Dokument Svjetske banke SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU IzvjeÅ¡taj br. 64428-BH MEÄ?UNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ MEÄ?UNARODNA RAZVOJNA ASOCIJACIJA I MEÄ?UNARODNA FINANCIJSKA KORPORACIJA STRATEGIJA PARTNERSTVA SA ZEMLJOM ZA BOSNU I HERCEGOVINU ZA PERIOD FG12 – FG15 30. avgust 2011. godine Jedinica za zemlje jugoistoÄ?ne Evrope Evropa i centralna Azija Evropa i centralna Azija MeÄ‘unarodna financijska korporacija Ovaj dokument se daje na uvid javnosti prije razmatranja na Odboru. To ne povlaÄ?i unaprijed pretpostavljeni ishod. Dokument može da bude ažuriran nakon razmatranja na Odboru, a ažurirani dokument će biti dostupan javnosti u skladu sa Politikom Banke o pristupu informacijama.     EKVIVALENTI VALUTA (Kurs efektivan na dan 30. juni 2011. godine) Jedinica valute = Konvertibilna BH marka (BAM) 1,00 BAM = 0,74 USD 1,00 SDR = 1,59 USD FISKALNA GODINA VLADE 1. januar – 31. decembar SKRAĆENICE I AKRONIMI AAA AnalitiÄ?ke i savjetodavne aktivnosti APL Programski zajam za prilagoÄ‘avanje BEEPS Anketa poslovnog ambijenta i uÄ?inka preduzeća BERIS Projekt reforme poslovnog ambijenta i institucionalnog jaÄ?anja CEFTA Sporazum o slobodnoj trgovini u Srednjoj Evropi CPS Strategija partnerstva sa zemljom CPS PR IzvjeÅ¡taj o napretku Strategije partnerstva sa zemljom DPO Operacija za razvojnu politiku EC Evropska komisija ECA Regija Evrope i centralne Azije ECSEE Energetska zajednica JugoistoÄ?ne Evrope EFTA Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu EIB Evropska investiciona banka ESW Ekonomske i sektorske aktivnosti EU Evropska unija FDI Direktne strane investicije FG Fiskalna godina GDP Bruto domaći proizvod GEF Globalni fond za okoliÅ¡ HBS Anketa o potroÅ¡nji domaćinstava HEI Visoko-obrazovna institucija HIF Zavod za zdravstveno osiguranje IBRD MeÄ‘unarodna banka za obnovu i razvoj IFC MeÄ‘unarodna financijska korporacija IMF MeÄ‘unarodni monetarni fond LSMS Anketa mjerenja životnog standarda MIGA Multilateralna agencija za garanciju investicija       OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj PIU Jedinica za implementaciju projekata PPB Biro za javne nabavke QA Osiguranje kvaliteta SAA Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju SBA Stand-by aranžman SEE JugoistoÄ?na Evropa SME Malo i srednje veliko preduzeće SPIL Investicioni zajam za socijalnu politiku TA TehniÄ?ka pomoć TBD Biće utvrÄ‘eno naknadno TF Trust fond UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija y-o-y U odnosu na isti period prethodne godine Svjetska banka IFC Potpredsjednik Philippe Le Houerou Dimitris Tsitsiragos Direktor/ica za zemlju Jane Armitage Snežana Stoiljković VoÄ‘e projektnog tima Marco Mantovanelli Gjergj Konda Anthony Gaeta Selma Rasavac Goran Tinjić     SADRŽAJ IZVRÅ NI REZIME ...................................................................................................................................... I  I. KONTEKST ZEMLJE ........................................................................................................................... 1  A.  PolitiÄ?ki kontekst ............................................................................................................................. 1  B.   Ekonomski kontekst ......................................................................................................................... 2  C.   Kontekst socijalnog razvoja ............................................................................................................. 5  II. SKORAÅ NJA EKONOMSKA DEÅ AVANJA, IZGLEDI I RIZICI .................................................. 5  III. RAZVOJNI IZAZOVI BOSNE I HERCEGOVINE ......................................................................... 8  A.   Održati rast i unaprijediti konkurentnost ......................................................................................... 9  B.   UnapreÄ‘enje pružanja javnih usluga i ostvarivanje inkluzivnijeg rasta ......................................... 15  C.   Održivo koriÅ¡tenje prirodnih resursa i klimatske promjene ........................................................... 19  III. ODGOVOR ZEMLJE NA IZAZOVE I PRIORITETE .................................................................. 21  IV. STRATEGIJA GRUPE SVJETSKE BANKE .................................................................................. 22  A.   SteÄ?ena iskustva i nauÄ?ene lekcije ................................................................................................. 22  B.   Ciljevi, stubovi i oÄ?ekivani ishodi Strategije CPS ......................................................................... 26  TehniÄ?ka podrÅ¡ka za zapadni Balkan za nauku, istraživanja i razvoj / inovacije……….………..28 I: Konkurentnost ............................................................................................................................ 29  II: Inkluzija. ................................................................................................................................... 33  III: OkoliÅ¡na održivost ................................................................................................................... 33  C. Operativni principi i partnerstva .....................................................Error! Bookmark not defined. D.   Program financiranja Strategije CPS ............................................................................................. 38  VI. RIZICI .................................................................................................................................................. 41    Tabele Tabela 1: Nedavna ekonomska deÅ¡avanja i izgledi....................................................................................... 7  Tabela 2: Trendovi stope povlaÄ?enja (% nepovuÄ?enog salda) .................................................................... 22 Tabela 1: Nedavna ekonomska deÅ¡avanja i izgledi....................................................................................... 7  Tabela 2: Trendovi stope povlaÄ?enja (% nepovuÄ?enog salda) .................................................................... 22  Okviri Okvir 1: Nejednakosti meÄ‘u polovima u BH: Lekcije za podrÅ¡ku Banke– Registracija zemljiÅ¡ta............. 19  Okvir 2: PodrÅ¡ka Banke za politiÄ?ki osjetljive reforme socijalnih davanja: DPO serija ..Error! Bookmark not defined. Okvir 3: IFC - Obnovljiva energija u BH .................................................. Error! Bookmark not defined.  Okvir 4: UspjeÅ¡no partnerstvo – EC i Svjetska banka na zapadnom Balkanu……………………………Error! Bookmark not defined. Grafikoni Grafikon 1: Finansijska podrÅ¡ka Bosni i Hercegovini: ProsjeÄ?ne preuzete obaveze na godiÅ¡njem nivou: 2008-2011. godine ...........……………………………………………………………….………….…….24       Aneksi Aneks 1: Bosna i Hercegovina – Strategija partnerstva sa zemljom za FG12-FG15 ................................. 42  Aneks 2: IZVJEÅ TAJ O ZAVRÅ ETKU IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE CPS ZA FG08 – FG11 .... 50  Aneks 3: Aktivni i planirani trast fondovi u Bosni i Hercegovini .............................................................. 82  Aneks 4: Rodna ocjena ............................................................................................................................... 84  Aneks 5: Napredak ka ostvarivanju Milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG) ........................................... 87  Standardni aneksi strategije CPS Aneks A2: Bosna i Hercegovina, brzi pregled ............................................................................................ 82  Aneks B2: Izabrani indikatori uÄ?inka i upravljanja za portfelj Svjetske banke .......................................... 85  Aneks B3: Program IFC-a i MIGA-e .......................................................................................................... 86  Aneks B3: Indikativni program pozajmljivanja IBRD/IDA/GEF po FG ................................................... 86  Aneks B3: Indikativni program pozajmljivanja IBRD/IDA/GEF po FG ................................................... 87  Aneks B4: Sažeti pregled usluga koje se ne odnose na pozajmljivanje ...................................................... 88  Aneks B5: Indikatori siromaÅ¡tva i socijalnog sektora................................................................................. 89      Aneks B6: Bosna i Hercegovina – KljuÄ?ni ekonomski indikatori .............................................................. 89  Aneks B6: Bosna i Hercegovina – KljuÄ?ni ekonomski indikatori .............................................................. 90      Aneks B7: KljuÄ?ni indikatori izloženosti .................................................................................................... 91  Aneks B7: KljuÄ?ni indikatori izloženosti .................................................................................................... 92  Aneks B8: Portfelj operacija (IBRD/IDA).................................................................................................. 93      Aneks B9: Portfelj operacija (IFC) ............................................................................................................. 93  Aneks B9: Portfelj operacija (IFC) ............................................................................................................. 94        IZVRÅ NI REZIME i. Bosna i Hercegovina (BH) je ostvarila znaÄ?ajan napredak otkako je 1995. godine Dejtonski mirovni sporazum pomogao okonÄ?anju najkrvavijeg rata na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Å to je joÅ¡ znaÄ?ajnije, graÄ‘ani i vlasti BH su obnovili mir. Uprkos intenzivnoj politiÄ?koj debati i etniÄ?kim podjelama koje su joÅ¡ uvijek prisutne, u javnosti ne postoji spremnost na povratak nasilju. BH je potencijalna zemlja kandidat za prikljuÄ?enje Evropskoj uniji (EU) i kreće se, iako nepostojano, u pravcu usklaÄ‘ivanja sa zahtjevima acquis-a EU. Vlasti su takoÄ‘e zabilježile znaÄ?ajan napredak u ekonomskom upravljanju. IzmeÄ‘u 1998. i 2008. godine, BDP po stanovniku se gotovo uÄ?etvorostruÄ?io, a siromaÅ¡tvo je smanjeno sa gotovo 20 na oko 14 procenata. Možda je najimpresivnije to Å¡to su deceniju i po nakon okonÄ?anja borbi, graÄ‘ani BH uspjeli sve ovo postići unutar potpuno decentralizirane i izuzetno složene politiÄ?ke i institucionalne strukture, koja otežava donoÅ¡enje odluka. ii. I dalje su prisutni kritiÄ?ni razvojni izazovi. Najprije, zemlja se suoÄ?ava s novim modelom rasta zavisnog od izvoza, u periodu sporog rasta i rastuće finansijske nestabilnosti u Evropi, dok istovremeno njeni susjedi provode sliÄ?ne strategije. BH mora postati konkurentnija. To će zahtijevati dogradnju fiziÄ?ke infrastrukture, poslovnog okruženja i ljudskog kapitala. TakoÄ‘e će zahtijevati veći stepen koherentnosti unutar izuzetno decentraliziranog administrativnog sistema zemlje, da bi se stvorio istinski „jedinstven ekonomski prostor“ unutar BH. Drugo, moraće se uraditi viÅ¡e da bi se zavrÅ¡ila reforma politika socijalnih davanja koje su najvećim dijelom „zasnovane na pravima“ i koje odvlaÄ?e podrÅ¡ku od onih koji su stvarno siromaÅ¡ni i dovode do slabljenja efikasnosti tržiÅ¡ta rada. Treće, BH ima bogatstvo prirodnih resursa i jedna je od bioloÅ¡ki najraznovrsnijih zemalja Evrope; meÄ‘utim, njena prirodna blaga će se morati koristiti na održiv naÄ?in. Kao Å¡to je sluÄ?aj Å¡irom jugoistoÄ?ne Evrope, klimatske promjene predstavljaju prijetnju ne samo za njene prirodne ljepote, već i za kljuÄ?ne izvore rasta, ako Å¡to su poljoprivreda, Å¡umarstvo i hidro energija. iii. ObraÄ?un sa tim izazovima će zahtijevati prevazilaženje tekuće politiÄ?ke pat pozicije, koja potkopava koordinaciju u kljuÄ?nim sektorima i predstavlja prijetnju po reformski proces. Vladina koalicija na državnom (tj. centralnom) nivou joÅ¡ uvijek nije usaglaÅ¡ena, gotovo godinu dana od održavanja opÅ¡tih izbora u oktobru 2010. godine. Ipak, tim Svjetske banke je u toku sveobuhvatnog angažmana sa svakim od entiteta i sa državnim nivoom potvrdio da su vlasti na svim nivoima vlade saglasne u vezi sa pomenutim izazovima, kao i predloženim rjeÅ¡enjima. Å taviÅ¡e, tokom posljednje tri godine državna i entitetske vlade provode zajedniÄ?ki pripremljenu razvojnu strategiju usmjerenu na makroekonomsku stabilnost i ekonomski rast, zapoÅ¡ljavanje i socijalnu koheziju, te održivi razvoj. U svim tim stubovima eksplicitno je ukljuÄ?en sveprožimajući cilj prikljuÄ?enja EU, koji je identifikovan kao vodeći princip strategije. iv. Cilj Grupacije Svjetske banke u strategiji CPS za period FG12 – FG15 je da pruži podrÅ¡ku BH kroz usluge prenoÅ¡enja znanja i usmjereno finansiranje, koordinaciju sa evropskim finansijskim institucijama, te kroz sve Å¡ire partnerstvo sa EU, Å¡to ukljuÄ?uje i sufinansiranje EU u operacijama koje finansira Svjetska banka. ï‚· Konkurentnost: Intervencije u prvom dijelu perioda obuhvaćenog strategijom CPS bi ukljuÄ?ile nastavak serije operacija za razvojne politike (DPO) za podrÅ¡ku makroekonomskoj stabilnosti, ukljuÄ?ujući i reformu javnih rashoda i investicije u navodnjavanje, zemljiÅ¡nu registraciju i regionalni transport, te podsticanje pristupa kapitalu za SME. Uz to, IFC će nastaviti da obezbjeÄ‘uje podrÅ¡ku preko svojih savjetniÄ?kih usluga u oblastima regulatorne resorne i regulatornog pojednostavljivanja, kao i radom na politikama investiranja. ï‚· Socijalna inkluzija: U okviru postojećeg portfelja će se nastaviti pružati podrÅ¡ka za unapreÄ‘enje životnog standarda; ukljuÄ?ujući proÅ¡irenje dostupnosti primarne zdravstvene zaÅ¡tite putem porodiÄ?ne medicine, kao i osnovnih javnih usluga; uz tekuće i nove intervencije, ukljuÄ?ujući seriju DPO, koje će i   pomoći reformi programa socijalne pomoći u pravcu usmjeravanja naknada na istinski siromaÅ¡ne i jaÄ?anja penzijskog sistema. ï‚· OkoliÅ¡na održivost: BH je osjetljiva na uticaje klimatskih promjena. Banka pruža podrÅ¡ku za osiguranje održivog koriÅ¡tenja prirodnih resursa, poput vode i Å¡uma, kojima je BH izuzetno bogata, te za pripreme za rastući rizik od poplava i suÅ¡a. v. PodrÅ¡ku Grupe Svjetske banke će voditi Ä?etiri principa angažmana. • Selektivnost: OgraniÄ?eno finansiranje i budžet uslovljavaće raspodjelu sredstava Svjetske banke. Ova strategija CPS će biti obilježena znaÄ?ajnom konsolidacijom portfelja, Ä?ime će se osloboditi sredstva za ciljane, pravovremene analitiÄ?ke proizvode. Bez obzira na to, uz manji broj projekata koje finansira Svjetska banka u procesu implementacije, osoblje će biti u mogućnosti da odgovori na rastuću potražnju za implementacijom operacija sufinansiranih izvana (uglavnom iz fondova EU). • Fleksibilnost: OdreÄ‘eni broj projekata iz prethodne strategije CPS koji su bili odloženi zauzeće najveći dio novog finansiranja u toku prvih godina perioda obuhvaćenog novom strategijom CPS. Izbor intervencija za kasnije godine biće odreÄ‘en u okviru ranog pregleda napredovanja implementacije strategije CPS, kako reformski prioriteti za novoizabrane vlasti budu evoluirali, te u zavisnosti od uÄ?enika tekućih programa i dostupnosti finansiranja. • Rezultati: Bez obzira na to Å¡to okruženje u BH predstavlja izazov, grupacija Svjetske banke postiže znaÄ?ajne rezultate, sa efikasnim isplatama u okviru portfelja koji ispunjava jasno odreÄ‘ene razvojne ciljeve. Ova strategija CPS je razvijena sa ciljem konsolidacije tih rezultata i njihove daljnje nadgradnje. • Partnerstvo: Gotovo kompletna pomoć će biti dizajnirana da podrži Ä?lanstvo BH u EU; a Banka će nastaviti da Å¡iri inovativno partnerstvo s EU i drugim evropskim financijskim institucijama, koje su prisutne na Zapadnom Balkanu, da bi privukla vanjsku podrÅ¡ku i integrisala programe. vi. Strategija CPS je u skladu sa regionalnom strategijom Grupacije Svjetske banke za regiju Evrope i centralne Azije (ECA). StrateÅ¡ki stubovi Strategije ECA su: (i) Produbljivanje reformi za unapreÄ‘enje konkurentnosti; (ii) Reforme socijalnog sektora u cilju inkluzivnog rasta; i (iii) Klimatske aktivnosti za održiv razvoj. To je prikladno, obzirom da su izazovi za ECA-u u cjelini sliÄ?ni onima za BH. Nije izgledno da će se pokretaÄ?i ekonomskog rasta iz pred-kriznog perioda brzo vratiti. Fiskalni pritisci i povećanje stepena siromaÅ¡tva su naglasili znaÄ?aj efikasne socijalne potroÅ¡nje. A, iako su klimatske prijetnje razliÄ?ite u razliÄ?itim dijelovima regiona ECA, BH i jugoistoÄ?na Evropa su generalno veoma osjetljive na klimatske promjene. vii. Financiranje Svjetske banke će i dalje biti ograniÄ?eno. OÄ?ekuje se da će krediti IDA-e iznositi približno 148 miliona USD, Å¡to ukljuÄ?uje i regionalne resurse IDA-e, te da će biti dodijeljeni za pet ili Å¡est investicionih operacija. Trast fondovi – posebno oni koje finansira EU – nadopunjavaće i proÅ¡irivati obuhvat operacija Grupacije Svjetske banke. viii. Financiranje IBRD-a tokom perioda obuhvaćenog strategijom CPS će se fokusirati na reformu politika. Za sada će sredstva IBRD-a biti ograniÄ?ena na pozajmljivanje za razvojnu politiku, kao poticaj za provoÄ‘enje reformi pokrenutih tokom implementacije prethodne strategije CPS. Uz pretpostavku da će okvir markoekonomske politike biti adekvatan, sadaÅ¡nji indikativni plan je da se pripremi drugu u seriji operacija DPO (100 miliona USD), Ä?iji bi cilj bio konsolidacija reformi u sistemu socijalnih davanja u BH i unapreÄ‘enje reformi plaća u javnom sektoru i penzija. Prezentacija ove operacije Odboru je okvirno planirana za drugu polovinu FG12. Dodatno pozajmljivanje IBRD-a za podrÅ¡ku trećoj operaciji DPO će zavisiti od zadovoljavajućeg uÄ?inka zemlje, zahtjeva drugih zajmoprimaca IBRD-a, te kapaciteta IBRD-a za pozajmljivanje. ii   ix. IFC oÄ?ekuje povećanje financiranja privatnog sektora do nivoa od 80 – 100 miliona USD. To će finansiranje pružiti podrÅ¡ku za konkurentnost i održivi razvoj, putem planiranih aktivnosti – direktnog finansiranja i savjetodavnih usluga - u finansijskom sektoru, agro-biznisu i energetskom sektoru. IFC takoÄ‘e planira savjetodavne usluge za promovisanje partnerstava javnog i privatnog sektora u infrastrukturnim uslugama i pružanje podrÅ¡ke za unapreÄ‘enje poslovnog ambijenta u zemlji. x. Strategija CPS je podložna dvima osnovnim rizicima. Prvi je nastavak politiÄ?kih podjela; to bi potkopalo osnovne ekonomske reforme, usporilo proces pridruživanja EU i omelo seriju programskih operacija DPO Svjetske banke. Drugo, produžena nepostojanost i spor rast u Evrozoni mogli bi usporiti oporavak BH i oslabiti napore na implementaciji aktivnosti koje podržava Svjetska banka, te potkopati konkurentnost. iii   I. KONTEKST ZEMLJE A. PolitiÄ?ki kontekst 1. BH je zabilježila solidna ekonomska i socijalna postignuća. Do toga je doÅ¡lo uprkos izuzetno složenom institucionalnom i politiÄ?kom sistemu definiranom Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine. Glavna postignuća ukljuÄ?uju viÅ¡e od 15 godina mira i stabilnosti; oporavak demokratskih procesa; ogromne napore na rekonstrukciji, prelazak sa socijalistiÄ?ke na tržiÅ¡nu ekonomiju; solidan ekonomski rast; unapreÄ‘enje životnog standarda; napredak na ostvarivanju MDG-ova; te znaÄ?ajno smanjenje siromaÅ¡tva. 2. Ipak, pred zemljom se postavlja fundamentalno pitanje o tome da li je njen izuzetno složeni politiÄ?ki sistem adekvatan za suoÄ?avanje s razvojnim izazovima koji se javljaju, ukljuÄ?ujući i pridruživanje EU. Nakon uspjeÅ¡nog perioda rekonstrukcije, BH ostaje zaglavljena u politiÄ?koj i etniÄ?koj pat-poziciji. Ustavni okvir na kojem je zemlja uspostavljena – Dejtonski sporazum –doveo je do okonÄ?anja sukoba cementiranjem posljeratne BH s dvije entitetske vlade – Federacije Bosne i Hercegovine (FBH), koju Ä?ine dominantno BoÅ¡njaci (uglavnom muslimani) i manjina etniÄ?kih Hrvata (uglavnom rimo-katolici), te Republike Srpske (RS), koju naseljavaju dominantno etniÄ?ki Srbi (uglavnom pravoslavni hrišćani). TakoÄ‘e postoji i centralna administracija – tj. „državni“ nivo – na Ä?ijem je Ä?elu rotirajuće predsjedniÅ¡tvo, ali ona ima vrlo malo ovlasti. Takav okvir je omogućavao svakom entitetu da poduzima znaÄ?ajne mjere, ponekad paralelno, ali generalno nezavisno jedan od drugog. Kontinuirana efektivnost ovog modela postaje upitna. U IzvjeÅ¡taju o napretku BH po politiÄ?kim i ekonomskim kriterijima za Ä?lanstvo u EU, iz novembra 2010. godine, Evropska komisija (EC) navela je da je institucionalna struktura BH neefikasna, s pravilima koja „kompliciraju donoÅ¡enje odluka, odgaÄ‘aju reforme i smanjuju kapacitet zemlje da ostvari napredak u pravcu EU“.1 3. BH je i dalje pod odreÄ‘enim vidom meÄ‘unarodnog nadzora, kojeg obavlja Visoki predstavnik / Specijalni predstavnik EU, kojem podrÅ¡ku pruža Ured visokog predstavnika (OHR). Visoki predstavnik / Specijalni predstavnik EU ima velike zakonodavne i izvrÅ¡ne ovlasti (poznate kao „bonske ovlasti“) u nadgledanju implementacije Dejtonskog sporazuma. Bez obzira na opÅ¡tu saglasnost u meÄ‘unarodnoj zajednici vezano za prelazak sa modela OHR-a na model zasnovan na Specijalnom predstavniku EU, napredak u pravcu kriterija za tu tranziciju je bio ograniÄ?en. Nejasan tajming prelaska dovodi do dodatno stepena neizvjesnosti u okruženju upravljanja u BH. U isto vrijeme, bezbjednosna situacija na terenu i dalje je stabilna. 