RELATORIO EKONOMIA TIMOR-LESTE MA R SU 2018 XAVE INDIKADORES (2017) Populasaun, millaun 1.3 BIP, atuál US$ biliauna 1.7 BIP per kapita, atuál US$ millauna 1,299 RBN per kapita, atlas, US$ millaun 2,244 Tasa nesesidade báziku kiakb 41.8 Tasa kiak ($1.9/Loron 2011 termu PPP) b 30.3 Matríkula eskola, primáriu (% líquido) b 95.6 Durasaun moris, tinanb 68.6 Fonte: Banku Mundial, WDI no estimasaun husi Banku Mundial ninia funsionário Notas: (a) BIP la inkluin sektór mina iha tasi timor, (b) valor atuál husi WDI (2015) KOÑESIMENTU Ami hakarak rekoñese Diresaun Geral Estatístika (DGE) Ministériu Planu no Finansas Timor-Leste no Banku Central Timor-Leste (BCTL), Autoridade Nasional do Petróleu no Mina rai (ANPM), Orsamentu Geral de Estadu Ministériu Planu no Finansas Timor-Leste no La’o Hamutuk ne’ebé sai hanesan Produtores no kompiladores ba dadus ne’ebé uza iha relatóriu ida ne’e. SUMARIU SITUASAUN EKONOMIA ATUÁL • K resimentu produtu internu brutu (BIP)1 espera atu tun makas iha 2017 ne’ebé projekta ho porsentu -1.8 husi porsentu 5.3 iha tinan ida antes. Redusaun ida ne’e afeta husi tendénsia despezas governu-nian ne’ebé tun. • Iha fulan neen ikus, situasaun polítika ne’ebé la iha progresu, ho deklarasaun prezidente “krize institusionál” no disolve parlamentu iha Janeiru 2018. Governu atuál la konsege pasa orsamentu ratifikativu ba 2017 no mós orsamentu ba 2018 nian ate a data. Nune’e aperta envelope orsamentu governu nian hodi rezulta redusaun iha despezas governu ho porsentu 24 tuir komparasaun tinan ho tinan, liu-liu tun iha fulan tolu ikus 2017 nian. • Ho porsentu 75 husi BIP ne’ebé mai husi despezas governu, nune’e redusaun iha despezas ne’e fó ninia impaktu negativu ba kresimentu ekonomia iha 2017. • Produsaun mina iha tasi timor kontinua tun daudauk ona iha tinan 2017 nia laran tuir kampu mina ne’ebé menus, no esportasaun kafé mós tun iha 2017 impaktu husi kondisaun klima ne’ebé ladún di’ak. Númeru vizitante husi rai li’ur ne’ebé mai ho aviun kontinua sa’e; ho ida ne’e hatudu katak merkadu vizitante internasionais sa’e ona. • Konsumo privadu sa’e iha 2017, maibé investimentu iha sektór públiku no privadu tun no investimentu diretu estranjeiru la hatudu progresu. PERSPETIVA NO RISKU SIRA • Ho eleisaun foun ne’ebé anúnsiu ona no situasaun polítika ne’ebé kontinua lao la ho serteza, fulan neen dahuluk tinan 2018 espera sei hare kontinuasaun impedimentu ba operasaun governu nian, no iha fulan neen oin mai, iha risku ba ko’a orsamentu estadu makas eseptu orsamentu lejizlativu aprovadu ka finansiamentu ba orsamentu estadu identifikadu • Tuir eleisaun parlamentár ne’ebé sei hala’o iha tinan klaran 2018, governu foun espera atu forma, no ida ne’e sei iha governu maioria iha parlamentu hodi pasa lejizlasaun no operasaun governu espera sei lao normal fila fali iha fulan neen ikus 2018, no mós enkoraja fila fali investimentu sektór privadu. • Karik la iha atensaun sériu, défise orsamentu governu sei nafatin makas, finansia husi rekursu finanseiru husi Fundu Petrolíferu, ida ne’e sei hasae probabilidade redusaun fiskál bainhira rekursu Fundo Petrolíferu menus. FOKU TÓPIKU: LALAOK BA EKONOMIA FOUN NO MORIS SUSTENTAVEL LOR-LORON NIAN IHA TIMOR-LESTE jenda dezenvolvimentu longu prazu iha Timor-Leste sei nafatin urjente ne’ebé programa governu foun bele • A foka ba. Prioridade reforma area prinsipál sira inklui responde ba dezafiu multi-sektorál hanesan malnutrisaun, hadi’ak sistema ba prestasaun servisu públiku, suporta diversifikasaun no haboot ekonomia, no lori jestaun ambientál no fiskál ba fali dalan sustentavel. Rezerva finanseiru ne’ebé iha sei fornese oportunidade di’ak tebes hodi atinji reforma sira, maibé ho opsaun • ida katak rezerva sira ne’e utiliza hodi suporta tranzisaun ba susteinabilidade ekonomia no modelu fiskál iha tempu naruk. 1 Se karik spesifika, BIP refere ba ekonomia doméstika la inklui aktividade produsaun iha Área conjunto soberania, hanesan, Área Conjunta de Desenvolvimento do Petróleo (JPDA). Ida ne’e mos kadawes refere ba ‘BIP laos mina’ atu diferensia ida ne’e husi sasukat BIP ne’ebé inklui pursentu balu husi aktividade Área conjunto soberania (ou Total BIP). Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 i FIGURA BA FULAN NEEN DAHULUK Redusaun iha governu hatún despezas iha 2017 …Liu-liu iha fulan tolu ikus Komponentes despezas iha 2017 Despezas governu kada fulan iha 2016 no 2017 ($m) (Porsentu anuál) 450 2016 30 400 2017 10 350 10 300 -10 250 -12 -14 200 -30 150 -50 100 -70 -58 50 Salárius e Bens no Servisus Transferénsia Kapitál 0 vensimentus públikas J F M A M J J A S O N D Fonte: Ministériu Planu no Finansas, GoTL Fonte: Ministériu Planu no Finansas, GoTL Indikadores doméstika ne’ebé varia, númeru vizitante sa’e ...maibé investimentu diretu estranjeiru la hatudu progresu iha tinan 2017 nia laran. índise trimestre hat nian ba: Média ba trimester 4, investimentu diretu estranjeiru líquidu (US$ m) 20 130 Visitante husi rai liu to'o ho avião 15 120 Veículos foun registadu 10 110 5 100 0 T1-2015 T2-2015 T3-2015 T4-2015 T1-2016 T2-2016 T3-2016 T4-2016 T1-2017 T2-2017 T3-2017 90 T4 2015 T1 2016 T2 2016 T3 2016 T4 2016 T1 2017 T2 2017 T3 2017 Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, GoTL Fonte: Banku Central Timor-Leste (BCTL) Produsaun mina no gas iha tasi Timor kontinua tun. In asaun nafatin ki’ik Produsaun mina no gas kada fulan (Millaun barrel per ekivalente mina) índise presu konsumidór (IPK) (eop %) ba tradeable no non-tradeables 6 1.5 IPK-tradeables IPK-non-tradeables IPK-Total 1.0 5 0.5 0.0 4 -0.5 -1.0 3 -1.5 2 -2.0 T1 2015 T2 2015 T3 2015 T4 2015 T1 2016 T2 2016 T3 2016 T4 2016 T1 2017 T2 2017 T3 2017 T4 2017 Fev-15 Abr-15 Jun-15 Ago-15 Out-15 Dez-15 Fev-16 Abr-16 Jun-16 Ago-16 Out-16 Dez-16 Fev-17 Abr-17 Jun-17 Ago-17 Out-17 Dez-17 Fonte: Autoridade Nacional do Petróleo e minerais Timor-Leste Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, GoTL ii Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 CONTENTS Sumariu...........................................................................................................................................................................................v Figura Ba Fulan Neen Dahuluk..............................................................................................................................................vi Situasaun Ekonomia Atuál...................................................................................................................................................... 1 Redusaun iha governu posivelmente lori kresimentu ekonomia doméstika ba negativu ou resesaun iha 2017........................................................................................................................................................................................................1 Produsaun mina husi tasi timor nafatin iha tendénsia tun, maibé retornu Fundu Petrolíferu ne’ebé bot hasa’e rendimentu nasionál brutu (RNB).........................................................................................................................................3 Labele pasa iha orsamentu ratifikativu, governu hasoru redusaun bot iha 2017.............................................................4 Inflasaun doméstika ne’e ki’ik no solido, maibé Timor-leste ninia tasa de kámbiu nafatin bot...................................6 Kafé exportasaun ho tendensia sa’e, maibé tun iha 2017.........................................................................................................7 Importasaun la espera sa’e iha 2017, posibilidade afeta husi mudansa iha relatóriu..................................................... 8 Banku ninia sistema agora daudaun resolve hele problema pasadu kona ba jestaun kréditu no Kréditu sektór privadu komesa atu sa’e iha 2017........................................................................................................................................9 Indikadores Ekonomia nian................................................................................................................................................................10 Perspetiva lao ho la serteza, depende situasaun polítika, no kresimentu espera atu la iha mudansa iha 2018......................................................................................................................................................................................................11 Maski oportunidade sira ne’ebé iha, konfidénsia negósiu ne’e relativamente ki’ik tamba nasaun sofre períodu polítika ne’ebé lao ho la serteza............................................................................................................................11 Perspetiva no Risku Sira.........................................................................................................................................................11 Iha médiu prazu nia laran, potensialidade ba kontinuasaun dezenvolvimentu iha sektór petrolíferu, turismo no kafé.......................................................................................................................................................................................12 Iha 2018 nia laran, despezas governu espera nafatin iha limitisaun...................................................................................12 Foku Iha Xave Importansia Husi Timor-Leste Ninia Diagnostiku Sistematiku (Scd) Part Iii: Lalaok Ba Ekonomia Foun No Sustenabilidade Ba Nesesidade Moris Iha Timor-Leste...................................15 I. Kontinua investe iha kapitál umanu no hadi’ak prestasaun servisu ................................................................................19 II. Kresimentu ekonomia sustentavel no kriasaun servisu iha sektór privadu .................................................................20 III. Jestaun susteinabilidade ba ambiente naturais no finansiamentu públiku..............................................................21 Integrasaun temas importante sira hodi haforsa struktura instituisaun............................................................................21 LIST OF FIGURES Figura 1. Indikadores atividade doméstika varia iha 2017 ate a data .................................................................................. 