FETO AGRIKULTÓR IHA TIMOR-LESTE: Hadi’a Lakuna Produtividade UN Women Timor-Leste no Laboratóriu Inovasaun Jéneru Ázia Orientál no Pasífiku Banku Mundiál nian Novembru 2018 Rezumu polítika ida ne'e preparadu ho parseria entre UN Women no Laboratóriu Inovasaun Jéneru iha Ázia Leste no Pasífiku (EAPGIL). UN Women hanesan organizasaun ONU dedikadu ba igualdade jéneru no empoderamentu feto nian. Nuudar kampiaun globál ida ba feto no labarik feto sira, UN Women estabelese ona atu aselera progresu no responde ba sira nia nesesidade iha mundo tomak. EAPGIL realiza avaliasaun impaktu no peskiza inferensial atu kria evidênsia kona ba servisu saida mak bele taka lakuna jéneru iha ativu, oportunidade ekonomiku, no ajensia sira, no oin sa taka lakuna sira atu bele ajuda atinji rezultadu dezenvolvimentu sira seluk. Rekuñesimentu Rezumu ida ne'e prepara husi Dimitria Gavalyugova, Sunita Caminha, Teresa Verdial no Elizaveta Perova. Ami agredese tebes ba komentariu sira husi Robert L. Williams, Inga Mepham no partisipante sira iha kolokiu sira iha Dili organiza ona ho parseiru interesada sira iha loron 9 Outubru 2018. EAPGIL hetan suporta liu-hosi Grupu BAnku Mundial nia Fasilidade Sumbriña ba Igualdade Jéneru (EFGE) iha parseria ho husi departamentu relasaun exterior no komersiu. UFGE simu ona asistensia jenerozu husi Australia, Canadá, Dinamarka, Finlândia, Alemaña, Islândia, Olanda, Noruega, España, Suécia, Suíça, Reinu Unido, no Estadus Unidus. Rezumu Enkuandu prezensa lakuna jéneru sira iha produtividade agrikulturál mak komún iha nasaun iha dezenvolvimentu barak, komprensaun kona-ba mekanizmu espesífiku-ba-país iha sira-nia kotuk mak fundamentál ba dezeñu polítika ne’ebé bele hadi’ak moris ba feto no mane sira iha setór agrikultura. Iha nota ida-ne’e ami halo estimativa kona- ba lakuna iha produtividade agrikulturál entre agrikultór feto no mane sira iha Timor-Leste no ezamina fatór sira ne’ebé asosiadu. Ami hetan katak feto sira prodús 15% menus liu duké mane sira ba kada ektare rai no katak traballu agrikultura no ferramenta agrikultura la hanesan, literasia menus, envolvimentu limitadu iha produsaun kultura agríkola komersiál no grupu agrikultór sira-nian entre feto sira mak fatór importante liu hotu ne’ebé esplika lakuna ida-ne’e. Rezultadu hirak-ne’e sujere dalan oioin ba peskiza iha futuru no mós ba asaun polítika ne’ebé iha potensiál: intervensaun agrikultura nia adaptasaun atu konsidera nivel literasia hosi agrikultór feto no mane; hasa’e komprensaun kona-ba feto no mane sira-nia persepsaun kona-ba servisu estensionista no grupu agrikultór nian, no mós asesu ba ferramenta no teknolojia hodi hamenus traballu; hakle’an komprensaun kona-ba prosesu halo desizaun iha uma-laran kona-ba selesaun kultura-agríkola no vendas hamutuk ho análize kona-ba asesu ba merkadu, no mós esforsu kontínuu atu investe iha kapasitasaun relasiona ho dadus agrikultura no análize ne’ebé sensivel ba jéneru. Ida-ne’e bele hasa’e agrikultór feto sira-nia produtividade no haforte setór agrikultura tomak iha Timor-Leste. Introdusaun Haktuir Sensus Populasaun & Umakain Timor-Leste 20151, agrikultura mak atividade ekonómiku predominante iha nasaun laran, ho liu 80% hosi umakain sira envolve iha pelumenus servisu agrikultura menór2, ho 70% hosi agrikultór ho idade liu tinan3. Análize hosi Levantamentu Forsa Traballu 2013 sujere katak setór agrikultura, floresta no peskas kontribui 19,3% ba PIB naun-petrolíferu no 40,5% hosi empregu naun-petrolíferu, ho servisu agrikultura kualifikadu nu’udar grupu empregu boot liu hotu ba feto no mane sira, iha 20134. Feto sira halo parte importante nu’udar kultivadór, traballadór no servisu-na’in iha família laran, ho 66% hosi feto empregadu nu’udar agrikultór ba sira-nia an rasik, kompara ho 62% hosi mane5. Agrikultura mak predominantemente iha nivel subsisténsia6, ho parte boot liuhosi produsaun umakain nian hosi batar, abut no tubérkulu7, hare, no koto. Maioria hosi umakain sira mós prodús ai-fuan no modo balu. Kafé nu’udar kultura-agríkola komersiál maiór úniku no nia produsaun mak konsentra iha foho-lolon sira iha rai-klaran. Apezarde nia knaar dominante ba buka-moris umakain Timoroan sira-nian, agrikultura iha Timor-Leste la atinji nia potensiál, ho kolleita sereál nian entre hirak menus liu hotu iha rejiaun Ázia Orientál no Pasífiku AOP8. Asesu ba teknolojia agrikulturál mak limitada ho maizumenus 10% de’it hosi umakain sira uza mulxa, fertilizante, pestisida no menus liu 15% ho asesu ba fini mellorada. Asesu ba irigasaun no pose formál ba rai mós limitadu, ho menus liu dalimak ida hosi umakain ho títulu formál ba sira-nia rai, no konxiente katak lejizlasaun foin aprova kona-ha titularidade propriedade imovel iha faze sedu iha nia implementasaun. 1 Anaunserke indika oinseluk, estatístika espesífiku-nasaun nian hotu mai hosi Levantamentu Populasaun & Umakain Timor-Leste 2015. 2 Iha área rurál sira, fraksaun ida-ne’e bele aas hanesan 95%. 3 Sensus Populasaun & Umakain Timor-Leste 2015 no Relatóriu Analítiku Sensus 2018 kona-ba Agrikultura (bazeia ba Sensus 2015). 4 UN Women, ILO, Secretary of State for Employment Policy and Secretary of State for Support and Socio-Economic Promotion of Women.  