4. PolitiÄ?ke tenzije stavljaju ustavna pitanja u prvi plan. KljuÄ?ni faktor je neuspjeh glavnih politiÄ?kih predstavnika da postignu konsenzus o tome kako bi trebalo da se urede politiÄ?ke ovlasti, pa Ä?ak i administrativne nadležnosti, da bi se osigurao kontinuirani napredak u pravcu EU i da bi se stvorili uslovi za održiv ekonomski razvoj zemlje. BoÅ¡njaÄ?ke voÄ‘e generalno teže jaÄ?oj centralnoj vladi, dok se predstavnici RS generalno odupiru svakom povećanju ovlasti države i koriste argument da Dejton daje ovlasti entitetima. Lidere najvećih hrvatskih stranaka brine nivo njihove autonomije, obzirom da dijele FBH s BoÅ¡njacima, koji su većina. Iako je Dejton predvidio proces pregovaranja izmeÄ‘u entiteta u pravcu usaglaÅ¡avanja dodatnih nadležnosti državnog nivoa, razgovori o ustavu joÅ¡ uvijek nisu rezultirali nikakvim znaÄ?ajnijim preokretom, a stavovi glavnih stranaka se ne približavaju. Kako navodi IzvjeÅ¡taj EC o napretku iz 2010. godine, napori na ustavnim reformama nisu poluÄ?ili „nikakve opipljive rezultate“.2                                                              1 IzvjeÅ¡taj o napretku Bosne i Hercegovine iz 2010. godine (SEC) 2010, 1331, str. 6. 2 IzvjeÅ¡taj o napretku Bosne i Hercegovine iz 2010. godine (SEC) 2010, 1331, str. 5. Nikakve izmjene Ustava nisu uvedene Ä?ak ni nakon Å¡to je Evropski sud za ljudska prava u decembru 2009. godine izdao pravno obavezujuću presudu (u sluÄ?aju Sejdić- 1   5. TroÅ¡kovi produženih i produbljenih neefikasnosti se povećavaju. Prvo, iako su odnosne vlade radile koordinirano na izradi razvojne strategije zemlje3, u BH joÅ¡ uvijek nedostaju koherentne sektorske politike za cijelu zemlju u tako strateÅ¡kim oblastima, kao Å¡to su energetika, poljoprivreda, obrazovanje i transport. Implikacije toga su znaÄ?ajne, ne samo zbog svog efekta odvraćanja stranih investicija, već i zbog svog efekta na usporavanje napretka u pravcu pridruživanja EU, Å¡to i dalje predstavlja kljuÄ?ni cilj oba entiteta, veoma popularan u javnosti. Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s EU 2008. godine, put BH u pravcu pridruživanja EU je u zastoju. U posljednjem IzvjeÅ¡taju EC o napretku navedeno je da je „zajedniÄ?ka vizija pravca kojim zemlja treba ići i dalje neophodna za neometan rad institucija, stvaranje funkcionalnijih i efikasnijih državnih struktura i govor 'jednim glasom' o EU i meÄ‘unarodnim pitanjima“4. Ulozi su jasni. BH rizikuje zaostajanje iza susjeda na putu ka Ä?lanstvu u EU. 6. Fragmentirano upravljanje takoÄ‘e ima implikacije i po podrÅ¡ku Svjetske banke. Imajući u vidu decentralizovanu strukturu upravljanja u BH, najveći dio pozajmljivanja Svjetske banke implementira se na nivou entiteta. U proÅ¡losti su sredstva raspodjeljivana sa državnog nivoa na entitete na osnovu formule koja je ukljuÄ?ivala kombinaciju faktora koji su predstavljali BDP, broj stanovnika, te oÅ¡tećenja izazvana ratom. U toku implementacije prethodne strategije CPS, Svjetska banka i vlasti su poÄ?ele da se kreću ka sistemu zasnovanom na potražnji i kapacitetu za implementaciju konkretnih projekata. Uz to, Svjetska banka je poÅ¡tovala princip da njeno finansiranje ne smije da potkopa razvoj jedinstvenog ekonomskog prostora unutar BH, kao ni napredovanje ka prikljuÄ?enju EU. Mogućnost raspodjeljivanja finansiranja na entitete na osnovu uÄ?inka u implementaciji takoÄ‘e je razmatrana, ali okruženje u BH nije omogućilo napredovanje u toj oblasti. Nedavna dogaÄ‘anja 7. PolitiÄ?ka situacija je na mrtvoj taÄ?ki. Izbori održani u oktobru 2010. godine su u mnogo Ä?emu bili obećavajući za BH. Zabilježen je do sada najveći odaziv biraÄ?a od 56 procenata. Jedna cijela generacija, koja se vrlo slabo ili nikako ne sjeća rata, glasala je po prvi put. GraÄ‘ansko druÅ¡tvo je imalo znaÄ?ajnu ulogu ne samo u glasanju, već i u otklonu kampanje, barem do odreÄ‘ene mjere, od etniÄ?kih politika koje su dominirale u BH u proÅ¡losti. MeÄ‘utim, gotovo godinu dana nakon izbora, koalicija za vlast na državnom nivou joÅ¡ uvijek nije formirana. RS je formirala svoju vladu u januaru 2011. godine. FBH je formirala vladu u martu 2011. godine, nakon izborne pobjede koalicije predvoÄ‘ene Socijal- demokratskom partijom. MeÄ‘utim i dalje stajanje na mrtvoj taÄ?ki u FBH, izmeÄ‘u politiÄ?kih stranaka koje tvrde da predstavljaju etniÄ?ke Hrvate, prijeti produbljivanjem etniÄ?kih politika i dovodi do odgaÄ‘anja postizanja sporazuma na državnom nivou. U septembru 2011. godine razgovori izmeÄ‘u svih relevantnih stranaka u pravcu formiranja koalicione vlade na državnom nivou nastavljaju se, ali tek treba da poluÄ?e rezultate. B. Ekonomski kontekst 8. BH je otvorena ekonomija sa znaÄ?ajnim izvoznim potencijalom i BDP-om po stanovniku od približno 6.500 BAM (4.500 USD) u 2010. godini. Oko 65 procenata dodatne vrijednosti se ostvaruje u uslužnim sektorima (maloprodaja, javna administracija i finansijske usluge, itd), dok je preostalih 35 procenata podijeljeno izmeÄ‘u proizvodnog sektora (industrija, graÄ‘evinarstvo i proizvodnja energije), s 25 procenata dodatne vrijednosti, i poljoprivrede, koja daje 10 procenata dodatne vrijednosti. U toku                                                                                                                                                                                                   Finci protiv BH), koja navodi da odredbe koje sprjeÄ?avaju graÄ‘ane koji se ne identifikuju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda da se kandiduju za Ä?lanove PredsjedniÅ¡tva ili Doma naroda Parlamentarne skupÅ¡tine, u suprotnosti sa opÅ¡tim principima Evropske Konvencije o zaÅ¡titi ljudskih prava i osnovnih sloboda. 3 Timovi iz oba entiteta i države su dali doprinos za izradu strategije, ali je ona do sada ostala u verziji Radnog materijala. 4 IzvjeÅ¡taj o napretku Bosne i Hercegovine iz 2010. godine (SEC) 2010, 1331, str. 5 2   petogodiÅ¡njeg perioda do 2008. godine, obim izvoza se povećao viÅ¡e nego trostruko. Osnovni izvozni artikli su bazni metali (aluminij, željezo i Ä?elik, na nivou od 18 procenata ukupnog izvoza); mineralna goriva, ulja i proizvodi (sa 10 procenata); maÅ¡ine i maÅ¡inski ureÄ‘aji (na nivou od 9 procenata); namjeÅ¡taj (8 procenata), te drugi drvni proizvodi (7 procenata). 2010. godine BH je izvozila oko 3,5 milijardi €, pri Ä?emu su njoj susjedne bivÅ¡e jugoslovenske republike – Srbija, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora – predstavljale tržiÅ¡ta za 40 procenata ukupnog izvoza, dok su NjemaÄ?ka, Italija i Austrija bile odrediÅ¡ta za joÅ¡ 35 procenata. UÄ?inak prije finansijske i ekonomske krize sa kraja prve decenije ovog vijeka 9. Prije krize, model rasta u BH, kao i u mnogim drugim zemljama regiona ECA, oslanjao se na strano finansiranje domaće potroÅ¡nje, koja je bila u procvatu. Održavanje ekonomskog rasta je uglavnom bilo voÄ‘eno povećanjem produktivnosti, koja se oslanjala na priliv privatnog kapitala. Druga strana ove medalje je bila da su zemlje u tranziciji stalno imale deficit tekućeg raÄ?una u platnom bilansu, tj. domaću potroÅ¡nju veću od ukupnih prihoda zemlje. U periodu od 2004. do 2008. godine, prosjeÄ?an rast BDP-a u BH je iznosio 5,5 procenata, dok je deficit tekućeg raÄ?una (CAD) u prosjeku iznosio 12,5 procenata BDP-a godiÅ¡nje. 10. OdreÄ‘en primjetan napredak na strukturalnim reformama je pomogao ostvarivanju uÄ?inka rasta u BH prije krize. ZavrÅ¡etak privatizacija u metalskoj i drvno-preraÄ‘ivaÄ?koj industriji je imao znaÄ?ajnu ulogu u rastu obima izvoza. Potpisivanje SAA je dovelo do dodatne liberalizacije trgovine s EU, otvorilo put za viÅ¡e sredstava EU i dalo jasnu mapu puta za reformu. Porezi na korporativni prihod i prihod pojedinaca su smanjeni i harmonizirani izmeÄ‘u entiteta. U cilju poboljÅ¡anja fiskalne održivosti, entitetske vlade su poduzele konkretne korake na poravnanju domaćih potraživanja iz ratnog perioda 1992-1995. godine. 11. Deficit tekućeg raÄ?una je finansiran mjeÅ¡avinom Deficit na tekućem raÄ?unu  direktnih stranih investicija (FDI), grantova i stranih (u procentima BDPâ€?a) Direktne strane investicije  kredita. FDI su u prosjeku iznosile 7 procenata BDP-a (u procentima BDPâ€?a)  Javni dug  godiÅ¡nje, pokrivajući prosjeÄ?no oko 44 procenta deficita (u % BDPâ€?a)  tekućeg raÄ?una izmeÄ‘u 2004. i 2008. godine, a rastući transferi kapitala su pokrivali daljih 24 procenata u istom periodu. Prilivi koji su stvarali dug su u velikoj mjeri dolazili putem meÄ‘unarodnih banaka koje posluju u BH. Tokom tog perioda vlasti su akumulirale devizne rezerve koje su dostigle vrhunac u 2008. godine na nivou od 6,8 milijardi KM ili 5,5 mjeseci uvoza. Before Prije After Poslije  12. Krediti poslovnih banka odobreni kako domaćinstvima, tako i firmama, bili su od ogromne koristi za podržavanje rasta tokom ovog perioda. Privatizacija poslovnih banaka u BH je dovela do prenosa vlasniÅ¡tva na strane banke5 sa lakim pristupom jeftinom finansiranju iz njihovih matiÄ?nih banaka iz inostranstva. Tokom perioda od 5 godina prije poÄ?etka svjetske ekonomske krize, krediti poslovnih banaka privatnom sektoru su porasli s 37 procenata BDP-a na 58 procenata BDP-a. Krediti domaćinstvima su porasli s 23 na 27 procenata BDP-a izmeÄ‘u 2004. i 2008. godine. Kvalitet aktive banaka je ostao dobar, a nenaplativi zajmovi su prije pojave ekonomske krize iznosili manje od 3 procenta.                                                              5 90 procenata kapitala banaka i 95 procenata aktive banaka u BH su u stranom vlasniÅ¡tvu. 3   13. Obzirom na složenu politiÄ?ku strukturu i nezavrÅ¡enu privatizaciju, koja je doÅ¡la u zastoj, javni sektor ima vrlo znaÄ?ajnu ulogu u ekonomiji. Tokom perioda rekonstrukcije (1996-2002. godine) javna potroÅ¡nja se kretala oko 50 procenata BDP-a. Kao posljedica toga, zaposlenost u javnom sektoru joÅ¡ uvijek predstavlja oko 18 procenata službene zaposlenosti u zemlji, Ä?ak i nakon odreÄ‘enog smanjivanja javne potroÅ¡nje. Nadalje, pružanje javnih administrativnih, obrazovnih i zdravstvenih usluga predstavlja oko 20 procenata dodatne vrijednosti u BDP-u. 14. Nakon perioda poboljÅ¡anja izmeÄ‘u 2004. i 2006. godine, upravljanje javnim finansijama se naglo pogorÅ¡alo u 2007-2008. godini, a rastući javni rashodi su Bosnia and Herzegovina: Change, 2005-08 Bosna i Hercegovina: Promjene od 2005. do 2008. godine  (Percent) (u procentima)  doprinijeli produbljivanju deficita tekućeg raÄ?una. Udio javne potroÅ¡nje u BDP-u je izmeÄ‘u 2004. i 2006. godine opao na oko 43 BDP, nominalno  GDP, nominal 44 procenta, a godine fiskalnog deficita su preÅ¡le u suficit. MeÄ‘utim, Konsolidovana vlada na svim nivoima    Consolidated general government Revenue 53 nakon uspjeÅ¡nog uvoÄ‘enja indirektnog oporezivanja 2006. godine    Rashodi     Prihodi  Expenditure 68 Wages    Plate  60 i povećanja prihoda s tim u vezi, fiskalni uÄ?inak se u 2007 i 2008.    Socijalna davanja  Social benefits 72   godini pogorÅ¡ao, kako su javni rashodi znaÄ?ajno rasli, uvećavajući Konsolidovana vlada Federacije  Consolidated Federation government Expenditure    Rashodi  60 uticaj brzog rasta privatne potražnje na deficit tekućeg raÄ?una.    Plate  Wages    Socijalna davanja  35 Social benefits 74 Sveukupno, u periodu neposredno pred krizu, javni rashodi su  Konsolidovana vlada RS  Consolidated RS government rasli brže od BDP-a, pri Ä?emu su u tome vodile plaće u javnom    Rashodi  Expenditure Wages    Plate  79 72 sektoru i socijalna davanja. To je rezultiralo produbljivanjem Social benefits    Socijalna davanja  69 deficita tekućeg raÄ?una i oÅ¡trim rastom inflacije. U 2008. godini Izvori: Podaci CBBH; obraÄ?uni osoblja MMFâ€?a.  Sources: CBBH data; and IMF staff calculations. deficit tekućeg raÄ?una je dostigao vrhunac od 14 procenata BDP-a, ili oko 1,8 milijardi €. Uticaj krize 15. Svjetska ekonomska i finansijska kriza se prenijela na BH na tri naÄ?ina. Prvo, usporavanje ekonomskih aktivnosti u EU je dovelo do smanjenja potražnje za izvozom iz BH – EU je odrediÅ¡te za oko 55 procenata izvoza iz BH; a gotovo sav izvoz usmjeren je u zemlje koje takoÄ‘e u velikoj mjeri zavise od rasta u EU. Drugo, kriza je snažno pogodila finansijski priliv iz inostranstva i rast kredita prije krize je odjednom zaustavljen. Brzi rast kredita – preko 20 procenata godiÅ¡nje –zaustavljen je i do sada se nije povratio. Bankarski sektor je bio pod pritiskom jer su negativne vijesti o stranim bankama s podružnicama u BH krajem 2008. godine potakle proces podizanja depozita manjeg obima. Ipak, ni jedna banka nije propala kao rezultat krize. Treće, doznake od dijaspore koja radi i živi vani su smanjene. Drugim rijeÄ?ima, model rasta koji je bio prisutan tokom pre decenije ovog vijeka je u velikoj mjeri nestao. Before Prije After Poslije  16. Pad BDP-a (u 2009. godini realni BDP je smanjen za 2,9 procenata, Å¡to predstavlja gotovo 9 procentnih poena pada stope rasta BDP-a u poreÄ‘enju s 2008. godinom) i s tim u vezi pad prihoda, pogorÅ¡ali su fiskalne rezultate. Zbog ekspanzionistiÄ?ke fiskalne politike u 2007. i 2008. godini, deficit je 2008. godine dostigao 3,5 procenata BDP-a, uprkos snažnom rastu prihoda. Budžetski Ukupni fiskalni bilans   (u procentima BDPâ€?a)  deficit je 2009. godine povećan na 5,6 procenata, kako je Realna stopa rasta BDPâ€?a zemlja uÅ¡la u recesiju. (u procentima)  17. SuoÄ?ene s ovom situacijom, vlasti u BH su uvidjele da bi, Ä?ak i uz snažno usklaÄ‘ivanje fiskalne politike, za pokrivanje preostalog fiskalnog deficita i jaÄ?anje deviznih rezervi bilo potrebno dodatno finansiranje. Obratile su se MMF-u, Svjetskoj banci i EU za pomoć putem vanjskog finansiranja. Od tada poduzimaju hitne mjere za smanjenje javnih rashoda i zakljuÄ?ile su Stand-by 4   aranžman (SBA) s MMF-om u iznosu od 1,52 milijarde USD, kojeg je odbor MMF-a odobrio u julu 2009. godine. Većina mjera iz ovog programa se odnosi na smanjenje fiskalnog deficita putem, kako kratkoroÄ?nih rezova, tako i strukturalnih reformi, ali vlasti su se takoÄ‘e obavezale i na jaÄ?anje nadzora nad finansijskim sektorom i potvrdile su svoju opredjeljenost za zadržavanje Valutnog odbora. C. Kontekst socijalnog razvoja 18. Ekonomska i financijska kriza 2008. godine je zaustavila solidno smanjenje siromaÅ¡tva, a joÅ¡ uvijek je prerano za utvrÄ‘ivanje njenih trajnih uticaja. IzvjeÅ¡taj o siromaÅ¡tvu iz 2009. godine pokazuje da je održavanje pozitivnog rasta u periodu 2004-2007. godine uticalo na smanjenje stope siromaÅ¡tva s 18 na 14 procenata6 —što predstavlja snažan napredak u pravcu ispunjavanja zacrtanog MDG 2015 od 9 procenata. Preokret rasta BDP-a u 2008. godini je vjerovatno potkopao dio ovih postignuća. Bez obzira na nepostojanje svježih podataka, dokazi ukazuju na znaÄ?ajno usporavanje smanjenja siromaÅ¡tva u BH. Najnoviji raspoloživi podaci o siromaÅ¡tvu potiÄ?u iz Ankete potroÅ¡nje domaćinstava (HBS) iz 2007. godine. Iako će se za punu procjenu novijih trendova siromaÅ¡tva morati Ä?ekati na rezultate nove ankete HBS, koja se trenutno provodi na terenu (prvi nalazi se oÄ?ekuju u junu 2012. godine), raspoloživi dokazi govore o znaÄ?ajnom uticaju nedavne krize na grupe s najnižim prihodima. Zapravo, jedna anketa pokazuje7 da je viÅ¡e od 60 procenata domaćinstava navelo da su ozbiljno pogoÄ‘eni krizom. To se može porediti s prosjekom za zemlje regiona ECA od 50 procenata. 