Stopa rjeÅ¡avanja predmeta pred 100 sudovima opala je sa 102,5 posto 2012. godine na 98,6 posto 2013 i od tada stagnira.107 Malo 80 mjera je uspostavljeno da se rjeÅ¡ava broj 60 zaostalih predmeta. Vrijeme rjeÅ¡avanja 40 nekriviÄ?nih predmeta je 616 dana.108 To je viÅ¡e nego dvostruko iznad CEPEJ prosjeka, trostruka 20 vrijednost medijane, te daleko iza BJR 0 Makedonije i Slovenije. Dostava je kljuÄ?no usko grlo koje dovodi do velikih odlaganja i frustrira podjednako i korisnike i same sudove. Dostava se zahtijeva za svaku fazu postupka, a strankama je lako da je izbjegnu, tako da se u Izvor: IFC Doing Business 2015. većini sluÄ?ajeva pozivi ne uspiju dostaviti, Å¡to ima bumerang efekat na Ä?itav sistem. 196. Malo se koriste pojednostavljene procedure ili mehanizmi alternativnog rjeÅ¡avanja sporova. Crna Gora ima jednu od najnižih novÄ?anih vrijednosti (500 EUR) za ono Å¡to se smatra „malim potraživanjem“, a Ä?ak i „pojednostavljeni postupci“ za mala potraživanja mogli bi se dodatno uÄ?initi efikasnijim. To za rezultat ima da se od MSP sa relativno malim postupcima za povraćaj duga zahtijeva da svoja potraživanja potražuju kroz puni, Ä?esto komplikovan, parniÄ?ni postupak. 109 197. NeujednaÄ?en je kvalitet zakona i odluÄ?ivanja u sudovima. Preduzeća ukazuju na to da postoje kontradiktorni zakoni u oblastima kljuÄ?nim za poslovanje, kao Å¡to su pripajanja i spajanje. ÄŒak i tokom skoraÅ¡njih reformi kojima se pokuÅ¡ava usaglasiti crnogorsko zakonodavstvo sa zahtjevima EU doneseni su 105 Pogledati IFC Doing Business izvjeÅ¡taj 2015. 106 Stanje u novembru 2014. godine je bilo da je postavljen 21 od planiranih 32 izvrÅ¡itelja. 107 EU IzvjeÅ¡taj o napretku Crne Gore za 2014. godinu, na strani 37. 108 Pogledati CEPEJ IzvjeÅ¡taj o evaluaciji, 2014 (zasnovan na podacima iz 2012. godine), Tabela 9.2. Evropska komisija za efikasnost pravde (CEPEJ) prati podatke o sudskim sistemima iz 47 zemalja Ä?lanica Savjeta Evrope i utvrÄ‘uje ih u odnosu na repere u svojoj dvogodiÅ¡njoj publikaciji. 109 Za diskusiju o opcijama za ubrzani postupak rjeÅ¡avanja manjih sporova u zemljama EU, pogledat http://blogs.worldbank.org/europeandcentralasia/resolving-minor-disputes-matters-big-time-poor. 85 neki loÅ¡e sroÄ?eni zakoni koji se na nedosljedan naÄ?in preklapaju sa postojećim propisima. 110 Nadalje, malo je obuke sudija i zaposlenih u sudovima van ad hoc obuke koju finansiraju donatori, te treba osnažiti Centar za edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija kako bi mogao da ispunjava svoju ulogu koja dobija na znaÄ?aju. Rezultat su slab kvalitet i nepredvidljvost odluka sudova, zbog Ä?ega privredna druÅ¡tva ne mogu da posluju sa razumnim oÄ?ekivanjima. Složeni i nejasni zakoni mogu da stvaraju Å¡iroka diskreciona prava, a time i mogućnosti za zloupotrebu, budući da advokati koriste rupe u zakonu, a sudije izvlaÄ?e mito za povoljno tumaÄ?enje. 198. SadaÅ¡nji sistem zapoÅ¡ljavanja i izgradnje karijere za sudije i tužioce ostavlja mnogo prostora za politizaciju i neprimjeren uticaj. Pripremaju se reforme kojima bi se stvorio jedinstveni sistem zapoÅ¡ljavanja i period struÄ?ne procjene, ali to tek treba da se implementira, a i nejasno je koji bi se kriterijumi koristili za takvu procjenu.111 Rijetko se radi provjera sukoba interesa, a nema nasumiÄ?ne dodjele predmeta sudijama niti bilo kakvih standarda po pitanju radne opterećenosti sudija niti predviÄ‘enog vremena za zavrÅ¡etak postupaka. Biće potrebne takve reforme u oblasti dobre uprave i upravljanja kojima se promoviÅ¡e kultura transparentnosti, profesionalizam i rezultati rada. Å to se tiÄ?e sudske nezavisnosti, Crna Gora je sa 75. mjesta meÄ‘u 148 zemalja u periodu 2013-2014. godina pala na 90. mjesto od 144 zemlje u periodu 2014-2015., ali je poboljÅ¡ala rang kao 88. od 140 zemalja u periodu 2015-2016. godina prema WEF Globalnom indeksu konkurentnosti.112 199. I dalje postoji diskriminacija osjetljivih grupa. Izmjene i dopune zakona o sprjeÄ?avanju diskriminacije usvojene su 2013. godine, ali njegov predmet je ograniÄ?en, a sankcije slabe. Sudije, tužioci i zaposleni u sudu slabo su upoznati sa novim zakonima i meÄ‘unarodnim standardima i biće potrebna kontinuirana obuka da kulturna promjena zaživi. Broj incidenata zlostavljanja od strane policije zabrinjava, jer je procesuiranje takvih sluÄ?ajeva sporo, a broj kažnjenih službenika izuzetno nizak. Crna Gora je 2014. godine usvojila akcioni plan koji se odnosi na tretman LGBT osoba, ali je LGBT zajednica i dalje izložena nasilnim napadima koja prolaze nekažnjeno. 200. Za donjih 40 posto, pristup osnovnim pravosudnim servisima je ograniÄ?en zbog Slika 127. Broj odobrenih predmeta besplatne pravne odsustva funkcioniÅ¡ućeg sistema besplatne pomoći (na 100.000 stanovnika) 800 pravne pomoći. Crna Gora je 2012. godine 700 odobrila besplatnu pravnu pomoć svega u 49 600 predmeta na 100.000 stanovnika – najmanji broj 500 od svih 45 zemalja koje su dostavile podatke 400 CEPEJ-u, a viÅ¡e od 20 puta niže od CEPEJ 300 prosjeka (Slika 127). 113 Posebno je rijetka 200 besplatna pravna pomoć za marginalizovane 100 grupe, ukljuÄ?ujući i tražioce azila (zbog jeziÄ?kih 0 barijera) i za žrtve nasilja u porodici usljed odsustva ciljanih pristupa. Kako bi se omogućio pristup osnovnim uslugama za donjih 40 posto i marginalizovanim grupama, biće važno da pravosudni sistem promoviÅ¡e korišćenje besplatne Izvor: Doing Business 2015. pravne pomoći i da obezbijedi odgovarajuće 110 Pogledati i IzvjeÅ¡taj EK o napretku za Crnu Goru za 2015. godinu, strani 35. 111 Tokom 2012. godine sproveden je samo jedan disciplinski postupak protiv jednog sudije (zavrÅ¡en opomenom, a ne sankcijom) i dva postupka protiv tužilaca (zavrÅ¡eni manjim novÄ?anim kaznama). Od 35 disciplinskih prijava protiv advokata, pokrenuto je tek pet postupaka. 112 To je bolje nego u sluÄ?aju nekih drugih zemalja EU11, kao Å¡to su Hrvatska i Bugarska, a u ravni sa Slovenijom, ali loÅ¡ije nego za BJR Makedoniju ili Maltu. 113 CEPEJ IzvjeÅ¡taj o evaluaciji, 2014 (zasnovan na podacima iz 2012. godine) supra napomena 7. 86 resurse za taj institut. 201. Nepostojanje djelotvornog sistema za prekrÅ¡aje predstavlja ozbiljan problem za siromaÅ¡ne. Vjerovatan dodir donjih 40 posto sa pravosudnim sistemom je putem prekrÅ¡ajnih predmeta, ali njih rjeÅ¡avaju prekrÅ¡ajni organi, a ne sudije. PrekrÅ¡ajne organe imenuje izvrÅ¡na vlast, nemaju stalno postavljenje, skloni su neprimjerenom uticaju i dugo imaju loÅ¡u reputaciju u pogledu ravnopravnog tretmana. U toku su reforme kojima se prekrÅ¡ajni predmeti dovode u okrilje pravosuÄ‘a, sa imenovanjem prekrÅ¡ajnih sudija. Biće potrebno kombinovati reforme sa edukacijom i sa paketom inicijativa da zaživi kultura praviÄ?nog postupka (due process), osnaži dostava i unaprijedi javna percepcija pravosuÄ‘a. 202. Postoji sve veća zabrinutost u pogledu slobode izražavanja u Crnoj Gori. Novinari (posebno oni koji istražuju korupciju i neprimjeren uticaj) izloženi su prijetnjama i nasilju, kako prema sebi liÄ?no, tako i prema imovini medija, a takve sluÄ?ajeve policija rijetko istraži i sudovi procesuiraju. Uspostavljena je Komisija za praćenje rada nadležnih organa u sluÄ?ajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, ali preporuke tek treba sprovesti. Otuda preovladava klima zastraÅ¡ivanja i samocenzure, a pravosudni sistem će morati proaktivnije da djeluje kako bi ovakav zabrinjavajući trend preokrenuo svoj tok. Regulatorne barijere 203. Postoje opreÄ?ni stavovi o regulatornim barijerama. U skladu sa reformama sprovedenim tokom poslednjih godina, vrijeme potrebno za dobijanje licenci i dozvola nije, u principu, znaÄ?ajno veće nego kod uporednih zemalja, a u pojedinim sluÄ?ajevima, prvenstveno kod dobijanja graÄ‘evinske dozvole, Crna Gora pokazuje priliÄ?no dobre rezultate (Slika 128). MeÄ‘utim, taj rezultat varira i može se dodatno popraviti. Sa jedne strane, ukupan procenat vremena poslovodstva provedenog u bavljenju propisima i podnoÅ¡enju zahtjeva za dozvole i licence je na nivou prosjeka za Zapadni Balkan, Å¡to je joÅ¡ uvijek visoko u odnosu na baltiÄ?ke zemlje (Slika 129). Osim toga, relativno je visoko i vrijeme podnoÅ¡enja zahtjeva za dozvole za rad i uvozne dozvole. S obzirom na to da je prosjek na Zapadnom Balkanu za regulatorna kaÅ¡njenja i dalje viÅ¡i nego kod uporednih baltiÄ?kih zemalja, postoji prostor za unapreÄ‘enje efikasnosti prilikom izdavanja drugih licenci i dozvola. Slika 128. Broj dana za dobijanje graÄ‘evinske Slika 129. Procenat vremena poslovodstva dozvole provedenog na bavljenje propisima 300 30 250 25 200 20 150 15 10 100 5 50 0 0 Crna Gora Hrvatska Estonija Latvija Litvanija Slovenija Balkan Crna Gora Estonija Litvanija Balkan Hrvatska Slovenija Napomena: linije ukazuju na intervale povjerenja. Izvor: BEEPS 2013. 204. Sistem javne uprave u Crnoj Gori ne može da se nosi sa zahtjevima za unapreÄ‘enjem pružanja usluga ukoliko se ne modernizuje. Osim slabog kapaciteta koji proistiÄ?e iz niskog nivoa radne snage sa tercijarnim obrazovanjem, utvrÄ‘eni su joÅ¡ neki faktori. Na primjer, vlada je ukazala na sledeće aspekte kao problematiÄ?ne: „nedovoljan broj kreativnih mladih kadrova sa potrebnim struÄ?nim kvalifikacijama“ i „odsustvo organizovanih i kompetentnih institucija koje bi pratile proces reformi sa 87 profesionalnog i metodoloÅ¡kog stanoviÅ¡ta i da djeluju kao logistiÄ?ka podrÅ¡ka“.114 Poslednjih je godina vlada intenzivirala obuku za službenike u javnoj upravi i podržala reorganizaciju sektora javne uprave radi poboljÅ¡anja efikasnosti. U meÄ‘uvremenu su rezultati bili razliÄ?iti u Ä?itavom nizu usluga koje pruža vlada (npr. obrazovanje, zdravstvo, vodosnabdijevanje i kanalizacija, elektriÄ?na energija i infrastruktura), te u ukupnoj efikasnosti vlade. Socijalne usluge 205. Pružanje socijalnih usluga može da bude efikasnije i održivije ako se preispitaju paketi naknada i ide u pravcu finansiranja sistema na osnovu rezultata i ishoda. Nekoliko je prioriteta za poboljÅ¡anje efikasnosti i fiskalne održivosti penzionog sistema, zdravstva, prosvjete, osiguranja od nezaposlenosti i usluga socijalne zaÅ¡tite115: (i) Prvo, penzije predstavljaju jednu od najvećih rashodnih stavki budžeta (11 posto BDP-a), a izdvajanja su znaÄ?ajno povećanja tokom proteklih godina, Å¡to predstavlja rizik po ukupnu fiskalnu održivost. KljuÄ?ni prioriteti ukljuÄ?uju prilagoÄ‘avanje indeksacije naknada; valorizaciju bodovnog sistema za obraÄ?un penzionih naknada, ograniÄ?avanje priliva novih korisnika, ukljuÄ?ujući smanjenje mogućnosti za prijevremeno penzionisanje i postrožavanje kriterijuma za invalidsku penziju. (ii) Drugo, izdvajanje za prosvjetu je veće (4.5 posto BDP-a)–ali su ishodi obrazovanja niži– nego kod uporednih zemalja u regionu. Prioritetne reforme ukljuÄ?uju bolji monitoring i fokusiranje na poboljÅ¡anje ishoda obrazovanja; pregled normi potroÅ¡nje u tercijarnom obrazovanju; odreÄ‘ivanje gornje granice izdvajanja po uÄ?eniku; i rebalans sastava izdvajanja za obrazovanje. Predlaže se reforma finansiranja visokog obrazovanja koja bi trebalo da dovede do velike promjene u procjeni efikasnosti tog sektora, sa pristupom koji bi bio viÅ¡e okrenut ishodima. (iii) Treće, izdvajanja za javno zdravlje su relativno visoka (6 posto BDP-a), ali su i ukupni ishodi zdravlja relativno dobri. Treba povećati efikasnost potroÅ¡nje, posebno vezano za bolnice, a fiskalna održivost je pitanje koje izaziva sve veću zabrinutost. Reforme primarne zdravstvene zaÅ¡tite (ukljuÄ?ujući uvoÄ‘enje izabranih ljekara i prilagoÄ‘enu kapitaciju kao mehanizam plaćanja) treba dalje konsolidovati, a uvoditi dalje reforme za unapreÄ‘enje efikasnosti mreže bolnica i uvoÄ‘enje finansiranja zasnovanog na rezultatima. (iv) KonaÄ?no, vlada može da poveća druÅ¡tveno-ekonomski uticaj socijalne pomoći njenim povezivanjem sa pružanjem socijalne brige i servisima za zapoÅ¡ljavanje/aktivaciju. Sa svega 0,5 posto BDP-a, materijalno obezbjeÄ‘enje porodice ne predstavlja fiskalni rizik i razumno je dobro ciljano, ali se može povećati izdvajanje i obuhvat djeÄ?ijim dodatkom – budući da socijalna pomoć poslednjeg pribježiÅ¡ta doseže manje od jedne petine najsiromaÅ¡nijeg kvintila, a da se uÅ¡tede traže kroz postrožavanje kriterijuma za dodjelu invalidnina. MeÄ‘utim, novouvedena politika doživotnih naknada za majke sa troje i viÅ¡e djece smatra se za korak u pogreÅ¡nom pravcu u fiskalnom smislu, kao i u smislu uÄ?ešća žena u radnoj snazi. 