1 Figura 2. Investimentu directo estrangeiro líquido la hatudo progresu ............................................................................... 2 Figura 3. Historia kresimentu iha 2016 ne’e domina liu sektór públiku ne’ebé sa’e .......................................................... 2 Figura 4. Produsaun mina no gas iha tasi timor kontinua tun nei-neik ................................................................................. 3 Figura 5. BIP real (inklui no la inklui mina) iha 2017 .....................................................................................................................3 Figura 6. ..maibé RNB sa’e iha 2017 ..................................................................................................................................................... 3 Figura 7. Reseitas Fundo Petrolíferu agora mak maioria husi returno investimentu deit ona ...................................... 4 Figura 8. Despezas 2017 tun iha fulan ikus sira kompara ho 2016 ..........................................................................................4 Figura 9. Kuaze despezas públiku tun tuir komparsaun tinan ba tinan iha 2017 .............................................................. 4 Figura 10. Maski pozitivu iha 2017, susteinabilidade posisaun orsamentu sei minimu tebes ........................................ 5 Figura 11. Balansu Fundo Petrolíferu sa’e iha 2017 nia laran depois tun iha tinan rua ...................................................... 6 Figura 12. Imprestimu esternu nafatin ho porsentu ki’ik ba finansiamentu total despezas ............................................ 6 Figura 13. Inflasaun nafatin ki’ik no kuaze afeta husi sektór tradeable ................................................................................... 6 Figura 14. TCER tun oituan iha 2017, maibé nafatin as kompara ho sira seluk .................................................................... 7 Figura 15. Maski tinan ne’ebé la di’ak iha 2017, esportasaun kafé ho tendénsia sa’e ....................................................... 7 Figura 16. Negósiu ho viziñu ASEAN ne’e aumenta daudaun ona ............................................................................................8 Figura 17. Importasaun ne’e la espera sa’e iha fulan neen ikus 2017, posibilidade tamba mudansa iha relatóriu ..............................................................................................................................................................................8 Figura 18. Impostu bot ba sasán haboot kresimentu ....................................................................................................................8 Figura 19. Kréditu sekór privadu komesa sa’e ................................................................................................................................... 9 Figura 20. Konsumo espera atu mantein nafatin ninia kresimentu iha 2018 no ba oin ..................................................11 Figura 21. Osan ne’ebé iha sei la uja iha 2018 hein to’o levantamentu foun husi Fundu Petrolíferu autorisa .........12 Figura 22. Envelope fiskál espera atu nafatin fiksu iha termu nominal, maibé despezas sira sa’e ...............................13 Figura 23. Maksi kiak tun ona, maibé nafatin bot ..........................................................................................................................16 Figura 24. …maibé kresimentu ne’ebé iha fó befisiu barak liu ba ema riku sira ..............................................................16 Figura 25. Expensaun governu hasa’e kriasaun servisu ...............................................................................................................16 Figura 26. …servisus foun barak sektór privadu nian iha konstrusau no supermerkadu ...............................................16 Figura 27. Indikadores governasaun ne’e sei fraku no iha area balu tun ..............................................................................17 Figura 28. Lalaok no prioridade ho asaun.........................................................................................................................................18 Figura 29. Malnutrisaun nafatin as iha Timor-Leste ......................................................................................................................19 Figura 30. ...no ema sira nia opiniaun ba servisu saúde públiku ne’e ladún hatudu progresu ......................................19 Figura 31. Kustu aviaun ba Timor-Leste sa’e makas kompara ho ninia komparadores sira ............................................20 Figura 32. Kustu halo negosiou sa’e ....................................................................................................................................................20 Figura 33. Delorestasaun ne’e akontese lalais los .........................................................................................................................21 iv Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 PARTE 1. SITUASAUN EKONOMIA ATUÁL REDUSAUN IHA GOVERNU POSIVELMENTE LORI KRESIMENTU EKONOMIA DOMÉSTIKA BA NEGATIVU OU RESESAUN IHA 2017 Kresimentu Produtu Internu Brutu (PIB)2 espera sei tun makas iha 2017 ne’ebé projeta ho porsentu -1.8 husi porsentu 5.3 tinan ida antes. Redusaun ida ne’e afeta husi mudansa tendénsia despezas governu nian, ho redusaun despezas governu ne’ebé makas iha 2017, no tinan balu ho kresimentu pozitivu ne’e afeta husi despezas governu nian ne’ebé sae lalais. Redusaun iha kresimentu boot tebes kompara ho predisaun ne’ebé halo iha fulan neen liu ba, in prinsípiu tamba parlamentu la konsege pasa iha aprezentasaun orsamentu ratifikativu; ho ida ne’e ninia impaktu ba redusaun despezas governu nian liu-liu iha fulan tolu ikus períodu Figura 1. Indikadores atividade doméstika varia iha 2017 ate a data (índice ba trimester 4) fiskál nian. Valor esportasaun no investimentu mós tun iha fulan neen ikus nia laran, ida ne’e kontribui mós ba 130 Visitante husi rai liu to'o ho avião kresimentu negativu. Redusaun governu ninia konsumu Veículos foun registadu no investimentu iha 2017 hamutuk hodi hatún maka’as 120 kresimentu BIP. Em geral despezas públiku tun porsentu 110 24. Tamba valor akresentadu husi konsumu governu no investimentu korresponde porsentu 75 husi BIP, ida 100 ne’e ninia impaktu bot tebes. Maibé konsumu privadu ne’e nafatin makas kompara ho konsumu governu iha 90 2017 tamba salárius no vensimentus funsionáriu públiku protekta ona (hare iha figura 9), ida ne’e posibilidade sei T4-2015 T1-2016 T2-2016 T3-2016 T4-2016 T1-2017 T2-2017 T3-2017 tun no proksi balu husi konsumu privadu doméstika nian Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, GoTL tun iha 2017 ne’ebé espera ona, ezemplu, rejistrasaun veíkulu foun sa’e makas ho baze anualizadu iha trimester Definisaun no notas Vizitante husi rai liu to’o ho Aviaun: Total pasegeru internasionál to’o ho Aviaun (inklui primeiru maibé tun iha trimester segundu no terseiru. rezidénsia no la’ós rezidénsia) Rejistrasaun foun: Registrasaun veíkulu foun sira (Motorizada sira, karreta ki’ik ba Em geral, despezas konsumu espera atu tun mais ou pasegeriu no karreta bot sira) menus porsentu 1.5 iha 2017. 2 Se karik espesifika, BIP refere ba ekonomia doméstika la inklui atividade produsaun iha Área conjunto soberania, hanesan, Área Conjunto de Dezenvolvimentu do Petróleo (JPDA). Ida ne’e mós kadavés refere ba ‘BIP la’ós mina’ atu deferénsia ida ne’e husi sasukat BIP ne’ebé inklui porsentu balu husi atividade Área conjunto soberania (ou Total BIP). Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 1 Figura 2. Investimentu directo estrangeiro líquido la hatudo Formação Bruta de Capital Fixo (FBCF) espera sei tun progresu (Média trimester 4, Investimentu directo makas iha 2017 tuir redusaun iha investimentu públiku estrangeiro líquido ($m)) akompaña husi redusaun investimentu estranjeriu 20 internu iha 2017 nia laran. Sektór investimentu privadu bot balu ne’ebé planeadu ona hanesan dezenvolvimentu 15 Portu Tibar, ne’e liu ona ninia loron ne’ebé planeadu no 10 konstrusaun mós la komesa iha 2017. Em geral, FBCF 5 projekta atu tun porsentu 20 iha tinan ida ne’e nia laran. 