19. Kriza ima znaÄ?ajan uticaj na životni standard. Kriza je zaustavila otvaranje radnih mjesta u BH, koje je bilo u porastu, ostavljajući zemlju sa stopom nezaposlenosti od približno 27 procenta u 2010. godini8. Smanjen priliv doznaka iz inostranstva navodi preko 50 procenata stanovniÅ¡tva, a smanjenje plaće gotovo 40 procenata ukupnog broja. Ovi trendovi tržiÅ¡ta rada stvaraju znaÄ?ajan pritisak na dobrostanje domaćinstava. ÄŒetvrtina stanovniÅ¡tva (30 procenata u ruralnim podruÄ?jima) navodi smanjenje potroÅ¡nje osnovnih životnih namirnica, kao Å¡to su mlijeko, voće, povrće ili kruh, a 10 procenata stanovniÅ¡tva moralo je da odgaÄ‘a plaćanje režija (3 procenta je imalo iskljuÄ?enje komunalnih usluga zbog neplaćanja raÄ?una). Gotovo 10 procenata stanovniÅ¡tva je moralo odgoditi odlazak ljekaru kad su bili bolesni, a 4 procenta navodi da su morali da prestanu kupovati neophodne lijekove. Do ovih promjena je doÅ¡lo nakon Å¡to su se već odrekli stavki koje nisu neophodne. II. SKORAÅ NJA EKONOMSKA DEÅ AVANJA, IZGLEDI I RIZICI 20. Procjenjuje se da je, nakon naglog usporavanja u 2009. godini, ekonomija BH opet ostvarila rast od 0,8 procenata u 2010. godini, pri Ä?emu je oporavak dobio zamah pri kraju godine. Oporavak je bio skroman, jer je rast privatne potroÅ¡nje bio ograniÄ?en ostavÅ¡tinom recesije iz 2009. godine, ukljuÄ?ujući veću nezaposlenost, kao i mjerama poduzetim radi kontrolisanja budžetskog deficita, kao Å¡to su smanjenja plaća u javnom sektoru i socijalnih davanja. Rast privatnih investicija je takoÄ‘e bio blizu nule.9 Pozitivan doprinos rastu se dijelom može zahvaliti oporavku vanjske potražnje.                                                              6 U procjenama se koristi apsolutno siromaÅ¡tvo, tj. procenat stanovniÅ¡tva koji živi ispod linije siromaÅ¡tva, definirane kao nivo potroÅ¡nje od 205 BAM po osobi mjeseÄ?no. 7 Anketa 2010 BH-LITS-II koja je iznijeta na teren radi ažuriranja naÅ¡eg shvatanja socio-ekonomskih trendova u BH u nedostatku drugih novijih na državnom nivou reprezentativnih anketa maÄ‘u domaćinstvima. 8 Ovo je stopa siromaÅ¡tva mjerena godiÅ¡njom Anketom radne snage (maj 2010. godine) uz razliÄ?itu stopu nezaposlenosti za muÅ¡karce (25,6 procenata) i žene (29,9 procenata). Stopa nezaposlenosti je najviÅ¡a meÄ‘u mladima (15-24 godine) s 57,5 procenata (55,1 procenat za mlade muÅ¡karce i 61,3 procenta za mlade žene). Administrativni podaci pokazuju stopu nezaposlenosti koja dostiže 43,3 procenta krajem 2010. godine. 9 Nema podataka o privatnim investicijama, ali nominalni rast dugoroÄ?nih kredita privatnom sektoru od 3 procenta, ukazuje na vrlo mali ili nepostojeći rast privatnih investicija. 5   21. Deficit tekućeg raÄ?una (CAD) je brzo usklaÄ‘en nakon poÄ?etka krize i prepolovljen je na 6,2 procenta BDP-a u 2009. godine, te je nastavio s tim trendom i u 2010. godine (procjena je 5,6 procenata BDP-a). U 2010. godini BH bilježi znaÄ?ajno poboljÅ¡anje trgovinskog bilansa, obzirom da je trgovinski deficit smanjen za 4,5 procenata u odnosu na prethodnu godinu u domaćoj valuti. Izvoz je porastao za 18,9 procenata u odnosu na prethodnu godinu, iako s niske osnove, pri Ä?emu taj rast odražava, kako rast obima prodaje u inostranstvu, tako i uticaj većih meÄ‘unarodnih cijena nekih od glavnih izvoznih roba BH, kao Å¡to su bazni metali i elektriÄ?na energija. Oporavak uvoza je bio skromniji, s 9,1 procenat u odnosu na proÅ¡lu godinu, kao rezultat smanjenja potražnje za uvozom, zbog slabog ekonomskog rasta i stagnacije nivoa domaće potroÅ¡nje. Rast cijena nafte i drugih roba na meÄ‘unarodnom tržiÅ¡tu je odgovoran za rast uvoza, koji predstavlja kljuÄ?nu slabost ekonomije BH. Ukupni godiÅ¡nji trgovinski deficit se smanjio na 6,5 milijardi KM, sa 6,8 milijardi KM 2009. godine. 22. Iako su mjere poduzete u kontekstu SBA povećale povjerenje u finansijski sektor, obnavljanje priliva kredita privatnom sektoru je predstavljalo veći izazov. Depoziti domaćinstava su se ponovo vratili u bankarski sistem, a u decembru 2010. godine su dostigli nivo koji je za 24 procenta veći od najniže taÄ?ke koju bio dosegao dvije godine ranije. Iako je bankarski sektor zadržao stabilnost u toku Ä?itavog perioda opadanja, banke svjedoÄ?e rastu nenaplativih zajmova, a njihova profitabilnost se smanjuje, Å¡to je dovelo do ograniÄ?enja pozajmljivanja. U 2010. godini krediti privatnom sektoru su porasli za tek 1,9 procenat. Neophodnost održavanja adekvatnih rezervi i ponovne izgradnje rezervnog kapitala vjerovatno će i dalje da zadržava porast kreditiranja. 23. Budžetski deficit je u 2010. godini smanjen na 4,3 procenta BDP-a. Mjere provedene u kontekstu MMF-ovog programa su bile od kritiÄ?nog znaÄ?aja za smanjenje deficita u 2010. godini. Pored toga, usvajanjem neophodnog zakonodavstva, kao dio preduslova za prvi u nizu od tri operacije DPO za javne rashode, entiteti su napravili prvi korak u pravcu fundamentalnih reformi sistema boraÄ?kih i civilnih gotovinskih transfera. MeÄ‘utim, obzirom na kaÅ¡njenja u formiranju vlasti nakon izbora iz oktobra 2010. godine, napredak na implementaciji tih reformi je bio spor. 24. Na fiskalnom polju je nedavno doÅ¡lo do odreÄ‘enih negativnih dogaÄ‘anja. Zbog nepostizanja dogovora izmeÄ‘u entiteta, te entiteta i države o Globalnom fiskalnom okviru za 2011. godinu (kljuÄ?ni zahtjev u okviru SBA) i posljediÄ?nom raspodjelom prihoda od indirektnih poreza s jedinstvenog raÄ?una prihoda, MMF nije mogao zavrÅ¡iti Ä?etvrti pregled. Odbor MMF-a je razmatrao kombinirani drugi i treći pregled u oktobru 2010. godine. ÄŒetvrti pregled je trebalo da bude proveden poÄ?etkom proljeća 2011. godine, ali je odgoÄ‘en. Neslaganje oko Globalnog fiskalnog okvira i raspodjele prihoda je dovelo do toga da planovi budžeta za 2011. godinu možda nisu u potpunosti u skladu s ciljevima deficita navedenim u SBA. Izgledi tokom perioda strategije CPS 25. Dalja ekonomska dogaÄ‘anja u kritiÄ?noj mjeri zavise od volje i sposobnosti vlasti da: i) postignu konsenzus o formiranju održive koalicije na državnom nivou nakon izbora i ii) donesu odgovarajuće odluke vezano za politike. U oba entiteta napori na ograniÄ?avanju fiskalnog deficita treba da budu fokusirani na rashodovnu stranu, umjesto na prihodovnu/finansijsku stranu. To će zahtijevati korake na ograniÄ?avanju sveukupne potroÅ¡nje na plaće u javnom sektoru i programe gotovinskih transfera. Ostatak ovog odjeljka i tok makroekonomskih indikatora izloženih u Tabeli 1 u skladu su s programom MMF-a. Pretpostavka je da će vlasti biti sposobne da uÄ?ine ove korake, da će se postići dogovor o fiskalnom okviru i da će SBA s MMF-om ostati na dobrom putu. 6   26. Po osnovnom scenariju, oporavak rasta će biti primarno voÄ‘en izvozom, zasnovanom na oporavku potražnje za uvozom u zemljama Zapadnog Balkana i EU, iako se oÄ?ekuje i postepen rast investicija i potroÅ¡nje. Projicirane stope rasta (vidjeti Tabelu 1 ispod) odražavaju oporavak glavnih izvoznih sektora zasnovan uglavnom na izgledima za rast potražnje za uvozom u EU i regiji. Nakon snažnog oporavka u 2010. godini, rast BH izvoza je projiciran na umjerenom nivou, nakon visokih 18,9 procenata u 2010. godini, od 11,0 u 2011. godini, odnosno 5,7 u 2012. godini. Tabela 1: Nedavna ekonomska deÅ¡avanja i izgledi 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Procj Ostvarenje ena Projekcija Realni sektor Realni rast BDP-a (procenat) 5,7 -3,1 0,8 2,2 4,0 4,3 4,5 4,5 Investicije (procenat BDP-a) 28,0 22,1 19,5 20,6 20,7 21,2 21,6 22,1 Stopa nezaposlenosti (procenat), LFS 23,0 25,0 27,0 27,0 26,0 26,0 25,0 25,0 Fiskalni raÄ?uni (procenat BDP-a) Prihodi, ukljuÄ?ujući grantove 46,0 44,7 45,8 46,4 46,3 46,3 46,3 46,4 Rashodi 49,5 50,3 50,1 49,1 48,0 47,3 46,8 46,3 Saldo, ukljuÄ?ujući grantove -3,5 -5,6 -4,3 -2,7 -1,7 -1,0 -0,5 0,1 Vanjski dug generalne vlade 17,2 21,7 24,4 26,2 25,3 23,7 21,6 20,2 Ukupni dug generalne vlade 30,8 35,4 37,4 38,6 37,4 34,9 31,9 29,1 Devizni raÄ?uni (procenat BDP-a) Saldo tekućeg raÄ?una -14,2 -6,2 -5,6 -6,1 -5,8 -5,7 -5,4 -5,3 Izvoz roba i usluga 36,8 32,0 37,6 42,0 41,7 40,9 39,9 38,4 Uvoz roba i usluga 69,9 55,3 59,4 64,5 63,1 61,7 60,5 59,0 Direktne strane investicije (FDI) 5,0 1,5 0,1 1,2 1,8 2,0 3,4 3,7 Vanjski dug 48,9 54,1 56,8 56,7 57,0 56,7 54,7 53,0 Rezerve (mjeseci uvoza roba i usluga) 5,7 5,1 5,2 4,5 4,4 4,2 4,0 4,0 Inflacija PotroÅ¡aÄ?ke cijene (prosjek za period) 7,4 -0,4 2,1 4,2 2,5 2,5 2,6 2,7 Izvor: Vlasti BH i procjene osoblja MMF-a i Svjetske banke. 27. OÄ?ekuje se nastavak postepenog usklaÄ‘ivanja tekućeg raÄ?una tokom prognostiÄ?kog perioda, uz istovremeno jaÄ?anje fiskalnog raÄ?una. U kratkoroÄ?nom periodu, deficit tekućeg raÄ?una će se povećati u svjetlu većih cijena hrane na globalnom nivou (BH je neto uvoznik hrane). Ipak, nadalje, deficit tekućeg raÄ?una će se smanjivati voÄ‘en padom domaće potražnje, koja će ostati ispod nivoa prije krize i oporavkom globalnih cijena za glavne izvozne robe BH, mineralna goriva, ulja i derivate, metale i drvne proizvode. Doznake će i dalje biti glavni dio stranog finansiranja, kako se ekonomija bude snažnije oporavljala u USA i EU. OÄ?ekuje se da se zvaniÄ?ne doznake stabiliziraju na oko 12 procenata BDP-a. PredviÄ‘a se postepen oporavak direktnih stranih investicija (s 0,1 procenta BDP-a u 2010. godine na 3,7 procenata BDP-a u 2015. godine) uz nastavak zaustavljenog procesa privatizacije i dalje unapreÄ‘enje 7   poslovnog ambijenta. PredviÄ‘a se oporavak stranog zaduživanja i banaka i privatnog sektora sa niskih nivoa nakon krize, kako se investicije i potroÅ¡nja budu postepeno oporavljali u pravcu druge polovine prognostiÄ?kog perioda. 28. Prognozira se da će inflacija ostati niska na osnovama manje domaće potražnje nego prije krize. MeÄ‘utim, obzirom da je BH neto uvoznik hrane i nafte, vanjski Å¡okovi cijena mogu imati znaÄ?ajan uticaj na sveukupni nivo domaćih cijena, kao Å¡to je bio sluÄ?aj u 2008. godini kad je inflacija dostigla 7,4 procenata. To se desilo joÅ¡ jednom u maju 2011. godine, kad je inflacija dostigla 4,2 procenta (u odnosu na prethodnu godinu) obzirom da se vanjski Å¡ok povećanja cijena hrane na svjetskom tržiÅ¡tu krajem 2010. godine prenio na BH. 29. Fiskalno usklaÄ‘ivanje je od kljuÄ?nog znaÄ?aja za ovaj makro scenarij i oÄ?ekuje se njegov postepeni nastavak u srednjoroÄ?nom periodu: od deficita od 4,3 procenta u 2010. godini do poravnanja u 2015. godini. Za prihode se projicira da će u Å¡irem smislu ostati isti, izraženi kao udio u BDP-u, tokom prognostiÄ?kog perioda (oko 46,3 procenata BDP-a), dok se na rashodnoj strani oÄ?ekuje ostvarivanje uÅ¡teda putem fiskalne konsolidacije, planiranih strukturalnih reformi socijalnih i boraÄ?kih naknada u okviru serije DPO i ograniÄ?avanja rashoda na plaće u javnom sektoru (s 50,1 procenta BDP-a u 2010. godini na 46,3 procenta u 2015. godini). OÄ?ekuje se da se ovo usklaÄ‘ivanje uredno izvrÅ¡i uz budžetsku podrÅ¡ku MMF-a, Svjetske banke i EU. Održivost duga 30. Bez obzira na potrebu za osiguranjem dodatnog vanjskog finansiranja, kako je iznad navedeno, prezentirani makroekonomskih okvir osigurava održiv nivo duga u srednjoroÄ?nom periodu, iako odreÄ‘ena osjetljivost na Å¡okove ostaje. U velikoj mjeri kao rezultat povećanja zaduživanja javnog sektora (tokom krize i perioda fiskalne konsolidacije poslije krize), oÄ?ekuje se da će vanjski dug (i javni i privatni) porasti, s 49 procenata 2008. godine na 57 procenata u 2012. godini, ali i da će se potom opet smanjiti. Vanjski javni dug će porasti sa 17 procenta 2008. godine na 26 procenata u 2011. godini, dok će ukupan javni dug porasti s 31 procenat 2008. godine na 39 procenta u 2011. godine, a potom se smanjiti. ÄŒini se da je dug održiv u uslovima osnovnog scenarija analize MMF-a o održivosti duga, koji je ugraÄ‘en u sveukupan makroekonomski okvir, koji pretpostavlja održavanje fiskalne konsolidacije tokom implementacije planiranih reformi. Scenarij će biti osjetljiv na (malo vjerovatno) smanjenje vrijednosti valute, Å¡okove tekućeg raÄ?una koji nisu vezani za kamate, te neoÄ?ekivano usporavanje rasta BDP-a i neadekvatnu fiskalnu konsolidaciju. Posebno, pad vrijednosti valute od 30 procenata bi implicirao povećanje duga na nivo od oko 85 procenata BDP-a. 31. Kako je pomenuto, srednjoroÄ?ni makroekonomski okvir nije joÅ¡ uvijek u potpunosti definiran, te postoje jasni vi znaÄ?ajni rizici u vezi s ovim makroekonomskim scenarijem. Vanjska ekonomska deÅ¡avanja i tok ekonomskog oporavka na kljuÄ?nim izvoznim tržiÅ¡tima su s jedne strane neizvjesni, a s druge strane izvan kontrole vlasti. PolitiÄ?ke tenzije i nepostojanje održive koalicije na državnom nivou nakon izbora održanih u oktobru 2010. godine nameću jasne rizike za provoÄ‘enje reformi, ukljuÄ?ujući i fiskalne mjere koje su potrebne, i koje će se možda morati dalje usklaÄ‘ivati tokom vremena. Fiskalno vijeće treba usaglasiti fiskalni okvir, nakon Ä?ega se mogu poÄ?eti provoditi financijski aranžmani s MMF-om, EC i Svjetskom bankom. Ako se to uÄ?ini na naÄ?in koji ukljuÄ?uje reformske mjere koje su predviÄ‘ene kako SBA, tako i serijom DPO, dug BH će ostati održiv. III. RAZVOJNI IZAZOVI BOSNE I HERCEGOVINE   32. Ova strategija CPS se nadovezuje na analizu kljuÄ?nih razvojnih izazova BH. Kao podrÅ¡ka evropskim aspiracijama i da bi nastavila poboljÅ¡avati kvalitet života ljudi, BH će trebati raditi na 8   rjeÅ¡avanju tri kljuÄ?na i meÄ‘usobno povezana razvojna izazova: (i) održati rast putem unapreÄ‘enja konkurentnosti; (ii) provesti reformu javnih financija i institucija i unaprijediti pružanje usluga, te uÄ?initi rast u većoj mjeri socijalno inkluzivnim; i (ii) postići održivo koriÅ¡tenje prirodnih resursa, ukljuÄ?ujući i prilagoÄ‘avanje na klimatske promjene. Neostvarivanje napretka na rjeÅ¡avanju slabosti vladavine će potkopati svaki napredak na gore pomenutim izazovima. A. Održati rast i unaprijediti konkurentnost 33. Najurgentniji izazov je obnavljanje održivog ekonomskog rasta u drastiÄ?no izmijenjenim meÄ‘unarodnim prilikama. Ekonomija će morati biti znatno konkurentnija i privlaÄ?nija za strane financijere, posebno za investicije. To u osnovi, znaÄ?i prelazak sa modela zasnovanog na domaćoj potroÅ¡nji na model koji se oslanja na investicije i izvoz. Sa modela voÄ‘enog javnim sektorom na model u kojem je privatni sektor glavni pokretaÄ? rasta. Uz to, prelazak sa modela zasnovanog na finansiranju iz izvora stranih banaka, na model koji je u većoj mjeri finansiran direktnim stranim investicijama i domaćim uÅ¡tedama10. MeÄ‘utim, nije vjerovatno da će se povoljan meÄ‘unarodni ambijent koji je preovladavao do 2008. godine ponovo pojaviti, barem ne u bliskoj budućnosti. PokretaÄ?i sadaÅ¡njeg skromnog oporavka ekonomskog rasta su u najboljem sluÄ?aju neizvjesni, ako ne i privremeni. Stoga, temelji za održiv rast tokom srednjoroÄ?nog i dugoroÄ?nog perioda tek treba da se polože. Poslovni ambijent: Složen regulatorni ambijent 34. Kvalitet regulative je posljednjih godina poboljÅ¡an, ali sporije nego u susjednim zemljama. To je rezultiralo relativnim pogorÅ¡anjem konkurentnosti zemlje na meÄ‘unarodnom planu. Zaista, mnogi aspekti regulatornog ambijenta su u posljednje tri godine stagnirali. Prema izvjeÅ¡taju Doing Business iz 2011. godine, BH i dalje dosta loÅ¡e stoji u smislu poÄ?etka poslovanja (160. mjesto od 183 privrede); dobivanja graÄ‘evinskih dozvola (139. mjesto); plaćanja poreza (123. mjesto); i izvrÅ¡enja ugovora putem sudova (104. mjesto). Zemlja je ostvarila odreÄ‘eni napredak na ubrzanju nekih od ovih procesa (posebno registracije imovine, u odnosu na Å¡to je rang poboljÅ¡an sa 41. mjesta 2010. godine na 103. mjesto 2011. godine). IzvjeÅ¡taj Doing Business 2011 na pod-državnom nivou takoÄ‘e navodi da su procedure izdavanja graÄ‘evinskih dozvola i registracije poslovanja u znaÄ?ajnoj mjeri pojednostavljene u Banjoj Luci i Sarajevu. Banja Luka je bila jedan od najuspjeÅ¡nijih reformatora u regionu, poÅ¡to je u njoj vremenski period neophodan za registraciju poslovanja smanjen sa 51 dan na 21 dan. Ipak, druge zemlje, ukljuÄ?ujući susjede BH, brže su poboljÅ¡avale svoj poslovni ambijent. Prema nekim indikatorima, sveukupan teret koji birokratija predstavlja za poslovanje i dalje predstavlja problem. Najnovija Anketa poslovnog ambijenta i uÄ?inka preduzeća (BEEPS) ukazuje da se 'porez u vremenu' (tj. vrijeme koje viÅ¡e rukovodstvo mora izdvojiti za interakcije s javnim službenicima) povećao u periodu 2005.-2008. godine, s 5 na 13 procenata. 35. U korporativnom sektoru, kljuÄ?ni prioritet za zemlju je da se dodatno umanji uloga države, izmeÄ‘u ostalog kroz privatizaciju važnih preduzeća, posebno u sektorima metala i telekomunikacija. OÄ?ekuje se da će se prodaja udjela u javnom vlasniÅ¡tvu u preduzećima ponovo pokrenuti u 2011. i 2012. godini, posebno u FBH, ali entitetima i dalje nedostaje jasna i transparentna strategija privatizacije. Uz to, mnoga preduzeća koja su u proÅ¡losti privatizovana vauÄ?erskim sistemom imaju slabo korporativno upravljanje i treba da budu ili restruktuirana ili da uÄ‘u u steÄ?aj. Jedna važna konsekvenca sporazuma SAA je smanjenje ili ukidanje carinskih dažbina na Å¡irok spektar uvoznih proizvoda iz EU. To je već u toku i nastaviće da dovodi do povećavanja stepena konkurencije za mnoge lokalne proizvoÄ‘aÄ?e.                                                              10 Prezentacija MMF-a “Bosna i Hercegovina: Makroekonomsko stanje u 2011. godiniâ€?, Milan Cuc. 31. maj 2011. godine Sarajevo, Skup savjetnika EU. 9   36. Vlasti su poduzele važne korake na jaÄ?anju raÄ?unovodstva u korporativnom sektoru. Državno i entitetska ministarstva finansija su usvojila izvjeÅ¡taj ROSC za raÄ?unovodstvo i reviziju u BH, koji je objavljen u Sarajevu u junu 2011. godine. Taj izvjeÅ¡taj sadrži preporuke za politike koje su kreirane sa ciljem usmjeravanja vlasti u daljnjem razvoju sistema korporativnog finansijskog izvjeÅ¡tavanja ka ispunjavanju zahtjeva u toj oblasti za eventualno Ä?lanstvo u EU. CFRR iz BeÄ?a upravo radi sa akterima u procesu reforme finansijskog izvjeÅ¡tavanja na pripremanju prijedloga za projekt za potencijalno finansiranje iz EU za podrÅ¡ku implementaciji preporuka iz izvjeÅ¡taja ROSC. Uprava, vladavina zakona i upravljanje javnim sektorom 37. PolitiÄ?ka stabilnost i efektivnost vlade i dalje predstavljaju najslabiju dimenziju vladavine u BH. Te su slabosti blisko povezane sa složenom institucionalnom strukturom zemlje i politiÄ?kim razlikama izmeÄ‘u entiteta, koje su u viÅ¡e navrata dovele do pat-pozicije u procesu donoÅ¡enja odluka, blokirale veće politiÄ?ke i institucionalne reforme i onemogućavale donoÅ¡enje odluka od strane Fiskalnog vijeća na državnom nivou. Pristupanje EU i dalje predstavlja ulaznu taÄ?nu za reformu vladavine. 38. Vladavina zakona je takoÄ‘e pojaÄ?ana, ali sudovi u BH su spori po pod-regionalnim standardima. Javno povjerenje u pravosudni sistem je u skromnoj mjeri poboljÅ¡ano i veće je nego u susjednim zemljama, kako pokazuju ankete sprovedene meÄ‘u firmama i u opÅ¡toj javnosti. MeÄ‘utim, firme navode nezadovoljstvo sporim sudskim procesima. Prema izvjeÅ¡taju Doing Business 2011, za naplatu neizmirenih potraživanja putem suda potrebno je oko 19,5 mjeseci. U najnovijem izvjeÅ¡taju o napredovanju iz EC navodi se da „razvoj nezavisnog i djelotvornog sudstva u skladu sa evropskim standardima i dalje je u ranim fazama. Neophodno je da se ulože znaÄ?ajni napori da bi se osigurala implementacija strategije za reformu pravosudnog sektora. Fragmentirani zakonski okvir u cijeloj zemlji i nedostatak jedinstvenog budžeta ograniÄ?ava djelotvornost. Zaostali nagomilani sluÄ?ajevi i politiÄ?ki pritisci na pravosudni sistem i dalje predstavljaju izvor bojazni“. 