98220 Smanjite zagrevanje Suočavanje sa novom klimatskom realnošću KLIMATSKI IZAZOV ZA ZAPADNI BALKAN ALBANIJA   BOSNA I HERCEGOVINA   KOSOVO BJR MAKEDONIJA   CRNA GORA   SRBIJA GRUPA SVETSKA BANKA IDEMO KA MNOGO OŠTRIJOJ KLIMI U otrežnjujućoj proceni izveštaja pod nazivom Smanjite zagrevanje: Suočavanje sa novom klimatskom realnošću dokumentuje se teza da postoji 40% izgleda da zagrevanje, u slučaju da se ništa dalje ne preduzme, bude veće od 4 stepena Celzijusa (4°C) pre 2100. godine — tokom života naše dece i unuka. U ovoj proceni prikazana je jedna mračna slika budućeg sveta. Kako vremenski ekstremi budu postajali nova normala, a rizici po hranu, vodu i energetsku bezbednost budu rasli, svako će osetiti njihov uticaj — naročito siromašni. U ovom izveštaju, koji je pripremljen u saradnji sa Institutom za istraživanje klimatskih uticaja iz Potsdama, a koji je predstavila Grupa Svetska banka u novembru 2014. godine, daje se pregled najnovijih naučnih dokaza o rizicima po razvoj koje donose klimatske promene. U ovom izveštaju, koji je treći u seriji izveštaja pod nazivom Smanjite zagrevanje, istražuju se klimatski scenariji u tri regiona — u Latinskoj Americi i na Karibima, na Bliskom istoku i u Severnoj Africi, te u Evropi i Centralnoj Aziji, uključujući i izglede i implikacije po Zapadni Balkan u takvom klimatskom režimu koji donosi izazove. Ali dobra vest je da ovakva budućnost ne mora da bude naša sudbina. Rešenja postoje. Prvo moramo da prihvatimo realnost onoga što nam naučnici govore i da zaista shvatimo da smo mi poslednja generacija koja može da spasi planetu. To će iziskivati zajedničke napore i promene u svim aspektima ljudskog života — suštinske tehnološke, ekonomske, institucionalne i promene ponašanja. A najviše od svega, to će iziskivati liderstvo na svakom nivou društva. 1 SUOČAVANJE SA NOVOM KLIMATSKOM REALNOŠĆU NAŠA STVARNOST DANAS BUDUĆNOST PLANETE — 4°C I VIŠE Vremenski ekstremi već pogađaju ljude u svim delovima sveta, nanoseći Mi se suočavamo sa klimatskim promenama koje je izazvao čovek, a čija je štete usevima i pustošeći obale, ugrožavajući egzistenciju ljudi. brzina nezabeležena u ljudskoj istoriji. Uprkos naporima uloženim do sada, globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte nastavljaju da rastu • Svet je već za 0,8°C topliji nego u predindustrijsko doba, sa uočljivim nesmanjenim tempom. Naučnici i istraživaživači su zaključili da ćemo, ako uticajima klimatskih promena kao što su podizanje nivoa mora (između se nastavi kao do sada, ući u taj novi klimatski režim — 4°C ili čak i više — 1901. i 2010. godine porastao za 19 centimetara), topljenje glečera pre 2100. godine, uz alarmantne posledice: i sve češća pojava ekstremnih vremenskih uslova; • Štete prouzrokovane ekstremnim vremenskim uslovima povećale su se • Dosad nezabeleženi toplotni ekstremi postaće češći; sa 50 milijardi USD godišnje tokom osamdesetih godina prošlog veka • Promene u režimima padavina uticaće na dostupnost vode; na tek nešto manje od 200 milijardi USD u poslednjoj deceniji; • Smanjeni prinosi useva imaće za posledicu sve veću zabrinutost za • Zagrevanje od skoro 1,5°C u odnosu na predindustrijsko doba je već čvrsto bezbednost hrane; ugrađeno u klimatski sistem planete Zemlje zbog ranijih i projektovanih • Ubrzani gubitak biodiverziteta i nestanak