0 Kontribuisaun husi esportasaun liquido ninia kresimentu T1-2015 T2-2015 T3-2015 T4-2015 T1-2016 T2-2016 T3-2016 T4-2016 T1-2017 T2-2017 T3-2017 atu sa’e iha 2017 ne’e relativamente la klaru iha faze ida ne’e tamba esportasaun varia iha tinan ida nia laran, no Fonte: Banku Cental Timor-leste (BCTL) dadus importasaun posivelmente afeta husi mudansa iha sistema relatóriu. Maibé sentru projesaun hatudu katak défise esportasaun liquido ne’e komesa diminui porsentu 7 bazeia ba demanda importasaun ne’ebé tu’un. Ate a data 2017, númeru pesegeiru to’o ho aviaun komesa makas no husi trimestre terseiru ho porsentu 12 bot liu husi sira nia valor média ho baze anualizadu iha 2016, hatudu katak servisu esportasaun ne’ebé afeita husi merkadu vizitante internasionais kontinua ho kresimentu di’ak, maibé komesa husi fase ki’ik (Figura1). Impaktu husi sa’e ne’e seidauk klaru, karik ida ne’e afeta husi númeru vizitante internasionais ne’ebé bot ou númeru imigrante ne’ebé fila fali mai timor, no kresimentu ne’ebé bot iha trimester primeiru 2017 karik relata ho timor oan ne’ebé fila mai timor hodi vota ba eleisaun prezidensiál no Parlamentár. Kapasidade pesegeiru ho Citilink, troka Garuda Indonesia komesa sae ona. Ida ne’e komesa ninia operasaun iha tinan klaran 2017, no diresaun foun husi Dili ba Kupang (Indonesia) loke Figura 3. Historia kresimentu iha 2016 ne’e domina liu sektór públiku ne’ebé sa’e (kontribusaun ba kresimentu BIP, ona iha fim 2017. Total movimentu aviaun ba mai inklui Presu konstanta) mós viajen doméstika hamutuk 856 iha trimester terseiru 2017, trimester ida ne’ebé hatudu valor bot liu kompara 15 Agrikultura, etc ho trimester seluk-seluk ate a data. Maibe esportasaun Sektores lidera-publiku 10 Sektor privadu seluk kafé hanesan Timor-Leste ninia esportasaun merkadorias prinsipál la’ós mina tun makas iha 2017 kompara ho 2016. Valor esportasaun kafé varia makas iha tinan 5 barak, depende husi lalaok klima no jestaun produsaun. Dadus importasaun merkadorias ate a data ba 2017 0 nian difisil atu interpreta, tuir relatóriu, kresimentu bot ba importasaun iha valor nominal ne’e posivelmente -5 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 afeta husi mudansa iha jestaun portu no lalaok relatóriu iha tinan 2017 nia laran (informasaun klaru hare iha Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, GoTL seksaun komérsiu). Maibé redusaun iha investimentu no Definisaun no notas konsumu, volume importasaun espera atu tun iha termu Agrikultura, ect: Agrikultura, floresta no peskas Sektóres lidera-publiku: sektóres ne’ebé finansia balu ou hotu kedas husi governu real kompara ho 2016, ho presu importasaun konstanta (administrasaun públiku no servisu seluk) Servisus seitor privadu: Sektór sira seluk líquido projekta tun mais ou menus porsentu 8 iha tinan 2017 nia laran. 2 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 PRODUSAUN MINA HUSI TASI TIMOR NAFATIN IHA TENDÉNSIA TUN, MAIBÉ RETORNU FUNDU PETROLÍFERU NE’EBÉ BOT HASA’E RENDIMENTU NASIONÁL BRUTU (RNB) Sektór petrolíferu la’ós parte husi BIP aprezenta iha ne’e Figura 4. Produsaun mina no gas iha tasi timor kontinua tun tamba ho ninia estatutu soberanu ne’ebé sei kestiona nei-neik (Produsaun mina no gas kada fulan (miliaun ekivalente barrel mina)) hela, kontinua tun, ho produsaun ne’ebé tun ho porsentu 15 tuir komparasaun tinan ho tinan iha 2017 nian. Nivel 6 Produsaun makas iha 2012 besik 75 millaun ekivalente 5 barrel mina husi kampu rua, maibé ida ne’e tun to’o porsentu 42 ekivalente barrel mina iha 2017 tamba ho 4 kampu ida de’it mak sei ativu. 3 Sasukat alternativa BIP, ne’ebé inklui atividade ekonomia 2 Fev-15 Abr-15 Jun-15 Ago-15 Out-15 Dez-15 Fev-16 Abr-16 Jun-16 Ago-16 Out-16 Dez-16 Fev-17 Abr-17 Jun-17 Ago-17 Out-17 Dez-17 iha rai laran no alokasaun volume atividade husi tasi timor(ne’ebé fahe ho Australia) espera atu sa’e porsentu Fonte: Autoridade Nacional do Petróleo e minerais Timor-leste 1 iha 2016 antes tun ho aprosimasaun pursentu10 tremu real iha 2017. Rendimentu Nasional Brutu (RNB) hatudu volatilidade, ne’e afeta husi reseita petrolíferu no retornu investimentu husi ativos Fundu Petrolíferu, ne’ebé investe hotu iha rai li’ur. Ho redusaun iha produsaun, Rendimentu Nasional Brutu (RNB) ho valor 4.5 biliaun dolar amerikanu presu atuál iha 2012 ne’ebé bot liu kompara ho sira seluk tun ba 2.3 biliaun dolar amerikanu iha 2016, no ida ne’e projekta atu rekupera ba 2.7 biliaun dolar amerikanu iha 2017 ho reseitas petrolíferu ne’ebé sa’e no tuir reembolsa bot ne’ebé halo iha 2016. Figura 5. BIP real (inklui no la inklui mina) iha 2017 Figura 6. ..maibé RNB sa’e iha 2017 (Produtu interinu brutu, presu konstanta (US$m)) (Rendimentu nasional brutu, presu atuál (US$m)) 7,000 BIP (Inklui mina) 7,000 6,000 BIP (la inklui mina) 6,000 5,000 5,000 4,000 4,000 Proj. Proj. 3,000 3,000 2,000 2,000 1,000 1,000 0 0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, GoTL Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, GoTL Definisaun no Notas BIP (La inklui mina): Produtu Internu Brutu la inklui produsaun mina no gas iha tasi timor ne’ebé ninia statutu soberanu sei kestiona hela BIP (inklui mina): BIP inkliu porsentu 90 valor akresentadu bruto husi area ne’e, tuir akordu iha dokumentus ofisial iha iha estatístika nasionál governu Timor-Leste RNB: Rendimentu Nasional Bruto= BIP (usa tuir definisaun ne’ebé iha, inklui mina ou la inkliui mina) + kresimentu líguido strageiru Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 3 LABELE PASA IHA ORSAMENTU Figura 7. Reseitas Fundo Petrolíferu agora mak maioria husi returno investimentu deit ona (Fundo petrolíferu nia RATIFIKATIVU, GOVERNU HASORU REDUSAUN reseitas sira (US$m)) 4,000 BOT IHA 2017 3,500 Reseitas Petrolíferu Returno Investimentu Fundo Petrolíferu 3,000 Maski iha mudansa iha 2017, balansu orsamentu RSE- 2,500 ajustadu solidu (esplika iha okos) ne’e hatudu défise 2,000 1,500 bot tamba ativos finanseiru nasaun ne’e nian menus 1,000 no retornu investimentu kontinua tun, défise ida ne’e 500 presiza responde iha kurtu prazu, se lae sei hasae tan 0 pozisaun fiskál ne’ebé la sustentavel no sei estraga 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 ajustamentu iha tempu ida iha futuru oin mai. Ho ida Fonte: Ministériu Planu no Finansas no Baku Central Timor Leste ne’e, konsolidasaun orsamentu ne’ebé akontese iha 2017 ne’e hatudu dezenvolvimentu pozitivu, se banhira ida Figura 8. Despezas 2017 tun iha fulan ikus sira kompara ho 2016 (despezas governu kada fulan iha 2016 no 2017 ($m)) ne’e bele próteze despezas prioridade bot sira. 450 2016 Em geral 2017 ne’e tinan ne’ebé di’ak ba reseitas governu 400 2017 nian, ho reseitas petrolíferu no returno investimentu 350 fundu petrolíferu ne’ebé sa’e hotu. Maski desempeñu 300 250 husi reseitas doméstika la’ós mina ninia mobilizasaun 200 sa’e iha 2016, ne la repete tan, no kontinua fraku no 150 tun iha 2017, nune’e ekonomia mós tun. Reseitas 100 petrolíferu ne’e kompostu husi krealeza (royalties) 50 no lukru mina. Reseitas sira ne’e sensitivu ba valor 0 J F M A M J J A S O N D produsaun, presu no lukru, nune’e total reseitas muda tuir mudansa iha presu mina no gas foin lalais ne’e. No Fonte: Ministériu planu no Finansas, GoTL mós, valor reseitas petrolíferu inklui reembolsa sira iha Figura 9. kuaze despezas públiku tun tuir komparsaun tinan 2015 no 2016, governu iha obrigasaun atu selu fila fali ba tinan iha 2017 (componentes despezas governu tuir tusan3 impostu pasadu sira. Iha 2017, pagamentu (mudansa iha porsentu anuál)) sira ne’e tun ona, no presu merkadu ne’ebé di’ak fila 30 fali halo reseitas petrolíferu líquido mós rekupera fali, 10 10 sa’e husi 224 miliaun dolar amerikanu iha 2016 ba 420 -10 milliaun dolar amerikanu (Figura 7). Fundo Petrolíferu -12 -14 -30 hanesan fundu rikusoin soberanu ne’ebé simu reseitas -50 hotu-hotu husi petrolíferu no fornese finanssiamentu ba -70 -58 orsamentu governu ne’ebé ho valor fundo 15.8 miliaun Salárius e Bens no Servisus Transferénsia Kapitál vensimentus públikas dolar amerikanu hanesan rekursu inisui iha 2017. Valor fundu ne’e investe iha ativos iha rai liur, ho porsentu 60 Fonte: Ministériu Planu no Finansas, GoTL investe iha titulus no porsentu 40 iha asoens. Returno investimentu FP diak teb-tebes iha 2017 ho 1.6 biliaun dolar amerikanu ne’ebé besik pursentu 10 husi valor fundo 15.8 billaun dolar amerikanu. Returno ho pursentu 80 mai husi mudansa iha presus aktivos no porsentu 20 ne husi taxa de jurus no dividendu. Banhira tau hamutuk reseitas petrolíferu, retornu investimentu no levantamentu governu, balansu fundu ba 2017 nian mak 16.8 biliaun dolar amerikanu. Reseitas doméstiku projekta atu tun iha 2017 to 180 milliaun dolar amerikanu ou porsentu 10.7 husi BIP tamba kolesaun impostu ne’ebé sa’e makas iha 2016, ne’e dala ida deit la repete, no reseitas impostu indiretu ne’ebé bot la to’o atu taka redusaun ne’ebé iha. Total reseitas husi rekursu 3 Reembolsa sira ne’e relata fali ba asesmentu impostu pasadu ne’ebé halo no la konkorda ho kalkulasaun governu nian. Ho prosesu arbritasaun iha lei UNCITRAL nia okos ne’ebé konklui ho akordu ba autoridade sira atu selu fila fali montante impostu ne’ebé bot liu tuir asesmentu ne’ebé halo Ate a data, dadus ofisial rejistu reembolsa sira besik 25 millaun dolar amerikanu iha 2015 maibé pagamentu bot sira seidauk rekor iha dadus ofisial. 