2017. Gender Analysis of the 2013 Timor-Leste Labour Force Survey 5 Relatóriu Analítiku Sensus 2018 kona-ba Agrikultura 6 Menus liu 3% hosi umakain agrikulturál prodús prinsipalmente atu fa’an no maizumenus metade de’it fa’an produtu ruma. 7 Ai-farina, fehuk-midar, nst. 8 Rezultadu kolleita sereál kada ha, World Bank Databank, 2014 Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 2 Dezigualdade jéneru mak barreira vizivel seluk tan iha Timor-Leste, hanesan feto no mane sira-nia literasia no atinjimentu edukasionál, no reflete evidénsia internasionál9 ne’ebé haklaken hela realidade katak limitasaun sira ne’ebé agrikultór feto hasoru bele diferente hosi hirak-ne’ebé agrikultór mane sira hasoru, ne’ebé sei afeita rezultadu sira ba agrikultór individuál no sira-nia umakain. Nune’e, lakuna jéneru sira iha produtividade agrikultura mak importante atu komprende hodi realiza potensiál setór agrikultura nian iha Timor-Leste. Produtividade agrikulturál entre agrikultór feto sira mak karakterístika hosi agrikultura iha país barak, ne’ebé hamosu hela lakon ekonómika boot no impede kresimentu. Porezemplu, iha Malavi, iha-ne’ebé feto sira prodús 28% menus liu kada ektare kompara ho mane sira, estimativa kona-ba kustu anuál hosi lakuna jéneru mak USD $100 millaun. Iha Tanzánia no Uganda, iha-ne’ebé lakuna jéneru mak 16% no 13% respetivamente, kustu lakuna jéneru nian ba produtividade agrikulturál mak estimativa iha USD $105 no USD $67 millaun, respetivamente10. Feto sira halo parte importante iha Timor-Leste nia agrikultura nu’udar kultivadór, traballadór no servisu-na’in iha família laran. Iha umakain agrikulturál sira ho rua-hotu feto no mane, dalabarak servisu agrikultura nian mak halo hamutuk ho knaar ketaketak iha produsaun agrikulturál. Maibé, karik agrikultór feto no mane sira mak igualmente produtivu ka lae? Se lae, karik feto sira hasoru limitasaun liután relasiona ho asesu ba fatór produsaun agrikultura nia ka lae? Karik sira manán retornu menus liu ba fatór produsaun espesífiku ka lae, tanba falta koñesimentu ka potensialmente, tanba diskriminasaun? Dokumentu ida-ne’e iha objetivu rua. Uluk, nia iha objetivu atu fornese análize nasaun tomak ba dalahuluk kona-ba lakuna produtividade entre agrikultór feto no mane sira iha Timor-Leste. Daruak, nia analiza motór sira iha lakuna jéneru ne’ebé observa nia kotuk, no sei fó naroman ba kestaun kona-ba se karik lakuna jéneru bele esplika barak liu tanba diferensa iha asesu ba fatór produsaun sira, ka diferensa iha retornu hosi fatór hirak-ne’e. Bazeia ba rezultadu hirak-ne’e, dokumentu ne’e mós fornese ideia sira kona-ba peskiza ba futuru no asaun polítika potensiál, ne’ebé mak relevante ba kontestu Timor-Leste nian. Dokumentu ne’e mak organiza hanesan tuirmai ne’e: ami fornese deskrisaun badak kona-ba dadus no metodolojia ne’ebé uza ba análize ida-ne’e tuirfali ho deskrisaun kona-ba rezultadu xave. Ikus liu iha lubuk asaun peskiza no polítika potensiál. Dadus no Metodolojia LEVANTAMENTU KONA-BA PADRAUN KUALIDADE MORIS IHA TIMOR-LESTE Análize ida-ne’e utiliza dadus hosi Peskiza Padraun kona ba Moris Timor-Leste (TLSLS) 2014, ne’ebé inklui dadus reprezentativu nasionál kona-ba umakain 6.000, hosi ne’ebé maizumenus 4.880 mak halo parte iha agrikultura. Konjuntu dadus TLSLS inklui informasaun kona-ba rai, kultura-agríkola, presu, traballu no entrada naun-traballu sira, no mós karakterístika nivel individuál no umakain nian sira. Maibé, ba umakain balu, informasaun ne’e laiha. Bainhira ita esklui observasaun sira ho valór ne’ebé falta, amostra ne’e ,mak hamenus hela tiha to’o umakain agrikulturál 4.266 (inklui umakain sira ho rua-hotu mane no feto iha umakain, no umakain mane mesak ka feto mesak). Análize ne’ebé halo mak konsidera levantamentu ne’e nia dezeñu amostrajen estratifikada faze-rua no sei aplika ponderasaun apropriadu no agrupamentu erru padraun sira ba estimativa hotu-hotu. 9 O ’Sullivan, Michael; Rao, Arathi; Banerjee, Raka; Gulati, Kajal; Vinez, Margaux. 2014. Levelling the field : improving opportunities for women farmers in Africa (English). World Bank, Washington, DC. © World Bank “The cost of the gender gap in agricultural productivity in Malawi, Tanzania and Uganda”, World Bank, UN Women, and United Nations 10  Development Programme–United Nations Environment Programme Poverty-Environment Initiative, available at: www.worldbank.org/en/ programs/africa-gender-innovation-lab Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 3 FETO AGRIKULTÓR MAK SÉ? Konjuntu dadus nian loke dalan ba ita atu kompara agrikultór feto no mane sira (ne’ebé rua-hotu mak hanaran jestór agrikultura). Produsaun mak relata iha nivel umakain maibé la’ós iha nivel kintál nian. Nu’udar konsekuénsia, ita bele kalkula de’it produtividade espesífiku tuir jéneru individuál nian ba umakain sira ho jestór ida-de’it11, ho responsabilidade ba kintál rai hotu-hotu. Ami limita ami-nia análize ba tipu umakain sira-ne’e, ne’ebé konta ba 83,5% (3.561) hosi amostrajen TLSLS 2014 nian. Tabela 1 hatudu hela katak iha 16% hosi umakain hirak-ne’e, jestór mak feto, enkuantu iha 84% jestór mak mane. Hosi umakain sira ho jestór feto ida, 21% mak relata hanesan xefia hosi mane. Análize kle’an liu ba dadus hatudu hela katak hirak-ne’e mak umakain sira iha-ne’ebé iha mane adultu, maibé katak jestór feto mak kaben hela no nia kaben hela hamutuk iha umakain. Tabela 1. Agrikultór feto no kompozisaun umakain Jestór feto ida de’it (16%) Jestór mane ida de’it (84%) Jestór la’ós xefe umakain 22% 3% Jestór nu’udar xefe umakain 78% 97% Xefe umakain mak mane 21% 99% Xefe umakain mak feto 79% 1% Atu hametin katak rezultadu sira mak laiha influénsia hosi kompozisaun umakain ka estadu sívil hosi sub-amostrajen umakain nian ho jestór feto ida de’it, ami