206. Penzioni sistem. Donosioci odluka u Crnoj Gori tokom protekle dvije decenije aktivno rade na reformisanju penzionog sistema u odgovor na fenomen starenja populacije. Od 2004. godine, crnogorski penzioni sistem je formalno sistem sa viÅ¡e stubova. Sastoji se od javnog stuba po principu tekućeg finansiranja (pay-as-you-go - PAYG), druge privatne komponente sa obaveznim finansiranjem (koja nikad nije uspostavljena) i trećeg dobrovoljnog stuba sa privatnim dobrovoljnim penzionim fondovima. Reforme parametara u PAYG sistemu, koje su uvedene 2004. i 2010. godine, imale su za cilj snaženje fiskalne održivosti sistema i usaglaÅ¡avanje sa procesom starenja i zahtjevima tržiÅ¡ta rada. Reformom iz 2004. godine uvedena je bodovna formula, proÅ¡iren period obraÄ?una, povećana granica za 114 Vlada Crne Gore (2011): Strategija reforme javne uprave u Crnoj Gori 2011-2016. 115 Svjetska banka (2012a) i Svjetska banka (2015). 88 penzionisanje na 65 godina starosti i ukinuto prijevremeno penzionisanje. Reformom iz 2010. godine dodatno je podignuta starosna granica na 67 godina, ali je ponovo uvedeno prijevremeno penzionisanje i oslabljeni napori na stabilizaciji sistema. 207. UvoÄ‘enje opcije prijevremenog penzionisanja do koga je doÅ¡lo 2010. godine i skoraÅ¡nje ad- hoc opcije prijevremenog penzionisanja omogućile su rani izlaz iz radne snage. Osim penzionisanja bez penala sa 40 godina staža (sa postepenim povećanjem za žene sa sadaÅ¡njih 35 na 40 godina staža do 2033. godine), zakonom iz 2010. godine uvedeno je opÅ¡te prijevremeno penzionisanje sa 62 godine nakon 15 godina staža, Å¡to ranije nije postojalo. Prijevremeno penzionisanje za posebne kategorije (policija, vojska koji se penzioniÅ¡u sa 50 godina života i nakon 20 godina staža) proÅ¡ireno je na rudare koji sada mogu da se penzioniÅ¡u nakon 30 godina staža, od Ä?ega 20 godina na poslu sa beneficiranim radnim stažom. Mogućnost ad-hoc prijevremenog penzionisanja otvorila se izmeÄ‘u marta i jula 2015. godine za radnike u metalurÅ¡koj industriji i zaposlene u preduzećima u steÄ?aju koja su u većinskom državnom vlasniÅ¡tvu, 116 Ä?ime se omogućava penzionisanje bez penala sa 30/25 godina staža za muÅ¡karce/žene, Å¡to ne uruÅ¡ava samo crnogorski penzioni sistem, već je i destimulans za ionako nisku stopu uÄ?ešća u radnoj snazi. 208. S obzirom na starenje stanovniÅ¡tva i niske stope uÄ?ešća u radnoj snazi, kreatori politika u Crnoj Gori treba da se uzdrže od davanja ad hoc mogućnosti za prijevremeno penzionisanje Ä?ime se stvaraju joÅ¡ radno sposobni penzioneri 50-godiÅ¡najci. EU zagovara smanjenje perioda za prijevremeno penzionisanje na 2-3 godine i povećanje umanjenja za prijevremeno penzionisanje (penali) iznad aktuarski neutralnog nivoa kako bi se stimulisao duži ostanak u radnoj snazi i eliminisala privilegovana pravila za penzionisanje. Crnogorsko uvoÄ‘enje opcije 5 godina ranijeg penzionisanja sa aktuarsko neutralnim umanjenjem,117 održavanje uslova penzionisanja vezanih za usluge i uvoÄ‘enje blažih uslova za neopasna zanimanja idu u suprotnim pravcima, slabe efekte podizanja starosne granice za penzionisanje i ne rjeÅ¡avaju pitanje ranog izlaska iz radne snage. Dostupni podaci potvrÄ‘uju da se od 2010. godine broj novih prijevremenih odlazaka u starosnu penziju u Crnoj Gori povećavao za oko 1.000 svake godine i da je dostigao brojku od 3.354 osobe u decembru 2014. 209. Crna Gora je eliminisala većinu penzija po zaslugama (ili privilegovanih) i penzionih pravila za posebna zanimanja. Pravila penzionisanja za vojsku, policiju i snage nacionalne bezbjednosti izjednaÄ?ena su sa opÅ¡tim pravilima za penzionisanje u decembru 2012. godine, a za radnike na proizvodnji aluminijuma i Ä?elika tokom 2013. godine. Prije tog ujednaÄ?avanja, ta zanimanja su imala pravo na nižu starosnu granicu za penzionisanje, relevantni period (vesting period) za odreÄ‘ena zanimanja, posebna penziona formula i/ili dodatak redovnoj penzionoj formuli. 118 Iako teret sadaÅ¡njih posebnih penzija nije toliko visok – 6 posto korisnika – egalizacija pravila je temeljni korak ka stvaranju univerzalnih uslova na tržiÅ¡tu rada za sva zanimanja i eliminisanje efekta zatvaranja u okviru jednog zanimanja (lock-in effect).119 MeÄ‘utim, zakon je rudarima ostavio mogućnost da se penzioniÅ¡u sa 30 godina staža, od Ä?ega 20 u rudarstvu, kao i roditeljima djece sa posebnim potrebama, koji se mogu penzionisati nakon 20 godina staža. Ukoliko se ne plaća viÅ¡i doprinos, rudarima je potreban duži period staža da zarade svoju penziju ili da umjesto toga primaju aktuarski praviÄ?no umanjenu penziju. U sluÄ?aju roditelja djece sa posebnim potrebama, nije jasno zaÅ¡to se ova kategorija reguliÅ¡e penzionim zakonom putem prijevremenog penzionisanja. Umjesto toga se roditelji djece sa posebnim potrebama mogu podsticati da rade na puno ili dio radnog vremena kolikogod je 116 Izmjene i dopune Zakona o penzionom osiguranju, Službeni list 10/2015. 117 Umanjenje na snazi u Crnoj Gori od 4,2 posto blizu je aktuarski neutralnog nivoa. 118 Ta pravila su., na primjer, ukljuÄ?ivala 50 godina života i 10 godina službe na pozicijama sa beneficiranim radnim stažom kao ovlašćeno ljudstvo (ovlašćeno da nosi vatreno oružje), 20 godina ako nisu ovlašćeno ljudstvo, kraći period obraÄ?una (poslednja kalendarska godina) i penzija zasnovana na ukupnoj akumulaciji na zaradu tokom obraÄ?unskog perioda. 119 To, na primjer, znaÄ?i da se zaposleni u vojsci ne bi penzionisali sa 50 godina života i 10 godina službe ili viÅ¡e i po posebnoj formuli, već sa 67 (obavezna starosna granica za punu penziju), 62 (prijevremeno penzionisanje) ili sa 40 godina službe. Beneficirani staž za oba zanimanja raÄ?unaće se kao i za druga beneficirana zanimanja. Nadalje, njihova penzija će se obraÄ?unavati u skladu sa opÅ¡tim penzionim pravilima. 89 to moguće i da dobijaju direktne transfere i pomoć oko potrebne njege. 210. Na invalidske penzije u Crnoj Gori i dalje otpada relativno visok procenat BDP-a. Sa 2,1 posto BDP-a, izdvajanja za invalidske penzije gotovo su tri puta veća nego Å¡to je prosjek u EU28 i u nivou je sa zemljama sa najviÅ¡im udjelom invalidskih penzija (Slika 130). Nakon postrožavanja definicije privremene invalidnosti reformom iz 2004. godine uveliko je smanjen priliv novih penzionera sa invalidskom penzijom, a njihov udio u ukupnom broju penzionera i u ukupnim izdvajanjima za penzije je u stalnom opadanju sa 27 posto koliko je iznosio 2003. godine na 19 posto 2013. godine. MeÄ‘utim, kriterijumi i sam proces utvrÄ‘ivanja invaliditeta i dalje su podložni zloupotrebama i korupciji. Kako bi se brže stavila pod kontrolu izdvajanja za invaliditet, Vlada treba da razmotri uvoÄ‘enje modernih metodologija i procedura za utvrÄ‘ivanje invaliditeta. 211. Vjerovatno je da će trenutna fiskalno Slika 130. Invalidske penzije u Crnoj Gori nategnuta situacija brzo da se preokrene. Disability pensions in EU and Montenegro, % of GDP, 2013 Uprkos penzionim reformama 2004. i 2010. 3.0 godine, u Crnoj Gori izdvajanja za penzije 2.5 premaÅ¡ila su 11 posto BDP-a 2014. godine, sa tekućim deficitom od gotovo 4 posto BDP-a. 2.0 MeÄ‘utim, Crna Gora primjenjuje jedan od 1.5 najrestriktivnijih obrazaca valorizacije i indeksacije u Evropi. Trenutna kombinacija sa 1.0 75-posto rasta cijena i 25-posto rasta zarada 0.5 oÄ?ekuje se da će eliminisati buduće rashode za penzije, eliminisati deficit do 2030. godine, ali i 0.0 Slovenia Bulgaria Czech Rep. Croatia Lithuania Poland EU 28 Montenegro Finland Luxembourg Spain Hungary Geece Germany Malta Cyprus Italy Denmark UK Austria Sweden Estonia Slovak Rep. Romania France Latvia Ireland Portugal Netherlands Belgium dovesti do snažnog opadanja stopa zamjene i erodiranja buduće adekvatnosti penzija. Kako bi se odgovorilo na izazov trenutno fiskalno Izvor: EU izvjeÅ¡taj o starenju populacije 2015. nategnutog penzionog sistema koji se pretvara u druÅ¡tveno neodrživ penzioni sistem, donosioci odluka u Crnoj Gori treba da preispitaju kljuÄ?ne parametre sistema, ukljuÄ?ujući i uslove za prijevremeno penzionisanje, penzionu formulu, kriterijem za utvrÄ‘ivanje invaliditeta, a na kraju i opÅ¡tu starosnu granicu za penzionisanje. KratkoroÄ?na iskliznuća, kao Å¡to su ad hoc mogućnosti za prijevremeno penzionisanje za odreÄ‘ena zanimanja, naruÅ¡ila bi reformski proces i ubuduće bi ih trebalo izbjegavati. 212. Obrazovanje. Pružanje usluga u sektoru prosvjete nije držalo korak sa tražnjom u crnogorskoj ekonomiji. Niske stope prelaza na srednje i tercijarno obrazovanje odražavaju se u relativno nižem procentu crnogorske radne snage sa srednjim i tercijarnim obrazovanjem. U odnosu na druge zemlje EU11, Crna Gora je jedino ispred Rumunije, SlovaÄ?ke i ÄŒeÅ¡ke Republike, Ä?iji su polazni nivoi bili niski. PredÅ¡kolsko obrazovanje takoÄ‘e zaostaje, a u posebno su nepovoljnom položaju neke manjinske grupe, sa manje od 10 posto djece BoÅ¡njaka koja pohaÄ‘aju predÅ¡kolsko obrazovanje u odnosu na gotovo 50 posto djece Crnogoraca. Promovisanje jednakih Å¡ansi poÄ?inje sa naglaskom na djeci i njihovom zdravom i kongitivnom razvoju. Uspostavljanje nedostajućih elemenata u sistemu razvoja u ranom djetinjstvu promovisanjem odgovarajućih vjeÅ¡tina roditeljstva i poboljÅ¡anjem dostupnosti ili priuÅ¡tivosti kvalitetnog obrazovanja i služba brige o djeci mnogo bi mogli da unaprijede Å¡anse do duboko u odraslo doba. Demografsko starenje i opadanje znaÄ?e da osiguranje jednakih Å¡ansi i predstavlja ekonomsku nužnost s obzirom na smanjenje populacije u radno aktivnim godinama.120 120 Murthi, M. (2015), Equal opportunities for Europe’s Roma: an economic imperative in an ageing Europe (Jednake Å¡anse za Rome u Evropi: ekonomski imperativ u Evropi koja stari). 