4 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 sira ne’e hotu no hamutuk ho kontribuisaun orsamentu husi parseiru dezenvolvimentu ne’e besik 2.4 biliaun dolar amerikanu, mais ou menus dala rua 1.2 biliaun dolar amerikanu iha 2016. Despezas governu to’o eskala bot ne’ebé la espera iha 2016 tun fali iha 2017 tamba ho preokupasaun orsamentu iha períodu dahuluk 2017 nian no la iha podér husi governu foun atu pasa orsamentu ratifikafivu iha fulan ikus tinan 2017. Hanesan hatudu iha figura 8, despezas iha 2017 tun kompara tinan kotuk, liu-liu iha trimester ikus, bainhira rekursu orsamentu ne’e limite. Total despezas inklui kontribuisaun despezas husi parseiru dezenvolvimentu no finansiamentu husi imprestimu ho taxa de jurus ki’ik (imprestimu konsesionais), ne’e espera atu liu uitoan 1.35 biliaun dolar amerikanu, tun porsentu 24 kompara ho despezas biliaun 1.77 dolar amerikanu iha 2016. Iha realidade, la’ós la iha deit orsamentu ratifikativu maibé dadus aprovizionamentu ba tinan ida tomak tun besik millaun 200 dolar amerikanu kompara ho orsamentu original, ida ne’e hatudu katak ezekusaun orsamentu ne’ebé tun fó mós impaktu ba redusaun iha despezas. Maski nune’e despezas ne’ebé tun fo mudansa positive ba susteinabilidade pozisaun fiskál nian, iha preokupasoen katak redusaun makas ne’ebé la planeadu iha tinan ida ne’e sei iha impaktu negativu ba prestasaun servisus no konfidénsia negósiu. Redusaun makas ida ne’e iha despezas kapitál, ne’ebé kuaze tun sorin husi 600 milliaun dolar amerikanu iha 2016 ba 250 milliaun dolar amerikanu iha 20174. kuase despezas kapitál 2017 nian besik 150 milliaun dolar amerikanu ba konstrusaun estrada. Despezas rekorente mós tun ho estimasaun porsentu 8 ba 940 milliaun dolar amerikanu iha 20175. Ida ne’e foin mak tinan segundu ba despezas rekorente tun iha Timor-Leste no tun bot liu do’ok kompara ho tinan seluk dezde ukun an. Saláriu e vensimentus mak sai hanesan komponente ida husi despezas governu ne’ebé ho kresimentu sa’e iha 2017 ho posentu 10, reflete husi revisaun ba pagamentu funsionário públiku ne’ebé sa’e, no pagamentu ba bens no sevisus no transferénsia, rua ne’e tun makas. Tinan 2017 hanesan tinan primeru ne’ebé halo pagamentu dahuluk ba osan inan imprestimu nian, pagaemntu ne’e tun tamba tuir imprestimu ho tasa de jurus ki’ik (emprestimo konsesionais), ne’ebé uja ona iha tinan lima liu ba. Tamba kuaze iha pagamentu ba taxa de jurus imprestimu governu nian ne’ebé kapitalizadu hela, wainhira tempu to’o atu halo pagamentu, pagamentu ba ninia taxa de jurus sei inklui iha orsamentu governu. Pagamentu ba Figura 10. Maski pozitivu iha 2017, susteinabilidade posisaun osan inan no ninia taxa de jurus projekta atu sa’e husi orsamentu sei minimu tebes nivel ida ne’ebé ki’ikoan liu iha 2016 ba 1.4 milliaun dolar (Agregadu fiskál (% husi BIP)) amerikanu iha 2017. 400 350 Tamba afeta husi tendénsia volatilidade ba reseitas 300 250 petrolíferu no retornu investimentu, em geral pozisaun 200 orsamentu governu ninia ne’e hatudu volatilidade 150 makas husi tinan ba tinan, no sai hanesan indikadór 100 ne’ebé ladún di’ak relativamente ba base suteinabilidade 50 0 pozisaun fiskál nian. Maske total balansu orsamentu -50 monu to défise iha 2015 no 2016, ida ne’e sa’e fila fali -100 iha 2017, ho mudansa surplus porsentu 60 projetadu. 2012 2013 2014 2015 2016 2017 Dalan ida di’ak hodi halo asesmentu ba sustainabilidade Total despezas Total balansu orsamentu Total reseitas Balansu RSE-ajustadu ne’e uza rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) ne’ebé Reseitas domestiku +RSE hanesan sasukat solido ba reseitas petrolíferu. RSE ne’e halo tuir lei katak,montante ne’ebé hasai husi Fundo Fonte: Ministériu Planu no Finansas, GoTL Petrolíferu ne’e ho sustentavel baseia ba porsentu 3 husi Definisaun no Notas Total despezas: despezas governu husi rekursu hotu -hotu, inklui despezas husi perseiru rikusoin petrolíferu. RSE ne’ebé halo ba kada tinan, tun dezenvolvimentu ona iha tinan foin lalais tamba governu foti ona osan Total reseitas: reseitas governu husi rekursu hotu -hotu inklui reseitas husi impostu, retornu investimentu atuál husi Fundu Petrolíferu, reseitas doméstika no kontribusaun husi inan petrolíferu nian no situasaun merkadu mina no gas parseiru dezenvolvimemntu (la inklui imprestimu sira). Total balansu orsamentu: Total despezas-finansiamentu husi total reseitas tun makas, ho ida ne’e ita hare tun iha tendénsia reseitas RSE adjustadu Balansu orsamentu: Total despezas-reseitas doméstika no RSE 4 Despeza 2016 inklui transferénsia fundu governu nian ho 29.5 millaun dolar amerikanu ba kontas de garantia hodi garantia kometimentu sira iha futuru ba projetu portu Tibar. Maski la inklui ida ne’e iha base de dadus, Despeza kapitál sei nafatin tun iha 2017 ho porsentu 30. Ida ne’e kalkula tuir pursentu 3 husi rikusoin petroíferu. 5 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 5 doméstika +RSE nian iha figura 10. Maski iha 2013, RSE ho 730 millaun dolar amerikanu, ne’e komesa tun ona ba 482 millaun dolar amerikanu iha 2017. “RSE-ajustadu orsamentu balansu” ne’ebé kalkula uza reseitas doméstika aumenta RSE no hamenus total despezas tun neineik ona, maski nune’e iha 2017, konsolidasaun fiskál ne’ebé iha rekupera ona husi porsentu -52 BIP iha 2016 ba porsentu -32 BIP iha 2017 (Figura 10). Ate a data, orsamentu iha Timor-Leste maioria finansia husi fundu petrolíferu. Total levantamentu fundu petrolíferu iha 2017 nia laran to’o montante 1,079 dolar amerikanu ou porsentu 80 husi total despezas. bazeia ba dadus aprovizionamentu fiscal nian, governu ninia balansu osan la’ós parte husi petrolíferu espera atu sa’e besik 100 millaun dolar amerikanu iha 2017 nia laran. Rekursu balu seluk ba finansiamentu orsamentu mak imprestimu esternu ho 22 millaun dolar amerikanu, ida ne’e hotu-hotu ho taxa de jurus ki’ik (konsesionais) husi Banku Asean dezenvolvimentu (ADB), Banku Mundial(WB) no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA). Figura 11. Balansu Fundo Petrolíferu sa’e iha 2017 nia laran Figura 12. Imprestimu esternu nafatin ho porsentu ki’ik depois tun iha tinan rua (Blansu ikus Fundo ba finansiamentu total despezas (Imprestime Petrolíferu (US$bn)) konsesionais esternu uza ona (US$m)) 19 35 30.6 16.8 17 16.5 30 16.2 15.8 25 23.8 15.0 21.9 15 20 15.8 13 15 10 6.3 11 5 2013 2014 2015 2016 2017 2013 2014 2015 2016 2017 Fonte: Banku Central Timor-Leste Fonte: Banku Central Timor-Leste INFLASAUN DOMÉSTIKA NE’E KI’IK NO SOLIDO, MAIBÉ TIMOR-LESTE NINIA TASA DE KÁMBIU NAFATIN BOT Indises presu konsumudores média anuál sa’e moderadu Figura 13. Inflasaun nafatin ki’ik no kuaze afeta husi sektór to’o 0.6 iha 2017 husi média inflation ho porsentu 1.3 tradeable (Indises presu konsumodores (komparasaun tinan ho tinan eop %), ba tradeables no non-tradeables) iha 2016. tendénsia inflasaun atuál afeta makas husi presu sektór tradable ne’ebé hatudu deflasaun iha 2015 IPK-tradeables IPK-non-tradeables IPK-Total no tuir fali ho deflation makas iha 2016, tuir tendénsia 1.5 1.0 iha taxa de kámbiu kompara ho taxa de kámbiu nasaun 0.5 importasaun bot ba Timor-Leste hanesan Indonesia. 0.0 Ate a data, konsidera presu mina ne’ebé sa’e dezde -0.5 hahú 2016, ninia impaktu moderadu de’it ba presu -1.0 konsumudores tamba governu ninia subsídiu no presu -1.5 -2.0 bai-bain iha sektór enerjia no sektór mina ho presu T1 2015 T2 2015 T3 2015 T4 2015 T1 2016 T2 2016 T3 2016 T4 2016 T1 2017 T2 2017 T3 2017 T4 2017 ne’ebé relativamente solido. Timor-leste uza dolar amerikanu hanesan nasaun ninia Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, GoTL taxa de kámbius. Iha tina lima nian laran, dolar sa’e makas Definisaun no notas kompara ho taxa de kámbius husi parseiru komersiais bot Indises presu konsumoderes (IPK): mudansa iha presu ne’ebé korresponde iha grupo hahán no servisu konsumu ba umakain iha Dili no sentru munisípiu seluk. sira hanesan Indonesia, Malísia no Australia, maibé ladún Tradeable: IPK sub índice ne’ebé sukat inflasaun tuir merkadu internasionál. Non-Tradeable: IPK sub índice ne’ebé sukat inflasaun la tuir merkadu internasionál. 6 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 bot kompara ho renminbi Chinese. Inflasaun iha Timor- Figura 14. TCER tun oituan iha 2017, maibé nafatin as kompara Leste iha tinan 2014 liu ba ne’e konsidera bot kompara ho sira seluk (Taxa de kámbius komulativamente sa’e (porsentu desde 2010)) ho estadu Unidus ninia inflasaun. Nune’e, Timor-Leste ninia taxa de kámbius efetiva real (TCER) sa’e dezde 60 IDR 2010, afeta husi kombinasaun fatores rua ne’e. Ida ne’e 50 AUD halo presu ki’ik no hasae kompetisaun importasaun ba 40 RMB 30 TCER Timor-Leste. Timor Leste ninia esportasaun bot rua mak 20 produtu Petrolíferu no kafé fa’an iha dolar amerikanu 10 nune’e la iha impaktu direita husi mudansa iha taxa 0 de kámbius efetiva real. maibé, kompetisaun sektór -10 esportasaun seluk hanesan turizmu tun tamba dolar -20 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 T1-17 T2-17 T3-17 T4-17 sa’e. Maski taxa de kámbiu efetiva real(TCER) ne’ebé sa’e nafatin, komesa tun fali iha 2016 ho porsentu 2 no Fonte: Funsionária Baku Mudial ninia estimasaun bazeia ba taxa merkadu husi OANDA and kontinua tun ba porsentu 3 iha 2017 nia laran tamba ho data komérsiu bilateral husi COMTRADE kontinuasaun uza dolar amerikanu no inflasaun ne’ebé Definisaun no notas TCER: Taxa de kambius efektivu real, estimadu tuir Timor-leste ninia 20 parserius ki’ik iha Timor-Leste. komersiais. IDR: Dolar amerikanu ba rupia indonesai ninia taxa de kámbius nominal AUD: Dolar amerikanu ba dolar Australia ninia taxa de kámbius nominal RMB: Dolar amerikanu ba dolar Chinese ninia taxa de kámbius nominal Timor-Leste ninia esportasaun bot rua mak gas natural Líquido (GNL) no kafé. Presu GNL rekopera pursentu 9 iha 2017 nia laran, maibe nafatin ki’ik kompara ho ninia presu média iha 2015 no ba kotuk, no ninia fornesimentu nafatin sa’e relativamente ba demanda. Presu GNL komesa rekopera neneik kompara ho folin mina, ne’ebé sae ho pursentu 16 iha 2017 nia laran. kumulativamente, Presu GNL nafatin tun ho pursentu 48 iha desembru 2017 kompara ho fulan ikus 2014. Presu komersiu internasionál kafé em geral la iha mudansa iha 2016 nia laran, presu café Arabika sa’e ho pursentu 2 no Robusta ho pursentu 0.6. Iha 2017, presu Arabika tun mais ou menus pursentu 8, maibe Robusta sa’e makas ho pursentu 24. Ho kafé timor tun sa’e tuir variedades rua ne’e, presu ne’ebé atrai mós posivavelment reflekta ba kombinasaun ba tendensia variedade sira ne’e. KAFÉ EXPORTASAUN HO TENDENSIA SA’E, MAIBÉ TUN IHA 20176 Exportasaun7 kafé normalmente sura liu husi porsentu Figura 15. Maski tinan ne’ebé la di’ak iha 2017, esportasaun kafé 95 husi Timor-Leste nia esportasaun merkadorias, ho tendénsia sa’e (Timor-Leste ninia esportasaun kafé anuá (US$m)) maibé ho tendénsia ne’ebé tun sa’e makas husi tinan ba tinan, no ida ne’e mak kontinua akontese iha 2017. 