hala’o prova rua ba robustéz. Espesifikamente, ami halo fali análize ho amostra jestór agrikultura kaben-na’in de’it no ho amostra ne’ebé mós inklui umakain sira ho liu jestór ida de’it. Rezultadu sira ne’ebé relata iha dokumentu ida ne’e hatudu robustéz hasoru mudansa hirak ne’e ba amostrajen.12 REJIAUN RAI-KLARAN NO TASI-SORIN Timor-Leste nia ambiente agrikulturál mak karakteriza ho zona agro-ekolójika hitu (Figura 1), hosi ne’ebé rua mak importante (rai elevadu moderadu no aas) ho foho-lolon kle’an, nivel udan-been aas, rai-henek no rai tahu, no foku maka’as liu ba produsaun kafé.13 Ami refere ba zona agro-ekolójiku rua-ne’e nu’udar rejiaun Sentrál (rai-klaran) iha análize ida-ne’e, no refere ba territóriu restu nu’udar rejiaun tasi-sorin (ka kosteira). Diferensa notavel iha kondisaun agrikultura iha rejiaun rua, no mós valór aas liu his kafé kompara ho kultura-agríkola subsisténsia nian bele hamosu diferensa sira iha produtividade (inklui bazeia ba jéneru). Nu’udar konsekuénsia, ami hala’o hela análize iha nivel nasionál no rejionál. 11 Pergunta levantamentu identifika jestór ho pergunta: “Iha umakain ne’e sé mak halo desizaun kona-ba kintál rai ne’e?” Pergunta 9.03 12 Rezultadu hosi provas ba robustéz ne’e mak disponivel tuir pedido. 13 Fini ba Moris, 2015. Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 4 Figura 1: Zona agro-ekolójika iha Timor-Leste DEKOMPOZISAUN OAXACA-BLINDER Atu bele analiza motór sira iha diferensa jéneru nia kotuk ba produtividade agrikulturál, ami depende ba métodu dekompozisaun Oaxaca-Blinder nian. Métodu ida-ne’e loke dalan ba repartisaun lakuna jéneru nian tama ba komponente prinsipál rua: efeitu dotasaun no efeitu estruturál. Efeitu dotasaun nian refere ba parte hosi lakuna jéneru ne’ebé mak rezultadu hosi diferensa entre mane no feto sira relasiona ho fatór produsaun (kapitál umanu, inklui idade no edukasaun, no kapitál fíziku, hanesan entrada agrikulturál sira). Parte ida-ne’e hosi lakuna jéneru fornese implikasaun direitu ba esforsu polítika no programasaun, tanba bele atribui ba kuantidade rekursu ne’ebé feto sira iha asesu ba relativu ho mane sira. Efeitu estruturál mak kaptura retornu hosi fatór produsaun nian. Parte ida-ne’e hosi lakuna jéneru rezulta hosi diferensa sira iha montante produsaun ne’ebé hetan hosi montante espesífiku hosi fatór produsaun ida. Iha estudu ida-ne’e, ida-ne’e bele hanesan diferensa iha produsaun agrikulturál kada ektare ne’ebé hetan liuhosi mane no feto sira ne’ebé iha karakterístika observável hanesan, porezemplu, tinan eskolarizasaun, traballu kontratadu no partisipasaun iha grupu agrikultór nian. Limitasaun importante his abordajen ida-ne’e mak katak maske utíl tebes hodi kuantifika korrelasaun sira entre fatór kontribuinte no rezultadu ida, relasaun identifikadu hirak-ne’e mak labele haree hanesan kauzativu. Nune’e, bainhira de’it ami uza liafuan “determinante” ka “motór”, ne’e signifika fatór sira-ne’ebé iha korrelasaun importante ho rezultadu hosi interese, maibé, relasaun kauzativu entre rezultadu no fatór labele estabelese. Limitasaun relasionadu ida mai his inabilidade peskizadór nian atu hetan informasaun kona-ba entrada, rekursu ka karakterístika relevante hotu-hotu ne’ebé kontribui ba rezultadu ida, ne’ebé iha kazu ida-ne’e mak produtividade agrikulturál. Maske TLSLSL 2014 mak konjuntu dadus riku tebes, nia inkontestavelmente lakon entrada importante balu ba prosesu produsaun agrikultura. Ida-ne’e signifika katak efeitu esplikativu hosi kualkér fatór omitidu hanesan ne’e bele automatikamente atribuidu ba komponente estruturál, nune’e afeita rezultadu sira hosi dekompozisaun. Ida-ne’e mak tanbasá sai importante atu uza variavel kontribuinte potensiál posivel barak ne’ebé bele iha análize. Lista kompletu hosi variavel sira-ne’ebé inklui iha ami-nia análize mak aprezenta iha Apéndise. Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 5 OINSÁ AMI SUKAT PRODUTIVIDADE Iha estudu ida-ne’e ami define produtividade agrikulturál nu’udar valór médiu (iha USD) hosi produtu agrikulturál ne’ebé prodús hela tiha kada ektare (ha) rai nian. Sasukat ne’e mak padraun iha estudu sira kona-ba lakuna jéneru iha produtividade agrikulturál (porezemplu, O’Sullivan et al., 2014). Análize ne’e mak akumula produsaun hotu iha nivel umakain no kalkula parte hosi valór produsaun nian ne’ebé bele atribui ba kada kultura-agríkola ne’ebé prodús liuhosi umakain. Porezemplu, umakain ida ho jestór mane ne’ebé prodús tiha USD $2.500 hosi produsaun kada ha, ho metade ida hare no metade seluk batar, mak konsidera hanesan produtivu liu duké umakain ida ho jestór feto ne’ebé prodús tiha USD $2.000 hosi kultura-agríkola ho kompozisaun hanesan kada ha. Kuantidade produtu agrikulturál no área rai mak sukat hela tuir estimativa agrikultór sira-nian, ne’ebé relata durante levantamentu TLSLS 2014. Valór hosi produtu agrikulturál mak kalkula uza presu relatadu medianu ba kultura-agríkola korrespondente iha nivel postu administrartivu ka iha nivel área enumerasaun aas liu bainhira nesesáriu.14 Ami no uza informasaun presu hosi FAO no autoridade lokál sira nu’udar komparisaun.15 Rezumu Hosi Rezultadu FETO AGRIKULTÓR PRODÚS MAIZUMENUS 31% MENUS LIU KADA EKTARE DUKÉ SIRA_NIA KONTRAPARTE MANE SIRA Komparisaun simples hosi produtividade mane no feto iha nivel nasionál hatudu hela katak feto iha produtividade 15% menus liu duké mane sira iha Timor-Leste. Análize dezagregadu liután sujere diferensa sira iha produtividade médiu entre rejiaun