90 Slika 131. Broj uÄ?enika u odnosu na broj nastavnika Slika 132. Neto upis u osnovne Å¡kole (osnovno obrazovanje), 2014 Crna Gora Bugarska Hrvatska EU ECA Estonija ECA EU Rumunija MaÄ‘arska Litvanija Slovenija Crna Gora Poljska Bugarska Rumunija ÄŒeÅ¡ka 80 85 90 95 100 0 5 10 15 20 2014 2007 Izvor: Svjetska banka. 213. Crna Gora ima najniži broj uÄ?enika u odnosu na broj nastavnika u osnovnim Å¡kolama u odnosu na zemlje EU11 (Slika 131). MeÄ‘utim, Ä?ini se da ova služba ima problem sa niskim preuzimanjem, jer su stope upisa u Crnoj Gori gotovo jednako visoke kao i u EU11. Å to se tiÄ?e upisa u Å¡kolu, Crna Gora ima dobar rezultat u odnosu na najbolje zemlje po rezultatima meÄ‘u EU11 (Slika 132). Neto stopa upisa u osnovnu Å¡kolu od 98 posto ukazuje na to da se gotovo svako dijete osnovnoÅ¡kolskog uzrasta upiÅ¡e. Nadalje, pokazuje da se stopa upisa povećala sa 96 posto 2007. na 98 posto 2014. godine. MeÄ‘utim, visok nivo upisa i nizak koeficijent broja uÄ?enika u odnosu na broj nastavnika ukazuju na prisustvo neefikasnosti u izdvajanjima za nastavnike: ima viÅ¡e nastavnika nego Å¡to je potrebno, a ti resursi bi se mogli bolje upotrijebiti za druge usluge. 214. Zdravstvo. Per capita izdvajanja za zdravstvo u Crnoj Gori niža su nego Å¡to je prosjek u EU, ali su iznad prosjeka u regionu ECA. Crna Gora je 2013. godine izdvojila 461 USD po osobi, u odnosu na 3.460 USD u EU i 413 USD u regionu ECA. Ukupna izdvajanja za zdravstvo kao postotak BDP-a bila su relativno visoka (sa 6,5 posto u prosjeku) u odnosu na sliÄ?ne zemlje u regionu i uprkos tome Å¡to su javna izdvajanja niža nego Å¡to je prosjek u EU28 (3,7 posto BDP-a) (Slika 133), per capita izdvajanja za zdravstvo bila su visoka za nivo dohotka Crne Gore (Slika 134). MeÄ‘utim, na direktna gotovinska plaćanja otpada samo oko 33 posto ukupnih izdvajanja za zdravstvo u prosjeku izmeÄ‘u 2000. i 2013. godine, Å¡to je niže u odnosu na sliÄ?ne zemlje u regionu. Slika 133. Izdvajanja za javno zdravstvo 2013. Slika 134. Ukupna izdvajanja za zdravstvo i BDP per godine, postotak BDP-a capita u regionu ECA (1995-2013) 91 14 1,600 Health expenditure per capita, PPP (constant 2011 HRV 12 1,400 POL 10 1,200 RUS SRB 8 1,000 BGR MNE international $) TUR BLR ROM 6 800 BIH KAZ MKD AZE HRV 4 600 UKR POL GEO MKD MNE ALB SRB 2 400 MDA BGR RUS BLR KAZ TUR BIH UKR ALB ROM UZB 0 200 MDAGEO AZE KGZ TKM TKM Luxembourg Portugal Finland Poland Romania Latvia Albania BIH Serbia Montenegro Austria France Hungary Slovak R. Spain Italy UK Greece Denmark Russia Czech R. Croatia Cyprus Bulgaria Ireland Slovenia Germany Netherlands Estonia Lithuania Malta Belgium Sweden Macedonia, FYR TJK UZB KGZ TJK 0 0 4,000 8,000 12,000 16,000 20,000 24,000 GDP per capita, PPP (constant 2011 international $) 1995-2004 average 2005-2013 average Linear (1995-2004 average) Linear (2005-2013 average) Izvor: Indikatori svjetskog razvoja. Izvor: Indikatori svjetskog razvoja. 215. Uprkos nižoj potroÅ¡nji za zdravstvo, malom broju bolniÄ?kih kreveta i ljekara koji opslužuju stanovniÅ¡tvo, Crna Gora je ostvarila dobre rezultate u oblasti zdravlja majki i novoroÄ‘enÄ?adi. Crna Gora ima manje bolniÄ?kih kreveta nego druge zemlje EU11, u prosjeku svega 4 kreveta i 2 ljekara na svakih 1.000 pacijenata (Slika 135). Ipak, u odnosu na EU11, Crna Gora ima meÄ‘u najnižim stopama smrtnosti majki (Slika 136). SliÄ?no tome,Ä?ini se da Crna Gora održava isti obrazac kao i EU11 u povećanju broja djece vakcinisane protiv rubeola. Kao i niz EU11 zemalja, Crna Gora je gotovo zadržala procenat imunizacije na rubeole djece uzrasta 12-23 godine. Na taj naÄ?in, za razliku od obrazovanja gdje znaÄ?ajna ulaganja u povećanju broja nastavnika ne daju rezultate, pružanje usluga u sektoru zdravstva daje dobre ishode u odnosu na zdravlje majki i novoroÄ‘enÄ?adi. Slika 135. BolniÄ?ki kreveti Slika 136. Stope smrtnosti majki, 2013. MaÄ‘arska Rumunija Hrvatska MaÄ‘arska Latvija Hrvatska Estonija Latvija Slovenija Litvanija Crna Gora Crna Gora 0 10 20 30 40 0 2 4 6 8 Izvor: WDI 2014. Izvor: Svjetska banka. 216. MeÄ‘utim, mogla bi se povećati efikasnost i jednakost izdvajanja za zdravstvo, posebno vezani za rastući teret nezaraznih bolesti Crna Gora je ostvarila znaÄ?ajan napredak u finansiranju primarne zdravstvene zaÅ¡tite po principu kapitacije; te reforme su, meÄ‘utim, podrivene pregovaranim povećanjem plata za sve zaposlene u zdravstvu. Bolnice se i dalje finansiraju linijskim budžetom, a ne na osnovu rezultata ili kvaliteta, a mrežu bolnica tek treba racionalizovati, jer doprinose neefikasnoj potroÅ¡nji i bolniÄ?kim deficitima. Farmaceutska potroÅ¡nja relativno je visoka, kao i cijene lijekova. Paket zdravstvenog osiguranja nastavio je da se Å¡iri, ukljuÄ?ujući skupe procedure i lijekove, bez dovoljno pažnje koja bi se posvećivala finansijskoj održivosti, Å¡to dovodi do racionisanja (npr. sve duže Ä?ekanje za procedure) ili budžetskih principa koji mogu da kompromituju kvalitet ili pružanje usluga primarne zdravstvene zaÅ¡tite. Slika 137. Odrasli (16 i viÅ¡e) sa zdravstvenim osiguranjem, 2011 92 217. TakoÄ‘e, postoje i odrasli Romi koji 120 Roma non-Roma nemaju zdravstveno osiguranje. Oko 99 posto 100 95 99 97 93 93 97 92 odraslih koji nisu Romi 121 imaju zdravstveno 89 83 osiguranje u odnosu na 10 procentnih poena niži 80 70 udio kod Roma, Å¡to Ä?ini da je iznad prosjeka u % 60 54 region122 (Slika 137). Niža svijest o zdravstvenim pitanjima dovodi do veće pojave invaliditeta, 40 32 dugotrajnih bolesti i većeg broja boravaka u 20 bolnici. Takvi ishodi obiÄ?no su rezultat druÅ¡tveno- ekonomske deprivacije (posebno izolacije od 0 ALB BIH MNE MKD SRB HRV obrazovnog sistema i formalnog tržiÅ¡ta rada) i Napomena: Na osnovu pitanja: Da li imate zdravstveno nezdravih stilova života. Osim toga, pristup osiguranje, bilo na svoje ime ili preko Ä?lana domaćinstva? zdravstvenim uslugama je ograniÄ?eniji i (pozitivan odgovor). neravnopravniji van glavnog grada, dok se i PoreÄ‘enje „Roma“ i „ne-Roma“ koji žive u istim lokalnim seksualne manjine suoÄ?avaju sa nedostatkom zajednicama pristupa i slabim kvalitetom zdravstvenih Izvor: UNDP/ WB/EC Regionalno istraživanje 2011. usluga.123 218. Socijalna pomoć. Socijalnom pomoći se dobro identifikuju siromaÅ¡ni, ali je obuhvat nizak. Crna Gora izdvaja na sve programe socijalne pomoći neÅ¡to malo ispod prosjeka u ECA regionu (1,5 posto BDP-a 2010. godine nasuprot prosjeku u ECA od 1,6–1,8 posto). MeÄ‘utim, izdvajanja za programe socijalne pomoći krajnjeg utoÄ?iÅ¡ta bila su meÄ‘u najvećima u regionu ECA, sa oko 0,5 posto BDP-a 2010. godine. Do 70 posto svih izdvajanja za socijalnu pomoć stižu do najsiromaÅ¡nijeg kvintila stanovniÅ¡tva (prema anketi budžeta domaćinstava iz 2011. godine), ali obuhvata samo 5,4 posto ukupnog stanovniÅ¡tva i 19 najsiromaÅ¡nijeg kvintila. Obuhvat programom socijalne pomoći krajnjeg utoÄ?iÅ¡ta bio je joÅ¡ niži: 4,6 posto ukupnog stanovniÅ¡tva i 17 posto najsiromaÅ¡nijeg kvintila. Istovremeno, precizno se identifikuju siromaÅ¡ni, sa preko 77 posto budžeta ovog programa koji odlazi najsiromaÅ¡nijem kvintilu. 219. IzdaÅ¡nost, mjerena kao udio date pomoći u naknadnoj potroÅ¡nji najsiromaÅ¡nijeg kvintila, bila je meÄ‘u najvećima u regionu ECA 2011. godine: preko 42 posto za kompletnu socijalnu pomoći i preko 39 posto za naknadu krajnjeg utoÄ?iÅ¡ta. Kvalifikacioni kriterijumi favorizovali su koncentraciju nekoliko naknada kod istog domaćinstva, Å¡to povećava rizik od stvaranja zavisnosti od socijalnih davanja i destimulans za rad. Nedavno usvojenim Zakonom o socijalnoj i djeÄ?ijoj zaÅ¡titi ti rizici se rjeÅ¡avaju, sa promjenama u osmiÅ¡ljavanju naknada zajedno sa podsticajima i administrativnim zahtjevima za aktivaciju radno sposobnih korisnika pomoći. Donosi tri osnovna noviteta: (i) otvoren pristup programima za sposobne (Ä?ime se smanjuje destimuliÅ¡ući efekat za uÄ?ešće u radnoj snazi); (ii) aktivacija kao pravo i princip socijalne pomoći; i (iii) pružanje socijalnih usluga od strane lokalnih samouprava. Time se fokus pomjera sa gotovinskih davanja ka aktivaciji. Iako zakon predstavlja korak u dobrom pravcu, njegova primjena predstavlja izazov, uglavnom vezano za kapacitet, pogotovo na sjeveru gdje bi trebalo posvetiti veću pažnju. 220. Gotovo polovina korisnika programa podrÅ¡ke posljednjeg utoÄ?iÅ¡ta (materijalno obezbjeÄ‘enje porodice MOP) pripadaju starosnoj kategoriji najaktivnijeg stanovniÅ¡tva (19-65), a preko jedne trećine su radno sposobni i u radno aktivnim godinama. ProsjeÄ?ni ostanak u programu je dug, a promjene sastava grupe korisnika male. MOP obezbjeÄ‘uje redovni prihod na neograniÄ?eni vremenski period 121 Koji žive u podruÄ?jima sa većom gustinom (koncentracijom) romskog stanovniÅ¡tva. 122 Regionalno istraživanje Roma iz 2011. godine koje su uradili UNDP/WB/EC, u kome su poreÄ‘eni standardi života Roma i njihovih ne-romskih susjeda iz iste lokalne zajednice. 123 OpÅ¡te je uvjerenje da zdravstveni radnici nemaju dovoljno znanja o LGBT pitanjima i posebno na potrebama zasnovanoj brizi ili informacijama. Isto tako, seksualne manjine kažu da im se postavljaju intruzivna pitanja nevezana za lijeÄ?enje i da dobijaju sugestije za razne tretmane koji će ih „izlijeÄ?iti“.Većina ih nikada nije testirana na HIV/AIDS, hepatitis B, hepatitis C ili druge polno prenosive bolesti (Juventas, 2012) 93 i podliježe nerigoroznim uslovima za nastavak podrÅ¡ke. Nema mnogo osipanja meÄ‘u korisnicima MOP usljed nepridržavanja testa dostupnosti rada niti zbog potrebne mjeseÄ?ne prijave birou rada. MOP je relativno izdaÅ¡an posmatrano kao udio vrijednosti transfera u post-transfernoj potroÅ¡nji korisnika i kao dio minimalne zarade ili drugog standarda minimalnog plaćanja. Garantuje pristup zdravstvenoj zaÅ¡titi i služi kao taÄ?ka ulaska za druga gotovinska davanja i prava. Kroz aktivaciju, MOP se može uÄ?initi efikasnijim i djelotvornijim u zaÅ¡titi siromaÅ¡nih, sprjeÄ?avanju siromaÅ¡tva i nemaÅ¡tine, te promovisanju razvoja ljudskog kapitala osnaživanjem finansijskih podsticaja za proaktivnost (izlazak iz ekonomske zavisnosti i ulaganje u zapoÅ¡ljivost). 