25 Esportasaun kafé anuál to’o valor ne’ebé bot, 23 millaun 20 dolar amerikanu iha 2016, tun makas to’o 14 millaun dolar amerikanu iha 2017, (Figura 15) hatudu katak, ida 15 ne’e impaktu husi udan bot iha tempu ku’u kafé. Iha 10 tempu naruk nia laran, maski hatudu vilatilidade husi tinan ba tinan, esportasaun kafé husi Timor-Leste hatudu 5 tendénsia sa’e ho kresimentu média ne’ebé sa’e iha valor 0 nominal iha tinan 10 nia laran. Ida ne’e indika katak ita 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 bele hasa’e volume ou hadi’ak kualidade no mos valor Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, GoTL acresentadu maibé presu kafé iha merkadu internasionál iha períodu hanesan la hatudu taxa kresimentu ne’ebé hanesan. 6 Konta korrente ou informasaun balansu pagamentu la inklui iha relatóriu ne’e tamba dadus ofisial ne’ebé iha la hanesan, no bazeia ba konkordansai definisaun ba tratamentu husi Área de Dezenvolvimentu Petrolíferu Conjunto ne ladún hanesan. La inklui re-esportasaun. 7 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 7 IMPORTASAUN LA ESPERA SA’E IHA 2017, POSIBILIDADE AFETA HUSI MUDANSA IHA RELATÓRIU Figura 16. Negósiu ho viziñu ASEAN ne’e aumenta daudaun ona Em geral Timor-Leste depende makas ba importasaun (Persentajen husi Timor Leste ninia total negósiu tamba ho nasaun ki’ik no limitasaun indústria iha rai merkadorias,2012-2014) laran. Iha 2017, importasaun merkadorias ne’ebé sa’e ho porsentu 25 to’o ba 638 millaun dolar amerikanu iha termu nominal iha tinan 2017, ida ne’e la tuir tendénsia Indonesia 28% 30% atividade ekonomia ho kresimentu ne’ebé la hatudu Singapura mudansa. Valor importasaun ne’ebé sa’e iha 2017 ne’e Malasia China bot liu kompara ho tinan seluk-seluk dezde 2012. Ida 6% 18% Vietnam ne’e posibilidade afeta husi mudansa iha regulasaun iha 8% 9% Seluk Portu no relatóriu importasaun merkadorias iha 2017, la’ós atualmente sa’e iha valor importasaun. Importasaun Fonte: UN COMTRADE makas iha tinan ne’e nia laran liu-liu iha trimester ikus (Figura 17). Ho despezas governu ne’ebé tun makas, normalmente ita espera demanda importasaun atu menus. kresimentu importasaun ne’ebé makas tamba hare de’it ba dadus aprovizionamentu 2017.Konsidera regularidade, importasaun iha 2017 ne’ebé la espera sa’e iha Junho no iha fulan lima ikus tinan ne’e. Ida ne’e ita hare la relata ho tendénsia atividade governu nian tamba partikularmente despezas públiku impede iha fulan ikus tinan ida ne’e. Hanesan mós, la iha sinál ne’ebé klaru katak konsumu ou investimentu privadu sa’e iha tinan ida ne’e nia laran. Tuir esplikasaun katak ho reforma sira ne’ebé sei iha prosesu hela iha portu no iha Autoridade tributária, posivelmente sei hadi’ak relatóriu kona ba valor importasaun. Autoridade tributária ne’ebé estabelese iha Maiu 2017, no iha Junho, viabilidade dos sistema electrónicos foun, ASYCUDA World , komesa ona. Merkadorias sira ho ninia valor importasaun sa’e mak sira ne’ebé ho taxa makas, ne’ebé suporta esplikasaun tuir (Figura 18). Sasán importasaun ne’ebé aprezenta iha figura ne’e atrai pardau impostu importasaun no mós impostu adisiona mak hanesan sasán ne’ebé estraga saúde no ambiente (excise duty) inklui tabaku, bebidas (inklui alcohol), no importasaun veíkulu. Valor Importasaun tabaku sa’e ho porsentu 35 kompara tinan ho tinan iha 2017, bebidas sa’e ho porsentu 22, no veíkulu sa’e porsentu 26. Figura 17. Importasaun ne’e la espera sa’e iha fulan neen ikus Figura 18. Impostu bot ba sasán haboot kresimentu (Mudansa 2017, posibilidade tamba mudansa iha relatóriu porsentu iha valor nominal importasaun nian, ba kada (Importasaun merkadoriaS skada fulan (US$m)) kategoria iha 2017) 70 40 60 30 20 50 10 40 0 30 -10 20 J F M A M J J A S O N D -20 2013 2015 2017 -30 Tobaku Veíkulu Total Bebidas Produtu Cemente Cereais Strika & Besi 2014 2016 Média Importasaun Petrolíferu Aluminium Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, GoTL Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, GoTL 8 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 BANKU NINIA SISTEMA AGORA DAUDAUN RESOLVE HELE PROBLEMA PASADU KONA BA JESTAUN KRÉDITU NO KRÉDITU SEKTÓR PRIVADU KOMESA ATU SA’E IHA 2017 Kréditu sektór privadu keleur ona la hatudu progresu tamba banku iha difikuldade ho portofolio bot ba kréditu sira ne’ebé seidauk selu inklui osan inan no funan (bad loans) no regulatorio sektór finanseiru ne’ebé sei fraku hela. Maibé, Figura 19. Kréditu sekór privadu komesa sa’e 2016 kréditu sira ne’e selu hotu ona, no kréditu sektór (Kréditu sekór privadu, tuir mudansa porsentu anuál) privadu komesa sa’e makas fali, sa’e ho porsentu 25 30 iha tinan 2017 nia laran. Maski nafatin sa’e iha padraun 25 internasionál, persentajen kréditu ne’ebé kategoria 20 hanesan bad loans tun husi porsentu 23 iha 2015 to 15 10 porsentu 15 iha trimester Segundo 2017. Taxa de jurus 5 kréditu nian nafatin sa’e makas no média deferénsia 0 entre kréditu no depózitu iha 2016 nia laran ne’e besik -5 porsentu 14 no persentajen kréditu ba depózitu ne’e ki’ik Jan-15 Mar-15 Mai-15 Jul-15 Set-15 Nov-15 Jan-16 Mar-16 Mai-16 Jul-16 Set-16 Nov-16 Jan-17 Mar-17 Mai-17 Jul-17 Set-17 Nov-17 liu no la to’o porsentu 0.5. Fonte: Banku Central Timor-leste Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 9 INDIKADORES EKONOMIA NIAN Atuál Projesaun Perspetiva 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Rektór real (Mudansa porsentu anuál, presu constanta, se lae klarifika) Kresimentu BIP (la inklui mina) 4.1 4.0 5.3 -1.8 2.2 4.2 Total depezas consume 8.5 1.6 2.9 4.3 2.6 3.2 Formasaun Bruto de Capital fixo 6.0 -3.6 16.0 -15.4 8.6 8.6 IPK inflasaun, media annual 0.7 0.6 -1.3 0.6 1.5 2.5 IPK inflasaun, períodu ikus 0.3 -0.1 -0.7 0.8 1.5 2.5 BIP deflator -1.3 6.4 0.4 1.0 2.0 3.0 Sektór esternu (Porsentu BIP la inklui mina, se lae klarifika) Esportasaun sasán no servisu sira 5.1 3.1 3.4 3.6 4.0 4.6 Importasaun sasán no servisu sira 77.8 56.2 54.8 48.1 56.5 61.3 Investimentu directo estrangeiro, 49.3 43.0 5.5 3.8 17.4 33.9 interior (milliaun dolar amerikanu) taxa de kámbiu efetiva real 112.0 124.6 125.8 125.9 .. .. taxa de kámbiu efetiva real 129.4 140.6 137.4 134.5 .. .. Sektór Governu (Porsentu BIP la inklui mina, se lae klarifika) Total reseitas 189.6 80.1 71.4 140.5 92.1 81.5 ho reseitas doméstika 11.5 10.6 11..8 10.7 10.3 10. 2 Total despezas 110.5 93.3 104.2 80.0 81.9 82.9 Rekorente 62.8 64.3 60.4 55.8 58.3 56.6 Kapital (Inklui despesa parseiuru 47.8 29.1 43.8 23.7 23.7 29.8 desenvolvimentu) Total Balansu orsamentu (indika défise) 79.0 -13.2 -32.8 60.5 10.1 -1.3 Sektór monetáriu no finansial (Mudansa pursentu anuál, se lae klarifika) Kréditu sektór privadu 5.5 10.5 -1.8 24.8 .. .. Deferénsia taxa de jurus kréditu no 11.9 12.9 13.3 12.5 .. .. depózitu (porsentu) Item memorandu sira (Millaun dolar amerikanu, se lae klarifika) BIP (la inklui mina) 1,454 1,609 1,702 1,688 1,760 1,888 BIP (inklui mina) 4,045 3,104 2,521 2,955 2,660 2,594 Rendimentu nasionál brutu 3,345 2,805 2,278 2,915 2,710 2,728 BIP (la inklui mina), per kapita, millaun 1,200 1,292 1,338 1,299 1,326 1,394 dolar amerikanu RNB Per kapita, millaun dolar amerikanu 2,760 2,253 1,790 2,244 2,042 2,015 Produsaun mina (millaun barrel 45 48 49 42 27 20 ekivalente mina) Saldu ikus Fundo Petrolíferu 16,539 16,218 15,844 16,799 16,922 16,910 Rendimentu Sustentavel Estimadu 632 639 545 482 540 529 RSE- balansu adjustadu (Porsentu BIP) -36.9 -33.0 -52.0 -31.8 -35.1 -38.8 Saldu divide (valor nominal) 22 46 77 99 183 261 Selae klarifika, BIP ida tabele refere ba BIP la inklui sektor mina husi tasi timor. 10 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 PARTE 2. PERSPETIVA NO RISKU SIRA PERSPETIVA LAO HO LA SERTEZA, DEPENDE SITUASAUN POLÍTIKA, NO KRESIMENTU ESPERA ATU LA IHA MUDANSA IHA 2018 Perspetivu kresimentu iha 2018 depende ba situasaun Figura 20. Konsumo espera atu mantein nafatin ninia kresimentu polítika iha tinan ne’e nia laran, ida ne’e bele iha impaktu iha 2018 no ba oin (Kontribusaun ba kresimentu BIP, presu constanta) ba kapasidade sektór públiku atu halo prestasaun 15 servisu públiku nian no mós programa governu nian. 10 Ho eleisaun parlamentár foun ne’ebé sei hala’o iha 2018, ne’e hatudu katak, sei la iha posibilidade atu aprova 5 orsamentu 2018 nian, hein depois governu forma iha 0 tinan klaran 2018 no ida ne’e posibilidade sei kontinua ho -5 períodu ne’ebé ninia atividade ekonomia lao ho neineik. -10 Husi base kresimentu ne’ebé ki’ik iha 2017, espera fila fali -15 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 ho kresimentu positive iha 2018, maibé ho porsentu 2.2, ida ne’e ki’ik kompara ho porsentu 4 ne’ebé projektadu Konsumo Exportasaun Líquido iha fulan neen liu ba tamba ho kontinuasaun despezas Formasaun Bruto de Capital xo Asoens and diskrepansia estatistika Total Kresimentu governu ne’ebé ki’ik iha fulan neen dahuluk tinan ne’e. Fonte: Diresaun Geral estatístika, Ministériu lanu no Finansas, GoTL no estimasaun husi kresimentu tuir mai sei sa’e, ida ne’e afeta husi despezas Banku Mundial nia funsionáriu governu ne’ebé rekupera moderadu, liu-liu iha períodu ikus tinan ida ne’e. Maski prespetivu ba oin sei afeta makas ho programa governu tuir mai, maibe kontinuasaun