11 39. Zadovoljstvo graÄ‘ana javnim uslugama je znaÄ?ajno povećano u posljednje vrijeme, ali „mala korupcija“ u javnim uslugama, prema navodima iz Ankete o životu u tranziciji iz 2010. godine, i dalje zabrinjava. S druge strane, navodi se odreÄ‘eno povećanje uÄ?estalosti nezvaniÄ?nih plaćanja, posebno u javnom sistemu zdravstvene zaÅ¡tite. Prema anketi Globalni barometar korupcije iz 2010. godine koju je proveo Transparency International, 23 procenta ispitanika iz BH navode da su dali mito u prethodnih 12 mjeseci (u poreÄ‘enju s 5 procenata u Hrvatskoj; 16 procenata na Kosovu; 17 procenata u Srbiji i 21 procenat u BJR Makedoniji), Ä?ime se BH svrstava u grupu zemalja sa srednjim nivoom „korupcije manjeg obima“. 40. Iako je BH poduzela znaÄ?ajne napore radi povećavanja stepena preuzimanja odgovornosti u vlasti, korupcija i dalje predstavlja ozbiljan problem. U izvjeÅ¡taju EC o napredovanju iz 2010. godine navodi se da je BH „poÄ?ela da rjeÅ¡ava pitanje korupcije kroz usvajanje ažurirane strategije za borbu protiv korupcije, te kroz imenovanje vrÅ¡ioca dužnosti direktora koji nadgleda implementaciju i uspostavljanje agencije za borbu protiv korupcije. MeÄ‘utim, korupcija i dalje preovlaÄ‘uje u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljan problem u cijelom javnom i privatnom sektoru. Politike i mjere za borbu protiv korupcije nisu adekvatno implementirane“. 12 Ipak, doÅ¡lo je do smanjenja uÄ?estalosti korupcije koja pogaÄ‘a firme. Najnoviji krug ankete BEEPS (iz 2008. godine) je pokazao da se navedena uÄ?estalost mita znaÄ?ajno smanjila od 2005. godine i da je niža od prosjeka za regiju ECA i jugoistoÄ?nu Evropu, iako je i dalje iznad nivoa iz zemalja EU 10. Navedena uÄ?estalost nezvaniÄ?nih plaćanja je najveća za dobivanje                                                              11 IzvjeÅ¡taj o napretku Bosne i Hercegovine iz 2010. godine (SEC) 2010, 1331, str. 12-14 12 IzvjeÅ¡taj o napretku Bosne i Hercegovine iz 2010. godine (SEC) 2010, 1331, str. 14-15 10   graÄ‘evinskih dozvola (14 procenata firmi je navelo da su takva plaćanja uÄ?estala), dobivanje prikljuÄ?ka na elektriÄ?nu energiju (13 procenata) i dobivanja dozvola za uvoz (9 procenata). 41. U IzvjeÅ¡taju SIGMA 201013 navodi se da „Zakon o javnim nabavkama koji je usvojen 2004. godine u opÅ¡tem sluÄ?aju je u skladu sa osnovnim principima sistema javnih nabavki EU, iako i dalje postoji odreÄ‘eni broj neusklaÄ‘nosti“. Implementacija Zakona o javnim nabavkama (PPL) treba da se unaprijedi, a centralne institucije za javne nabavke (Agencija za javne nabavke i Tijelo za reviziju nabavki) nisu u dovoljnoj mjeri proaktivne u objavljivanju informacija o sistemu javnih nabavki i u obezbjeÄ‘ivanju praktiÄ?ne pomoći za ugovorne institucije (i privredne subjekte). Administrativni kapaciteti ugovornih institucija i profesionalne sposobnosti službenika za nabavke za adekvatnu implementaciju sistema i dalje su nezadovoljavajuće. Poslovna zajednica BH smatra da su prakse javnih nabavki Ä?esto neprofesionalne, podložne korupciji i politiÄ?kim pritiscima. MeÄ‘utim, otkako je Zakon o javnim nabavkama 2004. godine usvojen, nije doÅ¡lo do znaÄ?ajnih promjena zakonskog okvira za javne nabavke, a nije doÅ¡lo ni do znaÄ?ajnijeg napretka u oblasti javnih nabavki. 42. U većini oblasti upravljanja javnim finansijama (PFM) ostvaren je napredak, iako su i dalje prisutne prilike za daljnje jaÄ?anje. OdreÄ‘eni prioriteti na koje je Svjetskoj banci ukazana pažnja ukljuÄ?uju sljedeće: razmjenu znanja i obuku o reviziji uÄ?inka za vrhovna tijela za reviziju; jedinstvene alate za makroekonomsko prognoziranje, posebno za javne prihode; unapreÄ‘enja centralizovanih sistema isplate plaća; internu reviziju programski zasnovanih aktivnosti; upravljanje kapitalnim investicijama u kantonima; implementaciju raÄ?unovodstvenih standarda IPSAS; izradu i implementaciju zakona o fiskalnoj odgovornosti. Identifikovane su slabosti u radu PFM u vezi sa kojima bi usmjerena tehniÄ?ka podrÅ¡ka mogla da pomogne. Konkretno, podrÅ¡ka za unapreÄ‘ivanje funkcionisanja globalnog finansijskog okvira, unapreÄ‘ivanje kvaliteta i konzistentnosti finansijskih informacija i jaÄ?anje sistema i standarda u kojima uÄ?estvuje viÅ¡e vlada, nude prilike za angažman u prioritetnim oblastima koje bi mogla da imaju znaÄ?ajan uticaj. Koristi bi takoÄ‘e bilo i od napora uloženih na unapreÄ‘ivanju finansijskog upravljanja, vladavine i nadzora u preduzećima u državnom vlasniÅ¡tvu i koncesijama, u vidu nadgradnje nad pregledom Svjetske banke iz 2007. godine. Transportna infrastruktura 43. Razvojna strategija BH uviÄ‘a znaÄ?aj povećanja transportnih kapaciteta. Kao najveći prioritet navodi: „ostvarivanje i povećanje mobilnosti roba i ljudi, i davanje doprinosa sveukupnom održivom socijalnom i ekonomskom razvoju“.14 Zemlja se stoga obavezala na ambiciozan program unapreÄ‘enja transportnih kapaciteta i ispunjavanje Standarda transportne politike EU. 2010. godine Banka je uradila Pregled sektora transporta15 u svrhu jaÄ?anja dijaloga unutar BH o izradi nacionalne transportne politike, koji se fokusirao na sljedeće oblasti. ï‚· Ceste: Oko polovina cestovne mreže u BH je u dobrom stanju. Veliki dio mreže je obnovljen nakon zavrÅ¡etka rata, uglavnom putem vanjskog finansiranja, Å¡to je dovelo do znaÄ?ajnog poboljÅ¡anja stanja cesta. Ipak, hitna priroda intervencija je uslovljavala koriÅ¡tenje osnovnih tehnika, uglavnom krpljenja i presvlaÄ?enja habajućeg sloja. To je posebno bio sluÄ?aj u ruralnim podruÄ?jima – oko milion graÄ‘ana BH ne može doći na drugi kraj svog sela ili grada asfaltnom cestom. Institucionalna struktura sektora je složena i skupa. Postoji previÅ¡e institucija u BH, s odvojenim aranžmanima za autoceste u oba entiteta. Drugo znaÄ?ajno pitanje je sigurnost na                                                              13   SIGMA je zajedniÄ?ka inicijativa Evropske unije (EU) i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koju najvećim dijelom finansira EU.   14 IzvjeÅ¡taj o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu (SEC) 2010, 1331, str. 102 15 Bosna i Hercegovina: Put ka Evropi – Pregled sektora transporta; 2010. godine 11   cestama, poÅ¡to saobraćajne nesreće koÅ¡taju BH 1,5 do 2 procenta BDP-a, i sada predstavljaju drugi po veliÄ?ini uzrok smrti i povreda. Nedavno usvajanje Strategije za bezbjednost na putevima za period od 2009. do 2013. godine i Zakona o bezbjednosti cestovnog prometa RS u Narodnoj SkupÅ¡tini RS predstavljaju korak u pravom smjeru. ï‚· Željeznica: Željeznica bi mogla da predstavlja znaÄ?ajan dio transportnog sistema BH. Zapravo i putniÄ?ki i teretni saobraćaj su u porastu, a projekcije prije krize iz 2008. godine su ukazivale na udvostruÄ?avanje teretnog saobraćaja do 2015. godine. MeÄ‘utim, prugama je potreban remont, a tunelima i mostovima treba rehabilitacija. Upravljanje sektorom je, opet, veoma decentralizirano, sa željezniÄ?kom kompanijom u svakom entitetu, te ŽeljezniÄ?kom korporacijom na državnom nivou, koja je uspostavljena 1998. godine, ali koja ima vrlo malo konkretnih nadležnosti i ograniÄ?en budžet i osoblje. Za razliku od nje, obje entitetske željezniÄ?ke kompanije imaju prekobrojno osoblje. ï‚· RijeÄ?na plovidba: BH ima razgranatu mrežu vodotoka koji omogućavaju efikasan i održiv vid transporta roba i ljudi unutar i izvan zemlje. Na primjer, prije rata, rijeka Sava, koja protiÄ?e kroz Sloveniju, Hrvatsku, BH i Srbiju, imala je glavnu ulogu u regionalnoj transportnoj mreži. Ukupan teret prevezen rijekom u 1990. godini iznosio je 5,2 miliona tona; do 2008. godine obim je spao na 400.000 tona. Svjetska banka upravo priprema Projekt za plovnost rijeke Save sa ciljem povećavanja stepena plovnosti rijeke Save i obezbjeÄ‘ivanja alternativnog transportnog koridora koji bi BH povezao sa susjednim zemljama, Hrvatskom i Srbijom. Ta regionalna operacija se priprema i finansira u saradnji sa EC. Energetika 44. Energetski sektor karakteriziraju visoki energetski intenzitet, velike emisije ugljika i znaÄ?ajni potencijali za unapreÄ‘enje energetske efikasnosti. Elektro-energetski sektor BH ne samo da može u potpunosti zadovoljiti domaće potrebe, već i izvoziti znaÄ?ajne koliÄ?ine elektriÄ?ne energije na regionalno tržiÅ¡te. Od oko 4.000 MW instaliranih kapaciteta, jedna trećina otpada na hidro potencijale, a ostalo su termo potencijali. BH ima znaÄ?ajne rezerve uglja, ali njeni rudnici su u znaÄ?ajnoj mjeri neefikasni, a, dijelom zbog smanjenja potražnje, proizvodnja uglja je viÅ¡e nego prepolovljena u odnosu na nivoe iz 1990-tih. Gotovo sva nafta se uvozi i oko 80 procenata se koristi u transportnom sektoru. Å to se tiÄ?e zemnog gasa, koji se uglavnom koristi za grijanje, BH zavisi od samo jednog dobavljaÄ?a, Å¡to je Ä?ini osjetljivom tokom zimskih prekida snabdijevanja. Toplane zagrijavaju oko 12 procenata domaćinstava, dok se ostatak grije na struju, drva ili plin. 45. Tri komunalna preduzeća za generisanje i distribuciju elektriÄ?ne energije generalno dobro rade, kako u operativnom, tako i financijskom smislu. Nedavne mjere su takoÄ‘e pomogle da se prenosna mreža uskladi s obavezama u okviru Sporazuma energetske zajednice. Ipak, i dalje postoje izazovi, meÄ‘u kojima su i: ï‚· Investiranje u nove elektroenergetske objekte. U toku narednih osam godina BH treba da investira oko 6 milijardi € za rehabilitaciju i izgradnju novih elektroenergetskih postrojenja, Å¡to će zahtijevati finansiranje iz privatnog sektora. ï‚· UnapreÄ‘enje efikasnosti energije. Zgrade imaju slabu izolaciju i uÅ¡tede vezane za to bi mogle da premaÅ¡e 30 procenata. Akcija vrijedna truda bi mogla poÄ?eti povećanjem energetske efikasnosti javnih objekata. Energija koja se uÅ¡tedi efikasnijim krajnjim koriÅ¡tenjem bi mogla biti raspoloživa za izvoz. 12   ï‚· Razvoj obnovljivih resursa. IskoriÅ¡tavanje znaÄ?ajnih hidro potencijala, kao i snage vjetra, kroz usvajanje prikladnih politika, ulaznih tarifa i mehanizama poticaja, te koriÅ¡tenje prednosti potencijalnih prihoda od prodaje smanjenja emisije ugljika. MeÄ‘utim, BH joÅ¡ uvijek nije uspostavila DNA – nacionalno tijelo za trgovinu emisijom, Ä?ime je uskraćena za potencijalne prihode od prodaje smanjenja emisije ugljika. ï‚· RjeÅ¡avanje dugotrajnog spora o strukturi i upravljanju preduzećem za prenos (Elektroprenos). To će biti od kljuÄ?nog znaÄ?aja za privlaÄ?enje znaÄ?ajnijih privatnih investicija. ï‚· UvoÄ‘enje mjera za ublažavanje i prilagoÄ‘avanje na klimatske promjene. BH je osjetljiva na uticaje klimatskih promjena. Prioritetne mjere ublažavanja bi ukljuÄ?ile: energetsku efikasnost, smanjenje gubitaka, razvoj vodoprivredne infrastrukture, te mjere prilagoÄ‘avanja za unapreÄ‘enje sigurnosti brana. Poljoprivreda 46. Iako je njen udio u ekonomiji relativno mali, poljoprivreda zapoÅ¡ljava veliki dio ekonomski aktivnog stanovniÅ¡tva. Udio poljoprivrede u ekonomiji je opao s 15,1 procenat 1999. godine na 9,8 procenata 2007. godine. Anketa radne snage iz 2010. godine procjenjuje da na poljoprivredni sektor otpada 19,7 procenata zaposlenosti u BH, u poreÄ‘enju s 49 procenata u sektoru usluga i 31 procenat u industriji16. Većina zaposlenosti u poljoprivrednom sektoru otpada na neformalnu ekonomiju; a naturalna poljoprivreda joÅ¡ uvijek ima znaÄ?ajnu ulogu kao socijalni amortizator. 47. Usitnjeni posjedi obradivog zemljiÅ¡ta i slabo definirana imovinska prava potkopavaju razvoj ruralnih tržiÅ¡ta. Gazdinstva u BH su generalno mala i usitnjena. Zapravo, prosjeÄ?na veliÄ?ina gazdinstva u BH je danas manja nego Å¡to je u južnoj Evropi bila tokom 1970-tih. Na malim gazdinstvima je teže ostvariti dovoljan obim proizvodnje da bi bila komercijalno održiva, da bi se integrirala u lanac vrijednosti ili da bi se zaradilo dovoljno da se može ulagati u moderne proizvodne metode. Konsolidacija zemljiÅ¡ta je otežana slabim rezultatima privatizacije državnih kombinata i neizvjesnostima u vezi s vlasniÅ¡tvom nad zemljiÅ¡tem. 48. BH treba da bolje iskoristi znaÄ?ajan potencijal ovog sektora, ukljuÄ?ujući puno iskoriÅ¡tavanje pristupa evropskim tržiÅ¡tima. Poljoprivredni proizvodi imaju sve veću vrijednost zbog visokih cijena hrane na meÄ‘unarodnim tržiÅ¡tima. Å taviÅ¡e, BH ima potencijalne komparativne prednosti zbog relativno niskih troÅ¡kova zemljiÅ¡ta i radne snage i strateÅ¡kog položaja za proizvodnju visoko- vrijednih proizvoda za domaća i EU tržiÅ¡ta. Vlasti su takoÄ‘e poboljÅ¡ale zakonski i institucionalni okvir na polju sigurnosti hrane i veterinarskih i fito-sanitarnih službi, ali joÅ¡ viÅ¡e treba da bude uraÄ‘eno. 49. Potrebna je kvalitetna ruralna infrastruktura da bi se proizvoÄ‘aÄ?i i preraÄ‘ivaÄ?i uvezali s domaćim i stranim tržiÅ¡tima. Ruralna infrastruktura koja je ispod standarda, ukljuÄ?ujući sisteme navodnjavanja i odvodnje, te ceste, ograniÄ?ava rast i razvoj poljoprivrednog sektora. Na primjer, iako se BH smatra zemljom bogatom vodom, nedovoljno vodosnabdijevanje je 2005. godine rezultiralo većim gubicima za agro-biznis u BH nego u bilo kojoj drugoj zemlji regije ECA. Uz to, BH, poput ostalih zemalja JugoistoÄ?ne Evrope, treba plan i u vezi s klimatskim promjenama. Otvaranje radnih mjesta, vjeÅ¡tine i oporezivanje rada                                                              16 BH Agencija za statistiku, Anketa radne snage 2010. godine, str. 38 13   50. Jedna od zapanjujućih karakteristika tržiÅ¡ta rada u BH je koliko malo ljudi traži posao. Stopa aktivnosti – procenat radno sposobnog stanovniÅ¡tva koje traži posao – iznosi 44 procenta; to je znaÄ?ajno ispod stopa u drugim zemljama u regiji. Socijalni i psiholoÅ¡ki uticaj rata je jasan; mnogi navode post-konfliktnu traumu kao razlog za to Å¡to ne traže zaposlenje. Dodatni faktori ukljuÄ?uju percepciju teÅ¡koće pronalaska posla, primanje doznaka iz inostranstva, te velikoduÅ¡ni sistem gotovinskih socijalnih davanja. MeÄ‘u onima koji traže posao, 87 procenata nezaposlenih je nezaposleno duže od 12 mjeseci. I u tom smislu efekti rata su i dalje prisutni, poÅ¡to su viÅ¡e od jedne Ä?etvrtine prijavljenih nezaposlenih demobilizirani borci, Ä?lanovi porodica poginulih boraca ili lica sa invaliditetom kao posljedicom rata. Istovremeno, i Å¡to možda najviÅ¡e zabrinjava, postoji velik nivo nezaposlenosti mladih – oko 47 procenata mladih u dobi 15-24 godine su bez posla. Ova cifra, u kombinaciji s jednim od najnižih stopa upisa na fakultete u regiji ECA, znaÄ?i da veliki broj mladih niti radi, niti studira. To predstavlja znaÄ?ajnu prijetnju po dugoroÄ?nu konkurentnost BH. 51. Podaci navode nedostatak vjeÅ¡tina za suoÄ?avanje sa izazovima koje nosi globalizovana ekonomija. Visoko obrazovanje u BH se isplati. IzmeÄ‘u 2008. i 2010. godine ekonomija je ustvari otvarala radna mjesta za one s visokim obrazovanjem. To je evidentno iz naglog pada broja nezaposlenih s visokim obrazovanjem u periodu 2006-2008. godine, koji se poklopio s povećanjem broja visoko- obrazovanih – drugim rijeÄ?ima, iako je veći broj fakultetski obrazovanih tražio posao, veći procenat ga je i naÅ¡ao. Evidentne su potrebe za joÅ¡ viÅ¡e fakultetski obrazovanih ljudi. Anketa firmi iz 2009. godine je pokazala da je 83 procenta ispitanika odgovorilo da imaju nepopunjena radna mjesta za kvalificiranu radnu snagu. Razlog koji većina firmi navodi zaÅ¡to nije mogla popuniti upražnjena radna mjesta je vezan za vjeÅ¡tine (posebno tzv. „meke“ vjeÅ¡tine), a ne za plaće, mobilnost radne snage ili fleksibilnost zapoÅ¡ljavanja. Uz to, nedostatak vjeÅ¡tina je najakutniji u većim firmama i firmama koje izvoze. 52. Postoje i znaÄ?ajne implikacije vezane za rod. Ženska radna snaga je u opÅ¡tem sluÄ?aju bolje obrazovana od muÅ¡ke. U FBH, na primjer, gdje žene rade na radnim mjestima koja zahtijevaju veće vjeÅ¡tine od radnih mjesta koja zauzimaju muÅ¡karci, zatvaranje radnih mjesta na donjem kraju distribucije vjeÅ¡tina i otvaranje radnih mjesta na vrhu ukazuje na to da je sada zaposleno 20 procenata viÅ¡e žena s fakultetskim obrazovanjem, od onih s osnovnim obrazovanjem ili sa manje od osnovnog obrazovanja. 53. Da bi se održala meÄ‘unarodna konkurentnost unutar aranžmana koji ukljuÄ?uje valutni odbor, vlasti se sada suoÄ?avaju s izazovom smanjenja relativno visokih stopa socijalnih doprinosa, ali im je teÅ¡ko pronaći fiskalni prostor za to obzirom na ranije skokove troÅ¡kova plaća i transfera. Naplata socijalnih doprinosa je pojednostavljena i sada se prenosi na jedinstveno mjesto za naplatu u entitetskim poreskim upravama. To doprinosi poÅ¡tovanju obaveza i smanjenju utaje (npr. poslodavac ne može platiti neki porez, a da ne plati i sve pripadajuće socijalne doprinose). Ipak, stope socijalnih doprinosa su znatno viÅ¡e nego svi ostali porezi u BH i viÅ¡e u poreÄ‘enju s drugim zemljama. Za sve socijalne doprinose, kombinirana stopa u FBH iznosi do 41,5 procenata bruto plaće. To je viÅ¡e nego u RS (33 procenta) ili od prosjeka za OECD (29,5 procenata) ili od prosjeka za EU-8 (38,1 procenat). Porez na potroÅ¡nju (PDV) u BH iznosi 17 procenata, dok su stope poreza na dohodak preduzeća i dohodak pojedinaca po 10 procenata. Vlasti posljednjih godina pokuÅ¡avaju smanjiti stope socijalnih doprinosa i uspjele su smanjiti stopu doprinosa za sluÄ?aj nezaposlenosti s 2,5 na 1,5 procenat. Ipak, u svjetlu povećanja tekućih rashoda na transfere i ukupne potroÅ¡nje na plaće, nema fiskalnog prostora za ozbiljnije smanjenje. 54. Jedna od posljedica visokih stopa socijalnih doprinosa je veliki neformalni sektor u BH. Razlika izmeÄ‘u dvije razliÄ?ite mjere nezaposlenosti (zvaniÄ?no prijavljena nezaposlenost tj. „administrativna nezaposlenost“ u odnosu na nezaposlenost mjerenu Anketom radne snage po metodologiji ILO-a) daje uvid u obim neformalne zaposlenosti. Trenutno administrativni podaci pokazuju 14   stopu nezaposlenosti od 41 procenat, dok LFS ukazuje na nezaposlenost od 27 procenata. Kako sada stvari stoje, motivacioni faktori su postavljeni tako da pogoduju neformalnosti. Poslodavac je motiviran da ne prijavi zaposlenog da bi uÅ¡tedio na visokim stopama socijalnih doprinosa, a zaposleni su spremni da se saglase sa takvim aranžmanom da bi mogli da se prijavite kao nezaposleni i ostvaruju pravo na besplatno zdravstveno osiguranje. Kao posljedica toga, stopa „registrovane“ nezaposlenosti je znatno viÅ¡e od stope koja se mjeri Anketom radne snage. Omjer onih koji rade u zvaniÄ?nom sektoru i plaćaju doprinose i onih koji imaju pravo na zdravstvenu zaÅ¡titu je oko 1 : 5. Sistem zdravstvenog osiguranja, koji se u potpunosti financira iz socijalnih doprinosa, u sadaÅ¡njim okolnostima s velikom sivom ekonomijom, ne samo da je nepravedan, već i ugrožava konkurentnost firmi i stimulira neformalnost. 