221. Veoma su ograniÄ?eni kapaciteti lokalnih samouprava da pružaju socijalne usluge, kao i za sprovoÄ‘enje naÄ?ela druÅ¡tvene odgovornosti, kao Å¡to su transparentnost i uÄ?ešće. Kako je konstatovano u IzvjeÅ¡taju o razvoju po mjeri Ä?ovjeka koji je UNDP objavio 2009. godine, treba uvesti nove linije odgovornosti i izvjeÅ¡tavanja paralelno sa sistematskim dijalogom u vezi angažovanja graÄ‘ana, ukljuÄ?ujući i sa opÅ¡tinskim upravama, organizacijama civilnog druÅ¡tva, lokalnim grupama u zajednici i privatnim sektorom, kako bi se na participativan naÄ?in odredili lokalni prioriteti i mehanizmi odgovornosti. Okvir 7. Kapacitet sistema socijalnih davanja Sistem socijalnih davanja u Crnoj Gori je centralizovan u smislu njegovog osmiÅ¡ljavanja i finansiranja, dok se sprovoÄ‘enje delegira na lokalni nivo. Sistem socijalne i djeÄ?ije zaÅ¡tite u Crnoj Gori je centralizovan, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja je zaduženo za kreiranje politika, obezbjeÄ‘ivanje finansija i nadzor nad radom Centara za socijalni rad (CSR) kao institucija koje sprovode socijalnu i djeÄ?iju zaÅ¡titu na opÅ¡tinskom nivou, CSR donose odluke o pravima na socijalnu i djeÄ?iju zaÅ¡titu u skladu sa Zakonom o socijalnoj i djeÄ?ijoj zaÅ¡titi. U Crnoj Gori ima 13 CSR koji pokrivaju 23 opÅ¡tine, iako postoji dobra komunikacija izmeÄ‘u CSR i Ministarstva, veza izmeÄ‘u raznih CSR, kao i izmeÄ‘u CSR i drugih lokalnih institucija je priliÄ?no ograniÄ?ena. Uprkos centralizovanom finansiranju i koordinirajućoj ulozi Ministarstva, naÄ?in rada u raznim CSR znaÄ?ajno varira. Postoji akt kojim se reguliÅ¡e organizacija rada CSR, broj i struktura zaposlenih u CSR. Iako bi diskreciona prava CSR u ovoj oblasti mogla da dovedu do boljeg upodobljavanja potrebama lokalne zajednice, ujedno bi mogla da odražava i nepostojanje standarda za pružanje usluge klijentima i da vodi nejednakom pristupu uslugama u zajednicama sa nižim kapacitetom. Teritorijalna organizacija CSR ne pruža graÄ‘anima u svim opÅ¡tinama jednak pristup socijalnim uslugama. CSR i podruÄ?ne službe, koje djeluju kao podruÄ?ne jedinice CSR, Ä?esto su meÄ‘usobno udaljene, posebno u srediÅ¡njem regionu gdje jedan CSR pokriva Ä?etvrtinu ukupne povrÅ¡ine Crne Gore. Takva teritorijalna disperzija i nedostatak sredstava komplikuju izvoÄ‘enje rada na terenu. U nekim podruÄ?nim jedinicama terenski rad se organizuje tako da se jedan automobil iz CSR koristi za terenske posjete kada postoji veći broj predmeta. Takva praksa ukazuje na neblagovremeni i rutinski pristup, jer posjete ne odgovaraju trenutnim potrebama korisnika, već podruÄ?ne jedinice (UNICEF 2011.). Saradnja izmeÄ‘u CSR i drugih zainteresovanih aktera, kao Å¡to su lokalne samouprave, je ograniÄ?ena. Nedostatak institucionalnih veza izmeÄ‘u CSR i lokalnih samouprava sprjeÄ?ava njihovu saradnju uprkos preklapanju odgovornosti. Poslednjih su godina lokalne samouprave uspostavile razliÄ?ite institucije za pružanje socijalnih usluga, kao Å¡to je služba geronto-domaćica, dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama i tako dalje. CSR nisu ukljuÄ?eni u uspostavljanje takvih službi, ali u nekim sluÄ?ajevima su Ä?lanovi upravnih odbora pružalaca usluga. SliÄ?no tome, CSR nemaju sporazume o saradnji sa drugim kancelarijama u njihovim lokalnim zajednicama. Ne postoji jedinstvena baza podataka korisnika, mada se izradom socijalnog kartona teži uvoÄ‘enju standardizovanih pravila za voÄ‘enje spisa i evidencija u CSR. Na nacionalnom nivou, Ministarstvo vodi bazu podataka korisnika MOP i djeÄ?ijeg dodatka na osnovu podataka iz CSR. CSR održava bazu podataka o korisnicima drugih naknada i usluga, ali baze podataka nisu uniformne niti koordinisane izmeÄ‘u CSR i lokalnih samouprava. Nedovoljan broj struÄ?nih radnika u odreÄ‘enim CSR utiÄ?e na kvalitet socijalnih usluga u tim opÅ¡tinama. Nadalje, meÄ‘u svim zaposlenima gotovo Ä?etvrtinu Ä?ine pravnici. Otuda je mali broj struÄ?nih radnika koji kao socijalni radnici rade direktno sa korisnicima. Slika 138. Struktura zaposlenih u Centrima za socijalni radu u Crnoj Gori, 2012 94 100 0 90 28.6 30.8 25 33.3 33.3 35.5 42.9 44.4 44.4 44.4 44.6 45.5 40 80 47.1 48.1 50 58.3 60 70 66.7 66.7 Percent 75 60 100 50 40 71.4 69.2 75 66.7 66.7 64.5 57.1 55.6 55.6 55.6 55.4 54.5 60 30 52.9 51.9 50 41.7 40 20 33.3 33.3 25 10 0 Niksic Budva Savnik Ulcinj Berane Pluzine Total Herceg Novi Zabljak Mojkovac Rozaje Plav Bar Kolasin Cetinje Kotor Bijelo Polje Pljevlja Danilovgrad Tivat Andrijevica Podgorica CSW municipality Professional workers Administrative and technical workers Izvor: Svjetska banka 2013 ZnaÄ?ajno varira opterećenost CSR, Å¡to dovodi do neujednaÄ?enog kapaciteta za pružanje personalizovane podrÅ¡ke korisnicima. Broj korisnika MOP po jednom struÄ?nom radniku kao voditelju sluÄ?aja znaÄ?ajno varira meÄ‘u CSR. U principu, broj korisnika socijalne pomoći po jednom socijalnom radniku Ä?esto ide iznad prosjeka, Å¡to ukazuje na niži kvalitet rada. Prema podacima Ministarstva i CSR, prosjeÄ?an koeficijent struÄ?nih radnika u odnosu na korisnike MOP u Crnoj Gori je 1 naprema 285, meÄ‘utim, situacija je znaÄ?ajno teža u pojedinim CSR.124 Rezultat takvog stanja jeste da kapacitet CSR da pruže personalizovanu uslugu korisnicima mreža socijalne sigurnosti znaÄ?ajno varira unutar zemlje i loÅ¡iji je u podruÄ?jima sa težim ekonomskim uslovima. Izvor: Svjetska banka 2013. “Aktivacija i pametne mreže socijalne sigurnosti u Crnoj Gori: ograniÄ?enja vezano za profil korisnika, sistem naknada i institucionalne kapacitete â€?. 222. Službe za zapoÅ¡ljavanje. U Crnoj Gori nisu integrisane službe za zapoÅ¡ljavanje, administriranje socijalne pomoći i pružanje socijalnih usluga. Javne usluge zapoÅ¡ljavanja obezbjeÄ‘uje Zavod za zapoÅ¡ljavanje Crne Gore (ZZZ), dok su za administriranje socijalne pomoći zaduženi CSR, koji su ujedno zaduženi i za pružanje socijalnih usluga. Te dvije institucije posluju uglavnom odvojeno, ali su obije pod nadzorom Ministarstva rada i socijalnog staranja. Službe za zapoÅ¡ljavanje su zadužene za voÄ‘enje evidencija nezaposlenih lica i pružanje usluge posrednika, pomoći pri obuci i profesionalnoj orijentaciji. ObezbjeÄ‘uju zdravstveno osiguranje za registrovana nezaposlena lica. TakoÄ‘e su odgovorne za osmiÅ¡ljavanje i sprovoÄ‘enje aktivnih mjera zapoÅ¡ljavanja. Službe za zapoÅ¡ljavanje i socijalni centri ne obezbjeÄ‘uju jedinstvene Å¡altere za pomoć korisnicima socijalne pomoći koji su teže zapoÅ¡ljivi u odnosu na druga lica koja traže zaposlenje. Ne radi se njihovo profilisanje da bi se utvrdile prepreke za rad i potrebe za službama podrÅ¡ke. Personalizovane intervencije i individualni akcioni planovi ne predstavljaju uobiÄ?ajenu praksu. 223. ÄŒak i na njihovom vrhuncu, izdvajanja za aktivne mjere zapoÅ¡ljavanja bila su umjerena mjereno meÄ‘unarodnim standardima. Uzimajući u obzir broj nezaposlenih i BDP per capita, izdvajanja za aktivne mjere zapoÅ¡ljavanja bila su niska po meÄ‘unarodnim standardima. U prosjeku je takvo izdvajanje iznosilo 0,5 BDP-a izmeÄ‘u 2005. i 2010. godine. Taj procenat je 2011. godine opao na samo 0,25 posto i od tada je ostao na istom nivou. Tokom 2013. godine stvarno izdvajanje po jednom nezaposlenom iznosilo je tek petinu onoga Å¡to je troÅ¡eno 2008. godine i manje nego Å¡to je izdvajano po zaposlenom svake godine od 2005. naovamo. 124 NajloÅ¡iji koeficijent nalazimo u Rožajama, gdje jedan struÄ?ni radnik pruža socijalne usluge za 410 porodica (odnosno 1.330 korisnika MOP), dok je najbolji u Herceg Novom, gdje jedan struÄ?ni radnik obezbjeÄ‘uje usluge za 21 porodicu (odnosno 55 korisnika MOP). 95 Infrastrukturni servisi 224. Stope uspjeha u pružanju pristupa elektriÄ?noj energiji, vodosnabdijevanju i kanalizaciji u svim segmentima populacije treba sprovesti i u drugim javnim uslugama. Crnogorski graÄ‘ani uživaju znaÄ?ajno veći pristup elektriÄ?noj energiji nego Å¡to je to sluÄ?aj sa uporednim zemljama u regionu. Skoro sva domaćinstva imaju pristup elektriÄ?noj energiji. Ono je uniformno, kako u smislu ukupnog stanovniÅ¡tva, tako i u odnosu na procenat urbanog i ruralnog stanovniÅ¡tva koje ima pristup elektriÄ?noj energiji. ÄŒinjenica da je obuhvat gotovo uniforman za ruralna i urbana podruÄ?ja ukazuje na senzitivnost vlade da osigura horizontalnu jednakost meÄ‘u svim grupama. 225. SliÄ?no tome, domaćinstva uživaju i uporedno visok pristup vodosnabdijevanju i kanalizaciji. Od 2006. godine Crna Gora je održala konzistentno visok postotak stanovniÅ¡tva sa pristupom poboljÅ¡anim izvorima vode. U prosjeku, oko 98 posto graÄ‘ana Crne Gore ima pristup poboljÅ¡anim izvorima vode, dok je 76 posto spojeno na javne vodovodne sisteme, Å¡to je sliÄ?no uporednim zemljama u EU11, kao Å¡to su Estonija, Letonija i Hrvatska. JoÅ¡ važnije, ispred je nekih zemalja EU11, tako da ima bolju pokrivenost od Litvanije i Rumunije. Ipak, ruralno stnovniÅ¡tvo je u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostatak populacije. Slika 139. Pristup javnim uslugama, donjih 40 i Slika 140. Pristup javnim uslugama, ruralna i gornjih 60 posto urbana podruÄ?ja bottom 40 percent upper 60 percent rural urban 100% 100% 90% 90% 80% 80% 70% 70% 60% 60% 50% 50% 40% 40% 30% 30% 20% 20% 10% 10% 0% 0% electricity access electricity access electricity access electricity access electricity access electricity access electricity access electricity access electricity access electricity access electricity access electricity access electricity access electricity access piped water inside fixed line phone piped water inside fixed line phone piped private water fixed line phone piped private water piped private water fixed line phone piped private water fixed line phone piped private water fixed line phone fixed line phone fixed line phone piped private water fixed line phone piped private water fixed line phone piped private water fixed line phone piped private water fixed line phone piped private water piped private water fixed line phone piped private water fixed line phone MNE SRB MKD BIH ALB KOS SEE6 MNE SRB MKD BIH ALB KOS SEE6 Izvor: MONSTAT Oko 5 posto ruralnog stanovniÅ¡tva Crne Gore i dalje nema pristup poboljÅ¡anim izvorima vode. 226. Donjih 40 posto u Crnoj Gori ima gotovo jednak pristup liÄ?nim prikljuÄ?cima na vodovode i na elektroenergetske mreže kao i gornjih 60 posto. Izuzetak Ä?ini pristup fiksnim telekomunikacionim linijama gdje se Crna Gora nalazi ispod prosjeka u JIE6, kao i Albanija i Kosovo kod koj ih je najizraženiji jaz izmeÄ‘u donjih 40 i gornjih 60 posto (Slika 139). U Crnoj Gori postoji razlika izmeÄ‘u ruralnih i urbanih podruÄ?ja u pristupu pijaćoj vodi cjevovodima unutar kuće i fiksnim telefonskim linijama. Na prvi pogled je oÄ?ita prednost u ruralnim podruÄ?jima (Slika 140). Slika 141. StanovniÅ¡tvo spojeno na sisteme za prikupljanje i tretman otpadnih voda 96 227. Niski standardi tretmana otpadnih voda % of population connected to waste water collection North Central South East South-east West Balk. 100 predstavljaju ozbiljno ograniÄ?enje za dalji održivi 90 razvoj turizma. Otprilike 60 posto urbanog 80 stanovniÅ¡tva ispuÅ¡ta otpadne vode u javne 70 and UWWTPs 60 kanalizacione mreže, odnosno 43 posto ukupnog 50 stanovniÅ¡tva u Crnoj Gori. To je daleko od 40 30 zadovoljavajućeg stanja, ali je sliÄ?no drugim 20 zemljama u regionu i uporedivo ili neznatno niže u 10 odnosu na zemlje Ä?lanice EU iz regiona (Slika 141). 0 2010 (7) 2005-2007 (6) 2000-2001 (5) 1980 (3) 1990 (3) 1995 (4) 2000 (4) 2002 (4) 2005-2006(3) 2010 (3) 1990 (6) 1995 (8) 2003-2004 (6) 2005-2006 (6) 2007-2009 (6) 1994-5 (3) 1997-2000 (4) 2003-4 (4) 2008-2009 (4) 2010-2011 (3) 1995 (3) 2004-2005 (8) 2007 (8) 2009 (7) 2011 (6) 1995 (2) 1998 (2) 2004 (3) 2006 (3) 2007-2008 (3) 2010-2011 (3) 2003 (3) 2005 (3) 2007 (3) 2009-2010 (4) 2011-2012 (3) Tretman otpadnih voda radi se izuzetno malo, sa 18 posto svih prikupljenih otpadnih voda koje se Tertiary Secondary Primary Collected without treatment ( ) number of countries tretiraju u skladu sa standardima. Na primorju se otpadne vode uglavnom ispuÅ¡taju direktno u more. Izvor: Evropska agencija za zaÅ¡titu životne sredine, To podruÄ?je ima potencijal i da apsorbuje sredstva http://www.eea.europa.eu/#tab-datamaps EU kroz sufinansiranje sa privatnim sektorom ili MFI i da razvija komunalnu infrastrukturu. Dok 99 posto Roma ima pristup poboljÅ¡anim izvorima vode, 20 posto nema pristup odgovarajućim sanitarnim sistemima. 