husi polítika governu anterior sira ne’e sei iha, no rekupera iha konfidénsia sektór privadu nian, ita sei hare kresimentu ho porsentu 4.2 iha 2019. MASKI OPORTUNIDADE SIRA NE’EBÉ IHA, KONFIDÉNSIA NEGÓSIU NE’E RELATIVAMENTE KI’IK TAMBA NASAUN SOFRE PERÍODU POLÍTIKA NE’EBÉ LAO HO LA SERTEZA Perspetiva ba sektór privadu ne’e agora daudaun lao la ho serteza kompara ho fulan ne’e liu ba, no normaliza fila fali operasaun governu nian ne’e importante teb-tebes atu hasae konfidénsia pozitivu ba future ekonomia no estabelese fila fali kresimentu ekonomia nian. Valor investimentu estranjeiru diretu ne’ebé iha ki’ik kompara ho tinan seluk iha tinan 10 liu ba. Projetu sira balu komesa neineik iha 2017, hanesan dezenvolvimentu foun ba konteiner portu Tibar nian, sei komesa beik 2018 no projetu sira seluk ne’ebé agora daudaun halo hela hanesan hotel Hilton ne’e sei kontinua. Hamutuk ho investimentu ho eskala ki’ik ne’ebé agora daudaun halo, liu-liu iha area Dili laran, ida ne’e hatudu katak Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 11 nivel investimentu rai laran sei espera atu rekupera moderadu iha 2018 no espera katak normalizasaun operasaun governu no komesa ho programa governu foun, sei kontinua ho lalais iha 2019. Projetu sira ne’ebé relativamente bot agora daudaun iha diskusaun hela iha area turismo no fabrika sasán kaman hanesan hahán, bebidas, sasán uma laran no etc ne’ebé la inklui iha projesaun, nune’e diskusaun sira ne’e presiza konfirmandu hodi bele hasa’e perspetiva investimentu privadu nian. IHA MÉDIU PRAZU NIA LARAN, POTENSIALIDADE BA KONTINUASAUN DEZENVOLVIMENTU IHA SEKTÓR PETROLÍFERU, TURISMO NO KAFÉ Perspetiva Iha médiu prazu ne’e lao ho la serteza tamba ho kontinuasaun polítika ne’ebé la hatudu progresu, nune’e sei iha redusaun iha despezas públiku no atividade ekonomia.Negósiu no turismo ne’e espera atu sai hanesan rekursu potensiál hodi hasae demanda iha tinan oin mai, nune’e esforsu makas husi operasaun sektór públiku no privadu hodi fasilita dezenvolvimentu sektór sira ne’e. Númeru koneksaun internasionais no viajen husi Dili sa’e iha tinan kotuk, no moderniza fasilidade no jestaun aeroportu nian komesa ona. Suporta husi investimentu infraestrutura turismo, estrutura regulasaun aviasaun sivíl no planu sektór Turismo foun, marka bot hanesan Hilton ne’ebé iha ona kometimentu atu tama merkadu. Esportasaun merkadorias, primeiru mak kafé, hasoru limitasaun balu inklui taxa de kámbius ne’ebé la bele kompete iha merkadu, volume ne’ebé ki’ik, kustu halo negósiu ne’ebé bot no falta investimentu. maibé, kafé timor oferese kresimentu potensiál tamba nia hanesan produtu úniku ne’ebé kahur Robusta-Arábika ne’ebé presiza dezenvolve naturalmente. Esforsu sira agora dau-daun halo ne’e sei iha prosesu hela, nune’e presiza suporta órgaun indústria foun atu ajuda hasa’e marka kafé timor no hadi’ak kualidade, ne’e garante katak sei hasa’e valor esportasaun iha médiu prazu. Perspetiva ba futuru produsaun mina no gas iha tasi timor reflete ba fatores rua, primeiru, produsaun iha kampu Bayu-Udan ne’ebé ativa hela espera atu kontinua tun iha tinan tolu tuir mai antes produsaun ne’e hotu iha 2012, maski nune’e espera atu fura iha períodu ikus tinan ne’e, ne’ebé atu hasai produsaun temporarialmente. Segundo, Perspetiva ba kontinuasaun produsaun mina no gas iha kampu seluk sira ne’e seidauk serteza. Maski nune’e iha tinan kotuk Australia ho Timor-Leste iha akordu fronteira maritima ne’ebé bele fasilita dezenvolvimentu projetu GNL iha kampu Tasi mane, kondisaun global iha merkadu gas nafatin tun no ida ne’e la klaru bainhira projetu potensiál bele komesa, maski la iha impedimentu polítika. Depois desizaun investimentu ne’ebé halo ona katak dezenvolvimentu projetu sei han tempu naruk, determinanasaun loron ba kapasidade potensiál produsaun foun atu komesa, ses husi projesaun tinan tolu ne’ebé aprezenta iha ne’e. IHA 2018 NIA LARAN, DESPEZAS GOVERNU ESPERA NAFATIN IHA LIMITISAUN Impaktu bot iha tempu badak ba BIP kresimentu nian Figura 21. Osan ne’ebé iha sei la uja iha 2018 hein to’o mak programa despezas governu nian, maibé programa levantamentu foun husi Fundu Petrolíferu autorisa (Reseitas no despesas governu nian kada fulan ba governu no orsamentu ba 2018 la aprova hotu iha fundu konsilidasaun,US$m) tempu ne’ebé determina no diresaun Polítika fiskál la klaru. To’o orsamentu 2018 ne’e aprova, posibilidade 350 Média reseitas fulan tolu nian Reseitas Projektadu Média levantamentu fundo fulan tolu nian 300 sei iha limitasaun ne’ebé sériu iha despezas governu. 250 Média despezas fulan tolu nian Lei orsamentu iha Timor-Lese fó dalan atu kontinua ho 200 150 despezas governu maski la iha orsamentu iha fulan ba 100 50 fulan nian ho kapasidade alokasaun ba fulan 12 tuir 0 2016 2017 2018 aprovasaun orsamentu tinan kotuk nian. Maibé, ida ne’e Jan Fev Mar Abr Mai Jun Jul Ago Set Out Nov Dez Jan Fev Mar Abr Mai Jun Jul Ago Set Out Nov Dez Jan Fev Mar la klaru katak autorizasaun kapasidade atu gasta ba kada fulan-fulan tuir finansiamentu husi Fundo Petorliferu Fonte: Diresaun Geral Estatístika, Ministériu Planu no Finansas, Banku Central Timor-Leste & Banku Mundial ninia estimasaun 12 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 ne’ebé presiza parlamentu ninia aprovasaun ketak iha lei Fundo Petrolíferu. Ho despezas governu ne’ebé maioria finansia husi Fundo Petrolíferu, ho osan rezerva ne’ebé limitadu no la hari rekursu finansia doméstiku, limitasaun fundu sira bele hatún liu tan despezas iha tinan ne’e nia laran. Figura kraik ne’e hatudu ajustamentu iha trimester primeiru 2018 nian iha fulan tolu base rolante. Maski data ba aprovasaun orsamentu la klaru iha 2018, Despezas sira espera rekupera depois tinan refere ‘e. 2018 ba oin, Kresimentu despezas espera atu sa’e fali liu-liu sa’e iha despezas kapitál no bens no servisus. Projeksaun sira ne’e bazeia ba retornu nivel despezas importante duke estimasaun despezas ba oin husi orsamentu governu tamba la iha aprovasaun ba estimasaun sira ne’e dezde períodu ikus 2016 nian. Figura 22. Envelope fiskál espera atu nafatin fiksu iha termu Reseitas projetadu asumo katak esforsu adisiona ne’ebé nominal, maibé despezas sira sa’e limitadu ba mobilizasaun reseitas doméstiku, tamba (Total fiskál, presu atuál (US$m)) planu polítika reforma impostu ne’ebé aprezenta ona 2,500 husi governu anterior iha 2015 seidauk iha progresu, no RSE projektadu reseitas ho porsentu BIP espera atu nafatin menus husi 2,000 Reseitas domestiku projektadu Despezas projektadu porsentu 12 nia, maski nune’e mudansa administrasaun 1,500 iha autoridade tributária no alfándega espera atu 1,000 fornese reseitas doméstika mobilizasaun hodi responde 500 ba kresimentu ekonomia. Maski despezas ne’ebé ki’ik, 0 hasae balansu fundu iha 2017, no sei kontinua iha 2018, 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 mudansa sa’e ida ne’e espera temporario de’it, no espera katak governu kontinua finansia despezas liu RSE nune’e Fonte: Ministériu Planu no Finansas, no estimasaun husi Banku Mudial ninia funsionário balansu Fundo espera sei tun tan husi 2019. Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 13 PARTE 3. FOKU IHA XAVE IMPORTANSIA HUSI TIMOR-LESTE NINIA DIAGNOSTIKU SISTEMATIKU (SCD) PART III: LALAOK BA EKONOMIA FOUN NO SUSTENABILIDADE BA NESESIDADE MORIS IHA TIMOR-LESTE Ida ne’e foka liu ba pontu prinsipál husi limitasaun no esforsu iha area reforma-sira hodi apoiu redusaun kiak no promove prospriedade ba ema hotu-hotu ne’ebé aliña ho objetivu dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian, ida ne’e foti husi relatóriu diagnóstiku sistemátika nasaun (SCD)nian. Seksaun ida ne’e halo rezumu ba xave prinsipál ne’ebé identifika ona iha Banku Mundial ninia relatóriu diagnóstiku sistemátika nasaun nian (SCD) foin lalais ne’e, ho rekomendasaun sira ne’e hanesan oportunidade di’ak ba Timor-Leste atu atinji ninia objetivu dezenvolvimentu lalais no efisiente. Maski progresu dezenvolvimentu di’ak iha area balu iha tinan sanulu resin lima nia laran, revizaun detailho ba dezempeñu sira ne’e kompara ho objetivu hamenus kiak no promove prospriedade no objetivu dezenvolvimentu seluk balu sei hatudu limitasaun bot, objetivu husi implementasaun lalaok tolu ne’e atu halo mudansa hodi atinji progresu bot no lalais, lalaok sira ne’e mak tuir mai ne’e: i) kontinua investe iha rekursu umanu no hadi’ak prestasaun servisu, ii) kresimentu ekonomia ne’ebé sustentavel no kriasaun servisu iha sektór privadu, (iii) jestaun susteinabilidade ba ambiente naturais no finansiamentu públiku. Tópiku importante ida ne’e sei fó detalho limitasaun-sira no responde ba limitasaun sira ne’e tuir kada lalaok8. Perspetiva ba Timor-Leste sei depende ba nasaun ne’e nia kontinuasaun atu halo dezenvolvimentu di’ak ou sei hasoru risku instabilidade iha nasaun frágil. Timor-Leste halo ona pasu ne’ebé diak hodi asegura pas no estabilidade ba rai ida ne’e iha tinan sanolu resin lima nia laran, hadi’ak seguransa no padraun moris-nian no komesa haforsa instituisaun sira no hasae nivel rekursu-sira iha nasaun ida ne’e. Bainhira Timor-Leste sai hanesan nasaun soberanu iha sékulu 21iha Maio 2002, infraestrutura inklui estrada, portu, aeroportu, be mos no sistema sanitasaun ho fasilidade governu sira seluk destrui hotu. No mos, limitasaun makas iha kapitál umanu, Timor oan labarak mak iha esperiénsia kona ba governasaun, no kualifikasaun mínimu ba profisionalizmu iha servisu no negósiu, no nivel edukasaun formal mínimu tebes. No Timor-Leste ninia estrutura instituisaun ne’e ladún forte, ho rasaun tamba nasaun ne’e esperiénsia husi regime instituisaun la hanesan iha