rua, ne’ebé deskreve ona iha leten. Iha Rejiaun Kosteira lakuna jéneru iha produtividade mak ki’ik (8%) no estatistikamente insignifikante. Lakuna jéneru iha produtividade mak boot liu no estatistikamente signifikante iha Rejiaun Sentrál, iha-ne’ebé nasaun nia kultura-agríkola komersiál úniku, kafé, mak kultiva. Iha Rejiaun Sentrál, agrikultór mane sira prodús médiu 31% liután kata ektare duké sira-nia kontraparte feto. Sasukat refinadu liu hosi lakuna jéneru mak fó konsiderasaun ba diferensa sira iha medida rai no fatór jeográfiku sira. Aplikasaun ba sasukat ne’e hatudu hela situasaun klaru: bainhira ita kalkula lakuna jéneru, kompara mane no feto ho área rai atu hanesan no iha postu administrativu hanesan, nia sa’e to’o 31% iha Rejiaun Kosteira, no sai virtualmente hanesan de’it ho lakuna jéneru iha Rejiaun Sentrál16. Figura 2 aprezenta rezultadu hirak-ne’e. Tanba kontrolu ba área rai hatudu hela lakuna produtividade omojéneu iha nasaun laran tomak, iha seksaun hirak tuirmai ne’e ami relata rezultadu dekompozisaun sira hosi nivel nasionál de’it.17 Dalaruma laiha observasaun natoon ba kada kultura-agríkola iha nivel postu administrativu, ne’ebé signifika katak medianu munisípiu nian (no 14  iha kazu balu – nasionál nian) tenke uza. Ami uza estatístika presu FAO nian, disponivel iha: http://www.fao.org/faostat/en/#data/PP no mós presu nasionál médiu ba númeru kultura- 15  agríkola fornese liuhosi Ministériu Agrikultura. Ami uza konjuntu dadus hirak-ne’e nu’udar referénsia bainhira trata rezultadu lababain iha presu ne’ebé relata. Porezemplu, iha variasaun barak iha presu ne’ebé relata ba hare rai-maran (ka “gogo”) ho valór sira hosi dolár 0.02 to’o dolár 100 kada kilograma no presu medianu dolár 20 kada kilograma. Ami ajusta presu ne’e nia distribuisaun uza médiu hosi presu nasionál fornese liuhosi Ministériu Agrikultura no presu referénsia FAO nian kada kilograma. Notavelmente, persentajen lakuna nian hosi ami-nia espesifikasaun prinsipál la muda substansialmente se ami husik presu sira relata iha levantamentu. Ida-ne’e mak halo prinsipalmente atu hetan estimativa realista hosi valór totál produsaun umakain nian. Área rai médiu ne’ebé utiliza iha rejiaun kosteira mak 0.81 ha, enkuantu área rai médiu ne’ebé uza liuhosi mane sira iha rejiaun sentrál mak 16  0.61 ha. Hanesan hatudu hela iha Figura 2, aleinde área rai médiu boot liu, rejiaun kosteira iha distribuisaun rai tuir jéneru la iguál liu. Ami hala’o nafatin análize dekompozisaun ketaketak ba rejiaun Sentrál no Kosteira no hetan katak rezultadu sira mak atu hanesan. 17  Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 6 Figura 2: Lakuna jéneru iha produtividade agrikulturál no área rai tuir rejiaun 8.8% Rejiaun Kosteira 30.9%*** 36.7%*** 30.8%** Rejiaun Sentral 30.5%*** 5.7% 15.3%** Timor-Leste 31.0%*** Diferensa simples Diferensa depois 26.0%*** kontrolu ba medida husi kultiva Diferensa in área rai  0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% Nota: Símbolu */**/*** indika signifikasaun estatístiku iha nivel 10%, 5% no 1% respetivamente. LAKUNA JÉNERU MAK ESPLIKA LIUHOSI DIFERENSA ENTRADA NIAN Saida mak bele esplika lakuna ne’ebé observa tiha? Hanesan temi ona, dekompozisaun Oaxaca-Blinder mak atribui hela parte hosi lakuna jéneru iha produtividade agrikulturál ba diferensa sira iha fatór produsaun ne’ebé mane no feto sira iha asesu ba, no parte seluk ba diferensa sira iha retornu hosi fatór hirak-ne’e. Ami-nia análize hatudu hela katak maizumenus 88% hosi diferensa produtividade entre agrikultór mane no feto iha Timor-Leste mak esplika hela tiha liuhosi diferensa sira ne’ebé observa tiha iha fatór produsaun. Mesak 11% de’it mak bele atribui ba diferensa iha retornu hosi fatór hirak-ne’e, maibé rezultadu ida-ne’e mak la estatistikamente signifikante18. Análize ida-ne’e mak hala’o hela tiha iha nivel nasionál, maibé rezultadu sira mak atu hanesan bainhira aplika dekompozisaun Oaxaca- Blinder ketaketak ba rejiaun kosteira no sentrál. Klaramente, tanba limitasaun dadus nian, ami labele fó konsiderasaun ba entrada hotu-hotu ba produsaun agrikulturál. Maibé, ami nia dadus loke dalan atu inklui konjuntu variavel barak. Tabela A2 iha Apéndise aprezenta rezultadu detalladu hosi dekompozisaun, ne’ebé inklui variavel 84. Notavelmente, ami fó konsiderasaun ba tipu kultura-agríkola ne’ebé prodús, no persentajen hosi produtu ida-idak. Maibé, balu de’it hosi variavel hirak-ne’e halo parte maka’as hodi esplika lakuna jéneru ne’ebé observa – ka, iha termu tékniku, halo kontribuisaun estatistikamente signifikante ba nia. Variavel hirak-ne’e mak: literasia, medida umakain, utilizasaun traballu kontratadu iha kintál, nivel utilizasaun ferramenta agrikulturál sira, hanesan enxada, katana, bote, karriñu, no mákina hadulas hare (ami kombina ferramenta hirak-hotu nee iha índise singulár), partisipasaun iha grupu agrikultór, kultiva kafé no fa’an produtu iha merkadu. Ami halista variavel hirak-ne’e iha Figura 3 no espesífika persentajen hosi lakuna jéneru ne’ebé sira esplika19. 18 Ba rezultadu detalladu hosi dekompozisaun, haree Apéndise, Tabela A2. 19 Apéndise tékniku iha dokumentu nia ikus kontein hela deskrisaun kona-ba oinsá kalkula hirak-ne’e. Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 7 Figura 3: Fatór prinsipál ne’ebé esplika lakuna jéneru iha produtividade agrikulturál 20. % esplikadu husi lakuna jéneru Venda Kultivu sira Alfabetizmu 9% 15% Produsaun Kultivu Rendimentu 15% Medida Umakain Grupu 20% Agrikultura sira 9% Implementus Agríkola sira 20% Empregador Kontratadu 4% Rezultadu hosi dekompozisaun Oaxaca-Blinder sujere katak estratéjia atu hadi’a lakuna hosi karakterístika no entrada ne’ebé jestór agrikultura mane no feto uza bele serve atu kuaze totalmente taka lakuna jéneru iha produtividade agrikulturál iha Timor-Leste. Ne’e duni, lakuna ne’e mak esplika tiha kuaze tomak liuhosi diferensa sira iha asesu ba fatór produsaun balu de’it. Maibé, diferensa hirak-ne’e mak boot. Tabela 3 iha kraik aprezenta diferensa sira entre mane no feto sira iha asesu ba rekursu sira-ne’ebé halo parte xave hodi esplika lakuna jéneru nian iha produtividade agrikulturál, bazeia ba dadus 2014 nian: Tabela 3. Diferensa iha asesu ba rekursu, ne’ebé esplika lakuna feto mane sira Nivel literasia entre agrikultór21 20% 41% Medida umakain 3.9 5.6 Traballu kontratadu (mane) Loron 0,64 kada ha Loron 1,06 kada ha Índise ferramenta agrikulturál 22 -0.19 0.21 Partisipasaun iha grupu agrikultór 2% 7% Prodús tiha kafé musan prosesa tiha (kultura-agríkola komersiál) 23 16% 22% Fa’an produtu saida de’it 52% 56% 20 Frasaun husi lakuna jéneru ne'ebé atribui ba diferensa iha retornu ba fator hirak ne'e la hatudu. Taxa literasia entre agrikultór sira mak menus liu tebes médiu nasionál porsentu 63,1 ba mane idade tinan 15 ba leten no porsentu 52,5 ba 21  feto sira (tuir Sensus 2015). Índise ferramenta agrikulturál relfete pose ferramenta sira hanesan enxada, kanuru no katana. Nia mak konstrui uza análize komponente 22  prinsipál no padronizada ba medianu zero no dezviu padraun ida. Nune’e, valór negativu sira indika pose ba sasán sira hanesan ne’e, menus liu nivel médiu, no vice versa. Análize ne’e esplora kontribuisaun hosi kultura-agríkola sira-seluk ba lakuna jéneru iha produtividade agrikulturál maibé konklui katak 23  diferensa úniku iha produsaun kafé musan prosesa tiha mak fatór estatistikamente signifikante hodi esplika lakuna jéneru. Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 8 DALAN SIRA BA PESKIZA IHA FUTURU NO ASAUN POLÍTIKA POTENSIÁL Ami-nia análize sujere katak lakuna jéneru iha produtividade agrikulturál iha Timor-Leste mak aas. Iha nivel nasionál diferensa simples iha produtividade médiu entre kintál ho jestaun hosi mane no feto mak maizumenus 15%. Bainhira ita fó konsiderasaun ba diferensa sira iha rejiaun jeográfiku no medida rai nian, lakuna ne’e sa’e to’o 31%. Klaramente, redusaun ba lakuna jéneru iha produtividade agrikulturál sei oferese benefísiu signifikante ba produtividade agrikulturál tomak iha Timor-Leste. Análize inisiál ne’e mós hatudu hela katak kuaze lakuna jéneru tomak iha produtividade agrikulturál bele esplika liuhosi diferensa sira iha fatór produsaun ne’ebé agrikultór mane no feto sira iha asesu ba. Bazeia ba dadus ne’ebé analiza tiha, rede agrikulturál sira no mós abilidade atu prodús kultura-agríkola komersiál envezde subsisténsia nian. Importante atu anota katak maske mane sira-nia asesu ba fatór sira iha leten mak menus iha Timor-Leste, feto sira iha asesu menus liután. Bazeia ba rezultadu hirak-ne’e, área peskiza no asaun polítika potensiál hirak tuirmai ne’e bele fó benefísiu: 1. Fó konsiderasaun ba diferensa literasia entre agrikultór feto no mane sira iha prosesu dezenvolve matéria agrikulturál, servisu estensionista ka formasaun ba komunidade agrikulturál sira bele halo formasaun hirak- ne’e asesivel liután ba grupu rua-hotu. 2. Feto no mane sira-nia persepsaun kona-ba servisu estensionista no grupu agrikultór presiza komprensaun di’ak liu atu identifika fatin ba investimentu liután, ho atensaun ba persentajen ki’ik hosi traballadór estensionista ne’ebé mak feto (11% de’it) no feto sira-nia responsabilidade boot liu no la hanesan ba kuidadu labarik no servisu uma-laran. 3. Komprensaun di’ak liu kona-ba prosesu halo desizaun iha uma-laran kona-ba selesaun kultura-agríkola no vendas mak presiza hamutuk ho análize kona-ba asesu ba merkadu atu bele komprende barreira no hahilik sira ne’ebé agrikultór feto no mane individuál sira hasoru no oinsá afeita sira-nia desizaun nu’udar umakain. 4. Bainhira fornese informasaun relevante, análize ida-ne’e haklaken hela limitasaun hosi dadus ne’ebé disponivel daudaun kona-ba dimensaun jéneru iha setór agrikultura. Nu’udar konsekuénsia, investimentu iha kapasitasaun relasiona ho sensibilidade jéneru iha rekollamentu no análize dadus agrikultura nian, liu de’it dadus dezagregadu tuir seksu no idade, sai krítiku hodi haforte efetividade hosi setór nia investimentu sira ba polítika no programasaun. Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 9 BIBLIOGRAFIA Duflo, E. (2003). Grandmothers and Granddaughters: Old-Age Pensions and Intrahousehold Allocation in South Africa. the world bank economic review, vol. 17, no. 1 1–25. Fortin, N., Lemieux, T., & Firpo, S. (2011). Decomposition Methods in Economics. Handbook of Labour Economics. Munoz Boudet, A. M., Buitrago, P., Leroy De La Briere, B., Newhouse, D. L., Rubiano Matulevich, E. C., Scott, K., et al. (2018). Gender differences in poverty and household composition through the life-cycle : a global perspective. Policy Research working paper; no. WPS 8360. Newhouse, D. L., Suarez Becerra, P., & Evans, M. C. (2016). New estimates of extreme poverty for children. Policy Research working paper; no. WPS 7845. Oseni, G., Corral, P., Goldstein, M., & Winters, P. (2014). Explaining gender differentials in agricultural production in Nigeria. Policy Research working paper ; no. WPS 