vrsta; emisija gasova sa efektom staklene bašte (kao što su ugljen- dioksid i • Izgledi za povećanje kiselosti okeana uticaće na morske ekosisteme, metan). To znači da su uticaji klimatskih promena kao što su talasi vrućine, ribarstvo i turizam; suše, oluje i ostali vremenski ekstremi, možda neizbežni; • Nastavak podizanja nivoa mora u narednim vekovima, uz mogućnost • Da bi istakli ove podatke, naučnici su objavili da je 2014. godina bila da poraste dva metra na svaki stepen zagrevanja; najtoplija godina otkada se vrše merenja. • Pomeranje ledenog pokrivača na zapadnom Antarktiku doprinosi naglom podizanju nivoa mora; • Rezervoari ugljenika kao što su šume i sloj večnog leda (permafrost) koji zadržava metan mogu da postanu emiteri gasova sa efektom staklene baste, postajući tako pogubni faktori koji menjaju igru kad je reč o klimi planete. 2 3 KLIMATSKI IZAZOV ZA ODGOVOR NA IZAZOV ZAPADNI BALKAN KLIMATSKIH PROMENA U zemljama Zapadnog Balkana poljoprivreda pretežno zavisi od kiše, što Taj scenario sa 4°C ili još višom temperaturom ne mora da bude budućnost poljoprivredni sektor čini posebno osetljivim na promenu režima padavina Zapadnog Balkana ili sveta. Udruženim naporima možemo da smanjimo i sve više temperature. Klimatski ekstremi jednog za 4°C toplijeg sveta bi zagrevanje. Mnogi od najgorih predviđenih klimatskih uticaja koji su na Zapadnom Balkanu predstavljali brojne rizike ne samo za poljoprivredu, predstavljeni u Smanjite zagrevanje mogli bi da budu izbegnuti tako što bi već i za energetsku bezbednost i bezbednost stanovništva. U njih spadaju: se zagrevanje zadržalo na ispod 2°C. U međuvremenu, napori da se izgradi otpornost i unapredi upravljanje rizicima takođe moraju da se udvostruče • Zapadni Balkan se pojavljuje kao jedna od crnih tačaka zagrevanja na kako bi se u narednim decenijama izašlo na kraj sa već nastalim trajnim planeti, sa češćim toplotnim talasima, koji bi eskalirali na čak 80% letnjih klimatskim promenama. meseci u za 4°C toplijem svetu. • Prosečna srednja letnja temperatura u regionu Zapadnog Balkana zapravo Zemlje na Zapadnom Balkanu već preduzimaju aktivnosti u tom smislu, bi mogla da se popne na 7,5°C iznad one u predindustrijsko doba. uključujući i saradnju sa nekoliko razvojnih partnera. U ovoj brošuri su Sa zagrevanjem klime, mali glečeri na ovom području nestaće u roku istaknuti neki primeri podrške koju Grupacija Svetske banke pruža klimatskoj od nekoliko decenija. politici. Ona obuhvata bavljenje rizicima po vodne resurse i poljoprivredu, kao i korišćenje prilika za energetsku efikasnost i modernizaciju infrastrukture • Padavine na Zapadnom Balkanu bi, prema projekcijama, trebalo da se u cilju ostvarivanja čistijeg, efikasnijeg i konkurentnijeg rasta. smanje za 20-30% pri zagrevanju od 4°C. • Veća učestalost sušnih dana (za 20%) će biti velika pretnja za Nalazi predstavljeni u publikaciji Smanjite zagrevanje govore nam, međutim, poljoprivredu. da je potreban veliki podsticaj za Zapadni Balkan kako bi u potpunosti odgovorio izazovu klimatskih promena. Današnje odluke o investicionoj • Dostupnost vode u letnjim mesecima će prema očekivanjima opadati politici značajno će oblikovati buduću osetljivost regiona na klimatske promene tokom ovog veka. Godišnje oticanje reka bi moglo da bude smanjeno i na intenzitet emisija