períodu resente sira. Kiak no hamlaha sei makas, konflitu no violénsia sei sai hanesan risku. Agora, Timor-Leste sai hanesan nasaun ne’ebé moris ho pas no demokrasia maibé nivel kiak sei nafatin sa’e. Iha kontextu nasaun foun asegura pas no inkluzivu ne’e hatudu katak foin mak komesa, risku bot sira ne’ebé sei iha bele prevene progresu dezenvolvimentu ou sei lori fila fali nasaun ba fali pasu inisiu. Ida ne’e foka liu pontu importante nebe’e foti husi relatorio relatóriu diagnóstiku sistemátika foin lalais ne’e. 8 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 15 Fó importánsia bot ba asaun ne’e klaru, ho Timor-Leste ne’ebé sei esperiénsia nivel kiak ne’ebé makas, hamlaha, malnutrisaun ba labarik no mós nivel edukasaun formal ne’ebé se mínimu. Tuir estimasaun, liu porsentu 40 husi populasaun sei falta rekursu mínimu sira hodi satisfás nesesidade báziku iha Timor-Leste, ida ne’e bazeia ba peskiza umakain foin lalais nian (Figura 23), no porsentu 30 populasaun sei moris menus iha 1.90 dolar amerikanu loron ida tuir padraun internasionál kiak-nian. Parte balu husi ida ne’e, numeru peskiza sira indika katak parte sorin husi total labarik timor oan sira sofre malnutrisaun tamba la iha nutrisaun ne’ebé nato’on, no hahán ho kontamina kaloria ne’e ki’ik teb-tebes. Dezde 2007, ita hare, rendimentu hotu-hotu sa’e ona, maibé rendimentu ema riku sira mak sa’e makas (Figure 24). Figura 23. Maksi kiak tun ona, maibé nafatin bot (Tasa kiak ba Figura 24. …maibé kresimentu ne’ebé iha fó befisiu barak liu ba kada populasaun tui padraun kiak nasionál) ema riku sira (Pursento anualisadu husi kresimentu konsumo, 2007 to 2014) 80 4.0 Taxa kresimentu real 2007 2014 60 Kresimentu Média 3.0 40 2.0 20 1.0 0 Nasional Rural Urbano Leste Senturo Oeste 0.0 Fonte: Publikasun Timor-Leste ninia peskisa konaba padraun moris (TLSLS) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Fonte: Publikasaun TLSLS Timor-Leste presiza promove sektór privadu hodi kria servisu ba populasaun sira ho idade válidu atu servisu ne’ebé kontinua aumenta makas. Iha dékada ikus nia laran, Timor-Leste bele ona kria servisu, ida ne’e kontribui bot husi espensaun sektór privadu, maibé maioria populasaun ninia moris depende ba sektór subsisténsia agrikultura (Figura 25). Haboot sektór privadu no aumenta populasaun sira ne’ebé ho idade válidu atu servisu, signifika katak fó suporta dezenvolvimentu sustenabilidade servisu sira iha sektór privadu ne’e urjente teb-tebes, no presiza foti vantajen husi potensialidade dividendu demográfiku hodi aselera kresimentu no prosperidade, atu hasees husi posibilidade impaktu negative sosiál no hasae númeru dezempregadu juventude no adultu-sira. Figura 25. Expensaun governu hasa’e kriasaun servisu Figura 26. …servisus foun barak sektór privadu nian iha (Embregu (000 populasaun ho idade validu atu konstrusau no supermerkadu (Servisus sektór servisu)) privadu(000s) no partisipasaun iha kresimentu empregu) 250 2010 (HLS) 2015 (HLS) Parte husi total (HLS) 200 25 80 150 20 60 15 100 40 10 20 50 5 0 0 0 2004 2010 2015 -5 -20 Hela fatin Konstruksaun Supermerkadu & hahan Fabrikas & rai fatin Servisu nansial Transpotasaun bot and kik Seluk Governu & Seluk, privadu Negosio mesak. quasi-governu Agrikultura Fonte: Publikasaun sensus, tinan barak nian Fonte: Peskisa ba aktividade negosio, 2015 16 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 Maski Timor-Leste susesu ona rai retornu rekursu naturals sira, xave dezafiu agora daudaun nian mak oinsá atu asegura rekursu fiskál sira ne’e hodi gasta ho didi’ak, no hare didi’ak ambiente naturais tamba sira ne’e importante ba rekursu ekonomia no sosiál ba jerasaun tuir mai. Valoriza dezenvolvimentu rekursu petrolíferu, no governu ninia jestaun di’ak ba reseitas petrolíferu, Timor- Leste agora iha ona reserve finansiamentu ne’ebé natoon atu suporta dezenvolvimentu. Maibé ida ne’e hasoru risku no difikuldade oinsá atu halo desizaun hodi uza osan sira ne’e ho efetivu hodi suporta dezenvolvimentu ne’ebé lalais no sustentavel. Ho limitasaun kapasidade ne’ebé instituisaun sira iha, sei iha risku katak gasta barak no lalais bele kria mal gastus. Ida ne’e sei la preserve rekursu ne’ebé iha no sei la hetan prosperioridade. Parte husi redusaun iha rekursu mina no gas, iha sasukat sira ne’ebé hatudu katak redusaun makas iha ambientál ne’e agora daudaun akontese hela iha Timor-Leste. Governu presiza atu hapara stragus ba floresta no ai oan sira ne’ebé moris iha tasi. Habitasaun ba animal no ai hun sira(bio diversidade) ne’ebé lakon, no digresaun ba rai sei fó impaktu negative ba moris iha future. Iha nasaun foun ho mudansa polítika no sosiál makas, Figura 27. Indikadores governasaun ne’e sei fraku no iha area balu iha ne’e presiza atu foka liu ba hametin instituisaun sira tun (Indikadoras governu, klasifika iha muda) ne’ebé bele kria ambiente di’ak ba desizaun polítika, propriedade ekonomia no inkluzivu. Dezenvolvimentu 60 2002 2007 2016 50 instituisaun públiku fó dalan ba setór privadu, fornese 40 servisu públiku ho responsabilidade, ne’e prosesu naruk 30 hodi atinji ho dalan sustentavel. Nasaun sira ne’ebé 20 riku ho rekursu, iha grupu balu mak sei la suporta 10 dezenvolvimentu instituisaun no foti benefísiu husi ne’e. 0 Ida ne’e sai hanesan risku bot ida ba Timor-Leste, Maibé Regra ba lei Efectividade Governu Kualidade regulamentu Controlu korupsaun Stabilidade politika and pas Expresa & responsabilidade instituisaun balu hanesan funsionamentu demokrasia no seguransa iha mudansa makas, iha area barak mak nia progresu sei mínimu liu, bele dehan instituisaun sira-ne’e minimu, ambíguu ou lei la-esforsa (Figure 27). Fonte: indikadores governasaun Banku Mundial nian Impaktu husi frajilidade institusionál ida ne’e hatudu ninia mekanizmu fraku iha prestasaun servisu no setór privadu ne’ebé seidauk hatudu ninia vitalidade. Iha relatoiu 2017 World Development ba area governasaun no lei foti pontu importante husi dezenvolvimentu institusionál no oinsá polítika ekonomia bele integradu ho programa dezenvolvimentu sira, liu-liu nasaun sira hanesan Timor-Leste ne’ebé sei buka atu halo tranzisaun sai husi frajilidade. Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 17 Diagnóstiku ne’e identifika area prioridade reforma balu aliña ho lalaok tolu hodi atinji metas rua Banku Mudial nian. Lalaok tolu ne’e sei elabora didi’ak iha kraik, no ninia sumáriu mak iha figura leten ne’ebé identifika husi kresimentu dalan diagnostika hodi bele halo mudansa liu-liu foku ba kiak no promove prosperidade, no inkorpora ho analiza detalho bazeia ba kuantidade no kualidade. maski lalaok tolu ne’e reflete deferénsia iha area polítika dezenvolvimentu-nian, maibé iha koneksaun bot entre sira no presiza progresu bot atu atinji metas rua ne’ebé asosiadu ho dezenvolvimentu. Identifikasaun prioridade no oportunidade sira ne’e importante ba liña dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Konsidera Timor-Leste ninia vizaun iha kurtu, médiu no longu prazu, ida ne’e importante atu inklui perspetiva pasadu ne’ebé forma ona nasaun ninia liña dezenvolvimentu to’o ohin loron nian. Timor-Leste iha ninia dezafiu barak ba dezenvolvimentu prinsipál antes de independénsia iha 2002 no ho kondisaun inisiu ida ne’e sai hanesan pontu importante iha historia Timor-Leste-nian. Dezafiu barak sira ne’e rekoñese ona ho di’ak no responde daudaun ona, maibé prosesu atu responde sira ne’e presiza kria instituisaun ne’ebé ho kapasidade no bele responsabiliza, no hadi’ak rekursu umanu, ida ne sei presiza han tempu naruk. xave integrasaun ne’ebé foti husi diagnóstiku presiza atu aselera pasu dezenvolvimentu institusionál, ne’ebé sa’e hanesan pontu importante iha area ketak-ketak. Analisa ida ne’e mós hatudu oportunidade sira ne’ebé tau Timor-Leste iha pozisaun di’ak hodi suporta objetivu dezenvolvimentu- liu-liu rekursu fiskál atu suporta dezenvolvimentu, pas no garante seguransa no la iha violénsia ne’ebé makas ou violénsia iha nasaun laran tomak. Figura 28. Lalaok no prioridade ho asaun manu No Hadi’ak Prestasaun Servi Kapitál U su Hadi’ak Struktura Internasionál Atinji Lalaok Kresimentu Ekonomia No Kria Servisu Iha Sektór Privadu Metas Duplo Hadi’ak Struktura Internasionál S u st a i n a ble M ances anagement, Environ. and Public Fin Oportunidade Sira Rekursu Fiskál Pas, Seguransa No Independénsia 18 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 I. KONTINUA INVESTE IHA KAPITÁL UMANU NO HADI’AK PRESTASAUN SERVISU Asesu ba servisu públiku ne’e iha mudansa ona, maibé Timor-Leste sei hasoru dezafiu barak iha area saúde públiku no edukasaun. Malnutrisaun ne’ebé króniku teb-tebes, la iha mudansa no ida ne’e bot liu iha mundu. maski rezultadu saúde seluk mós sei menus, maibé balu halo ona mudansa makas. Populasaun iha area rural asesu ba fasilidade saúde, sainitasaun no be mós sei menus teb-tebes. maski asesu ba fasilidade báziku iha ona mudansa, maibé seidauk tuir ninia objetivu no la aloka lo-los rekursu sira ne’e di’ak. Iha relatóriu, edukasaun iha nivel primáriu aumenta ona, maibé konfuzaun ho lingua barak nabee uza no estudante ninia atendimentu ne’ebé la másimu signifika katak estudante sira ne’e sei la simu matenek ne’e iha edukasaun, hanesan mos inskrisaun no kompleta edukasaun iha nivel sekundáriu ne’e sei mínimu. Dezafiu prinsípiu husi determinasaun dezenvolvimentu sosiál nian mak kiak makas ne’ebé to’o nivel hamlaha no malnutrisaun ne’ebé as. Kiak, hamlaha, liga ba moras fundamental impede umakain- sira halo ninia investimentu nesesario hodi asesu oportunidade sira; saúde di’ak no edukasaun ne’ebé adekuadu. Limitasaun kapasidade governu atu responde