55. UkljuÄ?enost vlade u aktivne politike tržiÅ¡ta rada je nedovoljna i fragmentirana. KljuÄ?ne institucije odgovorne za tržiÅ¡ta rada su entitetski zavodi za zapoÅ¡ljavanje, koji se financiraju iz doprinosa poslodavaca. MeÄ‘utim, ta se sredstva u velikoj mjeri koriste za na pravima zasnovane gotovinske transfere, koji malo doprinose otvaranju radnih mjesta. Na primjer, u 2008. godini FBH je potroÅ¡ila 17 puta viÅ¡e na gotovinske transfere, uglavnom nezaposlenim demobiliziranim borcima, nego na aktivne mjere tržiÅ¡ta rada. U RS taj je omjer bio 2 prema 1 u korist gotovinskih transfera. Nije iznenaÄ‘ujuće da mali broj onih koji traže posao i joÅ¡ manje poslodavaca koristi usluge zavoda na posredovanju pri zapoÅ¡ljavanju. B. UnapreÄ‘enje pružanja javnih usluga i ostvarivanje inkluzivnijeg rasta 56. I pored velikih napora na rekonstrukciji, nedovoljna lokalna infrastruktura i nedovoljno pružanje lokalnih usluga doveli su do toga da mnogo ljudi nema pristup osnovnim uslugama. ViÅ¡e od jedne trećine graÄ‘ana BH nema pristup tekućoj vodi ili uklanjanju otpada. Manje od petine ruralnog stanovniÅ¡tva je povezano na javne kanalizacione sisteme, a jedno od pet ruralnih domaćinstava koristi vanjski zahod. U mnogim sluÄ?ajevima, neadekvatno odlaganje otpada nameće prijetnju po zdravlje i okoliÅ¡. Svake godine u zemlji se proizvodi dva do tri miliona tona Ä?vrstog otpada, ali samo dvije trećine domaćinstava ima redovne usluge odvoza otpada. Kao rezultat toga, ljudi pale smeće ili ga bacaju na divlje deponije, zagaÄ‘ujući zemljiÅ¡te, prostor uz ceste, te rijeke. 57. Na lokalnom nivou se ostvaruje napredak. Oba entiteta su usvojila zakone o lokalnoj upravi koji pojaÅ¡njavaju funkcionalne nadležnosti općina i izvore njihovih prihoda. Od posebnog su znaÄ?aja bili uvoÄ‘enje PDV-a, dalje revizije Uprave za indirektno oporezivanje, te reforme općinskog zaduživanja, Å¡to je institucionaliziralo stabilnije i autonomnije izvore prihoda za općine. KljuÄ?ni preostali izazov je uspostavljanje odgovornosti. Vlasti na viÅ¡em nivou mogu raditi s općinama na uspostavljanju minimalnih standarda usluga – i procjeni fiskalnih resursa koji bi bili potrebni za njihovo ispunjavanje. GraÄ‘ansko druÅ¡tvo može imati aktivniju ulogu; neke općine organiziraju javne rasprave, imaju kanale povratnih informacija i ombudsmane, radi omogućavanja iznoÅ¡enja bojazni i ideja. Uz to, razvojni partneri mogu promovirati sistematska mjerila za pružanje usluga i uÄ?inak u upravljanju javnim finansijama. 58. PolitiÄ?ke motivacije se takoÄ‘e popravljaju. Pružanje javnih usluga će se poboljÅ¡ati tek kad korisnici budu u mogućnosti slati jasne signale onima koji su odgovorni za njihovo pružanje i kad davalac usluge bude motiviran da odgovori. To se posebno izbjegavalo u BH obzirom da su etniÄ?ke politike uglavnom prevladavale nad drugim pitanjima. Rast broja općina u kojima se naÄ?elnici biraju direktnim izborom jedan je od izvora optimizma, obzirom da će kandidati i njihove politiÄ?ke stranke – kojima trebaju glasovi i izvan njihove etniÄ?ke baze - biti skloniji voÄ‘enju kampanja o efektivnom pružanju usluga. NVO-i i graÄ‘ansko druÅ¡tvo su takoÄ‘e dobro pozicionirani da zahtijevaju dobar rad općina. Pojava statutarnih tijela, koja se nazivaju mjesne zajednice, uspostavljenih Zakonom o lokalnoj samoupravi, za ostvarivanje veze izmeÄ‘u graÄ‘ana i tijela vlasti, predstavlja u sve većoj mjeri efektivan mehanizam za 15   pokazivanje zadovoljstva korisnika. To, zauzvrat, ohrabruje novoformirane organizovane grupe graÄ‘ana, kao mjesta za praćenje i komentiranje pružanja javnih usluga od strane graÄ‘ana. Okvir 1: Rodni dispariteti u BH: Lekcije za podrÅ¡ku Svjetske banke - Registracija zemljiÅ¡ta Å iroko je raÅ¡irena percepcija da su rodni dispariteti u regionu ECA manje relevantni nego u drugim dijelovima svijeta, zbog socijalistiÄ?kog nasljeÄ‘a u regionu. Razmatrajući Å¡iroki spektar ishoda vezanih za rod, vidi se da, iako rodni dispariteti u regionu ECA nisu toliko upeÄ?atljivi kao u drugim dijelovima svijeta, rodna ravnopravnost joÅ¡ uvijek nije postignuta. BH nije u tome izuzetak. Bez obzira na relativno viÅ¡i stepen upisa djevojÄ?ica u srednju Å¡kolu u odnosu na djeÄ?ake, u opÅ¡tem sluÄ?aju za žene je manje vjerovatno da će uÄ?estvovati na tržiÅ¡tu rada (njihovo uÄ?ešće iznosi 80 procenata uÄ?ešća muÅ¡karaca). Za one žene koje su aktivne na tržiÅ¡tu rada mnogo je vjerovatnije da će biti nezaposlene nego za muÅ¡karce sa istim karakteristikama. One koje imaju posao Ä?esto rade nisko kvalitetne poslove (11 procenata žena, u poreÄ‘enju sa gotovo nimalo muÅ¡karaca, imaju neplaćeno zaposlenje). Ipak, u BH, kao i drugdje, uÄ?inci žena su u velikoj mjeri heterogeni. U javnom sektoru, na primjer, koji u BH u tipiÄ?no sluÄ?aju obezbjeÄ‘uje bolje plaćene i sigurnije zaposlenje nego privatni sektor, za žene je jednako vjerovatno da će raditi kao i za muÅ¡karce. Uz to, razlike u indikatorima tržiÅ¡ta rada za žene sa visokim obrazovanjem mnogo su manji nego za ostale, Å¡to ukazuje na to da bi postojeće “pozitivne razlikeâ€? u upisu mogle da dovedu do mnogo boljih rezultata za mlaÄ‘e grupacije žena. MeÄ‘utim, neophodno je sa odreÄ‘enim stepenom pažnje pristupiti tumaÄ?enju tih nalaza. Razmotrite, na primjer, pitanje zemljiÅ¡ta. Novije analize sprovedene kao dio podrÅ¡ke Svjetske banke za projekat zemljiÅ¡ne registracije ukazuju da, iako su zakonska prava žena zaÅ¡tićena (tj. postoje zvaniÄ?ne institucije koje podržavaju rodnu ravnopravnost), tradicija Ä?esto daje prednost muÅ¡kom nasljeÄ‘ivanju imovine, tako da se žene odriÄ?u svojih prava na nasljedstvo u korist svoje braće (tj. nezvaniÄ?ne institucije onemogućavaju djelotvorno implementiranje zakona). Prema tome, kreiranje projekata i reformi koje rade i koje pružaju podrÅ¡ku rodnoj ravnopravnosti zahtijeva svijest i svjesne napore na identifikaciji prepreka koje bi mogle da sprijeÄ?e uÄ?ešće žena. Rodni pregledi drugih elemenata portfelja će biti sprovoÄ‘eni redovno kao dio nove regionalne programske aktivnosti monitoringa roda, koja se uvodi za period nove strategije CPS. Å to se tiÄ?e detalja pregleda projekta zemljiÅ¡ne registracije, naredni projekt zemljiÅ¡ne registracije podržavao bi kampanju za komunikacije sa ciljem povećavanja stepena svijesti u javnosti o zakonskim pravima žena, informacione sisteme koji bi prikupljali i pratili podatke odvojeno po rodu, te Å¡iroko uÄ?ešće graÄ‘anskog druÅ¡tva sa ciljem sprovoÄ‘enja rodnih ocjena radi dobijanja dubljeg razumijevanja prepreka za ženska imovinska prava u BH. Obrazovanje 59. Dejtonski sporazum definira složene aranžmane vladavine u obrazovnom sektoru. Država nema nadležnosti u pitanjima obrazovanja koja se rjeÅ¡avaju na entitetskom nivou. Decentralizacija je Ä?ak i naglaÅ¡enija u FBH. Svaki od deset kantona je nadležan za sva pitanja obrazovanja i meÄ‘u njima postoji malo koordinacije. Ovaj izuzetno decentralizirani sistem, posebno u FBH, rezultira nepraviÄ?nom – i u sve većoj mjeri neefikasnom – potroÅ¡njom na obrazovanje. To je pogorÅ¡ano oÅ¡trim smanjenjem broja stanovnika Å¡kolske dobi u prethodnoj deceniji, Å¡to rezultira malim razredima i malim omjerom broja uÄ?enika i nastavnika, ostavljajući previÅ¡e sredstava za srednje i osnovne Å¡kole, ali premalo za viÅ¡e i visoko obrazovanje. 60. Neefikasnosti obrazovnog sistema u BH potkopavaju konkurentnost, ali ostvaruje se napredak. Državna i entitetske vlade rade na uspostavljanju nacionalnih standarda za sistem ocjenjivanja uÄ?enika; i od 2007-2010. godine, BH je bila ukljuÄ?ena u MeÄ‘unarodnu studiju trendova u matematici i prirodnim naukama (TIMSS)17. Na nivou visokog obrazovanja, BH je 2007. godine usvojila Okvirni                                                              17 Iako se test daje za 4. i 8. razred, u BH su ga radili samo uÄ?enici 8. razreda. 16   zakon o visokom obrazovanju, koji daje zakonsku osnovu za uspostavljanje dvije nove institucije na državnom nivou za koordinaciju i pružanje podrÅ¡ke za razvoj visokog obrazovanja i zakonsku osnovu za integraciju autonomnih fakulteta. Zakon takoÄ‘e potvrÄ‘uje opredjeljenost BH prema ciljevima Bolonje, koji ukljuÄ?uju kretanje ka standardima EU. 61. BH mora takoÄ‘e osigurati da Å¡kole ne pogorÅ¡avaju socijalne tenzije. JoÅ¡ jedan veliki izazov, koji uz to ima dugoroÄ?ne implikacije za zemlju, odnosi se na to kako zemlja provodi obrazovanje raznolikog stanovniÅ¡tva u BH. Posljednjih godina se bilježe sluÄ?ajevi zabrinjavajuće etniÄ?ke segregacije u nastavnom programu. Na primjer, u FBH, modelom „dvije Å¡kole pod jednim krovom“ u odreÄ‘enim zajednicama, djeca etniÄ?ki Hrvati i BoÅ¡njaci pohaÄ‘aju odvojene razrede u istoj Å¡kolskoj zgradi i fiziÄ?ki su odvojeni jedni od drugih, s odvojenim ulazima u Å¡kolu, odvijanjem nastave po razliÄ?itim programima u razliÄ?itim smjenama ili odvojenim dijelovima Å¡kole. Zdravstveni sektor 62. Zdravstveni ishodi u BH generalno zaostaju za drugim zemljama u regiji. Stopa smrtnosti djece i dojenÄ?adi je u padu, ali te stope su i dalje oko dva puta veće nego kod zemalja novih Ä?lanica EU.18 BH je, poput mnogih zemalja u regiji, takoÄ‘e pogoÄ‘ena visokim stopama mortaliteta i morbiditeta od nezaraznih bolesti, koje su u znatnoj mjeri vezane za izbor stila života, kao Å¡to je konzumiranje duvana ili alkohola. MeÄ‘utim, zdravstveni sistem, koji zadržava svoj fokus na specijalistiÄ?ke kurativne usluge (a ne na primarnu zdravstvenu zaÅ¡titu), ne rjeÅ¡ava u potpunosti ove izazove. 63. Zdravstveni rashodi rastu po neodrživoj stopi i opterećuju i javni i kućni budžet. PotroÅ¡nja na zdravstvo u BH je porasla sa 6,9 procenata BDP-a u 2000. godini na procijenjenih 10,3 procenta u 2008. godini. Oko 60 procenata tih rashoda se plaća iz javnih sredstava, a javni rashodi na zdravstvo u ovom periodu su porasli sa 6,4 na 14 procenata rashoda generalne vlade. Preostali dio (41,8%) se financira iz kućnog budžeta domaćinstava kroz isplate iz džepa. PotroÅ¡nja na zdravlje ima efekat osiromaÅ¡enja za znatan broj domaćinstava u BH. Javni budžet za zdravstvo se gotovo u potpunosti finansira iz doprinosa za socijalno osiguranje koji se ubire od poslodavaca i iz plaća uposlenika. Obzirom na mali udio formalno zaposlenog stanovniÅ¡tva, stope socijalnih doprinosa od 16,5 procenata u FBH i 12,5 procenata u RS i dalje su visoke. Visoke stope doprinosa koje se plaćaju na rad, same po sebi predstavljaju barijeru za otvaranje većeg broja radnih mjesta u formalnom sektoru iz kojih se ostvaruju prva. 64. Zdravstveni sistem u BH i dalje je u velikoj mjeri fragmentiran, Å¡to rezultuje nejednakostima, neefikasnošću i slabim upravljanjem. Dejtonski sporazum je propisao da bi entiteti trebalo da budu odgovorni za regulisanje, organizaciju, finansiranje i pružanje usluga. U FBH je odgovornost za zdravstvene usluge dalje delegirana na kantone, tako da zdravstveni sektor u FBH ukljuÄ?uje Ministarstvo zdravlja FBH, 10 kantonalnih ministarstava zdravlja, Solidarni fond zdravstvenog osiguranja FBH, 10 kantonalnih fondova zdravstvenog osiguranja, te 11 zavoda za javno zdravstvo. Zdravstveni sistem u RS je centralizovan na entitetskom nivou, sa jedinstvenim Fondom zdravstvenog osiguranja RS, Ministarstvom zdravlja, te Zavodom za javno zdravstvo. Distrikt BrÄ?ko ima Odjeljenje za zdravstvo i zaseban Fond zdravstvenog osiguranja. FBH troÅ¡i gotovo dvostruko viÅ¡e po stanovniku od RS, a razlike u davanjima koja se nude su vrlo male. Unutar FBH postoje upeÄ?atljivije varijacije, poÅ¡to se potroÅ¡nja kreće od 608 KM per capita u Sarajevu, do izmeÄ‘u 356 i 227 KM per capita u drugim kantonima. Zdravstvenim sektorom FBH i dalje se slabo upravlja, poÅ¡to on nema instrumente za dovoljno regulisanje minimalnih zahtjeva zdravstvenog sistema za kantone, monitoring uÄ?inka i smanjivanje                                                              18 Smrtnost djece (ispod 5 godina) se procjenjuje (2008. godine) na oko 15 djece na 1.000 živoroÄ‘enih, a dojenÄ?adi (0-1 godine) na oko 13 na 1.000 živoroÄ‘enih. Analogne brojke za nove zemlje Ä?lanice EU su 7,9, odnosno 6,6. 17   poduplavanja administracije. Iako u sluÄ?aju RS fragmentacija ne predstavlja kljuÄ?nu prepreku, joÅ¡ uvijek postoji prostor za unapreÄ‘ivanje koordinacije i upravljanja unutar i meÄ‘u zdravstvenim objektima i za koriÅ¡tenje informacija za prilagoÄ‘avanje modela pružanja usluga, sa ciljem unapreÄ‘ivanja programa javnog zdravstva i poboljÅ¡avanja njihovog sistema za evaluaciju uÄ?inka. 65. Vlasti implementiraju strategije uvoÄ‘enja pružanja usluga putem modela porodiÄ?ne medicine u cilju unapreÄ‘enje kvaliteta primarne zdravstvene zaÅ¡tite. MeÄ‘utim, joÅ¡ uvijek nije doÅ¡lo do znaÄ?ajnijih promjena naÄ?ina finansiranja primarne zdravstvene zaÅ¡tite, iako je bilo pokuÅ¡aja prelaska na sistem kapitacije. Vlasti oba entiteta razmatraju opcije za unapreÄ‘enje ugovaranja, ukljuÄ?ujući koriÅ¡tenje meÄ‘unarodnog sistema klasifikacije pacijenata za mjerenje uÄ?inka bolnica. U nekim drugim pravcima, politike dvaju entiteta se razlikuju. RS je nedavno uradila i implementira standarde sigurnosti bolnica. FBH razvija instrumente koordinacije, kao Å¡to je izrada standardnih obrazaca i metodologije ugovaranja s bolnicama. Socijalna davanja 66. BH troÅ¡i viÅ¡e na mreže socijalne sigurnosti nego gotovo bilo koja druga zemlja u regiji ECA. S 3,3 procenta BDP-a, izdaci BH za gotovinske transfere za socijalnu zaÅ¡titu koji nisu zasnovani na doprinosima, duplo su veći od prosjeka za regiju ECA od 1,6 procenata i znaÄ?ajno veći od prosjeka za OECD od 2,5 procenta. Ovaj nivo potroÅ¡nje je fiskalno neodrživ, ekonomski neefikasan i socijalno nepravedan. KljuÄ?ni problem je u velika nesrazmjera naknada koje idu borcima i njihovim porodicama, koje se vode politikama zasnovanim na pravima. To rezultira slabim usmjeravanjem i malim uticajem na siromaÅ¡tvo. Manje od 40 procenata sveukupnog socijalnog budžeta je usmjereno na najsiromaÅ¡nijih 20 procenata stanovniÅ¡tva (meÄ‘u najnižim procentima u regiji ECA) – a preko 16 procenata naknada ide najbogatijoj petini stanovniÅ¡tva. Å taviÅ¡e, gotovinski transferi su „pasivni“ – ne zahtijevaju pozitivne promjene ponaÅ¡anja i nizu vezani za socijalne usluge. Generalno, ne motiviraju prelazak sa socijalnih programa na zapoÅ¡ljavanje; upravo suprotno, potiÄ?u negativnu motivaciju za dugotrajnu zavisnost od naknada. Penzije 67. BH dijeli viÅ¡e izazova koji se odnose na penzijski sistem sa drugim privredama u tranziciji. Oba entiteta su pogoÄ‘ena starenjem stanovniÅ¡tva, pri Ä?emu stanovniÅ¡tvo duže živi i prima naknade, dok niska stopa nataliteta i iseljavanje smanjuju radnu snagu i prihode od doprinosa. Oba su pogoÄ‘ena i problemom koji je uobiÄ?ajen u zemljama u tranziciji, gdje su korisnici koji danas primaju penzije oni koji su bili radne dobi u toku socijalistiÄ?kog perioda, kada je većina ljudi radila u zvaniÄ?nom sektoru i uplaćivala doprinose, te stoga imaju pravo na penzije, dok je udio stanovniÅ¡tva koji je danas radne dobi i uplaćuje doprinose znatno manji. Kao posljedica, rashodi na penzije su veliki, dok su prihodi od doprinosa relativno manji, Å¡to rezultira potencijalnim deficitom u penzionom sistemu. Å taviÅ¡e, kao i u drugim zemljama u tranziciji, u oba entiteta se javljaju znaÄ?ajni nivoi prijevremenog odlaska u penziju, Å¡to povećava broj korisnika. Pored toga, obzirom na ratnu proÅ¡lost BH, oba entiteta imaju veći procenat invalida, udovica i siroÄ?adi koji primaju penzije, Å¡to ima za krajnju posljedicu joÅ¡ veći broj ljudi ispod dobi za odlazak u penziju koji prima penzije. 68. Dodatni problemi su takoÄ‘e evoluirali iz toga Å¡to su sliÄ?na ograniÄ?enja implementirana na razliÄ?ite naÄ?ine u dva entiteta. Neposredno nakon rata, da bi se sprijeÄ?ilo nagomilavanje dugova u penzijskom sistemu, nametnut je limit na isplatu penzija do nivoa prikupljenih prihoda u datoj godini. Limiti su naknadno ozakonjeni u oba entiteta i oni su i dalje na snazi sve do sada. MeÄ‘utim, oni su implementirani na razliÄ?ite naÄ?ine u dva entiteta, Å¡to je rezultiralo poremećajima, koji su posebno snažni u penzionom sistemu FBH. 18   Okvir 2: PodrÅ¡ka Banke za politiÄ?ki osjetljive reforme socijalnih davanja: Serija DPO Neodrživ i regresivan sistem socijalnih davanja u BH je kljuÄ?na prepreka za unapreÄ‘enje fiskalnog uÄ?inka i konkurentnosti i socijalne ravnopravnosti već mnogo godina. Raniji pokuÅ¡aji Banke da pomogne vlastima na reformi sistema socijalnih davanja nisu bili uspjeÅ¡ni. Dobro organizirani protivnici, te viÅ¡ak prihoda nakon uvoÄ‘enja PDV-a u 2006. godini, doveli su do preokreta u politici. Svjetska ekonomska i financijska kriza iz 2008. godine i fiskalni pritisak koji je proistekao iz nje u BH, nagnali su vlasti da se opet obrate Banci za pomoć. Banka je odgovorila, i u aprilu 2010. godine Odbor je odobrilo prvu u seriji programskih operacija za javne rashode, DPO. Prva operacija je iznosila 111 miliona USD – u vidu kombinacije resursa IDA-e i IBRD-a - i pružila je podrÅ¡ku za znaÄ?ajnu vladinu aktivnost na rjeÅ¡avanju dugotrajnog i politiÄ?ki osjetljivog problema. Osim na steÄ?enim iskustvima iz prethodnih neuspjeÅ¡nih pokuÅ¡aja reforme, operacija DPO se zasnivala na kontinuiranom dijalogu o politikama baziranom na obimnim analitiÄ?kim aktivnostima, ukljuÄ?ujući programsku procjenu siromaÅ¡tva, Pregled javnih rashoda i institucija (PEIR) i rad na penzijama. Pratio ju je kredit IDA-e od 15 miliona USD za jaÄ?anje institucionalnog kapaciteta neophodnog za implementaciju reformi socijalne zaÅ¡tite. Kao dio operacije DPO1, vlade FBH i RS su poduzele znaÄ?ajne korake u pravcu racionalizacije postojećih programa gotovinskih transfera. Najprije i najvažnije, usvojile su okvirne zakone za usmjeravanje gotovinskih transfera da bi se pokrenuo prelazak s pristupa dominantno zasnovanog na pravima, na pristup zasnovan na potrebama za socijalnom pomoći. Okvirni zakoni su ojaÄ?ali fiskalnu odgovornost uvoÄ‘enjem obaveznog usmjeravanja prema potrebama, uzimajući u obzir stvarne materijalne potrebe podnosioca zahtjeva ili korisnika. KljuÄ?ne reforme takoÄ‘e ukljuÄ?uju procjenu fiskalnog uticaja svih novo-preuzetih obaveza, usklaÄ‘ivanje naknada prema inflaciji, a ne prema plaćama, i unapreÄ‘enje upravljanja i odgovornosti putem uspostavljanja registra korisnika. Oba entiteta poduzimaju korake na uspostavljanju prihodnog cenzusa i drugih mjera – meÄ‘utim, stvarno smanjenje izdataka na naknade se tek treba provesti. Nespremnost za suoÄ?avanje s organiziranim protivnicima prije izbora održanih u oktobru 2010. godine i kaÅ¡njenje s formiranjem novih vlasti, koje je uslijedilo, usporavaju ostvarivanje napretka. Banka i izabrane vlasti planiraju da to prate putem druge operacije DPO u toku FG12, u zavisnosti od ubrzane implementacije politika koje su uvedene u okviru operacije DPO1 i sveukupnog makro-ekonomskog okvira. KljuÄ?ne aktivnosti obuhvataju: (i) izradu ažuriranih instrumenata za unapreÄ‘enje usmjeravanja naknada na socijalno i ekonomski ugrožene; (ii) unapreÄ‘enje rentabilnosti administracije naknada putem boljeg institucionalnog upravljanja, s krajnjim ciljem uspostavljanja jedinstvenog registra. Druga operacija iz serije DPO će vjerovatno raditi na reformi plaća u javnom sektoru i politika zapoÅ¡ljavanja i na penzionoj administraciji. C. Održivo koriÅ¡tenje prirodnih resursa i klimatske promjene 69. BH treba izraditi strategiju za zaÅ¡titu svojih prirodnih bogatstava za cijelu zemlju. Prirodna blaga BH – ukljuÄ?ujući predivne Å¡ume i obilje vode („Bosna“ – od rijeÄ?i Bosana – datira iz vremena vladavine Rimljana i znaÄ?i „voda“) – predstavljaju potencijalne izvore ekonomskog rasta od kritiÄ?nog znaÄ?aja, ali i rizika. U aprilu 2009. godine EC je prezentirala okvir mjera prilagoÄ‘avanja i politika smanjenja osjetljivosti EU na klimatske promjene. Predložene mjere se fokusiraju na razvoj institucija koje će pružati podrÅ¡ku sektorima za uspjeÅ¡no prilagoÄ‘avanje na klimatske promjene. Svako buduće planiranje ili strategija rasta moraju uzeti u obzir posljedice globalnih klimatskih promjena. 