ugljenika. Mnoga pitanja, posebno ona koja se odnose za više od 45% do 2100, u svetu od 4°C. na sposobnost adaptacije, upravljanje vodnim resursima ili energetsku • Rizik od zimskih i prolećnih poplava će, prema očekivanjima, infrastrukturu, imaju jake regionalne dimenzije — posebno imajući u vidu da se poveća, naročito duž Dunava, Save i Tise. međusobne geografske i ekonomske povezanosti. Izazov za zemlje Zapadnog • Prinosi useva samo u BJR Makedoniji bi mogli da opadnu za 50% Balkana će biti da maksimalno iskoriste i pretvore svoje aktivnosti na do 2050. godine kako temperatura bude rasla. nacionalnom nivou u zajednički regionalni pristup klimatskim promenama. • Hidroenergija koja ima važnu ulogu u snabdevanju regiona električnom energijom, će biti ugrožena. U Albaniji bi, na primer, prosečna godišnja proizvodnja velikih hidroelektrana mogla da bude smanjena za 15% a za male elektrane 20%. • Rizici po zdravlje će rasti kako se klima bude zagrevala uz sve veću pretnju od denga (kostolomne) groznice. Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom bi se povećao za 20% i dostigao 1,000 smrti na milion ljudi. 4 5 KORIŠĆENJE ŠUMA ALBANIJE ZA KLIMATSKE CILJEVE I OSTVARIVANJE PROFITA Više drveća znači više novca za Albaniju. Albanija je jedna od prvih zemalja koja hvata i skladišti ugljenik na erodiranom zemljištu. U njoj se sadi drveće i pomaže šumama da se regenerišu bez mešanja ljudi ili životinja. U skladu sa nedavno zaključenim programom Svetske banke za sadnju drveća, sada lokalne vlasti upravljaju nad 60% šuma u Albaniji. Svaka zajednica dobija preko $ 2,000 od uhvaćenog i uskladištenog ugljenika. Država prodaje jedinice smanjenih emisija — od ugljenika zarobljenog u drveću koje raste — čija se vrednost procenjuje na 11 miliona dolara BioCarbon fondu Svetske banke. ALBANIJA TRKA SA KLIMATSKIM PROMENAMA Smanjenje osetljivosti u sektoru poljoprivrede kroz prilagođavanje: Više nego bilo šta drugo, poljoprivreda predstavlja osnovu života stanovništva Albanije — pružajući dohodovnu osnovu za većinu stanovništva i služeći kao sistem zaštite od nezaposlenosti. Sve se to dovodi u pitanje sa promenom klime. Adaptacija je od ključnog značaja za budućnost, uključujući: korišćenje pošumljavanja i barijera za zaštitu obradivog zemljišta od erozije tla; uvođenje sistema navodnjavanja kap po kap i modernizacija postojećih sistema; sadnja domaćih kultura koje bi bile otporne na promene klime; poboljšanje upravljanja poljima i zemljištem, uključujući minimalno obrađivanje i konturnu biljnu proizvodnju u pravcu padina. Fokusiranje na ekološke usluge: Nedavno odobreni projekat za ekološke usluge — kao što su skupljanje i skladištenje ugljenika, zaštita slivova, snabdevanje vodom za proizvodnju električne energije, navodnjavanje, piće i sanitarne potrebe — će pružiti podršku održivim praksama upravljanja zemljištem u ruralnim višim područjima koja su sklona eroziji i pomoći da se ojača otpornost (i prihoda i životnog standarda) u zajednicama u tim područjima. 