228. Vodovodni sektor u Crnoj Gori nije usamljen u smislu izazova sa kojima se suoÄ?ava i u smislu obezbjeÄ‘ivanja sigurnih i pouzdanih kvalitetnih vodovodnih i kanalizacionih usluga svojim potroÅ¡aÄ?ima po praviÄ?noj cijeni u skladu sa standardom života potroÅ¡aÄ?a. Glavni problemi sa kojima se sektor suoÄ?ava su: ï‚· Pristup uslugama: Relativno je visok pristup vodi, ali postoje velike razlike izmeÄ‘u ruralnih i urbanih podruÄ?ja. Kanalizacija, a posebno tretman otpadnih voda, znaÄ?ajno zaostaju za razvojem u primorskom regionu, Ä?ime postaje ozbiljan problem za održivi razvoj turizma; ï‚· Nepostojanje punog povrata troÅ¡kova: Vodovodna preduzeća ne generiÅ¡u dovoljno prihoda da ostvare pun povrat troÅ¡kova. U nizu situacija su potrebne subvencije od vlade i lokalnih samouprava kako bi se pokrili troÅ¡kovi redovnog poslovanja i održavanja i troÅ¡kovi na centralnom i lokalnom nivou, Å¡to ujedno dovodi do zaostajanja za redovnim održavanjem; ï‚· Visok procenat vode koja ne donosi prihode: Procenat vode koja ne donosi prihode, a to je razlika izmeÄ‘u koliÄ?ine vode koja je proizvedena i obezbijeÄ‘ena sistemu i koliÄ?ine vode koja je prodata potroÅ¡aÄ?ima na sistemu, u Crnoj Gori je veoma visok. Uzroci takvog stanja su razliÄ?iti i mogu poticati od curenja u sistemima (tehniÄ?ki gubici) ili raznih „administrativnih gubitaka“ kao Å¡to su neregistrovani prikljuÄ?ci, nelegalni prikljuÄ?ci, pokvareni vodomjeri, itd.; ï‚· Prekomjeran broj zaposlenih u vodovodnim preduzećima: Preduzeća koja su u javnom vlasniÅ¡tvu i kojima se upravlja iz javnog sektora Ä?esto trpe pritiske da uzimaju nove zaposlene kao sredstvo „otvaranja radnih mjesta“. Tokom vremena, to je dovelo do prekomjernog broja zaposlenih u vodovodnim preduzećima, Å¡to stvara bespotreban teret izdataka za radnu snagu; ï‚· Nedostatak finansijskih rezervi za investiciono održavanje i zamjenu: Krupan element vezan za prethodno pomenuto nepostojanje punog povraćaja troÅ¡kova jeste nepostojanje ozbiljnog razmatranja investicionog održavanja, Å¡to stvara kaÅ¡njenje u aktivnostima održavanja. 229. Treba rjeÅ¡avati prostorno planiranje i nizak nivo efikasnosti u obezbjeÄ‘ivanju opÅ¡tinske infrastrukture i usluga na lokalnom nivou. Slabo srednjoroÄ?no budžetsko planiranje na opÅ¡tinskom nivou praćeno je slabim prostornim planiranjem. Kao rezultat ograniÄ?enih kapaciteta za izradu i sprovoÄ‘enje prostornih razvojnih planova na lokalnom nivou, mada se unapreÄ‘uju, tokom poslednjih godina neplanska i neregulisana urbana ekspanzija i izgradnja joÅ¡ uvijek predstavljaju problem, posebno u primorskom podruÄ?ju. EkoloÅ¡ka održivost organizovanih podruÄ?ja takoÄ‘e je u velikoj mjeri dovedena u pitanje. Neodgovarajuće planiranje i slabo sprovoÄ‘enje planova dovode do nedovoljne obezbijeÄ‘enosti javnih usluga, posebno osjetljivim kategorijama. To ima važne implikacije po siromaÅ¡ne u Crnoj Gori, od kojih se većina, od 2011. godine, nalazi u urbanim podruÄ?jima. Nadalje, sposobnost lokalnih uprava da obezbjeÄ‘uju usluge putem kapitalnih izdataka ozbiljno je naruÅ¡ena tokom krize, tako da su kapitalna izdvajanja opala sa 97 5 posto BDP-a 2008. godine na 1,6 posto BDP-a 2011. godine125. S obzirom na neplanski urbani razvoj korišćenje zemljiÅ¡ta, neplanska (ili loÅ¡e isplanirana) urbana ekspanzija predstavlja izazove i nameće dodatne troÅ¡kove za infrastrukturu i pružanje usluga, uz smanjenje efikasnosti. Budući da ljudi sa nižim prihodima/migranti Ä?esto žive na rubnim podruÄ?jima periferije gradova, gdje su loÅ¡i druÅ¡tveni uslovi i pristup uslugama i infrastruktura ispod standarda (npr. pouzdano vodosnabdijevanje, kanalizacija, prilazni putevi, uliÄ?no osvjetljenje, itd.), uticaji loÅ¡eg prostornog planiranja i neusmjerenog urbanog rasta najviÅ¡e utiÄ?e na siromaÅ¡ne u urbanim podruÄ?jima. 230. Osnaživanje dobre uprave i vladavine prava uslovljavaju osnaživanje rasta i opÅ¡teg prosperiteta. Pojavljuje se nekoliko novih prioriteta: ï‚· Odgovornost i integritet pravosuÄ‘a. Nezavisnost i profesionalnost pravosuÄ‘a treba osnažiti, kao i efikasnost. Crna Gora tek treba da uspostavi inicijalni bilans ostvarenih rezultata u istragama, procesuiranju i konaÄ?nim presudama u predmetima korupcije i organizovanog kriminala, a novoosnovana Agencija za borbu protiv korupcije tek treba da postane operacionalna. Mnoge antikorupcijske zakone koji postoje, ukljuÄ?ujući i one o finansiranju politiÄ?kih partija, sukobu interesa i prijavi imovine, treba sprovoditi. SliÄ?ne aktivnosti mogu se preduzeti i u pogledu tenderskih procesa za krupne javne ugovore kako bi se smanjile mogućnosti za dosluh meÄ‘u privrednim druÅ¡tvima. ï‚· Kvalitet usluga i institucija uprave. Crna Gora joÅ¡ uvijek ima predimenzionisan javni sektor koji pruža umjereno dobre usluge. S obzirom na pritiske po fiskalnu održivost, postoji potreba da se poveća efikasnost u pružanju javnih usluga, ukljuÄ?ujući i povećanje njihovog kvaliteta (npr. vodosnabdijevanje i otpadne vode, obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaÅ¡tita). To se deÅ¡ava u vrijeme politiÄ?ke tranzicije ka EU koja zahtijeva profesionalnu i odgovornu upravu. Modernizacija javnog sektora i jaÄ?anje sistema uzajamnih kontrola i ravnoteža meÄ‘u institucijama predstavljaju prioritete za unapreÄ‘enje pružanja usluga za opÅ¡ti prosperitet. 125 Svjetska banka (2015).Crna Gora: Opcije za ponovno uspostavljanje finansijske održivosti i poboljÅ¡anje efikasnosti javne potroÅ¡nje na opÅ¡tinskom nivou. 98 PRIORITETI I MOGUĆNOSTI 231. Do sada predstavljena analiza u dokumentu SCD razmatra viÅ¡e mogućnosti i ograniÄ?enja koja se nalaze pred Crnom Gorom na putu ostvarenja ciljeva iskorjenjivanja siromaÅ¡tva i podsticanja opÅ¡teg prosperiteta. U ovom poglavlju se ukazuje na one za koje se smatra da imaju najveći uticaj na ubrzavanja napredovanja Crne Gore na putu ostvarenja tih ciljeva. Važno je naglasiti kako sva pitanja na koja se ukazuje u ovom odjeljku, kao i u Ä?itavom dokument SCD, Vlada Crne Gore već rjeÅ¡ava na neki naÄ?in (sa većim ili manjim stepenom prioritetnosti). SCD ima za cilj da utvrdi oblasti kojima se može posvetiti viÅ¡e pažnje i opredijeliti viÅ¡e sredstava. Nadalje, pokuÅ¡aj odreÄ‘ivanja prioriteta ni na koji naÄ?in ne znaÄ?i da oni izazovi ili mogućnosti koje nisu pomenute nisu važne. Sva pitanja o kojima se diskutuje u ovom dokumentu su važna da se osigura održivost, rast od koga će koristi imati svi u druÅ¡tvu i smanjenje siromaÅ¡tva. Svrha odreÄ‘ivanja prioriteta je u tome da se ova analiza koristi na takav naÄ?in da se utvrde oni izazovi za koje je vjerovatno da će imati najvećeg odraza na ostvarenje ovih dvostrukih ciljeva. I konaÄ?no, ti prioriteti ne zavise od toga da li odreÄ‘eni izazovi predstavljaju oblasti u kojima Svjetska banka posjeduje posebna ekspertska znanja i na kojima je vjerovatno da bi bila angažovana. 232. Analiza predstavljena u ovom dokumentu naglaÅ¡ava kako su otpornost na eksterne Å¡okove i olakÅ¡avanje otvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru presudni za strategiju Crne Gore za smanjenje siromaÅ¡tva i inkluzivni rast u budućem razvoju. Izloženost Crne Gore kao male i otvorene ekonomije eksternim Å¡okovima, u kombinaciji sa procikliÄ?nošću njenih najvažnijih sektora i pripadajućim poreskim sistemom, predstavlja izazov po održivost. EU nije izaÅ¡la iz krize, pa je otuda eksterna tražnja slaba. Mogućnost korišćenja monetarne politike izuzetno je ograniÄ?ena, kao i raspoloživi fiskalni prostor za upravljanje volatilnošću. Crna Gora se suoÄ?ava sa izazovima produženog trajanja slabe tražnje i izazova nezavrÅ¡enog programa strukturne transformacije. Mogućnost korišćenja monetarne politike izuzetno je ograniÄ?ena i suoÄ?ava se sa ograniÄ?enim fiskalnim prostorom za upravljanje volatilnošću. Osnaživanje sposobnosti upravljanja volatilnošću putem povećanja produktivnosti i fleksibilnosti, te osiguravanjem povezanosti sa velikim blokom EU od presudnog su znaÄ?aja za Crnu Goru. 233. Privatni sektor je i dalje mali. Sa udjelom od preko 30 posto, zaposlenost u javnom sektoru i u državnim preduzećima je visoka i predstavlja izvor naruÅ¡avanja u funkcionisanju tržiÅ¡ta rada i dovodi do kaÅ¡njenja u povećanju produktivnosti. Slabo stanje privatnog sektora oÄ?ito je iz stanja finansijskog sektora, slabog razvoja privatnih firmi i joÅ¡ uvijek nedovoljno iskoriÅ¡tenih trgovinskih veza izmeÄ‘u Crne Gore i ostatka svijeta. Sa koeficijentom trgovine (izvoz plus uvoz) u odnosu na BDP od 104 posto ispod je istog koeficijenta za druge male zemlje u regionu (u prosjeku 134 posto) i otprilike na istom nivou kao i prosjeÄ?na mala zemlja u svijetu. Iako ima prostora za napredak, situacija je znaÄ?ajno poboljÅ¡ana, posebno u oblasti izvoza usluga. Osnaživanje trgovinskih veza sa ostatkom svijeta važno je za smanjenje izloženosti idiosinkratskim Å¡okovima. Kroz blisku saradnju Vlade i privrede mogle bi se utvrditi prepreke koje treba ukloniti iz propisa i mjere za odblokiranje bankarskog sektora i oživljavanje komercijalnih kredita kako bi se olakÅ¡ala ekspanzija privatnih firmi. Veći dio privatnih investicija tokom proteklih godina sastojao se od razvoja fiziÄ?ke infrastrukture u sektoru turizma i modernizacije turistiÄ?kih servisa. Jedan od osnovnih izazova za narednu deceniju jeste razvoj komplementarnih usluga kojima se ta nova infrastruktura aktivira. Masivna akumulacija kapitala tokom proÅ¡le decenije povećaće BDP, ali ne mora nužno da poveća i BNP zemlje. U ekstremnom sluÄ?aju, BNP može veoma malo da se promijeni ako se svi inputi komplementarni inicijalnoj investiciji plasiraju u inostranstvo, a konobari, kuvari i većina zaposlenih koji rade u novim hotelima i turistiÄ?kim kapacitetima budu stranci. Kako bi dobila dio tog prihoda generisanog novim kapitalnim investicijama, Crna Gora mora naporno da radi na razvijanju svog kapaciteta da se takmiÄ?i sa inputima koji dolaze iz inostranstva i da razvija vjeÅ¡tine kod crnogorskih radnika i jaÄ?a internu tražnju za takvim vjeÅ¡tinama. 234. Važan je i sastav, a ne samo nivo rasta. Inkluzivnost rasta presudno zavisi od toga koliko se on pretoÄ?ava u povećanu tražnju za niskokvalifikovanim radnim mjestima i u smanjenje nezaposlenosti. 