70. Danas je dominantni izazov u vezi s klimatskim promjenama za BH prilagoÄ‘avanje na već postojeće promjene i uticaje koje će one vjerovatno imati na ekonomiju i život ljudi u BH.19 BH je, kao i jugoistoÄ?na Evropa, uopÅ¡te, osjetljiva na klimatske promjene u Ä?etiri kritiÄ?na podruÄ?ja:                                                              19   Prema izvjeÅ¡taju Svjetska banke iz 2009. godine za regiju ECA “Upravljanje neizvijesnostima: PrilagoÄ‘avanje na klimatske promjene u Evropi i centralnoj Azijiâ€? – BH je rangirana u sredini liste zemalja regije ECA u smislu indeksa uticaja koji obuhvata relativnu jaÄ?inu budućih klimatskih promjena u odnosu na danaÅ¡nju prirodnu osjetljivost. 19   ï‚· Energetika: Oslanjanje BH na hidro-potencijal za proizvodnju elektriÄ?ne energije (30-40%) ima implikacije po energetsku sigurnost. Zemlja se može suoÄ?iti sa smanjenom proizvodnjom hidro- energije Å¡to može biti pogorÅ¡ano povećanom urbanizacijom i potrebama za hlaÄ‘enjem. Sigurnost brana i upravljanje akumulacijama mogu takoÄ‘e biti pogoÄ‘eni poplavama. BujiÄ?ne poplave mogu imati privremeni uticaj na snabdijevanje elektriÄ?nom energijom. ÄŒak i postrojenja koja ne proizvode hidro-energiju mogu biti pogoÄ‘ena iz razloga dostupnosti vode i/ili nedostatka vode za hlaÄ‘enje. Sveukupno, to može dovesti do većih cijena energije i manje pouzdanog snabdijevanja. ï‚· Poljoprivreda: Navodnjavana mala gazdinstva mogu biti teÅ¡ko pogoÄ‘ena suÅ¡ama i valovima vrućine. OÄ?ekuje se da će klimatske promjene ugroziti konkurentnost BH. Projekcije prikazuju da glavna podruÄ?ja proizvodnje kukuruza na sjeveru BH mogu biti pogoÄ‘ena smanjenjem prinosa za 10 do 25 procenata. Na jugu, gdje se uzgaja voće i povrće, projekcije ukazuju da će, bez adekvatnog navodnjavanja, usjevi biti pogoÄ‘eni joÅ¡ i viÅ¡e. ï‚· Vode: BH je izuzetno bogata vodnim resursima, iako južni dio (Hercegovina) ima nizak nivo padavina, a sjeverne ravnice duž rijeka Save i Drine se suoÄ?avaju sa izazovima vezanim za strukturalno odvodnjavanje i kontrolu poplava. BujiÄ?ne poplave se deÅ¡avaju u cijelom regionu. Sve velike rijeke dijele se sa susjednim državama. Vode i rijeke predstavljaju visoko vrijedan resurs, poÅ¡to su od suÅ¡tinskog znaÄ?aja za ekonomski rast i radna mjesta u poljoprivredi, proizvodnji elektriÄ?ne energije iz hidro-potencijala, uzgoj ribe, te održivost ekosistema (turizam). BH se suoÄ?ava sa velikim izazovima, konkretno: (i) zemlja treba da razvije svoje institucionalne i regulatorne okvire koji su u skladu sa direktivama EU o vodama i poplavama, te da razvije planove za integrisano upravljanje slivovima radi omogućavanja meÄ‘usektorskog planiranja i saradnje – u vidu nadgradnje nad iskustvima dobijenim iz tekućeg Projekta upravljanja Neretvom i TrebiÅ¡njicom; (ii) veliki dio vodoprivredne infrastrukture treba da bude rehabilitovan ili modernizovan nakon dvije decenije zastoja u održavanju, koji je doveo do akumuliranja potreba; i (iii) klimatske promjene će dovesti do razliÄ?itih obrazaca padavina i suÅ¡a, Å¡to će zahtijevati prilagoÄ‘avanje institucija i infrastrukture. ï‚· Å umarstvo: Å umarstvo je i dalje znaÄ?ajan izvor preživljavanja u ruralnim podruÄ?jima, kako u smislu direktnog zapoÅ¡ljavanja, tako i putem funkcija eko-sistema. Å ume u BH se suoÄ?avaju s gubitkom drveća i degradacijom od ekstremnih vremenskih pojava i od kombinacije ranijeg topljenja snijega i vrelih suhih ljeta. Regionalne suÅ¡e i promjena smjerova vjetra već povećavaju uÄ?estalost i intenzitet Å¡umskih požara. Jaki vjetrovi, za koje se prognozira da će biti joÅ¡ snažniji, kako se klima bude mijenjala, ne samo da Å¡ire Å¡umske požare, već i mogu doprinijeti njihovom izazivanju. Klimatske promjene takoÄ‘e mogu dovesti do promjene distribucije vrsta drveća, koje se zatopljavanjem sele prema većim nadmorskim visinama. Novi obrasci mogu takoÄ‘e provocirati pojavu zaraza insektima, kao Å¡to se vidjelo u sjevernom pojasu, gdje je doÅ¡lo do uniÅ¡tavanja sjevernih Å¡uma Å¡tetoÄ?inama u cijelom svijetu.20 71. Energetska efikasnost predstavlja prioritetno pitanje. ViÅ¡e od polovine emisije CO2 u BH se stvara u energetskom sektoru (52 procenta). Na ugalj otpada 75 procenata emisije BH. Usvajanje i primjena kljuÄ?nih okoliÅ¡nih propisa EU su kljuÄ?ni koraci u pravcu održivijeg energetskog omjera, smanjenja emisije, te dalje integracije s ostatkom Evrope. Posebno, pridržavanje Direktive EU o velikim postrojenjima za sagorijevanje do 201721, te Inicijative Evropa 2020 za energetsku efikasnost.                                                              20 Easterling i sar. 2007. 21 Direktiva EU o velikim postrojenjima za sagorijevanje navodi standarde emisije za zemlje Ä?lanice, za azotne okside, sumpor dioksid i Ä?estice iz svih elektrana instaliranog kapaciteta preko 50 megavata. Po odredbama Direktive, elektrane koje ne ispunjavaju navedene standarde emisija moraju ili ugraditi odgovarajuću opremu za smanjenje emisije ili biti zatvorene. 20   III. ODGOVOR ZEMLJE NA IZAZOVE I PRIORITETE 72. BH je pripremila nacrt Strategije razvoja zemlje.22 Kao Å¡to se moglo oÄ?ekivati, strategija je proizvod koordinacije izmeÄ‘u razliÄ?itih administrativnih nivoa i aktera. Iako tekući nacrt nije usvojen, a mogao bi da zahtijeva ulaganje dodatnih napora da bi postao strategija „za cijelu zemlju“, on odražava doprinose svih nivoa vlasti (Savjeta ministara na državnom nivou, FBH, RS, i Distrikta BrÄ?ko) i odražava razvojne ciljeve i aktivnosti koje se u opÅ¡tim crtama prate na svim nivoima vlasti u BH. 73. Å taviÅ¡e, iako etniÄ?ke podjele i dalje oblikuju politiÄ?ke veze i potkopavaju efikasnost vladavine, ne postoje nikakve temeljne ideoloÅ¡ke, a Ä?ak ni znaÄ?ajne tehnokratske razlike izmeÄ‘u vlasti na entitetskom i državnom nivou u vezi sa većinom makroekonomskih i sektorskih pitanja. Kreatori politika na svim nivoima vlasti vide BH u budućnosti kao otvoreno, izvozno orijentisano tržiÅ¡te, u potpunosti angažovano sa EU, i shvataju da su unapreÄ‘ena transportna i komunikaciona infrastruktura od kljuÄ?ne važnosti za ekonomski rast i integraciju u jugoistoÄ?nu Evropu. Postoji konsenzus o iskoriÅ¡tavanju bogatih potencijala zemlje u sektorima Å¡umarstva i voda, ali na održiv naÄ?in. Uz to, postoji univerzalni dogovor o tome da BH mora da ojaÄ?a svoje ljudske potencijale kroz bolje ishode obrazovanja i intenzivnu obuku radnika. Ono Å¡to je temelj za sve to, Ä?ak i za najteža pitanja, Ä?injenica je da većina prihvata argument da je smanjena ekonomska uloga države neophodna za unapreÄ‘enje konkurentnosti. Kreatori politika u BH, graÄ‘ansko druÅ¡tvo i privatni sektor velikom većinom dijele viziju vezano za prioritetne razvojne izazove u svojoj zemlji; meÄ‘utim, ta vizija je mnogo manje jasna u odnosu na to kako bi ti prioriteti trebalo da se postignu, te koji stepen koordinacije je poželjno da se postigne izmeÄ‘u dva entiteta, te izmeÄ‘u entiteta i državnog nivoa. 74. EU integracije: Postoji opÅ¡ti konsenzus da bi integracija u EU trebalo da predstavlja vodeći princip svakog segmenta socijalne i politiÄ?ke zajednice u zemlji. Napredovanje u pravcu Ä?lanstva u EU zahtijevati jednostavniji i manje opterećujući sistem vladavine,a kljuÄ?ni izazov u bliskoj budućnosti će biti izrada jedinstvenog metodoloÅ¡kog pristupa za ispunjavanje zahtjeva acquis-a i osiguranje njihovog „identiÄ?nog provoÄ‘enja u cijeloj zemlji“. MeÄ‘utim, Razvojni plan takoÄ‘e naglaÅ¡ava da se to treba provesti u jedinstvenom kontekstu BH: „reforme nameću potrebu za jaÄ?anjem administrativnih i institucionalnih kapaciteta... u skladu s postojećom ustavnom strukturom“. 23 ï‚· Makroekonomska stabilnost: Vlasti uviÄ‘aju da BH može ostvariti makroekonomsku stabilnost samo smanjenjem javnog sektora i preusmjeravanjem smanjene potroÅ¡nje s javne administracije i socijalnih davanja na infrastrukturu i socijalna ulaganja. Pored toga, Strategija navodi znaÄ?aj investicione klime i trgovine. ï‚· Konkurentnost: BH spada u najmanje konkurentne zemlje u regiji ECA, i prema anketi Svjetskog ekonomskog foruma za 2009-2010. godinu, kreće se u pogreÅ¡nom pravcu. Glavni problemi ukljuÄ?uju neadekvatnu infrastrukturu, nedovoljno razvijen pravni sistem, koji doprinosi slabom izvrÅ¡enju ugovora, te fragmentirani regulatorni okvir. Strategija BH navodi da bi pojednostavljeni i harmonizirani propisi doprinijeli uspostavljanju jedinstvenog ekonomskog prostora, koji bi stimulirao rast i konkurentnost. Strategija se takoÄ‘e obavezuje na povećanje broja studenata s tehniÄ?kim obrazovanjem, poticanje obuke uz rad i zaustavljanje odliva mozgova iz BH, koji je ubrzan tokom rata, te vraćanje iseljenih talenata u domovinu. ï‚· ZapoÅ¡ljavanje: U cilju povećanja zaposlenosti vlasti stavljaju prioritet na povećanje pristupa SME finansiranju za kapitalne investicije, ljudske resurse, te za poticanje razvoja poslovnih                                                              22 Nacrt razvojne strategije, Bosna i Hercegovina, Vijeće ministara, Direkcija za ekonomsko planiranje, 2010. godine 23 Nacrt razvojne strategije, str. 111. 21   inkubatora. Strategija takoÄ‘e razmatra uvoÄ‘enje veće fleksibilnosti u propise kojima se ureÄ‘uje zapoÅ¡ljavanje i otpuÅ¡tanje radnika, radno vrijeme, plaće i vrste radnih odnosa. Kako je iznad pomenuto, to zahtijeva efektivnije institucije tržiÅ¡ta rada koje pružaju bolji odgovor na zahtjeve, da bi se pomoglo onima koji su nezaposleni i koji traže posao da se vrate na tržiÅ¡te rada. ï‚· Održiv razvoj: BH je dominantno ruralna zemlja, i iako poljoprivreda predstavlja veliki potencijal za ekonomski rast i zapoÅ¡ljavanje, i mora se modernizirati, ruralna podruÄ?ja u zemlji se moraju razvijati holistiÄ?kim pristupom, koji se zasniva na svestranom koriÅ¡tenju prirodnih resursa i njihovoj zaÅ¡titi za buduće generacije. U poljoprivredi, Strategija zahtijeva ulaganja u tehnologije za unapreÄ‘enje efikasnosti primarne proizvodnje i prelazak na sekundarnu proizvodnju ili preradu, te povećanje zapoÅ¡ljavanja. TakoÄ‘e sagledava mogućnosti i izvan same farme, za unapreÄ‘enje životnih uslova i diversifikaciju ruralne ekonomije i mogućnosti za zapoÅ¡ljavanje. Strategija je takoÄ‘e eksplicitna u vezi s jaÄ?om integracijom zaÅ¡tite okoliÅ¡a, posebno usvajanjem politika EU, i u znaÄ?ajnoj mjeri se fokusira na poticanje obnovljivih izvora energije. ï‚· Socijalna inkluzija: Strategija ima za cilj „povećanje uÄ?estvovanja neaktivne, obeshrabrene populacije i njena reintegracija u druÅ¡tveni život, tržiÅ¡te rada i jednake prilike za zapoÅ¡ljavanje“. To će smanjiti fiskalni teret socijalnih transfera i povećati doprinos i talente većeg broja BH graÄ‘ana, posebno žena. IV. STRATEGIJA GRUPE SVJETSKE BANKE A. SteÄ?ena iskustva i nauÄ?ene lekcije Postojeći portfelj 75. Svjetska banka pruža podrÅ¡ku za portfelj od 12 operacija s ukupno ugovorenih 302,3 miliona USD (30 juni 2011. godine). Te operacije se finansiraju iz sedam kredita IDA-e, ukupne vrijednosti 154 miliona USD, tri IBRD zajma od 130 miliona USD i tri GEF granta od 18,3 miliona USD. OÄ?ekuje se da stopa povlaÄ?enja sredstava u FG11 preÄ‘e 25 procenata. Ovako snažni rezultati u povlaÄ?enju, koji se održavaju u prethodne tri FG, uz kontinuirano smanjenje kaÅ¡njenja efektivnosti, ostvareno u kontekstu jedinstveno složenog institucionalnog ambijenta, svjedoÄ?e o velikoj opredjeljenosti za program podrÅ¡ke Banke i usklaÄ‘enim naporima svih domaćih aktera. Zaista, stopa povlaÄ?enja je u znaÄ?ajnoj mjeri popravljana tokom perioda tekuće strategije CPS. U prvoj godini implementacije strategije CPS iznosila je 13 procenata, dosta ispod prosjeka za regiju ECA i cijelu Banku, a u FG10 je dostigla vrhunac od 26 procenata (vidjeti Tabelu 2). Å taviÅ¡e, vrijeme izmeÄ‘u odobrenja Odbora i efektivnosti je smanjeno sa 11 mjeseci u periodu 2007-2009. godine, na sedam mjeseci u 2010. godini. Većina operacija održava zadovoljavajuće rangiranje napretka na implementaciji (IP) i ostvarivanja razvojnih ciljeva (DO) tokom perioda implementacije strategije CPS. Tabela 2: Trendovi stope povlaÄ?enja (% nepovuÄ?enog salda) FG07. FG08. FG09. FG10. FG11. Bosna i Hercegovina 13 13 16 26 25 ECA 19 19 18 19 20,5 Banka 23 22 27 24 22,5 22   Lekcije iz IzvjeÅ¡taja o zavrÅ¡etku CPS-a 76. PodrÅ¡ka Grupe Svjetske banke u periodu FG08-FG11 je bila u velikoj mjeri relevantna u okviru oba stuba strategije CPS za FG08-11: (i) unapreÄ‘enje rasta voÄ‘enog privatnim sektorom i približavanje Evropi; i (ii) unapreÄ‘enje kvaliteta vladine potroÅ¡nje i pružanja javnih usluga za ugrožene. Obje oblasti su ostale u fokusu razvojnog programa BH i aktivnosti Grupacije Svjetske banke su pružile direktnu i pravovremenu podrÅ¡ku. 77. U IzvjeÅ¡taju o zavrÅ¡etku CPS-a za FG08-11 (CPSPR) identificirane su brojne lekcije u vezi sa sveukupnom strategijom, implementacijom projekata, te uÄ?inkom Banke i zajmoprimca, koje su pomogle usmjeravanju nove strategije CPS. KljuÄ?ne lekcije su navedene ispod: ï‚· Banka može pružati podrÅ¡ku za strukturalne reforme u politiÄ?ki složenom ambijentu BH, ali je potrebna dugoroÄ?na opredjeljenost. PodrÅ¡ka Banke za strukturalne reforme – npr. reformu poslovnog ambijenta putem Kredita za strukturalno prilagoÄ‘avanje poslovnog ambijenta – navodi da je za provoÄ‘enje strukturalnih reformi u BH potrebno vrijeme, i da se željeni ishodi mogu ostvarivati samo fazno i tokom srednjoroÄ?nog perioda. Stoga su, da bi se ostvarili trajni rezultati, potrebni dugoroÄ?na opredjeljenost i kombinacija finansijskih i savjetodavnih usluga. ï‚· Od kljuÄ?nog je znaÄ?aja postići konsenzus tokom pripreme projekta. U politiÄ?ki složenom ambijentu kakav je BH, neophodno je postići osnovni konsenzus o svim aspektima institucionalnih aranžmana i aranžmana implementacije tokom pripreme projekta. ï‚· OgraniÄ?ena sredstva Grupacije Svjetske banke bi se trebala rasporeÄ‘ivati strateÅ¡ki da bi se postigli maksimalni razvojni ishodi u kljuÄ?nim sektorima. Portfelj Banke je konsolidiran sa 16 projekata ukupne vrijednosti 300 miliona USD u 2008. godini na 12 projekata vrijednosti 300 miliona USD u junu 2011. godine. Dalja konsolidacija će se nastaviti u okviru nove strategije CPS, fokusirajući se na manji broj većih operacija. Male samostalne operacije bi trebalo da se izbjegavaju. Dodatno finansiranje i restrukturiranje projekata bi se trebalo razmatrati u sektorima gdje postoji potreba za povećanjem operacija ili gdje nove okolnosti zahtijevaju drugaÄ?iji pristup. To će zahtijevati donoÅ¡enje teÅ¡kih strateÅ¡kih odluka u konsultaciji s domaćim vlastima i, u nekim sluÄ?ajevima, Ä?ak i s napuÅ¡tanje odreÄ‘enih sektora. Tabela 3: Konsolidacija portfelja* FG11 FG12 FG13 FG14 FG15 Postojeći portfelj (poÄ?etak FG) 15 12 10 10 11 Projekti koji se zatvaraju u toku FG 3 4 2 2 3 Nove investicione operacije 0 2 2 3 0 Postojeći portfelj (kraj FG)* 12 10 10 11 8 *UkljuÄ?uje projekte koje finansira GEF, ukljuÄ?ujući regionalne operacije GEF-a ï‚· Odluka Banke da zadrži fleksibilnost za prilagoÄ‘avanje promjeni okolnosti uz nastavak aktivnosti na „osnovnim“ i „sporednim“ programskim oblastima, se pokazala uspjeÅ¡nom.24                                                              24 U okviru strategije CPS kao “osnovneâ€? su definirane one aktivnosti za koje je postojalo provjereno politiÄ?ko opredjeljenje i osjećaj vlasniÅ¡tva od strane raznih administrativnih nivoa u BH, a kao “sporedneâ€? one bitne oblasti za investicije i/ili reforme za koje politiÄ?ku opredjeljenost tek trebalo provjeriti ili za koje je opredjeljenost bila oÄ?igledna, ali ograniÄ?ena sredstva su onemogućavala implementaciju u datom momentu. 23   To je omogućilo Banci da radi na investicionom pozajmljivanju u „osnovnim“ oblastima, uz održavanje dijaloga o politici i prilika za angažman u „sporednim“ oblastima. Na primjer, kad se ukazala prilika, Banka je imala vodeću ulogu u pomaganju vladama na ispunjavanju cilja pregleda i pojednostavljenja socijalne potroÅ¡nje u svjetlu poboljÅ¡anja njene efikasnosti. ï‚· Postizanje rezultata je moguće Ä?ak i u politiÄ?ki zahtjevnom ambijentu BH ako su intervencije dobro usklaÄ‘ene sa investicionim prioritetima vlade. Banka je primijenila lekcije koje su nauÄ?ene u toku perioda strategije CAS za FG05-FG08 i u potpunosti je uskladila svoj portfelj sa investicionim prioritetima vlada u BH. Dok je u prethodnoj strategiji CAS portfelj ukljuÄ?ivao kredite za strukturalna prilagoÄ‘avanja i sa njima povezane projekte tehniÄ?ke podrÅ¡ke za koje je stepen prihvatanja obaveza bio malo, struktura portfelja u toku perioda posljednje strategije CPS je uglavnom ukljuÄ?ivala investicione operacije za koje je postojao visok stepen opredjeljenosti i spremnosti za implementaciju. Tabela 4: UÄ?inak portfelja, stanje u junu 2011. godine Revidirani IDA/ Odobrenje Isplate Dob Posljednji Posljednji Sektor Ime projekta datum IBRD/GEF Odbora (%) (god) IP DO zatvaranja mil. USD JAÄŒANJE ZDRAVSTVENOG SEKTORA 3/31/2005 12/31/2014 27,00 60,0% 6,2 S MS HD MREŽE SOCIJALNE SIGURNOSTI 2/25/2010 10/31/2014 15,00 9,30% 1,3 MS S POLJOPRIVREDA I RURALNI 6/19/2007 6/30/2012 21,00 32,5% 3,9 MU MS RAZVOJ ECSEE APL3-BH 6/16/2006 6/30/2012 36,00 57,3% 5,0 S S Å UMSKE I PLANINSKE OBLASTI, GEF 5/29/2008 4/30/2013 3,40 31,2% 3,0 MS MS ZEMLJIÅ NA REGISTRACIJA 4/27/2006 3/31/2012 15,00 72,0% 5,1 S S PUTNA INFRASTRUKTURA I 12/13/2007 6/30/2012 25,00 82,8% 3,5 MS S SD BEZBJEDNOST ZAÅ TITA KVALITETA VODA, GEF 6/7/2005 8/28/2012 8,90 56,5% 6,0 MS S ÄŒVRSTI OTPAD II 11/25/2008 2/28/2014 40,00 6,0% 2,5 S S OTPADNE VODE U SARAJEVU 12/22/2009 11/30/2015 35,00 3,4% 1,4 S S NERETVA I TREBIÅ NJICA, GEF 5/29/2008 6,00 34,0% 3,0 S S 12/31/2013 JAÄŒANJE DOSTUPNOSTI ECSPF FINANSIRANJA ZA SME 12/15/2009 7/31/2014 70,00 23,2% 1,5 S S 302,3 38 % 3,8 ï‚· Banka bi trebala nastaviti da jaÄ?a partnerstvo s drugim razvojnim partnerima. Važna saradnja je u toku sa EU i meÄ‘unarodnim financijskim institucijama (MMF, EBRD, EIB, CoEDB), konkretno, ali i sa bilateralnim donatorima, kao Å¡to je Å¡vedska SIDA, važan partner u aktivnostima vezanim za poslovni ambijent i izvoznu konkurentnost. MMF je bio kljuÄ?ni partner u strukturalnim reformama u socijalnom sektoru, obzirom da su te reforme od centralnog znaÄ?aja za MMF-ov program stabilizacije. UspjeÅ¡na partnerstva su takoÄ‘e prisutna s EBRD-om i EIB-om u transportnom i energetskom sektoru, a s CoEDB-om u zdravstvenom sektoru. 