6809. O’Sullivan, M., Rao, A., Banerjee, R., Gulati, K., & Vinez, M. (2014). Levelling the field : improving opportunities for women farmers in Africa. Washington DC ; World Bank Group. Thomas, D., Contreras, D., & Frankenberg, E. (2002). Distribution of power within the household and child health. MPRA Paper 80075. ÁPENDISE NOTA TÉKNIKU KONA-BA OAXACA-BLINDER Métodu Oaxaca-Blinder nu’udar dekompozisaun kontrafaktuál hosi diferensa median entre grupu sira tama ba komponente ne’ebé observa (dotasaun) no komponente ne’ebé la observa (estruturál). Dalabarak métodu ne’e mak aplika ba análize kona-ba lakuna saláriu tuir seksu no rasa. Nia mak kontrafaktuál tanba nia aplika abordajen ekilíbriu parsiál ne’ebé utiliza rezultadu ne’ebé observa tiha hosi grupu ida atu konstrui rezultadu kontrafaktuál sira ba grupu seluk. Métodu dekompozisaun ne’ebé utiliza mak depende ba Ekuasaun regresaun ida tuirmai ne’e hosi logarítmu produtividade agrikulturál nian kada ektare (Y) ba umakain sira ho jestór mane (M) no feto (F): Iha-ne’ebé G reprezenta jestór nia jéneru (M ka F), X nu’udar vetór his variavel kontrolu k ne’ebé opera ba jestór no nivel umakain (inklui rai no traballu agrikulturál no entrada naun-traballu), β0 no βk mak interseptu asosiadu no koefisiente slope nian sira, no ϵ nu’udar komponente erru aleatória, atu nune’e E(ЄM) = E(ЄF) = 0.24 24 Ami denota medianu (valór antesipada) hosi variavel A nu’udar E(A). Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 10 Lakuna produtividade jéneru, D, bele espresa hanesan diferensa iha rezultadu sira: D=E(YM ) – E(YF ).(2) Hosi (1) no (2) ami bele deriva: ne’ebé rezulta ho: Agora ita bele konsidera modelu akumuladu, iha-ne’ebé ami halo estimativa regresaun iha (1) ba amostra Kombinadu hosi jestór mane no feto. Ami denota koefisiente interseptu no slope sira hosi regresaun ne’e liuhosi β*0 no β*k. Anota katak modelu akumuladu mós inklui fiktísiu ba jestór nia jéneru25. Agora ami bele transforma (4) liuhosi adisaun no subtrasaun: : 2.1 vantajen estruturál mane nian 2.2 dezvantajen estruturál feto nian 2. Efeitu estruturál Komponente dahuluk reprezenta efeitu dotasaun, ne’ebé korresponde ba diferensa iha kovariável observável entre grupu rua multiplika ho koefisiente hosi kovariável korrespondente iha modelu akumuladu. Ida-ne’e mak oinsá ami kalkula koefisiente sira iha Tabela A2. Ami uza koefisiente hirak-ne’e atu kalkula persentajen ne’ebé lakuna iha entrada ida-ida mak kontribui ba lakuna produtividade (Figura 3). Komponente daruak reprezenta efeitu estruturál: lakuna ne’ebé mosu hosi diferensa sira iha retornu ne’ebé observa tiha ba kovariável sira. Komponente estruturál bele fahe tan ba vantajen estruturál mane nian no dezvantajen estruturál feto nian. Vantajen estruturál mane nian mak parte hosi lakuna ne’ebé esplika tiha liuhosi diferensa hosi retornu mane nian ba kovariável sira (koefisiente βM ) hosi retornu akumuladu (koefisiente β* sira). Dezvanjane estruturál feto nian mak konversamente dezviu hosi retornu akumuladu ba kovariável sira hosi feto sira-nian. Iha konkluzaun, atu hala’o dekompozisaun iha prátika ami halo estimativa Ekuasaun (1) ba mane, feto no amostra akumuladu atu hetan koefisiente sira ne’ebé nesesáriu atu hatene komponente sira iha (5). 25 Ami inklui fiktísiu tanba ami rekoñese katak jéneru jestór nian mak fatór importante hodi esplika produtividade. Se ami la inklui fiktísiu jéneru nian ami bele halo distorsaun ba dekompozisaun tanba diferensa grupu residual ne’ebé reflete iha β*k. 26 bele interpreta nu’udar retornu ba karakterístika observável hosi jestór mane no feto avalia iha β*. Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 11 Tabela A1: Regresaun OLS subjasente ba dekompozisaun Variavel dependente: Log(Valór kolleitaiha USD/ha) (1) Akumuladu (2) Feto (3) Mane Feto -0.0200 (-0.35) Idade 0.00216* -0.00192 0.00197 (1.68) (-0.51) (1.41) Kaben 0.0295 -0.0478 0.0514 (0.35) (-0.29) (0.50) Faluk 0.0447 0.0143 0.0773 (0.51) (0.11) (0.60) Kaben laiha uma 0.0170 0.257 -0.00169 (0.17) (0.72) (-0.02) Alfabetu 0.0966** 0.0699 0.0802* (2.28) (0.56) (1.86) Servisu simu saláriu/kolen -0.0150 0.0700 -0.0180 (-0.30) (0.33) (-0.36) Índise Soin Umakain -0.000768 -0.0185 0.0114 (-0.02) (-0.30) (0.32) Medida Umakain 0.0180** -0.0313* 0.0217*** (2.39) (-1.71) (2.83) Log(área rai iha ha) -0.742*** -0.651*** -0.746*** (-23.12) (-7.89) (-22.37) Log(área rai iha ha) 2 0.0491*** 0.102*** 0.0432*** (4.86) (3.97) (4.29) Taxa dependénsia labarik 0.0145 -0.0198 0.0264 (0.45) (-0.31) (0.74) Númeru Balada 0.0246* 0.0389 0.0217 (1.66) (1.14) (1.38) Peskas -0.0658 0.0522 -0.0837 (-0.67) (0.16) (-0.81) Rai-Udan 0.00307 0.0440 -0.0106 (0.07) (0.54) (-0.24) Tetun 0.0250 0.0636 0.0198 (0.30) (0.30) (0.22) Mambae -0.0629 0.0882 -0.0818 (-0.76) (0.40) (-0.94) Rurál 0.138** 0.210* 0.120** Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 12 (1) Akumuladu (2) Feto (3) Mane (2.31) (1.75) (2.03) Naun-Katólika 0.0530 0.929*** -0.0103 (0.36) (3.02) (-0.07) Simu osan hosi rai-li’ur -0.132*** -0.316*** -0.125*** (-3.09) (-3.62) (-2.71) Valór osan hosi rai-li’ur -0.0000158 0.000184* -0.0000286 (-0.66) (1.79) (-1.53) Simu empréstimu -0.107 -0.235 -0.114 (-1.29) (-1.09) (-1.25) Distánsia médiu rai nian hosi uma 0.00964*** 0.00470 0.0102*** (3.18) (1.10) (2.97) Parte rai tetuk -0.0171 -0.191* 0.0350 (-0.35) (-1.78) (0.72) Parte rai uma nian -0.151 -0.410** -0.0972 (-1.13) (-1.97) (-0.62) Membru grupu agrikultór 0.255*** 0.508* 