99 Trenutno eksterni faktori ograniÄ?avaju izglede rasta. Ovom analizom je utvrÄ‘eno nekoliko faktora koji ograniÄ?avaju izglede dugotrajnog ekonomskog rasta, te da taj rast osjete svi i da se smanjuje siromaÅ¡tvo. EU nije izaÅ¡la iz krize, pa je eksterna tražnja slaba. Zemlja se suoÄ?ava sa visokom stopom dugotrajne nezaposlenosti, posebno meÄ‘u mladim ljudima. Poslednja epizoda rasta nije dovela do povećane tražnje za nekvalifikovanom radnom snagom, kao Å¡to je to bio sluÄ?aj ranije, Å¡to predstavlja rizik po inkluzivnost rasta. Otuda, treba da postoje sigurnosne mreže kako bi se osiguralo da oni koji su izostavljeni iz procesa rasta mogu da budu direktni korisnici socijalnih programa. Istovremeno, kriterijumi za kvalifikovanje za takve programe treba da budu tako osmiÅ¡ljeni da na minimum svode destimulaciju za rad. 235. Crna Gora će se suoÄ?iti sa dva kljuÄ?na kompromisa u narednim godinama. Neki od njih su već oÄ?iti i vjerovatno je da će na srednji do dugog roka postati joÅ¡ izraženiji. Prezentacija tih kompromisa biće korisna za razumijevanje diskusije o prioritetnim oblastima za održavanje napretka u ostvarenju dvostrukih ciljeva. 236. Upravljanje posljedicama volatilnosti sa ograniÄ?enim fiskalnim prostorom. Nedjeljivost u pružanju javnih dobara i javni sektor kao veliki poslodavac uvode rigidnosti u budžet, a visoka tekuća potroÅ¡nja može istisnuti kapitalnu potroÅ¡nju, sa negativnim uticajem na rast. Kao mala država, Crna Gora je pod uticajem volatilnosti prihoda usljed svoje izloženosti egzogenim Å¡okovima i uske proizvodne osnove (MMF 2015.). To dovodi do volatilnih obrazaca potroÅ¡nje i procikliÄ?ne fiskalne politike. Crna Gora time može da upravlja izgradnjom odgovarajućih fiskalnih zaÅ¡tita za kontracikliÄ?nu podrÅ¡ku i stvaranjem prostora za potroÅ¡nju na infrastrukturu kako bi se potakla potencijalna ekonomska aktivnost (MMF 2015.). 237. Izazovi nezaposlenosti mladih u druÅ¡tvu koje stari. SocijalistiÄ?ko nasljeÄ‘e i strukturna transformacija doveli su do velikog broja penzionera u zemlji, sa velikim nivoom potroÅ¡nje za penzije i pritiskom da se popusti sadaÅ¡nje zamrzavanje iznosa penzionih naknada. Vjerovatno je da će pritisak za povećanje iznosa naknada nastaviti uprkos Ä?injenici da je sistem već sada nedovoljno finansiran (MMF 2014.). Sa druge strane, visok nivo nezaposlenosti meÄ‘u mladima zahtijeva velika ulaganja kako u kratkoroÄ?nu strategiju olakÅ¡avanja prelaska iz sfere Å¡kolovanja u sferu rada, tako i dugoroÄ?no ulaganje u obrazovanje u ranom djetinjstvu i u ukupni obrazovni sistem kako bi se osiguralo da zaista i obezbjeÄ‘uje potrebne vjeÅ¡tine. Osim intervencija sa strane ponude, može postojati potreba i za intervencijama sa strane tražnje kako bi se podstaklo zapoÅ¡ljavanje. 238. O Crnoj Gori postoji obimna literatura koja daje Ä?vrstu osnovu za odreÄ‘ivanje prioriteta u ovom procesu. Dokazna osnova nadopunjena je konsultacijama sa timom Svjetske banke za Crnu Goru, kao i konsultacijama sa akterima unutar zemlje (u oktobru 2014. i martu 2015. godine) i validacijom. UtvrÄ‘eni prioriteti su: upravljanje volatilnošću u kontekstu ograniÄ?enog fiskalnog prostora i nepostojanja nezavisne monetarne politike; rjeÅ¡avanje izazova nezaposlenosti mladih, pogotovo dugotrajne nezaposlenosti; osnaživanje razvoja privatnog sektora radi otvaranja radnih mjesta; i jaÄ?anje dobre uprave. Slika 142. Prioriteti kako su ih naveli domaći akteri, oktobar 2014. godine 5 Education Frequency of affirmative responses quality - skills Productivity 4 and exports Environment and climate 3 Rule of law and change public sector governance 2 1 Investment climate and infrastructure Entrepreneurship 0 0 1 2 3 4 5 6 7 100 239. OdreÄ‘ivanje prioriteta uraÄ‘eno za Izvor: zaposleni u SB. potrebe ovog dokumenta oslanjalo se na temeljan pregled dokumentacije, proces diskusija i bodovanje prioriteta, te na sastanke i konsultacije sa lokalnim akterima kako bi se utvrdili najvažniji prioriteti za održivo ostvarenje dvostrukih ciljeva u Crnoj Gori. Tokom odreÄ‘ivanja prioriteta korišćena su dokumenta i analize predstavljeni u izvjeÅ¡taju kako bi se poÄ?elo sa odreÄ‘ivanjem toga koja ograniÄ?enja su viÅ¡e obavezujuća od drugih. Tim se konsultovao sa akterima u Crnoj Gori i uzeo u obzir njihove stavove prilikom odreÄ‘ivanja ovih prioriteta (Slika 142). 240. Tim je prvo utvrdio tri temeljna cilja u smislu ostvarenja uticaja na iskorjenjivanje siromaÅ¡tva i podsticanje opÅ¡teg prosperiteta: (i) jaÄ?anje otpornosti na Å¡okove i volatilnost; (ii) smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti, pogotovo meÄ‘u mladima; (iii) olakÅ¡avanje razvoja privatnog sektora. Za svaki od ciljeva su onda utvrÄ‘eni glavni putevi njihovog ostvarenja i vremenska dinamika njihove realizacije. Iako je ostvarenje prioriteta ovog dokumenta predviÄ‘eno za srednji rok, neka prioritetna pitanja daće rezultata tek na dugi rok. Procjenom se pokuÅ¡ava povući razlika izmeÄ‘u kratkoroÄ?nih i dugoroÄ?nijih uticaja. 241. OdreÄ‘ivanje prioriteta meÄ‘u mjerama raÄ‘eno je na osnovu temeljne analize dokaza, procesa diskusija u timu, aktivnosti bodovanja raznih mjera i interakcija sa lokalnim akterima. 242. Prioritet 1. Osigurati Ä?vrstu fiskalnu politiku. U potpuno euroizovanoj crnogorskoj ekonomiji, fiskalna politika je jedini makroekonomski instrument koji može da posluži kao kritiÄ?ni fiskalni Å¡tit kako bi se predupredili problemi finansijskog sektora i odgovorilo na eksterne Å¡okove. Crna Gora ima ograniÄ?en fiskalni prostor i joÅ¡ uvijek se suoÄ?ava sa visokim tranzicionim troÅ¡kovima koji ostavljaju malo manevarskog prostora. Upravljanje javnim finansijama usmjereno na izgradnju rezervi (možda u vidu smanjenja duga tokom dobrih godina)koje se koriste tokom perioda niske tražnje je važno i predstavlja izazov za zemlju koja je iskoristila procikliÄ?nu potroÅ¡nju za proÅ¡irenje ionako već velikog pozitivnog efekta masivnog priliva kapitala u periodu 2006-2008. godina umjesto da uÅ¡tedi veći obim naplate poreskih prihoda i uspostavi rezervni fond za nepredviÄ‘ene okolnosti. UnapreÄ‘enje predvidljivosti fis kalne politike može da otvori fiskalni prostor za produktivnu potroÅ¡nju i za ulaganje u ljudski kapital. SprovoÄ‘enje zdravih fiskalnih politika koje imaju za cilj fiskalnu konsolidaciju može se ostvariti unapreÄ‘enjem efikasnosti i kvaliteta javne potroÅ¡nje, sprovoÄ‘enjem mjera unapreÄ‘enja prihoda, rjeÅ¡avanjem zaostalih neizmirenih obaveza koje utiÄ?u na privatni sektor, te rjeÅ¡avanjem održivosti penzionog sistema. 243. Prioritet 2. Osigurati finansijsku stabilnost. Crna Gora može samo u ograniÄ?enoj mjeri da koristi monetarnu politiku kako bi suzbijala rizike vezane za brzi kreditni rast. Zbog toga je potrebno da razvije i primjenjuje makro-prudencijalnu politiku za kontrolu kreditnog buma i njegovih posljedica, jer se pokazalo da su kontrolna integracija i makro-prudencijalna unapreÄ‘enja presudna za pažljivo nadziranje nebankarskih institucija. Održavanje stabilnosti finansijskog sektora, sprovoÄ‘enje komplementarnih politika za unapreÄ‘enje opredjeljivanja finansijskih resursa (smanjenjem nekvalitetnih kredita i jaÄ?anjem pozicija kapitalizacije i likvidnosti banaka, oživljavanjem kreditnog rasta) presudni su za poticanje privrednog rasta. Potrebno je da Ä?itav sistem bude postavljen na zdrave osnove kako bi se potaklo pozajmljivanje kreditno sposobnim preduzećima i projektima. Praćenje finansijske izloženosti firmi i banaka je joÅ¡ važnije s obzirom na postojeća ograniÄ?enja sistema kreditora poslednje instance. Najveće domaće ograniÄ?enje za oporavak predstavlja troÅ¡ak finansiranja koje komercijalne banke nude privatnom sektoru. Treba vidjeti da li to odražava percipirane komercijalne rizike, trenutni nivo nekvalitetnih kredita ili meÄ‘unarodne okolnosti, te to pitanje rjeÅ¡avati. JaÄ?anje sistema izvrÅ¡enja ugovora treba da ide paralelno sa rjeÅ¡avanjem nekvalitetnih kredita. 244. Prioritet 3. Osnažiti sistem socijalne zaÅ¡tite. U zemlji koja je izložena Å¡okovima i koja prolazi kroz proces ekonomske transformacije, kao Å¡to je to sluÄ?aj sa Crnom Gorom, presudna je uloga programa socijalne zaÅ¡tite. Država treba da obezbijedi instrumente upravljanja rizikom, kao i programe za suzbijanje siromaÅ¡tva, kojima bi se sprjeÄ?avala takva visoka volatilnost siromaÅ¡tva i unapreÄ‘ivala sposobnost 101 domaćinstava da odgovore na Å¡okove. 245. Prioritet 4. ZaÅ¡tita od rizika koji potiÄ?u iz životne sredine i oÄ?uvanje prirodnih resursa. Crna Gora treba da u privatnom sektoru podstiÄ?e Å¡tednju i osiguranje od visoke izloženosti rizicima koji potiÄ?u iz životne sredine kako se zemlja suoÄ?ava sa uticajem klimatskih promjena. TakoÄ‘e treba da zaÅ¡titi svoje prirodne resurse koji su, s obzirom na sve veću važnost turizma za generisanje ekonomske dobiti, pod popriliÄ?no velikim pritiskom, pogotovo na primorju. Osim neodgovarajućeg upravljanja Ä?vrstim otpadom, nedovoljnog kvaliteta vode i neplaniranog/neupravljanog brzog urbanog razvoja, treba rjeÅ¡avati i pitanje industrijskog zagaÄ‘enja. Naime, neke zagaÄ‘ene lokacije nisu previÅ¡e udaljene od najvrijednijih prirodnih bogatstava koje Crna Gora posjeduje. 246. Prioritet 5. Povećati pristup ekonomskim Å¡ansama, ukljuÄ?ujući i ranjivim grupama (mladi, ruralno stanovniÅ¡tvo). Za visok nivo nezaposlenosti mladih i njeno dugo trajanje potrebne su intervencije kojima se pokuÅ¡ava olakÅ¡ati prelazak sa Å¡kolovanja na stabilno zaposlenje, posebno za one koji su najmanje obrazovani, koji se sa tim procesom mogu muÄ?iti godinama. Treba identifikovati najvažnije osnovne nedostatke (nedostatak iskustva potrebnog za rad, neinformisanost i nepovezanost, ograniÄ?ene mogućnosti za posao na radnim mjestima ulaznog nivoa, itd.) za konkretne grupe i osmisliti intervencije. Važno je i osigurati da se prilikom osmiÅ¡ljavanja bilo koje intervencije uzmu u obzir specifiÄ?ne barijere za razliÄ?ite grupe: ruralno stanovniÅ¡tvo, žene i pripadnici etniÄ?kih manjina se suoÄ?avaju sa specifiÄ?nim ograniÄ?enjima Å¡to se tiÄ?e njihovog pristupa tržiÅ¡tu rada koje svakako treba uzeti u obzir. 247. Prioritet 6. Povećati kvalitet ljudskog kapitala putem snaženja obrazovanja i sticanja vjeÅ¡tina. Dok se intervencije za brži prelazak sa Å¡kolovanja na rad mogu koristiti za rjeÅ¡avanje problema sa kojima se suoÄ?avaju mladi ljudi sada, za dugoroÄ?niji pristup potrebno je osnaživanje obrazovnog sistema poÄ?ev od obrazovanja u ranom djetinjstvu, cjeloživotnog uÄ?enja i osiguravanja ravnopravnog pristupa obrazovanju. Kako se priroda privrede mijenja, potrebno je osigurati da naredna generacija bude u potpunosti opremljena vjeÅ¡tinama koje će tada biti potrebne za ulazak na tržiÅ¡te rada. DinamiÄ?nije i inovativnije firme, one koje imaju najveći potencijal da predvode budući rast, najÄ?ešće navode nedostatak relevantnih vjeÅ¡tina kao ograniÄ?enje. Prioritet bi trebalo da bude i proÅ¡irenje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve, a pogotovo ženama i etniÄ?kim grupama, te smanjenje nejednakosti i povećanje produktivnosti radne snage poboljÅ¡anjem vjeÅ¡tina i ishoda uÄ?enja. Usljed starenja stanovniÅ¡tva i pojaÄ?avanja faktora rizika uslovljenih stilom života, za zdravstveni sistem je potreban drugaÄ?iji miks usluga kojima bi se osiguralo zdravije starenje radne snage i sprijeÄ?ilo rano povlaÄ?enje sa tržiÅ¡ta rada. 248. Prioritet 7. OlakÅ¡avanje aktivacije i veća motivacija za rad. Aktivne mjere zapoÅ¡ljavanja posebno usmjerene na slabije stojeće i mlade ljude i poboljÅ¡an pristup formalnom zaposlenju predstavljaju dvije oblasti koje mogu da ostvare znaÄ?ajan uticaj na ostvarenje dvostrukih ciljeva. Povećanje efektivnosti i Å¡irenje inkluzivnog pristupa službama zapoÅ¡ljavanja, vodeći raÄ?una o deficitima sa kojima se suoÄ?avaju posebne grupe, moglo bi da se omogući povezivanjem službi za zapoÅ¡ljavanje sa socijalnom pomoći posljednjeg pribježiÅ¡ta kako bi siromaÅ¡ni imali pristup ponuÄ‘enim servisima. Nadalje, postoji potreba za rjeÅ¡avanjem informacione barijere za pristup zaposlenju sa kojom se suoÄ?avaju ranjive grupe, te da se smanji demotivacija za rad naÄ?inom na koji se osmiÅ¡ljava socijalna pomoć i penzije, za ovo drugo posebno u kontekstu prijevremenog penzionisanja. 