78. U donatorskoj pomoći BH dominiralo je financiranje evropskih institucija, ukljuÄ?ujući pomoć putem mehanizma EU IPA. U 2010. godini EIB je odobrio ugovore od 205 miliona € za BH za unapreÄ‘enje kvaliteta zdravstvene zaÅ¡tite, jaÄ?anje hitnih intervencija u sluÄ?aju poplava, te osiguranje                                                                                                                                                                                                   24   kreditnih linija za rast SME – Å¡to njegov ukupni portfelj dovodi na nivo od 848,7 miliona €. EBRD pruža podrÅ¡ku za aktivni portfelj od 1,03 milijarde € putem 25 projekata u javnom i privatnom sektoru, uglavnom komunalnih, okoliÅ¡nih i za transportnu infrastrukturu. Financiranje BH iz sredstava IPA i EU u periodu 2007-2011. godine iznosilo je skoro 440 miliona €, a pomoć je usmjerena u bukvalno sve razvojne sektore. Banka ostaje znaÄ?ajan akter s prosjeÄ?nim godiÅ¡njim isplatama od 83 miliona USD u periodu FG09-11, kako je iznad navedeno. I druge meÄ‘unarodne institucije pružaju skromniju podrÅ¡ku, ukljuÄ?ujući Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), koji pruža podrÅ¡ku za projekte vezane za ostvarivanje MDG (Milenijski razvojni ciljevi) i smanjivanje siromaÅ¡tva, jaÄ?anje demokratske vladavine, poboljÅ¡anje energetske infrastrukture, te okoliÅ¡. Globalni fond za borbu protiv AIDS-a i tuberkuloze je takoÄ‘e aktivan u BH, dajući 3,6 miliona USD u 2010. godini. KljuÄ?ni bilateralni donatori su, izmeÄ‘u ostalih, NjemaÄ?ka, Francuska, Å vedska, Austrija i Sjedinjene Države, koji su ukljuÄ?eni i brojne sektore, ukljuÄ?ujući infrastrukturu, razvoj privatnog sektora, stanogradnju, vodosnabdijevanje i kanalizaciju, zdravstvo i pravosuÄ‘e. Grafikon 1: Finansijska podrÅ¡ka za BH: ProsjeÄ?ne preuzete obaveze na godiÅ¡njem nivou 2008- 2011. godine (u milionima €)   Izvor: IzvjeÅ¡taj za mapiranje donatora za 2009. i 2010. godinu, Ministarstvo financija i trezora, Bosna i Hercegovina 79. Svjetska banka je i dalje aktivna u naporima na unapreÄ‘ivanju djelotvornosti i koordinacije pomoći u BH. Na primjer, Banka vodi inicijativu koja je usmjerena na jaÄ?anje i koordinaciju izmeÄ‘u vlasti BH i evropskih multilateralnih i bilateralnih zajmodavaca na implementaciji znaÄ?ajnog preostalog neizvrÅ¡enog projektnog portfelja u sektorima transporta, energetike i lokalne infrastrukture. Partnerstvo sa EC je opisano u okviru 4 (strana 37). 80. Ova strategija CPS predstavlja proizvod intenzivnog dijaloga s BH vlastima, graÄ‘anskim druÅ¡tvom i donatorskim partnerima. Obzirom na veoma decentraliziranu strukturu BH, a posebno u svjetlu razvoja dogaÄ‘aja nakon oktobarskih izbora, posebni napori su bili neophodni da bi se osiguralo dobivanje informacija za strategiju CPS od vlasti i graÄ‘anskog druÅ¡tva. Banka je organizirala seriju od Å¡est okruglih stolova za razmatranje politike u periodu juni 2010. godine - juni 2011. godine. Svrha tih okruglih stolova, organiziranih u partnerstvu s domaćim trustom mozgova i akademskom zajednicom, 25   bila je okupljanje Å¡ireg kruga aktera (vladinih zvaniÄ?nika, Ä?lanova parlamenata, organizacija graÄ‘anskog druÅ¡tva, predstavnika akademske zajednice, privatnog sektora, meÄ‘unarodnih organizacija i medija) radi razmatranja kljuÄ?nih pitanja koja su od uticaja na ekonomski razvoj BH, kako se zemlja kreće u pravcu pristupanja EU. Sveukupna tema je bila kako poboljÅ¡ati konkurentnost ekonomije. Pored pokretanja i provoÄ‘enja dijaloga o politici o razvojnim prioritetima u kljuÄ?nim sektorima, diskusije na okruglim stolovima su dale doprinos za kreiranje strategije CPS. B. Ciljevi, stubovi i oÄ?ekivani ishodi Strategije CPS 81. Sa opÅ¡tim ciljem pružanja podrÅ¡ke cilju BH vezanom za evropske integracije, oÄ?ekuje se da će ova strategija CPS: (i) pružiti podrÅ¡ku za ekonomski rast, rjeÅ¡avanjem nekih od uskih grla za bolju produktivnost i konkurentnost; (ii) unaprijediti socijalnu inkluziju kroz jaÄ?anje usmjeravanja i fiskalne održivosti socijalnih davanja i unapreÄ‘ivanje pružanja osnovnih javnih usluga; i (iii) ojaÄ?ati održivo koriÅ¡tenje kljuÄ?nih prirodnih resursa, kao Å¡to su vode i Å¡ume, te unaprijediti adaptaciju na klimatske promjene. Strategija CPS prepoznaje Ä?injenicu da su ciljevi konkurentnosti, socijalne inkluzije i okoliÅ¡ne održivosti u temeljnom smislu meÄ‘usobno povezani, te da će planirane intervencije pružiti podrÅ¡ku za Å¡irok spektar razvojnih ciljeva. Na primjer, povećavanje stepena dostupnosti osnovnih usluga, kao Å¡to su vodosnabdijevanje i uklanjanje Ä?vrstog otpada ima uticaj na sve tri oblasti – znamo, na primjer, da dostupnost takvih usluga povećava stepen socijalne ravnopravnosti; uz to, smanjuje prepreke za investicije i obećava Ä?istiju i zdraviju zemlju u budućnosti. Jednako tako, operacija DPO je navedena u okviru cilja vezanog za „konkurentnost“, ali bi jednako lako mogao da bude ukljuÄ?en u okviru cilja „socijalne inkluzije“. Mapiranje ishoda strategije CPS u odnosu na tekuće i planirane intervencije Svjetske banke odražava njihovu prirodu – to su intervencije koje imaju uticaja na viÅ¡e sektora odjednom. Aktivnosti u okviru strategije CPS predstavljaće rezultat razmatranja tih veza i izvlaÄ?enja maksimalne koristi iz njih. 82. Planirano pozajmljivanje u toku perioda strategije CPS utemeljeno je na analitiÄ?kim i savjetniÄ?kim aktivnostima (AAA) koje su izvrÅ¡ene u toku prethodne 2-3 godine, te na novim aktivnostima AAA (i onima koje se odnose na konkretnu zemlju i regionalnim). Kreiranje svake od osnovnih aktivnosti pozajmljivanja koje su predviÄ‘ene za strategiju CPS predstavlja nadgradnju nad nedavno zavrÅ¡ene ili tekuće aktivnosti AAA. Nove aktivnosti AAA će imati za cilj da nadopune program pozajmljivanja, radi postizanja konkretnih ishoda strategije CPS. Serija operacija DPO za politike javne potroÅ¡nje, na primjer, predstavlja nadgradnju nad veliku studiju o tome do koje mjere je BH uspjela da zaÅ¡titi siromaÅ¡ne u toku krize; sliÄ?no tome, planirano pozajmljivanje u oblastima navodnjavanja i zemljiÅ¡ne registracije biće temeljno zasnovano na informacijama iz BiljeÅ¡ke o sektorskim politikama u poljoprivredi iz 2010. godine, koja je obezbijedila osnovu za angažman sa vlastima. Gledajući unaprijed, Grupacija Svjetske banke predviÄ‘a trajan angažman. Na primjer, da bi se pomoglo u uspostavi jaÄ?eg i konkurentnijeg poslovnog ambijenta, nastaviće se napori na regionalnoj analizi u oblasti razvoja finansijskog sektora i raÄ?unovodstva i revizije u privatnom sektoru, izmeÄ‘u ostalog preko aktivnosti programa REPARIS sa sjediÅ¡tem u BeÄ?u, u skladu sa preporukama izvjeÅ¡taja ROSC iz 2010. godine. To će u drugoj godini implementacije strategije CPS biti praćeno regionalnom studijom o inovacijama, kao i analitiÄ?kim aktivnostima vezanim za obrazovanje. IFC će da nadopuni svoje aktivnosti savjetniÄ?kim uslugama, posebno sa ciljem promovisanja partnerstava javnog i privatnog sektora u oblasti infrastrukture. Da bi se pružila podrÅ¡ka novim pristupima socijalnoj inkluziji, intenzivne aktivnosti su u toku u oblasti zapadnog Balkana u vezi sa analizom siromaÅ¡tva i roda – a to će se nastaviti sa studijama u toku FG13-15; uz to, sa ciljem boljeg razumijevanja i fiskalnih i demografskih izazova sa kojima se suoÄ?ava BH, studija o penzijama se planira za FG12, kao podrÅ¡ka za seriju operacija DPO. Da bi se pomoglo BH da bolje zaÅ¡titi svoje prirodne resurse nastaviće se aktivnosti na integrisanoj studiji voda 26   rijeke Vrbas; a u FG14 nastaviće se rad na energetskoj strategiji sa ciljem pomaganja zemlji da postigne konsenzus i o produktivnosti i za okoliÅ¡ne namjene. 83. Za program će biti korisne analitiÄ?ke aktivnosti o klimatskim promjenama koje su sprovedene u drugim dijelovima regiona. Svjetska banka sa podrÅ¡kom iz Å vedske i NorveÅ¡ke sprovodi veliku studiju u BJR Makedoniji o tome kako da se smanji njen visok stepen intenzivnog koriÅ¡tenja energije, kako da se ojaÄ?a pouzdanost snabdijevanja energijom, te kako da se ispune standardi EU u vezi sa ispuÅ¡tanjem stakleniÄ?kih gasova. Ta studija, koja je uslijedila nakon sliÄ?nog rada u Poljskoj, kreirana je sa ciljem da pomogne BJR Makedoniji da uravnoteži izazov osiguravanja kontinualnog ekonomskog rasta i konkurentnosti sa sveobuhvatnijim razmatranjem pitanja klimatskih promjena i kvaliteta okoliÅ¡a. Ispunjavanje zahtjeva acquis-a EU vezano za okoliÅ¡, promovisanje efikasnog koriÅ¡tenja prirodnih resursa, oÄ?uvanje biodiverziteta, te snaženje prilika za turizam, u sve većoj su mjeri bitni za osiguravanje razvoja država. PoÅ¡to se sve zemlje zapadnog Balkana suoÄ?avaju sa sliÄ?nim izazovima, te aktivnosti mogu da obezbijede informacije za izbor razvojnih opcija u BH. 84. Temelj za napredovanje u svim tim oblastima će biti efikasnija i djelotvornija javna administracija, ne samo u svakom od entiteta, već i u cijeloj zemlji. Svjetska banka će tome pružiti podrÅ¡ku kroz Pregled javne potroÅ¡nje, kao i kroz regionalne aktivnosti u oblasti upravljanja javnim finansijama. Svjetska banka se nada da će te radove koristiti u Å¡iroj oblasti vladavine sa ciljem nadgradnje nad tekućim angažmanom u odnosu na administriranje projekata u oblasti PFM koji se finansiraju iz sredstava Banke (kao i vanjskih izvora). 85. Sa ciljem jaÄ?anja vladavine i politika za borbu protiv korupcije u BH, Svjetska banka će uskladiti svoje napore sa procesom prikljuÄ?enja EU. EC, nekoliko evropskih donatora, USAID i UNDP i dalje imaju vodeću ulogu u naporima u oblasti reforme javne administracije, obuke novinara, te Projektu za odgovornost u upravljanju (GAP). Svjetska banka će nadopunjavati te napore u oblastima u kojima je ona struÄ?na: jaÄ?anje djelotvornosti vlade i regulatornog kvaliteta – dvije važne dimenzije za stvaranje evropskog administrativnog prostora. Finansiranje u okviru DPO će se i dalje fokusirati na unapreÄ‘ivanje efikasnosti i djelotvornosti javne potroÅ¡nje. IFC i Svjetska banka će se, uz podrÅ¡ku finansiranja u vidu granta iz SIDA-e, fokusirati na unapreÄ‘ivanje regulatornog kvaliteta vladavine. Tekući program koji podržava pružanje osnovnih javnih usluga na opÅ¡tinskom nivou, koji će biti nadopunjen znatnim programom grantova koje obezbjeÄ‘uje EC, nastaviće da radi na jaÄ?anju lokalne uprave, na osnovu preporuka iz studije o lokalnoj upravi i pružanju usluga iz 2009. godine25. Projekt za regionalnu trgovinsku logistiku za jugoistoÄ?nu Evropu IFC-a finansiraće se u okviru viÅ¡ekorisniÄ?kog IPA fonda EU i pružiće podrÅ¡ku regionalnoj integraciji, kao koraku ka prikljuÄ?enju EU.                                                              25 “Od stabilnosti do uÄ?inka: Lokalna uprava i pružanje usluga u BHâ€?, Svjetska banka, januar 2009. godine 27   Tabela 5: Portfelj i novo pozajmljivanje strategije CPS u FG12–FGY15 i analitiÄ?ke i savjetodavne aktivnosti strategije CPS Tekuće operacije FG12-15 86. Konkurentnost Inkluzija OkoliÅ¡na održivost Tekući investicioni projekti (datum zatvaranja) Putna infrastruktura i bezbjednost FG12 Mreže socijalne FG15 GEF, ZaÅ¡tita kvaliteta FG13 ZemljiÅ¡na registracija FG12 sigurnosti voda JaÄ?anje zdravstvenog FG15 GEF, Å umska i planinska FG13 Poljoprivreda i ruralni FG12 sektora podruÄ?ja razvoj ÄŒvrsti otpad II FG14 Otpadne vode u Sarajevu FG16 ECSEE APL3-BH FG12 GEF, Projekt za Pristup SME financiranju FG15 upravljanje Neretvom i FG14 TrebiÅ¡njicom Nove operacije FG12-15 (datum zavrÅ¡etka pripreme)* DPO II FG12 CRIF FG12 Razvoj navodnjavanja FG12 Rehabilitacija plovnosti Save FG13 ZemljiÅ¡na registracija II FG13 DPO III** FG13 Aktivnosti koje se ne odnose na pozajmljivanje (AAA) FG12-15 (datum isporuke)*** Programski razvoj Programski rodni VRBAS Integrirano FG12 financijskog sektora na FG11-14 monitoring za zapadni FG13-15 upravljanje vodama Zapadnom Balkanu Balkan REPARIS za zapadni TehniÄ?ka podrÅ¡ka za Energetska strategija FG14 FG11-14 FG12 Balkan penzije Strategija za Pregled javnih rashoda FG12 FG13 obrazovanje Upravljanje javnim Programska analiza finansijama na zapadni FG13 siromaÅ¡tva za zapadni FG13-15 Balkan /PEFA Balkan TA za nauku, istraživanje i FG14 razvoj / inovacije za zapadni Balkan *Pozajmljivanje nakon FG13 će biti utvrÄ‘eno nakon diskusije sa vlastima i u vrijeme primitka izvjeÅ¡taja o implementaciji u poÄ?etnom periodu **Treća operacija DPO ovdje je predstavljena kao posljednja u programskoj seriji, ali će zavisiti od raspoloživosti finansiranja IBRD-a, uz uslov održavanja solidnog makroekonomskog okvira. ***IzvjeÅ¡taj o napredovanju u ranim fazama daće ocjenu napredovanja u vezi sa programom AAA i to će omogućiti ponovnu kalibraciju, ako ona bude potrebna, da bi se adekvatno odgovorilo na potrebe zemlje. 86. KonaÄ?no, zvaniÄ?nici podržavaju projekt Javne potroÅ¡nje i finansijske odgovornosti (PEFA) kojim upravlja Svjetska banka i koji je fokusiran na finansijsko upravljanja na državnom nivou, u entitetima i u Distriktu BrÄ?ko. Ocjena PEFA koja je finansirana grantom mogla bi da obezbijedi korisnu i nezavisnu perspektivu o uÄ?inku PFM i da nadopuni napore EC u toj oblasti. TakoÄ‘e bi mogla da obezbijedi temelje za daljnje napore na jaÄ?anju upravljanja javnim finansijama i da predstavlja katalizator za privlaÄ?enje pažnje vlada i razvojnih partnera prioritetnim oblastima kojima se neophodno posvetiti pažnju. Druge meÄ‘unarodne organizacije su obezbjeÄ‘ivale podrÅ¡ku za upravljanje javnim finansijama, ali vjerovatno je da će ta podrÅ¡ka da se u toku perioda ove strategije CPS postepeno smanjuje. 87. Pitanje roda i dalje predstavlja važan izazov u BH. Na Kreiranje projekata i reformi koje podržavaju rodnu ravnopravnost zahtijeva svijest i svjesne napore na identifikaciji prepreka koja bi mogle 28   da sprijeÄ?e uÄ?ešće žena. Svjetska banka je u zapadnom Balkanu u znaÄ?ajnoj mjeri investirala i u analizu roda i u analizu siromaÅ¡tva. U toku perioda implementacije strategije CPS, tematski pregledi toga kako su pitanja roda institucionalizovana u razliÄ?ite sektore portfelja, koji će biti sprovoÄ‘eni u okviru Programskog rodnog monitoringa za zapadni Balkan, identifikovaće naÄ?ine za povećavanje stepena rodne inkluzivnosti postojećeg portfelja i obezbijediće ulazne informacije za buduće operacije pozajmljivanja. OÄ?ekivani ishodi 88. Doprinos strategije CPS razvojnim ciljevima zemlje (ishodima strategije CPS) opisan je u Aneksu 1. U narednom dijelu teksta dat je opis naÄ?ina na koji će razliÄ?ite aktivnosti koje su planirane u okviru strategije CPS proizvesti oÄ?ekivane ishode. I: Konkurentnost 89. BH se suoÄ?ava sa velikim programom vezanim za konkurentnost. Iako je program investicija i reformi obiman, Grupacija Svjetske banke planira da nastavi da se fokusira na smanjivanje kljuÄ?nih uskih grla za povećanje produktivnosti, te na rad sa drugim razvojnim partnerima BH radi uspostavljanja koordiniranog pristupa u toj oblasti. PodrÅ¡ka Svjetske banke će biti prije svega fokusirana na smanjivanje ograniÄ?enja za produktivnost, kao Å¡to su transport, lokalne javne usluge, energetika, zemljiÅ¡na registracija i poljoprivreda, te na jaÄ?anje dostupnosti kapitala za SME. Te investicije se nadopunjavaju tehniÄ?kom podrÅ¡kom u oblastima korporativnog raÄ?unovodstva i regionalnim aktivnostima u oblastima nauke i inovacija. IFC obezbjeÄ‘uje tehniÄ?ku podrÅ¡ku u regulatornoj reformi, smanjivanju administrativnog opterećenja i privlaÄ?enju direktnih stranih investicija, kao i direktno finansiranje i savjetniÄ?ke usluge u finansijskom sektoru, sektoru agrobiznisa i energetike. Ukupna konkurentnost ekonomije će takoÄ‘e biti podržana programom DPO, koji je usmjeren na jaÄ?anje kvaliteta javne potroÅ¡nje, posebno u socijalnim sektorima, Ä?ime se daje podrÅ¡ka za makroekonomsku stabilnost. Predložena serija programskih operacija DPO za javne rashode će pružiti podrÅ¡ku za (i) veću socijalnu pomoć siromaÅ¡nima, uz smanjenje fiskalnog deficita i stvaranje fiskalnog prostora za rast koji smanjuje siromaÅ¡tvo; (ii) unapreÄ‘enje strukture i efikasnosti javnih rashoda; i (iii) smanjenje pritiska na plaće u privatnom sektoru nametnutog bržim rastom plaća u javnom sektoru, Ä?ime će se povećati stepen konkurentnosti privatnog sektora. Pored toga, program u srednjoroÄ?nom periodu ima za cilj revidiranje penzionih formula u oba entiteta kako bi davanja bila u većoj mjeri predvidljiva, a finansiranje održivo, te ograniÄ?avanje opterećenja kojim privatnom sektoru nameću fiskalni deficit, sistem penzijskog i invalidskog osiguranja i plaće u javnom sektoru. ï‚· Ishod Strategije CPS: UnapreÄ‘enje poslovnog ambijenta: Pomoć IFC-a će se fokusirati na smanjenje troÅ¡kova i rizika poslovanja i povećanje konkurentnosti decentraliziranog ekonomskog prostora BH, na pod-nacionalnom i nacionalnom nivou. Na pod-nacionalnom nivou, IFC će pomoći smanjenju administrativnih barijera i povećanju konkurentnosti putem pojednostavljivanja propisa u cilju stvaranja veće uniformnosti i transparentnosti propisa, kao i olakÅ¡avanja razvoja jedinstvenog ekonomskog prostora putem regulatorne reforme na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i nacionalnom nivou. Na nacionalnom nivou, IFC će pružiti podrÅ¡ku naporima zemlje za privlaÄ?enje direktnih stranih investicija unapreÄ‘enjem regulatornog okvira, okvira politike i institucionalnog okvira za investicije. IFC će takoÄ‘e istraživati opcije za produbljivanje aktivnosti u sektoru agrobiznisa i povećavanje konkurentnosti i privlaÄ?nosti investicija. IFC će takoÄ‘e pružiti podrÅ¡ku BH na daljem unapreÄ‘enju regulatornih i administrativnih ograniÄ?enja vezanih za trgovinsku logistiku, harmonizaciji carinskih procedura s drugim zemljama i daljem usklaÄ‘ivanju pravila s praksama EU u vezi s regionalnim trgovinskim programom u okviru CEFTA-e. BH koristi IFC-ov regionalni pristup Zapadnom Balkanu, ukljuÄ?ujući regionalni Projekt za trgovinsku logistiku i program Energetske zajednice JugoistoÄ?ne Evrope. 