6 ALBANIJA | 7 BOSNA I HERCEGOVINA JAČANJE OTPORNOSTI NA KLIMATSKE PROMENE I PRILAGOĐAVANJE INFRASTRUKTURE Projekat razvoja navodnjavanja: Jedna petina radne snage Bosne i Hercegovine je zaposlena u poljoprivredi. Cilj projekta je poboljšanje učinka sistema za navodnjavanje i podrška poljoprivrednicima. On se fokusira na investicije visokog prioriteta sa ciljem rehabilitacije i modernizacije sistema za navodnjavanje. Kao najveća investicija do sada u ovoj zemlji, kada je u pitanju navodnjavanje, on će podržati napore za usklađivanje sa politikom Evropske unije u oblasti navodnjavanja i baviće se pitanjima koja se odnose na promenljivost klime. Zaštita od poplava: Sve češće ekstremne kiše i poplave uzrokovane klimatskim promenama predstavljaju rizik i za poljoprivredu i egzistenciju PROJEKAT ZA HITAN OPORAVAK OD POPLAVA ljudi. U maju 2014. godine, najgora poplava ikada zabeležena u istoriji te zemlje napravila je štete Kao odgovor na poplave iz maja 2014. godine u Bosni i i prouzrokovala gubitke procenjenjene na 15% Hercegovini, Grupa Svetska banka pokrenula je projekat hitnog nacionalnog dohotka. Ona je takođe uništila živote i oporavka od poplava vredan 100 miliona dolara. Projekat se odnosi egzistenciju ljudi. Reke su se izlile, planine su erodirale, na zadovoljavanje kritičnih potreba i obnovu funkcionalnosti i katastrofa je pogodila zemlju. Poplave su opustošile infrastrukture neophodne za javne službe i ekonomski oporavak gradove i potopile tek uzorane oranice. Klizišta su — kao što su razvoj poljoprivrede, energetika, saobraćaj, uništila puteve i drugu vitalnu infrastrukturu. Ljudi vodosnabdevanje i kanalizacija. Ali je podjednako važno što će, su pobegli iz svojih domova, u potrazi za suvim uz projekcije sve većih poplava usled klimatskih promena, projekat zemljištem i utočištem. To je prikaz onoga što dolazi. pružiti tehničku pomoć i jačanje kapaciteta kako bi pomogao u izgradnji otpornosti na elementarne nepogode. 8 BOSNA I HERCEGOVINA | 9 KOSOVO: PROJEKAT ZA ENERGETSKU EFIKASNOST I OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE (KEEREP) Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije mogu da pomognu da se ublaže projektovani energetski manjkovi na Kosovu, uz istovremeno povećanje energetske bezbednosti Kosova i održivosti životne sredine. Projekat KEEREP se fokusira na energetsku efikasnost, investicije u obnovljive izvore energije u javnim zgradama, kao i na podršku u oblasti politike i regulatornog okvira za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Ovo je u skladu sa vladinim Akcionim planovima za nacionalnu KOSOVO energetsku efikasnost i izvore obnovljive energije, u kojima se poziva na kumulativnu uštedu energije od 9% do 2018. godine i postavlja cilj od 25% energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. USKLAĐIVANJE RASTUĆIH ENERGETSKIH POTREBA SA AKTIVNOSTIMA U VEZI SA KLIMATSKIM PROMENAMA Nacionalna ekološka procena (CEA): Kosovska CEA je analitički alat Svetske banke koji se koristi za integrisanje pitanja životne sredine u strategije, programe i projekte razvojne pomoći. To je dragoceno sredstvo za rešavanje pitanja klimatskih promena. Ekološki prioriteti zemlje za narednih pet godina su usklađivanje zakonodavstva Kosova u oblasti životne sredine sa zakonodavstvom EU u ovoj oblasti. To će značiti uključivanje ekoloških zakona i metodologija u sve sektore; i uspostavljanje i širenje institucija za sprovođenje politike zaštite životne sredine. CEA podržava plan vlade da se fokusira na, između ostalog, praćenje velikih industrijskih zagađivača i žarišta; poboljšanje pristupa čistoj vodi; kreiranje programa za reciklažu