249. Prioritet 8. Unaprijediti komercijalnu i institucionalnu integraciju sa EU. Integracija je sveprožimajuća tema: ona ima implikacije po naÄ?in osmiÅ¡ljavanja institucija, komercijalne politike, regulatornog okvira za poslovanje i za koordinaciju fiziÄ?ke infrastrukture (elektronaponske mreže i proizvodnja elektriÄ?ne energije, putevi, luke i aerodromi, itd.). Korisno bi bilo razmotriti svaku regulatornu ili zakonodavnu odluku kroz istu prizmu: Da li ovaj regulatorni ili zakonodavni okvir doprinosi ili ne doprinosi daljoj integraciji sa ostatkom svijeta? U svakoj pojedinaÄ?noj i u svim gore pomenutim oblastima Crna Gora dobija snaženjem svojih veza sa ostatkom svijeta. Crna Gora je preduzela važne korake na institucionalnoj integraciji usvajanjem modernog okvira zasnovanog na EU, Ä?ija se implementacija trenutno koordinira sa EU. Finansijska integracija je nepotpuna, jer je Crna Gora usvojila euro kao svoju 102 valutu, ali nije u potpunosti integrisana u finansijski sistem eura. Jedna posljedica takve situacije je da postoje ograniÄ?enja u pogledu sposobnosti CBCG da djeluje kao kreditor poslednje instance, Å¡to predstavlja ogroman izazov s obzirom na obim priliva i odliva kapitala. Å to se tiÄ?e institucionalne integracije, Crna Gora je preduzela važne korake na institucionalnoj integraciji usvajanjem modernog okvira zasnovanog na EU. Trenutno se implementacija ovog okvirnog sporazuma koordinira sa EU i stalna poboljÅ¡anja u tom smislu predstavljaju izazov. U smislu komercijalne integracije, Crna Gora ima jedan od najnižih koeficijenata izvoza roba u odnosu na BDP na svijetu. TržiÅ¡te EU nudi Crnoj Gori mogućnosti za povezivanje sa većim tržiÅ¡tima van njenih granica, ali regulatorni standardi moraju biti djelotvorni (kao Å¡to je sluÄ?aj sa bezbjednošću hrane, fitosanitarnim standardima, pravima intelektualne svojine, itd.). 250. Prioritet 9. Unaprijediti povezanost i infrastrukturnu integraciju. Å to se tiÄ?e infrastrukturne integracije, ulaganja u energetiku i informaciono-komunikacione tehnologije (IKT), te u investiciono održavanje saobraćajne infrastrukture uz istovremeno podsticanje investicija privatnog sektora u logistiku i luke je presudno za fiziÄ?ku povezanost, veći obim trgovine i povećanje atraktivnosti Crne Gore kao turistiÄ?ke, IKT i investicione destinacije. To je oblast u kojoj je potrebna koordinacija na regionalnom nivou, jer se odnosi na elektronaponske mreže, puteve, luke, aerodrome i Å¡irokopojasni internet. Kako bi se zadovoljila povećana domaća tražnja za elektriÄ?nom energijom, potrebne su dodatne investicije privatnog sektora u izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju (najviÅ¡e u sektoru obnovljivih izvora) i prenos elektriÄ?ne energije. Potrebno je i dalje ulaganje u poboljÅ¡anje energetske efikasnosti kako bi se bolje upravljalo javnim resursima i unaprijedila konkurentnost. 251. Prioritet 10. Uspostaviti ravnopravne uslove na tržiÅ¡tu proizvoda i rada da se podstakne razvoj privatnog sektora. Crna Gora je bila veoma uspjeÅ¡na u privlaÄ?enju stranog kapitala, te joÅ¡ uvijek, s obzirom na sadaÅ¡nje meÄ‘unarodne okolnosti, ima znaÄ?ajne prilive kapitala. Takvi prilivi ukazuju na to da se Crna Gora doživljava kao sigurna destinacija za meÄ‘unarodna sredstva. Istrajavanje na putu reforme za unapreÄ‘enje poslovne klime sigurno je donijelo znaÄ?ajne koristi. PoboljÅ¡anje poslovnog okruženja smanjenjem regulatornog tereta (na primjer, smanjenjem propisa za izdavanje graÄ‘evinskih dozvola, trgovinska logistika, inspekcije i tako dalje) i snaženje institucionalnog okvira za privatne investicije biće presudni. MeÄ‘utim, treba uložiti napore na privlaÄ?enju investicija u viÅ¡e sektora, posebno u radno- intenzivne sektore (npr. prateće usluge za sektor turizma) i one za koje se traži nekvalifikovana radna snaga jer bi to imalo viÅ¡e efekta na smanjenje siromaÅ¡tva i opÅ¡ti prosperitet. Većina privatnih investicija tokom skoraÅ¡njih godina sastojala se od razvoja fiziÄ?ke infrastrukture sektora turizma i modernizacije usluga; jedan od glavnih izazova za narednu deceniju jeste razvijanje komplementarnih usluga koje novu infrastrukturu stavljaju u funkciju. 252. Prioritet 11. Osnaživanje dobrog upravljanja, pružanja javnih usluga i vladavine prava. Å to se tiÄ?e odgovornosti i integriteta pravosuÄ‘a, treba osnažiti nezavisnost i profesionalnost pravosuÄ‘a, kao i efikasnost. Crna Gora joÅ¡ treba da razvija bilans poÄ?etnih uspjeha u pogledu istraga, kriviÄ?nog gonjenja i presuÄ‘enja i sluÄ?ajevima korupcije i organizovanog kriminala, sa novoosnovanom Agencijom za borbu protiv korupcije koja tek treba da postane u potpunosti funkcionalna. Crna Gora je preÅ¡la ogroman put u smislu usvajanja modernih institucija i regulatornog sistema usaglaÅ¡enog sa ostatkom Evrope. MeÄ‘utim, to ne podrazumijeva da kvalitet servisa i institucija vlade može automatski da dostigne nivo razvijenijih zemalja regiona. Crna Gora joÅ¡ uvijek ima predimenzioniran javni sektor koji pruža umjereno dobre usluge. S obzirom na pritiske vezane za fiskalnu održivost, postoji potreba da se poveća efikasnost pružanja javnih usluga, ukljuÄ?ujući i povećanje kvaliteta usluga (npr. vodosnabdijevanje i otpadne vode, obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaÅ¡tita). To se deÅ¡ava u trenutku politiÄ?ke tranzicije ka EU koja zahtijeva profesionalnu i odgovornu upravu. Modernizacija javnog sektora i osnaživanje institucija za sistem meÄ‘usobnih kontrola i uspostavljanje ravnoteže predstavljaju prioritete za bolje pružanje usluga za opÅ¡ti prosperitet. 103 Tabela 16. Prioritetne oblasti za napredak ka ostvarenju dvostrukih ciljeva u Crnoj Gori UTICAJ NA PRIORITETNE CILJEVE UTICAJ NA DVOST. CILJEVE Povećati Smanjiti OlakÅ¡ati SiromaÅ¡t OpÅ¡ti otpornost nezaposlenost i razvoj vo prosperitet na Å¡okove i neaktivnost privatnog volatilnost sektora Osigurati zdravu fiskalnu politiku  Visoki Visoki Osigurati finansijsku stabilnost putem jaÄ?anja  Srednji Visoki regulacije i kontrole banaka i rjeÅ¡avanja loÅ¡ih kredita Osnažiti sistem socijalne zaÅ¡tite kao zaÅ¡tite od  Visoki Srednji Å¡okova ZaÅ¡tita od rizika životne sredine i oÄ?uvanje  Srednji Visoki prirodnih resursa Povećati pristup ekonomskim Å¡ansama,  Visoki Visoki ukljuÄ?ujući i ranjivim grupama (mladi, ruralno stanovniÅ¡tvo) Povećati kvalitet ljudskog kapitala, ukljuÄ?ujući i  Visoki Srednji putem snaženja obrazovanja i sticanja vjeÅ¡tina OlakÅ¡ati aktivaciju i osnažiti podsticaje za rad  Visoki Visoki Unaprijediti komercijalnu i institucionalnu  Srednji Visoki integraciju sa EU PoboljÅ¡ati povezanost i infrastrukturnu  Srednji Srednji integraciju Uspostaviti ravnopravne uslove na tržiÅ¡tu  Srednji Visoki proizvoda i rada da se podstakne razvoj privatnog sektora Osnažiti dobru upravu, pružanje javnih usluga i  Visoki Visoki vladavinu prava 2. Tokom analize za izradu SCD isplivao je na vidjelo niz nedostajućih saznanja, Å¡to je pitanje koje treba rjeÅ¡avati: a. Tražnja za radnom snagom: Bolji podaci na nivou firme (popis firmi ili panel podaci) i analiza da se razumije dinamika tražnje za radnom snagom, uticaji na ishode tržiÅ¡ta rada i da li ponuda radne 104 snage daje djelotvoran odgovor, sa posebnom pažnjom posvećenom specifiÄ?nim grupama, kao Å¡to su žene i etniÄ?ke manjine; b. Poljoprivreda: podaci i potencijal poljoprivrednog izvoza u kontekstu pristupanja EU; c. Pregled opÅ¡tinskh javnih finansija/potroÅ¡nje/pružanja usluga kako bi se ocijenio kapacitet lokalnih samouprava da pružaju usluge na lokalnom nivou. d. Turizam: kvantifikovanje potencijala za SMART turizam i opasnosti od koncentracije na visokoplatežni turizam. e. RAE: Dostupnost podataka o etniÄ?kim grupama je nedostatna. Program za unapreÄ‘enje inkluzije nije jednostavan, te je neophodno stalno eksperimentisanje, evaluacija i izvlaÄ?enje pouka kako bi se bolje uputili Å¡to je najdjelotvornije za rjeÅ¡avanje ovog izazova; f. VjeÅ¡tine: Nejasan je obim do koga bi nedostajuće vjeÅ¡tine predstavljale ograniÄ?enje za biznis i produktivnost u jednoj rastućoj ekonomiji, Å¡to ukazuje na važno nedostajuće saznanje za buduće istraživanje g. Ruralna ekonomija izuzev poljoprivrede. Razumijevanje dinamike ekonomije u ruralnim podruÄ?jima sa izuzetkom poljoprivrede je presudno s obzirom na visoke stope siromaÅ¡tva u ruralnim podruÄ?jima, gdje posebnu pažnju treba posvetiti razumijevanju većeg rodnog jaza u pogledu uÄ?ešća u radnoj snazi u ruralnim u odnosu na urbana podruÄ?ja. h. Zaposlenost i penzija – Potrebne su dalje analize kako bi se utvrdila relativna važnost stope uÄ?ešća u radnoj snazi i stope neformalnosti; uloge uslovne nadnice (reservation wage) pri utvrÄ‘ivanju uÄ?ešća u radnoj snazi; te postojanja neusklaÄ‘enosti vjeÅ¡tina. i. Snažan rast i preduzetniÅ¡tvo: Potrebno je dalje istražiti prepreke za preživljavanje novih firmi i rast inovativnijih i mlaÄ‘ih firmi. 105 Aneks 1. Literatura Acemoglu D. and J. Robinson (2013). “Why Nations Fail: The Origins of Power, Prosperity and Povertyâ€?. Crown Business. Anusic, Z. (2012). “How Can the Pension System Design Contribute to Better Employment Outcomes in Montenegro?â€?. World Bank. Azevedo, J.P., Sanfelice, V., and M. Cong Nguyen (2012). "ADECOMP: Stata module to estimate Shapley Decomposition by Components of a Welfare Measure," Statistical Software Components S457562, Boston College Department of Economics. Babic, M. and E. Primorac (1986) “Some Causes of the Growth of the Yugoslav External Debtâ€?. Soviet Studies. Vol. 38, No. 1 (Jan., 1986), pp. 69-88. http://www.jstor.org/discover/10.2307/151992?uid=3739584&uid=2&uid=4&uid=3739256&sid=21104941 813567 Bartlett, W., Cuckovic, N., Jurlin, I., Nojkovic; A. and V. Popovski (2011). “Institutional Quality and Growth in EU Neighborhood Countriesâ€?, WP5/11: Search Working Paper. Business Environment and Enterprise Performance Survey (BEEPS), various. Blanchard, O. and M. Kremer, “Disorganizationâ€?, The Quarterly Journal of Economics, Vol. 112, No. 4, 1091-1126, November 1997. Blue Marble Navigator. www.blue-marble.de Bussolo, M. and L. F. Lopez-Calva (2014). “Shared Prosperity: Paving the Way in Europe and Central Asiaâ€?. World Bank. https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/17696 Carruthers, R. (2012). “Transport Infrastructure for MED11 Countriesâ€?, CASE Network Reports 108, July 1, 2012 CBCG, various statistics. CEPEJ (2014). “Report on European judicial systems – Edition 2014 (2012 data): efficiency and quality of justiceâ€?, Evaluation Report 2014. Ceriani, L. and M. E. Dávalos (2014). “First Insights into Promoting Shared Prosperity in South East Europeâ€?, February 2014. Cuberes, D. and M. Teignier (2014). “Gender Inequality and Economic Growth: A Critical Reviewâ€?. Review Article. Journal of International Development, J. Int. Dev. 26, 260–276 (2014). Cullen International (2014). “Enlargement Countries Monitoring Report 4â€?, December 2012. Demirgus-Kunt, A. and L. Klapper (2012). “Measuring Financial Inclusion. The Global Findex Databaseâ€?. The World Bank, Policy Research Working Paper 6025, April 2012. Eichengreen, B. (2010). “Globalization and the crisisâ€?. Ifo Institute for Economic Research at the University of Munich, CESifo Forum, Vol. 11, Issue 3, p. 20-24, October 2010. 