problema sira tamba sistema alokasaun no distribuisaun rekursu ba unidade prestasaun servisu local sei mínimu, ho atraza tempu naruk iha orsamentu no sasán armaseng (ai moruk) bai-bain. Governu ninia programa asisténsia sosiál, ne’ebé la diretamente responde ninia targetu. Programa (Bolsa da mae) hodi hamenus kiak ne’e ki’ik teb-tebes. Nune’e gastu ba asisténsia sosiál jerál la fó impaktu ne’ebé bot ba redusaun kiak no iniquidade. Egulidade jéneru ne’e relativamente refleta ho di’ak iha lei, maibé violénsia hasoru feto nafatin bot no feto iha difikuldade atu asesu rekursu ekonomia. Fó Prioridade liu ba redusaun malnutrisaun labarik sira nian, halo planu no jestaun finanseiru ba prestasaun servisu, no aumenta targeto ba programa protesaun sosiál ne’ebé espera fó impaktu bot hodi apoiu ba realizasaun metas rua Banku Mudial-nian. Prioridade area polítika inklui iha lalaok tolu mak: • Prestasaun servisu di’ak ne’e presiza suporta husi rekursu, esforsu no tempu ne’ebé másimu • Responde ba malnutrisaun presiza programa integradu, no komponente importante sira ne’ebé bele responde ba problema be mós no fasilidade sanitasaun iha area rural sira • Hasae targetu ba programa asisténsia sosiál hanesan Bolsa de Mae atu hamenus kiak no hakotu sékulu kiak • Hakotu violénsia Figura 29. Malnutrisaun nafatin as iha Timor-Leste (Porsentu Figura 30. ...no ema sira nia opiniaun ba servisu saúde públiku malnutrisaun iha tinan lima nia okos) ne’e ladún hatudu progresu (rasaun husisira ne’ebé la asesu ba fasilidade saúde iha Timor-Leste ) 60 100 Rural 50 Urbano 80 40 60 40 30 20 20 TL Nasaun ho Redimentu ki'ik no mediu 0 Indonesia PNG La fo dala atu halo tratamentu La iha osan atu halo tratamentu distansia husi fasilidade saude presija asesu ba transporte Perkupa ba fornecedor feto sira Perkupa husi fornecedor lakoi lao mesak ne’ebé iha Perkupa ba aimoruk 10 Mianmar Cambodia 0 1998 2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014 2016 Fonte: Banklu Mudial WDI and TLSLS 2014 Fonte: DHS 2010 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 19 II. KRESIMENTU EKONOMIA SUSTENTAVEL NO KRIASAUN SERVISU IHA SEKTÓR PRIVADU Timor-Leste presiza atu dezenvolve mákina kresimentu foun ba sektór privadu. Komesa husi nivel dezenvolvimentu ki’ik, Timor-Leste ninia kresimentu sa’e lalais apoiu husi reseitas petrolíferu, maibe sektór públika sira nia dependementu ba finansiamentu husi rekursu fundu petrolíferu ne’e la sustentavel. Ida ne’e presiza atu dezenvolve oportunidade (merkadu) foun hodi fó apoiu ba kriasaun servisu no fó reseitas sustentavel ba servisu públika-nian. Bainhira esportasaun petrolíferu remata, Timor-Leste sei iha de’it esportasaun ki’ik hanesan café no servisu relata ba Turismo. maski Timor-Leste iha posibilidade ki’ik atu hare oportunidade sira iha kompetisaun internasional, tamba ho valor acresentado indústria ne’ebé ki’ik, ne’e perísia buka atu dezenvolve merkadu internasionál foun ba ninia sasan no servisu ne’ebé bele compete iha kualidade ou valor mark. Iha merkadu ki’ik ne’ebé bele hasae tan (hanesan café) ou dezenvolve setór ekonomia foun hanesan Turismo. Atu asegura kresimentu sektór privadu to’o iha ninia potensialidade, Governu ninia kontribuisaun ba ida ne’e importante tebes. Governu ninia susesu bot mak foti ona pontu importante hanesan hari fila fali Timor-Leste ninia koneksaun infrastructure. Investimentu foun ne’ebé presija tebes maibé tenque garantia ninia retornu, maibe manutensaun ba infrastructure públiku ne’ebé aumenta presiza halo ninia planu-di’ak no ninia orsamentu. Figura 31 hatudo katak koneksaun internasionál, importante teb-tebes liu-liu ba nasaun ki’ik ida ne’e, ne’ebé sei nafati karun kompara ho nasaun ki’ik sira seluk, tamba infraestrutura and regulatorio sektorál ne’ebé sei fraku tebes. Regulatorio ne’ebé mínimu no la efetivu ne’e mos hanesan fatór negativu ba negósiu iha Timor-Leste (Figura 32). Nune’e Polítika ekonomia bele foka ba: i) elimina limitasaun tomak atu halo negósiu ho fasil; (ii) dezenvolve regulatorio regime sektorál ne’ebé di’ak, (iii) investe rekursu iha seitores importante sira ho parseria hamutuk ho kompanha privadu sira atu fo dalan ba setór privadu hodi lidera merkadu dezenvolvidu, ho suporta husi sektór públiku ne’e importante, ba papél nudar facilitator no regulatorio-nian. Atu hadi’ak environment favoravel iha ekonomia, legal no regulatorio ba negósiu ne’e espera atu suporta investimentu privadu ba domestiku no estrangeiros ne’ebé ninia retornu mak sei kria servisu no rendimentu ba Timor oan sira. Ida ne’e mós sei fasilita sektór privadu hasae finanseiru komérsiu hodi maximiza impaktu husi rekursu públiku. Sektór públiku mak direta rekursu sira ne’e ba sektór espesífiku sira ou entidade sira ne’ebé posivelmente la viável. Fornesimentu ba sustenabilidade nesesidade moris-nian, Timor-Leste sei persija atu halo balansu ba dezenvolvimentu merkadu foun ne’ebé sei han tempu, no hadi’ak vizaun ba maioria populasaun, sira ne’ebé sei depende ba sektór agrikultura. Figura 31. kustu aviaun ba Timor-Leste sa’e makas kompara ho Figura 32. kustu halo negosiou sa’e ninia komparadores sira (Halo negosiu9 – distansia husi valor fonteira ba kada (Total kustu aviaun ba kada distansia (US per km)) komponente) Acesu ba 0.30 elektricidade Other ights 100 Flights to Timor-Leste Resolve insolvensia Selu taxa 0.25 Darwin-Dili 80 60 0.20 Register 40 Komesa halo Cairns-Port Moresby propriedade negosiu 20 0.15 Darwin-Kununurra 0 Port Vila-Sydney Singapore-Dili Faan no sosa 0.10 Enforsa kontratu Bali-Dili Darwin-Manila iha rai liu Tonga-Auckland Singapore-Colombo 0.05 Singapore-Cebu Darwin-Sydney Bali-Sydney Acesu ba kreditu Hetan lisensa 0.00 - 1,000 2,000 3,000 4,000 5,000 Protekta investador TL 2006 minoritariu Distance (km) TL 2017 Nasaun sira ho rendimentu ki'ik no mediu 2006 Fontes: Skyscannet.net; KAYAK Nasaun sira ho rendimentu ki'ik no mediu 2017 Fontes: Survei halo negosiu, ba tinan barak 9 Figure ne’e hatudo distansia ba valor fonreita ne’ebé komesa husi 0 (desempenhu at) no 100 (alinha ho desempenhu global ne’ebé diak). 20 Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 Prioridade area polítika inklui iha lalaok tolu mak: • Identifika strategic ekonomia hodi hasae kresimentu sektór privadu tuir dalan sustentivel • Hasae legal prinsipál ba merkadu ekonomia nian • Hasae produtividade agrikultura no peskas • Dezenvolve objetivu barak ba koneksaun infraestrutura ne’ebé apropriadu no reziliente III. JESTAUN SUSTEINABILIDADE BA AMBIENTE NATURAIS NO FINANSIAMENTU PÚBLIKU Iha risku bot ida katak Timor-Leste ninia Figura 33. Delorestasaun ne’e akontese lalais los dezenvolvimentu sei limite tuir orsamentu ne’ebé (% mudansa iha floresta, 2000-2015) presiza iha future, hanesan, ambiente naturais ne’ebé importante ba nesesidade moris ne’e sei sofre husi World stragus. Governu ninia estratéjia fiskál ne’ebé espera atu enkoraja kresimentu ekonomia sustentavel iha EAPD futuru ne’e agora daudaun iha risku bot, tamba rekursu fiskál ne’e komesa tun daudaun. Risku sira ne’e presiza LMICs responde lalais, ajuda husi planu strategy di’ak hodi hasae kresimentu investimu, no hasae kapasidade Timor-Leste mobilizasaun reseitas doméstika, sira ne’e importante -25% -20% -15% -10% -5% 0% 5% 10% teb-tebes ba transisaun modelu finansiamentu orsamentu sustentavel. Maioridade Timor-Leste Fonte: Banku Mudial (WB) WDI ninia nesesidade moris agora daudaun diretamente depende ba rekursu naturais no ambiente naturais, no rekursu sira bele suporta nesesidade moris foun no hadi’ak susteinabilidade nesesidade moris iha future, ho returno bot husi agrikultura no tourimo. Maibe iha ona risku ba ambiente ecológico, kiak, konflitu no estraga rekursu sira ne’e afeta ba degradasaun ambientál. Figure 33 hatudu katak desflorestasaun makas iha Timor-Leste. No mós, Timor-Leste ninia ambientál tuir variasaun iklima. Protekta no hadi’ak rekursu naturais no sistema ambientál sei ajuda atu la bele akontese and garante rekursu esensiál sira ne’e iha nafatin ba nesesidade moris. Prioridade area polítika inklui iha lalaok tolu mak: • Finansiamentu publika presija atu maneja ho didi’ak hodi evita ba redusaun iha fiskál • Paizajen naturais, maritime no ekosistemas presiza maneja rekursu sira ne ho d’iak no sustentavel INTEGRASAUN TEMAS IMPORTANTE SIRA HODI HAFORSA STRUKTURA INSTITUISAUN Temas komum ba lalaok tolu ne’e presiza atu kontinua dezenvolve instituisaun iha Timor-Leste. maski retornu di’ak ne’ebé hetan ona dezde ukun an, frajilidade institusionál nafatin sai hanesan dezafiu bot ida ba Timor-Leste. Rekoñese katak frajilidade sira ne’e iha no oinsá atu responde tuir dalan ne’ebé própriu no sustentavel, ida ne’e sei sai hanesan pontu importante ida atu atinji progresu loloos tuir lalaok tolu ne’ebé iha, Instituisaun sira ne’ebé refere iha ne’e mak instituisaun sira ne’ebé hari organizasaun, lei, regras, pratika no sistema kontrolu sira nian. ida ne’e iha envolvimentu husi sektór públiku hodi esforsa lei no mós distribuisaun sasán no servisu públiku iha nasaun laran. Iha kasu espesífiku barak kona ba frakeza instituisaun ne’ebé konsidera hanesan parte ida husi diagnóstiku. Ida ne’e inklui sira hodi hadi’ak kapasidade setór justisa hodi esforsa disputa komérsiu parte husi krime justisa, hadi’ak efisiénsia jestaun rekursu públiku atu fó dalan ba kualidade servisu públiku no hadi’ak estrutura hodi asegura sustenabilidade rekursu naturais hanesan ikan, floresta, rai no be matan. Ba informasaun detailhu, bele hetan iha Banku Mudial ninia nia relatóriu diagnóstiku sistemátiku nasiu nian, iha online. Relatorio Ekonomia Timor-Leste | Marsu 2018 21