otpadnih voda i čvrstog otpada; i primenu energetski efikasnih koncepata u privrednim sektorima. Uključivanje energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u budućnost Kosova: U ovom trenutku, elektroenergetski sistem Kosova ne može da zadovolji potražnju koja je potrebna za pokretanje ekonomskog rasta zemlje. Proizvodnja električne energije se oslanja na dve stare, nepouzdane elektrane na lignit, od kojih jedna treba da prestane sa radom u 2017. godini. Ovo, zajedno sa neodrživim grejanjem objekata, uglavnom neregulisane struje bez upravljanja, dobijene iz ogrevnog drveta i lignita, nije ni ekonomski ni ekološki održivo. 10 KOSOVO | 11 MAPA PUTA KA ZELENOM RASTU U Nacionalnoj proceni zelenog rasta zauzet je praktičan pristup utvrđivanju konkretnih izazova i mogućnosti sa kojima se BJR Makedonija suočava u izgradnji svoje budućnosti zasnovane na zelenom rastu i predstavljeni su u obliku koji je koristan za donosioce odluka. Izveštaj se bavi ublažavanjem, prilagođavanjem i pitanjem održivosti resursa koje predstavlja najneposredniji izazov, odnosno čistim vazduhom. U izveštaju se rezimira analitički rad preduzet u sektorima i u vezi sa pitanjima koja su odabrana kao pitanja od ključnog značaja za definisanje i razumevanje puta zemlje u pravcu zelenog rasta, sa naglaskom na klimatskoj politici. BJR MAKEDONIJA PRIPREMA ZA “ZELENU” BUDUĆNOST Smanjenje osetljivosti poljoprivrednog sistema BJR Makedonije na klimatske promene: U publikaciji Smanjite grejanje ističe se da su u BJR Makedoniji klimatske promene neposredna i suštinska pretnja jer je poljoprivreda jedan od sektora koji je najviše osetljiv na klimu i egzistencija ruralnih zajednica je u opasnosti. U izveštaju se navodi da mora postojati jasan plan za usklađivanje agrarne politike sa klimatskim promenama, razvijanje sposobnosti ključnih poljoprivrednih institucija, i neophodno investiranje u infrastrukturu, usluge podrške i poboljšanja na poljoprivrednim gazdinstvima. Ostvarivanje zelenog rasta u BJR Makedoniji: Program analitičke i savetodavne podrške u oblasti zelenog rasta i klimatskih promena je pokrenut 2011. godine, uz finansijsku podršku Svetske banke i vlada Norveške i Švedske. 12 BJR MAKEDONIJA | 13 CRNA GORA: POBOLJŠANJE UČINKA U OBLASTI ENERGETSKE EFIKASNOSTI MEEP ulaže u retrofite za uštedu energije u oko 28 škola i bolnica. On vrši izolaciju krovova i objekata i poboljšava sisteme grejanja, podstanice i mreže. Objekti su izabrani za retrofite na osnovu njihovog potencijala za uštede energije, geografske distribucije, broj korisnika, i socijalnog i demografskog uticaja. Do danas, osam škola, studentski dom i šest bolnica su retrofitovani. Uštede energije za grejanje se kreću u opsegu između 30 i 60%. CRNA GORA FOKUSIRANJE NA ZELENI I PRILAGODLJIV RAST Projekat za upravljanje industrijskim otpadom i njegovo čišćenje pomoći će u zaštiti prirodnih resursa Crne Gore i smanjiti rizike po javno zdravlje od izloženosti odabranim lokacijama za odlaganje industrijskog otpada koje imaju značajan uticaj na životnu sredinu. Sanacija lokacije za odlaganje industrijskog otpada i održivo upravljanje otpadom su ključni i osnovni principi budućeg ekonomskog rasta u sektoru turizma Crne Gore. Partnerstvo između Vlade Crne Gore i Svetske banke na ovom projektu pomoći će Crnoj Gori da reši neke od