106 Elance, www.elance.com Energy Community (2013). “Study on the Need for Modernization of Large Combustion Plants in the Energy Communityâ€?. Environmental Protection Agency of Montenegro (2013). “Impact of Industrial Polluters on Environmentâ€?. Presentation held by Lidija Scepanovic, Assistant to Director of Sector for monitoring, analysis and reporting. European Commission (2013). “Enlargement Strategy and Main Challenges (2013-2014)â€?, Brussels. European Commission (2014). “The 2015 Aging Report. Underlying Assumptions and Projection Methodologiesâ€?, European Economy 8/2014. European Commission (2015). “Montenegro 2015 Reportâ€?, October 2015, http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2015/20151110_report_montenegro.pdf European Environmental Agency, http://www.eea.europa.eu/#tab-datamaps Eurostat, various statistics. FINDEX database. Friedman, E., Johnson, S., Kaufman D. and P. Zoido Lobaton (2000). “Dodging the Grabbing Hand: The Determinants of Unofficial Activities in 69 Countries“. Journalof Public Economics, 766 459-493 et al., 2000. Global Entrepreneurship Monitor (GEM), various. Government of Montenegro. Directorate for Development of Small and Medium Sized Enterprises (2011). “Strategy for Development of Small and Medium Sized Enterprises 2011-2015â€?, January 2011. Government of Montenegro (2011). “Strategy of Public Administration Reform in Montenegro 2011- 2016â€?, March 2011. Government of Montenegro. Ministry of Economy (2013). “Manufacturing Development Strategy of Montenegro 2014-2018â€?, December 2013. Government of Montenegro. Ministry of Finance (2014). “Macroeconomic and Fiscal Policy Guidelines 2014-2017â€?, April 2014. Government of Montenegro. Ministry of Economy (2014). “Regional Development Strategy of Montenegro 2014-2020â€?, May 2014. Government of Montenegro. Ministry of Finance (2014). “Forecasts of Macroeconomic and Fiscal Indicators 2014-2018â€?, September 2014. Grecic, V. and J. Kaludjerovic (2012). “Social Impact of Emigration and Rural -Urban Migration in Central and Eastern Europeâ€?. Final Country Report, July 2012. Grigoryan, A., Becchi, G. and V. Santos (2011). “Disaster Risk Reduction Capacity Assessment Report for Montenegroâ€?. UNDP, April 2011. Household Budget Survey (HBS). Various years. ILO (2011). “A Comparative Overview of Informal Employment in Albania, Bosnia and Herzegovina, Moldova and Montenegroâ€?. International Energy Agency (IEA). World Energy Statistics and Balances. 107 International Transport Forum, Statistics Brief, 2012, http://www.internationaltransportforum.org/statistics/statbriefs.html Jahan S. and K. Wang (2013). “A Big Question on Small States. Can they overcome their size-related vulnerabilities and grow faster and more consistently?â€?. Finance & Development. September 2013. KfW. Wind Atlas, software tool. KfW (2012). “Montenegro. Climate-Fact-Sheetâ€?, June 2012. Kiss, J. (1994). “Debt Management in Eastern Europeâ€?. Eastern European Economics, May-June 1994, p 59. Knack, S. (2003). “Democracy, Governance and Growthâ€?. Ann Arbor: University of Michigan Press. Labor Force Survey (LFS), various years. McCarthy, M. and M. Bracovic (2008). “Elderly and Palliative Care Services in Montenegroâ€?. Conference Proceedings - Transforming Elderly Care at Local, National and Transnational Levels. Danish National Centre for Social Research, Copenhagen, June 26-28, 2008. Ministry of Finance of Montenegro (2015). “The Development Directions of Montenegro for 2015-2018â€?, Podgorica, June, 2015. Ministry of Economy (2014). “Energy strategy of Montenegro until 2030â€?. Ministry of Health of Montenegro (2013). “Health System in Montenegro. Opportunities for Investmentâ€?. Presentation held by N. Todorovic, Deputy Minister of Health, Podgorica, March 17, 2013. Ministry of Sustainable Development and Tourism (2013). “Agenda reformi u oblasti turizmaâ€?, Akcioni plan za pripremu turistickih sezona, March 2013. Ministry of Sustainable Development and Tourism (2014). “Information on the Environment in Montenegro in 2013â€?, July 2014. MONSTAT, various statistics. MONSTAT and UNICEF (2014). “Montenegro and Montenegro Roma Settlements. Monitoring the Situation of Children and Women. Multiple Indicator Cluster Survey 2013â€?, September 2014. Montenegrin Employers Federation (2013). “Assessment Of The Environment For Wo men Entrepreneurship In Montenegroâ€?, September 2013. Multiple Indicator Cluster Survey (MICS), various. Murthi, M. (2015). Equal opportunities for Europe’s Roma: an economic imperative in an ageing Europe. North, D. (1990). “Institutions, Institutional Change and Economic Performance“. Cambridge: Cambridge University Press. OECD (2014). “PISA 2012 Results in Focus: What 15-year-olds Know and What They Can Do With What They Knowâ€?. Official Gazette, various. Osorio-Roddarte I. and Z. Bogetic (2012). “Increasing Montenegro’s Export Potential and Export Sophisticationâ€?. Radovic, M. et al. (2014). “Report: Informal Employment in Montenegro: Estimates of Scale and Effectsâ€?, Faculty of Economics Podgorica, EU and UNDP. 108 Rutkowski, Jan J. (2011). “Does the Labor Law Contribute to Poor Employment Outcomes in Montenegro?â€? The World Bank, Technical Note, November 2011. Rutkowski, Jan J. (2013). “Montenegro Jobs Challengesâ€?. The World Bank, Policy Note, November 2013. SAPUCCA for European Commission - Directorate-General Home Affairs (2013). “Organised Crime and the Fight Against Crime in the Western Balkans: a Comparison with the Italian Models and Practices SEETO Road Safety Strategy Survey 2014, March 2014, www.seetoint.org Telegeography GlobalComms Database, www.telegeography.com Torgler B. and F. Schneider (2007). “The Impact of Tax Morale and the Institutional Quality of the Shadow Economyâ€?. Linz: Institute for the Study of Labor. Discussion Paper No. 2541. Available on the web at: http://ftp.iza.org/dp2541.pdf UN (2014). World Population Prospects: The 2012 Revision. UNDP (2011). Women Entrepreneurship in Montenegro, December 2011. UNDP. Enterprise Survey, 2015. UNDP/World Bank/EC regional Roma survey 2011. UNDP (2012a). “The Health Situation of Roma Communitiesâ€?. Analysis of the data from the UNDP/World Bank/EC Regional Roma Survey. Roma Inclusion Working Papers. UNDP (2012b). “Roma Education in Comparative Perspectiveâ€?. Findings from the UNDP/World Bank/EC Regional Roma Survey. Roma Inclusion Working Papers. UNDP (2014). National Human Development Report - Montenegro. Resource Efficiency and Sustainable Human Development. UNECE (2007). “Environmental Performance Reviews, Republic of Montenegro“, Second Review. UNICEF (2011). “Child Poverty in Montenegroâ€?, November 2011. UNICEF. Children of Montenegro. Realizing Children’s Rights in Montenegro. http://www.humanium.org/en/montenegro/ UNODC (2008). “Crime and Its Impact on the Balkansâ€?. Vienna: UNODC (United Nations Office of Drugs and Crime) UNODC (2011). “Corruption in Montenegro: bribery as experienced by the populationâ€?. Vienna: UNODC (United Nations Office of Drugs and Crime). UNODC (2013). “Business, Corruption and Crime in Montenegro: the impact of bribery and other crime on private enterpriseâ€?. Vienna: UNODC (United Nations Office of Drugs and Crime). World Bank. World Development Indicators, various. World Bank Group. Doing Business, www.doingbusiness.org. World Bank Group Entrepreneurship Snapshots (WBGES), various. World Bank (2000). “The Impacts of Natural Disasters on the Poor: A Background Noteâ€?. Consulting Agreement No. 35113-9382. World Bank (2005). “A Better Investment Climate for Everyoneâ€?. Washington, DC: The World Bank. World Bank (2008). “Montenegro: Beyond the Peak: Growth Policies and Fiscal Constraintsâ€?. Public Expenditure and Institutional Review, November 24, 2008, Report No. 46660-ME. 109 World Bank (2012a). “Montenegro: After the Crisis: Towards a Smaller and More Efficient Governmentâ€?. Public Expenditure and Institutional Review, January 2012, Report No. 65909-ME. World Bank (2012b). “Montenegro: Preparing for Prosperity. Ensuring Sustainability, Connectivity, and Flexibility for Dynamic Growthâ€?. Country Economic Memorandum, December 21, 2012, Report No. 73826-ME. World Bank (2013a). “Activation and Smart Safety Nets in Montenegro: Constraints in Beneficiary Profile, Benefit Design, and Institutional Capacityâ€?, June 2013. World Bank (2013b). “Energy Efficiency Projectâ€?. Concept Note (P145399). World Bank (2013c). “Industrial Waste Management and Cleanup Projectâ€?. Project Appraisal Document, Report No. 73636-ME. World Bank (2013d). “Montenegro: Gender Diagnostic: Gaps in Endowments, Access to Economic Opportunities and Agencyâ€?, June 2013, Report No. 78678-ME. World Bank (2013e). “Political Economy of Reforms in Western Balkans: Are there quick wins in the environment of Reform Fatigueâ€?. Washington DC: World Bank (mimeo). World Bank (2014a). “Analytical Approaches for a Systematic Country Diagnostic (SCD)â€?. A Resource Document, March 10, 2014. World Bank (2014b). “Brittle Recoveryâ€?. South East Europe Regular Economic Report, No. 6, May 2014. World Bank (2014c). “Fiscal and Debt Managementâ€?. Project Concept Note, Program-for-Results (P150439), July 31, 2014. World Bank (2014d). “Interim Guidelines for Systematic Country Diagnostic (SCD)â€?, February 21, 2014. World Bank (2014e). “Is there a skills shortage in Montenegro?â€? Presentation held by Jan J. Rutkowski, Podgorica, May 6, 2014. World Bank (2014f). “Project Paper for Small RETF Grant to Montenegro for EU/IPA Agriculture and Rural Development Institution Building Projectâ€?, October 7, 2014, Report No. 91319-ME. World Bank (2015). “Pension System in Montenegro: Outlook and Further Reform Optionsâ€? June 2015. World Bank (2015). “Montenegro: Options to Restore Fiscal Sustainability and Improve Spending Efficiency at Subnational Levelâ€?, July 2015 World Bank, IFC and MIGA (2014). “World Bank Group: A New Approach to Country Engagementâ€?, April 29, 2014. World Economic Forum. Global Competitiveness Report, various. ski ekonomski forum. Globalni indeks konkurentnosti, razni. 110