0.250*** (3.72) (1.66) (3.63) Parte kintál ne’ebé bele fa’an 0.0271 0.0415 0.0575 (0.32) (0.23) (0.67) Parte hosi kintál pertense ba nia 0.212*** 0.372*** 0.188*** (3.57) (2.73) (3.16) Parte rai ho irigasaun hosi bee-kuak tubu 0.0770 -0.0631 0.0843 (0.67) (-0.25) (0.66) Parte hosi rai ho irigasaun hosi bee-mota -0.0907 -0.279 -0.0919 (-0.56) (-0.48) (-0.56) Prodús hare rai-maran foho-lolon -0.0474 0.0283 -0.0260 (-0.34) (0.08) (-0.19) Prodús hare 0.0424 0.300 0.0651 (0.31) (0.70) (0.46) Prodús batar 0.0817 0.409 0.0831 (1.12) (1.47) (1.10) Prodús batar (maran) 0.472*** 0.274 0.560*** (4.81) (0.99) (5.34) Prodús ai-farina 0.161** 0.724** 0.141* (2.31) (2.56) (1.91) Prodús kafé (la prosesa) 0.0756 -0.109 0.118 (0.62) (-0.29) (0.95) Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 13 (1) Akumuladu (2) Feto (3) Mane Prodús kafé (musan maran) 0.478*** 0.898** 0.470*** (4.01) (2.43) (3.93) Prodús koto mean 0.0226 0.701* -0.00700 (0.23) (1.88) (-0.07) Prodús fehuk-midar 0.108 0.514* 0.131* (1.49) (1.91) (1.77) Prodús fehuk-ropa 0.412*** 1.144*** 0.382*** (4.45) (3.74) (4.24) Prodús talas 0.173** 0.356 0.213*** (2.32) (1.23) (2.72) Prodús lakeiru 0.221*** 0.424 0.246*** (3.33) (1.40) (3.78) Prodús fore-mungu 0.441*** 0.700** 0.442*** (4.35) (2.16) (4.11) Prodús fore-keli 0.163* 0.239 0.207** (1.65) (0.80) (2.00) Prodús nuu 0.132* 0.371 0.178** (1.73) (1.30) (2.23) Prodús fore-rai 0.220*** 0.856*** 0.198** (2.60) (2.86) (2.28) Prodús modo -0.129* 0.224 -0.137* (-1.68) (0.86) (-1.72) Prodús hudi 0.0164 0.265 0.0293 (0.25) (0.91) (0.43) Prodús ai-fuan seluk -0.00802 0.174 0.0402 (-0.07) (0.46) (0.33) Prodús serál seluk 0.468 -0.402 0.668** (1.57) (-0.36) (2.01) Parte hare rai-maran (gogo) nian 3.149* -15.39 3.536** (1.84) (-0.84) (1.99) Parte hare nian 3.657** -15.29 4.057** (2.14) (-0.84) (2.27) Parte batar nian 2.146 -15.75 2.424 (1.24) (-0.86) (1.34) Parte batar nian (maran) 1.527 -17.17 1.845 (0.89) (-0.94) (1.04) Parte ai-farina nian 1.639 -17.50 2.096 (0.96) (-0.96) (1.18) Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 14 (1) Akumuladu (2) Feto (3) Mane Parte kafé nian (la prosesa) 3.005* -15.90 3.406* (1.75) (-0.88) (1.91) Parte kafé nian (musan maran) 2.518 -16.36 2.948* (1.47) (-0.90) (1.65) Parte koto-mean nian 2.114 -19.73 2.493 (1.27) (-1.08) (1.46) Parte fehuk-midar nian 1.476 -17.89 2.011 (0.85) (-0.98) (1.11) Parte fehuk-ropa nian 1.182 -18.94 1.699 (0.68) (-1.03) (0.94) Parte talas nian 1.329 -16.94 1.625 (0.76) (-0.93) (0.89) Parte lakeiru nian 1.826 -16.53 2.231 (1.06) (-0.90) (1.24) Parte for-mungu nian 0.974 -16.77 1.497 (0.54) (-0.91) (0.79) Parte fore-keli nian 2.641 -14.12 2.659 (1.46) (-0.77) (1.41) Parte nuu nian 2.696 -16.12 3.039* (1.58) (-0.88) (1.72) Parte fore-rai nian 2.227 -17.30 2.705 (1.29) (-0.94) (1.50) Parte modo nian 1.778 -17.45 2.325 (1.03) (-0.96) (1.30) Parte hudi nian 2.981* -15.72 3.277* (1.73) (-0.86) (1.83) Parte hudi nian 2.791 -15.28 2.836 (1.59) (-0.84) (1.55) Umakain fa’an produtu saida de’it 0.320*** 0.293*** 0.311*** (7.39) (3.63) (6.57) Produtu hira ne’ebé prodús -0.0746 -0.383 -0.0895* (-1.62) (-1.51) (-1.89) Índise Ferramenta 0.0768*** 0.110* 0.0673*** (3.11) (1.78) (2.72) Ke’e rai ho liman -0.0479 0.432* -0.101 (-0.50) (1.80) (-1.06) Ke’e rai ho balada rasik -0.116 0.614 -0.220 (-0.77) (1.56) (-1.40) Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 15 (1) Akumuladu (2) Feto (3) Mane Ke’e rai ho balada aluga -0.0955 0.817** -0.236 (-0.52) (2.28) (-1.10) Ke’e rai ho tratór 0.0770 0.677** -0.0203 (0.73) (2.48) (-0.19) Uza pestisida -0.0162 0.137 0.00731 (-0.15) (0.47) (0.06) Uza fertilizante -0.243 1.421* -0.270 (-1.05) (1.95) (-1.11) Uza erbisida -0.226** -0.331 -0.281** (-2.18) (-1.12) (-2.59) Uza pupuk -0.0453 -1.100 0.0234 (-0.28) (-1.59) (0.15) Uza fini 0.351*** 0.280*** 0.362*** (6.56) (3.28) (6.33) Log (oras traballu UK feto/ha) -0.0187 -0.0995*** -0.00506 (-1.05) (-2.80) (-0.26) Log (oras traballu UK mane/ha) 0.00133 0.00799 0.00313 (0.10) (0.21) (0.22) Log(traballu mane loron kontrata/ha) 0.0808** 0.00761 0.0966*** (2.34) (0.08) (2.66) Log(traballu feto loron kontrata /ha) 0.0159 0.150 -0.0151 (0.42) (1.51) (-0.36) Log(traballu labarik loron kontrata /ha) 0.106* 0.145 0.109* (1.69) (1.04) (1.73) Konstante 3.455** 22.26 3.083* (2.02) (1.22) (1.73) N 3,561 549 3012 Estatístika t iha parenteze. Erru padraun agrupa iha área enumerasaun; regresaun hotu inklui efeitu fiksu postu administrativu. * p < 0.1, ** p < 0.05, *** p < 0.01 Tabela A2: Oaxaca-Blinder: Rezultadu Detalladu Lakuna globál Dotasaun Vantajen estruturál Dezvantajen estruturál mane feto Log (valór kolleita iha USD/ha) 0.152 0.134 0.000 0.018 (2.11)** (1.76)* (0.00) (0.32) Porsentu esplika tiha: 88.2% 0% 11.8% Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 16 Lakuna globál Dotasaun Vantajen estruturál Dezvantajen estruturál mane feto Jestór Idade -0.010 -0.009 0.222 (1.58) (0.35) (1.18) Kaben 0.020 0.020 0.016 (0.35) (0.35) (0.47) Faluk -0.026 0.002 0.008 (0.48) (0.38) (0.10) Kaben sai hosi UK 0.000 -0.001 -0.003 (0.15) (0.51) (0.38) Alfabetu 0.023 -0.007 0.002 (2.20)** (1.15) (0.09) Servisu simu saláriu/kolen -0.002 -0.001 -0.003 (0.35) (0.27) (0.38) Umakain Índise Soin Índise Soin 0.000 -0.004 -0.003 (0.02) (1.12) (0.14) Medida Umakain 0.030 0.020 0.184 (2.35)** (1.04) (2.65)*** Log (área kintál iha ha) -0.196 0.004 0.098 (3.75)*** (0.32) (1.03) Log (área kintál iha ha)2 -0.015 -0.014 -0.141 (1.36) (1.45) (2.07)** Taxa dependénsia labarik 0.002 0.005 0.011 (0.45) (0.76) (0.55) Numéru animal pekuária 0.011 -0.008 -0.028 (1.63) (0.55) (0.36) Umakain halo peskas -0.001 -0.000 -0.002 (0.62) (0.40) (0.33) Umakain entrevista rai-udan -0.000 -0.005 -0.026 (0.10) (0.88) (0.78) Lian Umakain tetun 0.001 -0.000 -0.001 (0.30) (0.22) (0.07) Lian Umakain Mambae -0.002 -0.005 -0.026 (0.68) (0.65) (0.50) Rurál 0.001 -0.015 -0.061 (0.40) (0.95) (0.67) Umakain naun-Katólika 0.000 -0.002 -0.019 Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 17 Lakuna globál Dotasaun Vantajen estruturál Dezvantajen estruturál mane feto (0.22) (1.24) (2.08)** Simu osan hosi li’ur 0.015 0.001 0.055 (2.45)** (0.39) (2.24)** Valór osan hosi liu’ur (USD) 0.001 -0.001 -0.024 (0.69) (1.26) (1.93)* Simu empréstimu -0.001 -0.000 0.005 (0.83) (0.12) (0.61) Umakain fa’an produtu saida de’it 0.014 -0.005 0.013 (1.65)* (0.51) (0.35) Númeru produtu -0.027 -0.048 1.739 (0.95) (0.66) (1.24) Umakain membru grupu agrikultór 0.014 -0.000 -0.004 (3.09)*** (0.26) (0.78) Karakterístika Rai Distánsia médiu hosi uma 0.003 0.001 0.009 (0.97) (0.45) (1.18) Parte rai tetuk 0.000 0.020 0.073 (0.31) (2.62)*** (1.79)* Parte rai uma nian (jardín) 0.004 0.001 0.014 (1.06) (0.60) (1.38) Parte rai ne’ebé bele fa’an 0.000 0.002 -0.001 (0.09) (1.09) (0.09) Parte rai nu’udar na’in 0.002 -0.023 -0.139 (0.49) (1.23) (1.33) Parte rai ho irigasaun hosi bee rai-kuak tubu 0.004 0.001 0.007 (0.67) (0.26) (0.46) Parte ho irigasaun hosi mota -0.001 -0.000 0.002 (0.56) (0.05) (0.28) Kultura-agríkola (Fiktísiu) Prodús hare rai-maran foho-lolon -0.001 0.001 -0.004 (0.48) (0.36) (0.17) Prodús hare 0.003 0.004 -0.013 (0.18) (0.54) (0.37) Prodús batar -0.001 -0.002 -0.173 (0.46) (0.18) (1.21) Prodús batar (maran) -0.006 0.071 0.192 (0.69) (2.24)** (0.77) Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 18 Lakuna globál Dotasaun Vantajen estruturál Dezvantajen estruturál mane feto Prodús ai-farina 0.005 -0.019 -0.432 (1.04) (0.94) (2.14)** Prodús kafé (la prosesa) 0.002 0.007 0.031 (0.47) (0.80) (0.58) Prodús kafé (musan maran) 0.023 -0.005 -0.076 (1.90)* (0.46) (1.23) Prodús koto mean 0.000 -0.006 -0.093 (0.02) (0.95) (1.89)* Prodús fehuk-midar 0.004 0.007 -0.149 (0.87) (0.90) (1.47) Prodús fehuk-ropa 0.007 -0.010 -0.178 (0.59) (1.26) (2.41)** Prodús talas 0.005 0.014 -0.078 (0.99) (1.41) (0.65) Prodús lakeiru 0.001 0.007 -0.088 (0.14) (0.68) (0.69) Prodús fore-mungu 0.002 0.000 -0.012 (0.41) (0.02) (0.82) Prodús fore-keli 0.001 0.004 -0.006 (0.46) (1.22) (0.27) Prodús nuu 0.006 0.009 -0.048 (1.14) (1.58) (0.88) Prodús fore-rai 0.005 -0.005 -0.089 (1.20) (1.22) (2.13)** Prodús modo -0.000 -0.006 -0.134 (0.10) (0.67) (1.48) Prodús hudi -0.000 0.002 -0.099 (0.08) (0.20) (0.75) Prodús ai-fuan seluk 0.000 0.004 -0.018 (0.18) (0.92) (0.56) Kultura-Agríkola (Parte hosi Kolleita) Parte hare rai-maran (gogo) nian 0.006 -0.016 0.307 (0.40) (0.83) (0.98) Parte hare nian 0.092 -0.043 0.451 (0.73) (0.82) (1.03) Parte batar nian 0.004 -0.017 0.370 (0.21) (1.09) (0.90) Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 19 Lakuna globál Dotasaun Vantajen estruturál Dezvantajen estruturál mane feto Parte batar nian (maran) 0.056 -0.089 2.207 (0.59) (1.02) (1.01) Parte ai-farina nian 0.007 -0.018 0.638 (0.48) (0.64) (1.07) Parte kafé nian (la prosesa) 0.009 -0.029 0.580 (0.32) (0.81) (1.02) Parte kafé nian (musan maran) 0.001 -0.021 0.490 (0.03) (0.73) (1.02) Parte koto-mean nian -0.000 -0.006 0.180 (0.19) (0.77) (1.30) Parte fehuk-midar nian 0.002 -0.004 0.188 (0.49) (0.45) (1.07) Parte fehuk-ropa nian 0.012 -0.005 0.308 (0.70) (0.45) (1.16) Parte talas nian 0.007 -0.020 0.394 (0.62) (1.05) (0.95) Parte lakeiru nian 0.010 -0.019 0.561 (0.41) (0.79) (0.97) Parte for-mungu nian -0.001 -0.001 0.030 (0.42) (0.53) (0.85) Parte fore-keli nian 0.000 -0.005 0.036 (0.08) (1.50) (0.72) Parte nuu nian 0.001 -0.015 0.294 (0.14) (0.94) (1.02) Parte fore-rai nian -0.000 -0.006 0.208 (0.14) (0.58) (1.09) Parte modo nian 0.003 -0.006 0.316 (0.41) (0.44) (1.08) Parte hudi nian -0.003 -0.019 0.397 (0.30) (1.05) (1.01) Parte ai-fuan seluk nian -0.001 -0.008 0.112 (0.18) (1.45) (0.91) Entrada sira Índise ferramenta 0.030 -0.002 0.005 (2.83)*** (0.80) (0.46) UK kultiva ho liman 0.004 -0.033 -0.401 (0.57) (0.69) (2.35)** Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 20 Lakuna globál Dotasaun Vantajen estruturál Dezvantajen estruturál mane feto UK kultiva ho balada rasik -0.002 -0.002 -0.006 (0.79) (1.37) (1.38) UK kultiva ho balada aluga 0.000 -0.001 -0.009 (0.40) (1.33) (1.41) UK kultiva ho tratór 0.004 -0.015 -0.066 (0.64) (1.39) (2.36)** UK uza pestisida -0.000 0.001 -0.005 (0.15) (0.84) (0.54) UK uza fertilizante -0.000 -0.000 -0.004 (0.25) (0.43) (0.91) UK uza erbisida -0.006 -0.003 0.002 (1.59) (1.62) (0.22) UK uza pupuk -0.000 0.001 0.005 (0.27) (1.23) (1.05) UK uza fini 0.001 0.004 0.024 (0.13) (0.56) (0.82) Log (oras traballu UK feto/ha) 0.010 0.006 0.082 (1.04) (1.32) (2.32)** Log (oras traballu UK mane/ha) 0.001 0.002 -0.004 (0.10) (0.26) (0.25) Log (loron traballu mane kontrata/ha) 0.006 0.003 0.010 (1.75)* (1.05) (0.67) Log (loron traballu feto kontrata/ha) 0.000 -0.006 -0.022 (0.39) (1.64) (1.28) Log (loron traballu labarik kontrata/ha) 0.001 0.000 -0.002 (0.39) (0.09) (0.32) N=3,561 Estatístikas t iha parenteze. Erru padraun agrupa tuir área enumerasaun; regresaun hotu inklui efeitu fisku postu administrativu nian. * p < 0.1, ** p < 0.05, *** p < 0.01 Feto Agrikultór Iha Timo-Leste: Hadi'a Lakuna Produtividade 21