najkritičnijih ekoloških žarišta u zemlji. Petogodišnji projekat vredan 50 miliona dolara, pokrenut je u novembru 2014. godine. Projekat za unapređenje energetske efikasnosti: Studijama koje su sporvedene sredinom 2000-tih utvrđeno je da je potrošnja energije u Crnoj Gori veoma visoka, a svest o načinima da se postigne energetska efikasnost niska u poređenju sa trendovima i praksom u zemljama Evropske unije. Vlada je sačinila plan energetske efikasnosti Crne Gore (MEEP) za period 2008-12. godina, kao podršku razvoju programa energetske efikasnosti u svim sektorima privrede. Kao dopuna tome, Ministarstvo prosvete i Ministarstvo zdravlja su pokrenuli programe za poboljšanje energetske efikasnosti u javnim objektima, odnosno školama i bolnicama. 14 CRNA GORA | 15 SRBIJA: PROJEKAT ZA HITAN OPORAVAK OD POPLAVA Projekat hitnog oporavka od poplava vredan 300 miliona dolara pruža podršku zemlji u zadovoljavanju kritičnih potreba u energetskom i poljoprivrednom sektoru, popravci oštećene infrastrukture za zaštitu od poplava i pomaže Srbiji da bolje reaguje na elementarne nepogode. Konkretno, projektom se pomoglo da se premostiti jaz u finansiranju nabavke energenata kako bi se obezbedilo snabdevanje strujom tokom zime 2014. godine. Njime će se oporaviti i ojačati kritična infrastruktura energetskog sektora, kao i finansirati investicije u energetsku efikasnost. U sektoru SRBIJA poljoprivrede, projekat će obezbediti sigurnost prihoda poljoprivrednicima u područjima pogođenim poplavama, koja im je potrebna da bi ulagali u svoja imanja. Projekat će takođe pomoći u poboljšanju otpornosti na katastrofe kroz popravke kritične infrastrukture za sprečavanje poplava. ZAŠTITA OD POPLAVA, NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE Projekat unapređenja sistema navodnjavanja i odvodnjavanja: Nakon decenije smanjivanja budžeta za održavanje Sistema tokom 1990-ih, infrastruktura za zaštitu od poplava i odvodnjavanje u Srbiji je pogoršana. Ovim nedavno završenim projektom podržana je prioritetna sanacija infrastrukture za odvodnjavanje i navodnjavanje. Projekat je pomogao da se smanji rizik šteta od poplava koje bi one nanele ljudima, zemljištu, usevima, imovini i infrastrukturi, a takođe je pomogao da se unapredi upravljanje vodnim resursima u Srbiji. Ukupno je sanirano 45 sistema za zaštitu od poplava i odvodnjavanje, a preko 440.000 hektara zemljišta širom zemlje zaštićeno je od poplava, pružajući veći nivo zaštite za preko milion ljudi. Osnovano je više od 20 udruženja korisnika voda, a dva sistema za navodnjavanje su rehabilitovana. Zaštita od poplava: Nezabeležene padavine u maju 2014. godine izazvale su katastrofalne poplave u Srbiji, kao i u drugim zemljama Zapadnog Balkana. Jaka kiša dovela je do naglog porasta nivoa vode u osam glavnih reka u zemlji. Bujične poplave uništile su kuće, mostove i delove puteva. U ovoj elementarnoj nepogodi bilo je poginulih, ljudi su bili primorani na masovne evakuacije iz domova u oblastima pogođenim poplavama, a hiljade domaćinstava ostala su bez struje. To je bio znak onoga što nas čeka sa klimatskim promenama. 16 SRBIJA | 17 “Naš odgovor na izazov klimatskih promena definisaće ono što će naša generacija ostaviti kao nasleđe generacijama koje dolaze. Ulozi nikada nisu bili viši.” Dr Džim Jong Kim, predsednik, Grupa Svetska banka