29   ï‚· Ishod Strategije CPS: UnapreÄ‘enje investicione klime i smanjenje troÅ¡kova i rizika poslovanja u BH. Å vedska nastavlja podrÅ¡ku BH putem dva Trust fonda – koja izvrÅ¡avaju Banka i IFC – dizajnirana za dalje jaÄ?anje izvozne konkurentnosti BH. Grupacija Svjetske banke pruža podrÅ¡ku za reforme poslovne klime u BH već niz godina putem savjetovanja o politici i operacija pozajmljivanja. U 2002. godini Svjetska banka je u saradnji sa Å vedskom agencijom za meÄ‘unarodnu saradnju i razvoj (SIDA) pokrenula BAC (Kredit za usklaÄ‘ivanje poslovnog ambijenta). BAC je inicirao brojne reformske promjene koje je dalje podržao IFC putem aktivnosti savjetodavnih usluga i drugih tipova tehniÄ?ke pomoći. Naredni Å¡vedski TF od oko 5 miliona USD će se nadovezati na rezultate prethodnih aktivnosti pojednostavljivanjem i reorganizacijom inspekcija u skladu sa zahtjevima EU; ubrzavajući poslovnu registraciju i reformirajući proces steÄ?aja. IFC predlaže da se u toku perioda FG12-Fg14 sprovede projekt koji će pružiti podrÅ¡ku na nacionalnom i pod-nacionalnom nivou za smanjenje administrativnih barijera i povećanje konkurentnosti putem pojednostavljivanja propisa u cilju stvaranja uniformnih i transparentnih propisa; pružanje pomoći na unapreÄ‘ivanju konkurentnosti sektora agrobiznisa i smanjivanju opterećenja preduzeća dvostrukim oporezivanjem. Na nacionalnom nivou, projekt će podržati napore zemlje na povećanju niskih nivoa privlaÄ?enja direktnih stranih investicija, te rjeÅ¡avanju strateÅ¡kog cilja pristupanja EU putem unapreÄ‘enja regulatornog, politiÄ?kog i institucionalnog okvira za investicije. KonaÄ?no, projekt će unaprijediti transparentnost i kvalitet informacija o bilateralnim i meÄ‘unarodnim sporazumima o oporezivanju koji su pravno obavezujući u BH. Na kraju, IFC planira da nastavi svoje aktivnosti na promovisanju dobrog korporativnog upravljanja kroz regionalni projekt za cijeli region ECA (za koji se namjerava da ukljuÄ?uje i BH), prije svega kroz fokusiranje na izgradnju kapaciteta lokalnih institucija za nuÄ‘enje savjetniÄ?kih usluga u oblasti korporativnog upravljanja. Aktivnosti će imati za cilj da pomognu preduzećima da privuku nove investitore i unaprijede poslovne procese kroz bolje korporativno upravljanje. ï‚· Ishod Strategije CPS: UnapreÄ‘enje pristupa financiranju za mala i srednje velika preduzeća. Projekt olakÅ¡anja pristupa financiranju za mala i srednje velika preduzeća iz FG09 je pripremljen tokom vrhunca svjetske ekonomske i financijske krize, za rjeÅ¡avanje jednog od glavnih ograniÄ?enja rasta u sektoru preduzeća u BH – pristupa dugoroÄ?nom kapitalu. Glavna komponenta projekta je kreditna linija koja će se davati putem ukljuÄ?enih financijskih institucija, kreditno sposobnim privatnim preduzećima za održive projekte. Podobno financiranje obuhvata investicije i/ili obrtni kapital za industriju, agro-preradu i povezane uslužne sektore. Projekt, Ä?ije je zatvaranje predviÄ‘eno za FG15, imaće za cilj da poveća broj i iznos srednjoroÄ?nih i dugoroÄ?nih zajmova datih SME; da ojaÄ?a izvrÅ¡enje otplate pod-zajmoprimaca u projektu i smanji broj i koliÄ?inu nenaplativih pod-zajmova; te, u krajnjoj liniji, poboljÅ¡a investicioni i izvozni uÄ?inak pod-zajmoprimaca i podstakne otvaranje radnih mjesta. ï‚· Ishod Strategije CPS: JaÄ?i i Å¡iri financijski sektor: IFC će nastaviti da pruža podrÅ¡ku bankarskom sektoru s fokusom na Å¡irenje pristupa financiranju, posebno za mikro, mala i srednje velika preduzeća (SME). IFC će pružiti Å¡iroku lepezu proizvoda prilagoÄ‘enih potrebama domaćih banaka, ukljuÄ?ujući kreditne linije za SME, energetsku efikasnost i obnovljivu energiju. Pored toga, IFC će nastaviti davati doprinos za jaÄ?anje mikro-financijskih institucija, prevazilaženjem ekonomskog dispariteta izmeÄ‘u ruralnog/polu-urbanog i urbanog razvoja. Kao i u proÅ¡losti, pored finansiranja, IFC će pružiti i savjetodavnu pomoć za jaÄ?anje mikro-financijskih institucija, te podržati transformaciju mikro- financijskih institucija u održive profitne financijske posrednike u FBH, prevazilaženjem uskih grla u postojećim propisima. TakoÄ‘e, IFC će sa entitetskim ministarstvima finansija istraživati mehanizme za rjeÅ¡avanje prezaduženosti mikro-poduzetnika u BH. ï‚· Ishod Strategije CPS: Povećanje privatnih investicija u infrastrukturu. IFC će nastaviti istraživati inovativne naÄ?ine za ukljuÄ?ivanje financiranja iz privatnog sektora u infrastrukturne projekte u 30   svjetlu potrebe za ostvarivanjem bolje infrastrukturne integracije kako na regionalnom planu, tako i unutar zemlje. Kao i u proÅ¡losti, IFC je i dalje zainteresiran za pružanje savjetodavnih usluga za pomaganje vladi da stvori u većoj mjeri komercijalan pristup i ostvari veću ukljuÄ?enost privatnog sektora u infrastrukturni sektor putem PPP (partnerstava izmeÄ‘u javnog i privatnog sektora) u sektorima energetike, transporta i zdravstva. MeÄ‘utim, ukljuÄ?ivanje privatnog sektora u infrastrukturni sektor je otežano ograniÄ?enom ulogom za komercijalno orijentirane aktere i nedovoljnom rentabilnošću. TakoÄ‘e, regulatori u cestovnom i željezniÄ?kom sektoru trebaju biti ojaÄ?ani i dalje raÅ¡Ä?lanjavanje predstavlja prioritet u elektro-energetskom sektoru. Stoga će IFC-ov doprinos uspjeÅ¡nom PPP zavisiti od tržiÅ¡ne potražnje, vladinog napretka na privatizaciji/koncesijama, institucionalnih reformi i unapreÄ‘enja zakonskog okvira. ï‚· Ishod Strategije CPS: UnapreÄ‘enje konkurentnosti domaćih kompanija u sektorima koji mogu uspjeÅ¡no konkurisati izvozu na regionalna tržiÅ¡ta. Obzirom da su većina kompanija u realnom sektoru MSME, IFC će pružiti podrÅ¡ku uglavnom putem bankarskog sektora. Ipak, IFC će selektivno tražiti mogućnost za nekoliko direktnih financiranja SME, koje bi moglo imati dobar demonstracioni efekt na financijskom tržiÅ¡tu. IFC je opredjeljen za pružanje podrÅ¡ke za strateÅ¡ke strane direktne investicije u BH, poticanjem dobrih regionalnih kompanija da Å¡ire svoje poslovanje u BH. Prioritetni sektori su agro-biznis, metalska i drvno-preraÄ‘ivaÄ?ka industrija, energetika, nekretnine i turizam. Pored toga, IFC će pružiti savjetodavne usluge kompanijama iz sektora agro-biznisa, posebno u smislu sigurnosti hrane. Putem svog Regionalnog programa Ä?istije proizvodnje, IFC planira direktno raditi s klijentima iz privatnog sektora na unapreÄ‘enju efikasnog koriÅ¡tenja resursa u raznim sektorima u BH. ï‚· Ishod Strategije CPS: UÄ?estvovanje BH u energetskom tržiÅ¡tu jugoistoÄ?ne Evrope i konaÄ?na integracija u energetsko tržiÅ¡te EU. Tekući projekt ECSEE APL3 radi na unapreÄ‘enju sigurnosti brana; smanjenju negativnih uticaja termo-elektrana na okoliÅ¡; zamjeni dotrajalih postrojenja i opreme u hidro i termo-elektranama; rehabilitaciji distributivnog sistema; uspostavljanju sistema tržiÅ¡nog poslovanja i unapreÄ‘enja korporativnog upravljanja putem implementacije pilot projekata informacionog sistema za financijsko upravljanje. DosadaÅ¡nji napredak je solidan. Proizvodnja i izvoz elektriÄ?ne energije su dostigli rekordne nivoe; okoliÅ¡na usklaÄ‘enost je unapreÄ‘ena ugradnjom opreme za smanjenje emisije u termo- elektrani Kakanj u blizini Sarajeva; a provodi se i procjena mjera sigurnosti brana koja će dati osnovu za Evropsku investicionu banku da financira neophodne investicije u unapreÄ‘enje sigurnosti brana na sedam postrojenja; jedna od Elektroprivreda (EPHZHB) koristi vlastita sredstva za dogradnju informacionog sistema za financijsko upravljanje na nivou cijele kompanije, a nakon Å¡to su uvidjele koristi od toga i druge dvije Elektroprivrede (EPBiH i EPRS) su odluÄ?ile implementirati taj sistem u svojim kompanijama. Projekt je restrukturiran krajem 2010. godine i do novog datuma zatvaranja, predviÄ‘enog za sredinu 2012. godine, fokusiraće se na implementaciju preostalih mjera za unapreÄ‘enje okoliÅ¡nog uÄ?inka u termo- elektranama Tuzla, Kakanj, Ugljevik i Gacko. Banka blisko saraÄ‘uje s ostalim finansijerima, ukljuÄ?ujući EIB, EBRD i KfW. ï‚· Ishod Strategije CPS: JaÄ?e državne i entitetske institucije za pružanje efikasnijih i efektivnijih poljoprivrednih usluga. Povećanje konkurentnosti i produktivnosti farmera i agro-preraÄ‘ivaÄ?a je od kljuÄ?nog znaÄ?aja za održivost poljoprivrednog sektora i unapreÄ‘enje života u ruralnim podruÄ?jima. Projekt je dao doprinos za povećanje institucionalnog kapaciteta i poljoprivrednih informacija bitnih za postizanje veće konkurentnosti poljoprivrednog sektora BH. Na primjer, povećava se inspekcija Å¡tetoÄ?ina koriÅ¡tenjem standardne analize rizika, zavrÅ¡eni su pravilnici o fitosanitarnim zahtjevima, a referentne laboratorije za sigurnost hrane se uspostavljaju. Aktivnosti u FG12 su dizajnirane da pomognu uspostavljanje sistema koji će omogućiti usklaÄ‘ivanje BH sa standardima EU za poljoprivredu i regionalni razvoj. 31   ï‚· Ishod Strategije CPS: UnapreÄ‘enje sistema za navodnjavanje i institucionalnog okvira za podrÅ¡ku povećanju poljoprivredne proizvodnje za farmere i poljoprivredne proizvoÄ‘aÄ?e. Prinosi poljoprivrednih kultura i potencijalne opcije za uzgajanje visoko vrijednih kultura i dvostruke sjetve ograniÄ?eni su u nedostatku navodnjavanja, Å¡to je prije svega izazvano produženim suvim periodima u toku ljetnje sezone. U većini lokacija u zemlji prelazak sa naturalne poljoprivrede i marginalnog uzgoja na komercijalnu poljoprivredu oslanjao bi se na pravovremenu dostupnost vode za navodnjavanje. KljuÄ?ni rezultati bi ukljuÄ?ivali sljedeće: (i) funkcionalne sisteme navodnjavanja za uzgoj visoko vrijednih kultura kojima treba navodnjavanje; (ii) sisteme sa znaÄ?ajno promijenjenim uzorkom uzgoja kultura; (iii) povećanje ukupne proizvodnje (povrÅ¡ine pod kulturama i prinosa) za 20 procenata u projektnim oblastima; (iv) stopa naplate tarifa za usluge na nivou od 70 procenata usaglaÅ¡ene tarife u toku dvije sezone sjetve nakon poÄ?etka pružanja usluga navodnjavanja; i (v) povoljan regulatorni okvir za upravljanje navodnjavanjem. Priprema projekta treba da bude podržana finansiranjem EU. ï‚· Ishod Strategije CPS: UnapreÄ‘enje cestovne mreže u cilju smanjenja saobraćajnih nesreća i prilagoÄ‘avanja povećanom godiÅ¡njem obimu saobraćaja. Projekt cestovne infrastrukture i sigurnosti iz 2007. godine, kojeg sufinansiraju EBRD i EIB, (zatvaranje predviÄ‘eno sredinom 2012. godine), će izvrÅ¡iti rehabilitaciju oko 220 km cesta, smanjiti troÅ¡kove korisnika, smanjiti broj nesreća i smrtnih sluÄ?ajeva i uÄ?initi zemlju konkurentnijom opcijom za tranzitne rute. Rehabilitacija cesta je nadopunjena institucionalnim napretkom, izradom entitetskih strategija sigurnosti na cestama i uspostavljanjem Agencije za sigurnost na cestama u RS. Tokom FG12 projekt će zavrÅ¡iti graÄ‘evinske radove na preostalim dionicama puteva na kojim treba biti provedena rehabilitacija i fokusiraće se na jaÄ?anje prikupljanja podataka o troÅ¡kovima korisnika cesta i stanju cesta, kao i sagledavanje rezultata tehniÄ?ke pomoći za sigurnost na cestama. ï‚· Ishod Strategije CPS: UnapreÄ‘enje komercijalnog koriÅ¡tenja koridora rijeke Save za promet preko granica Hrvatske, BH i Srbije. Rat u periodu 1992-1995. godine je teÅ¡ko oÅ¡tetio plovni put rijeke Save, koji je imao znaÄ?ajnu ulogu u regionalnoj transportnoj mreži. Projekt plovnosti rijeke Save, predviÄ‘en za prezentaciju Odboru u FG13, pružiće podrÅ¡ku za uklanjanje naplavljenog otpada, jaružanje, ureÄ‘enje rjeÄ?nih obala i popravku ostale infrastrukture. TakoÄ‘e će modernizirati plovidbu rijekom putem informacionog i sistema praćenja, ojaÄ?ati institucionalno upravljanje i pružiti podrÅ¡ku za investicije u deminiranje. On je dio pod-regionalne inicijative, unutar koje Banka finansira radove na rehabilitaciji u BH, dok će radove u Hrvatskoj i Srbiji vjerovatno financirati EC. Projekt je prvobitno bio ukljuÄ?en u CPS za FG08-FG11, ali je odgoÄ‘en, dijelom zbog financijske krize. ï‚· Ishod Strategije CPS: UreÄ‘en razvoj transparentnih tržiÅ¡ta zemljiÅ¡ta kroz registraciju imovinskih prava i nadopunjavajuće politike koje omogućavaju izvrÅ¡avanje transakcija sa sigurnošću i efikasnošću. Sa manje od pola godine do zatvaranja, oÄ?ekuje se da će projekt da zavrÅ¡i proces smanjivanja onoga Å¡to je nekad bila ogromna koliÄ?ina zaostalih nerijeÅ¡enih sluÄ?ajeva (80.000 2006. godine). U velikim sudovima, kao Å¡to su sudovi u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru, postignut je impresivan napredak. Radovi na renoviranju će i dalje unapreÄ‘ivati uslove rada i pružanja usluga u zemljiÅ¡no knjižnim i katastarskim uredima. Digitalizacija evidencije je dobro napredovala, kako u sluÄ?aju digitalizacije zemljiÅ¡no knjižnih unosa, tako i u sluÄ?aju digitalizacije katastarskih mapa. OÄ?ekivani izlazni rezultati za cijeli projekt su već postignuti na nivou od preko 90 procenata, a oÄ?ekuje se da će svi ciljni iznosi biti dostignuti prije kraja projektnog perioda. Potencijalna naredna operacija bi dodatno unaprijedila kvalitet i taÄ?nost zemljiÅ¡ne evidencije i pružila podrÅ¡ku lokalnom razvoju kroz pomaganje pri rjeÅ¡avanju problema sa kojima se investitori suoÄ?avaju na tržiÅ¡tu zemljiÅ¡ta i u vezi sa dobijanjem graÄ‘evinskih dozvola. 32   II: Inkluzija 90. Ova strategija CPS će podržati cilj zemlje koji se odnosi na poboljÅ¡anu socijalnu inkluziju kroz fokusiranje na povećavanje stepena usmjeravanja i fiskalne održivosti gotovinskih transfera, jaÄ?anje usluga za zapoÅ¡ljavanje, te unapreÄ‘ivanje pružanja osnovnih lokalnih javnih usluga, kao Å¡to je upravljanje otpadom. ï‚· Ishod Strategije CPS: Povećan socijalnih davanja dolazi do najsiromaÅ¡nijih, uz efektivnije usluge zapoÅ¡ljavanja. Uprkos neuobiÄ?ajeno velikim rashodima na socijalnu pomoć, naknade za one koji imaju vrlo nizak dohodak, za djeÄ?ije dodatke i za lica sa invaliditetom nevezanim za rat su ili male ili nepostojeće. Banka je pružila podrÅ¡ku vladi za ambiciozne reforme sistema socijalnih davanja, da bi se on uÄ?inio održivijim i efektivnijim u smanjenju siromaÅ¡tva. Projekt mreže socijalne sigurnosti i zapoÅ¡ljavanja iz 2010. godine će tokom implementacije strategije CPS nastaviti pomagati BH sa tehniÄ?kom podrÅ¡kom u pravcu uspostavljanja sistema usmjeravanja davanja, unapreÄ‘enja transparentnosti i izvjeÅ¡tavanja o korisnicima, i pružanju usluga posredovanja pri zapoÅ¡ljavanju za ugrožene koji aktivno traže posao. ï‚· Ishod Strategije CPS: Smanjenje uÄ?estalosti nezaraznih bolesti putem boljeg pristupa kvalitetnoj primarnoj zdravstvenoj zaÅ¡titi kroz porodiÄ?nu medicinu. Projekt jaÄ?anja zdravstvenog sektora iz 2005. godine, koji je produžen do 2014. godine putem dodatnog finansiranja, pruža podrÅ¡ku za oba entiteta na razvoju strategija primarne zdravstvene zaÅ¡tite u cilju povećanja broja kvalitetnih davalaca usluga primarne zdravstvene zaÅ¡tite i osiguranja fiziÄ?ke infrastrukture neophodne za njihov rad; unapreÄ‘enja kapaciteta za upravljanje; i jaÄ?anje evaluacije u sektoru. U 2010. godini vlasti su zahtijevale dodatno finansiranje za proÅ¡irivanje aktivnosti projekta u oba entiteta za jaÄ?anje razvojnog uticaja, obuhvat većeg broja doktora porodiÄ?ne medicine edukacijom, dodatnu obuku većeg broja postojećih timova primarne zdravstvene zaÅ¡tite i renoviranje ambulanti porodiÄ?ne medicine na većem broju lokacija. Projekt će ovu podrÅ¡ku pružiti tokom perioda strategije CPS. Za rjeÅ¡avanje većih pitanja sektorske politike, Banka pruža analitiÄ?ku podrÅ¡ku putem pregleda javnih rashoda u koje je ukljuÄ?eno i zdravstvo. ï‚· Ishod Strategije CPS: UnapreÄ‘enje dostupnosti, kvaliteta i okoliÅ¡ne i financijske održivosti usluga zbrinjavanja Ä?vrstog otpada u ukljuÄ?enim komunalnim preduzećima/regijama. Drugi projekt upravljanja Ä?vrstim otpadom, koji je postao efektivan krajem 2009. godine, a Ä?ije se zatvaranje oÄ?ekuje poÄ?etkom 2014. godine, dizajniran je da postigne sljedeće ishode: da na polovinu smanji broj domaćinstava u BH koja nisu obuhvaćena formalnim sistemom zbrinjavanja Ä?vrstog otpada, da zatvori Ä?etvrtinu opasnih divljih odlagaliÅ¡ta koja naruÅ¡avaju krajolik; da unaprijedi kvalitet podzemnih voda na odlagaliÅ¡tima; da ojaÄ?a povrat troÅ¡kova komunalnih preduzeća za upravljanje Ä?vrstim otpadom; te da unaprijedi okoliÅ¡ni monitoringa sektora. Sufinansiranje EU za deponije u Banja Luci i Mostaru će dodatno unaprijediti kvalitet i obim usluga zbrinjavanja Ä?vrstog otpada. Dodatno sufinansiranje EU (5,7 miliona €) će tokom perioda ove CPS biti stavljeno na raspolaganje za financiranje investicija u joÅ¡ pet regionalnih deponija i time dodatno povećati obim tekućeg Drugog projekta upravljanja Ä?vrstim otpadom. III: OkoliÅ¡na održivost 91. Strategija CPS ima za cilj osiguravanje da se prirodnim resursima koji su važni za ekonomski i socijalni razvoj zemlje, kao Å¡to su vode i Å¡ume, upravlja na održiv naÄ?in. ï‚· Ishod Strategije CPS: Smanjenje izloženosti stanovniÅ¡tva i koriÅ¡tenja veoma zagaÄ‘ene vode rijeka Miljacke i Bosne; te unapreÄ‘enje efikasnosti prikupljanja otpadnih voda u Sarajevskom 33   kantonu. OÄ?ekuje se da će Projekt otpadnih voda u Sarajevu, sufinansiran u partnerstvu izmeÄ‘u Svjetske banke i EU, biti zatvoren krajem perioda strategije CPS. Projekt će pružiti podrÅ¡ku za smanjenje zagaÄ‘enja rijeka putem preÄ?išćavanja otpadne vode na primarnom nivou i dogradnje infrastrukture za otpadnu vodu u projektnom podruÄ?ju. ï‚· Ishod Strategije CPS: Smanjenje zagaÄ‘enja rijeka Neretve i Bosne iz komunalnih izvora i u krajnjoj liniji smanjenje komunalnog zagaÄ‘enja i nutrijenata u slivovima Jadranskog mora i Dunava. GEF-ov Projekt zaÅ¡tite kvaliteta vode i GEF-ov projekat za Neretvu i TrebiÅ¡njicu rade na jaÄ?anju upravljanja vodama, ukljuÄ?ujući regionalnu saradnju s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom u pravcu sveobuhvatnog plana upravljanja vodama. Prije zatvaranja u avgustu 2012. godine i decembru 2013. godine, redom, projekti će nastaviti raditi na rehabilitaciji postrojenja za preÄ?išćavanje otpadnih voda u ukljuÄ?enim gradovima i identifikaciji ostvarivih godiÅ¡njih smanjenja nutrijenata i ispuÅ¡tanja eluata i kretanju ka poÅ¡tivanju zakona o vodama EU. Sufinansiranje iz granta EU za Projekat GEF-a za upravljanje Neretvom i TrebiÅ¡njicom će omogućiti dodatne investicije u rehabilitaciju kanalizacione mreže u LjubuÅ¡kom. ï‚· Ishod Strategije CPS: UnapreÄ‘enje tretmana kanalizacije i vode na komunalnom nivou. Planirano partnerstvo s EC će vjerovatno mobilizirati dodatna sredstva iz IPA granta EU za podrÅ¡ku za unapreÄ‘enje tretmana kanalizacije i otpadnih voda u okviru alokacija programa IPA 12-13. ï‚· Ishod Strategije CPS: ProÅ¡irena mreža zaÅ¡tićenih Å¡umskih i planinskih podruÄ?ja i ojaÄ?an institucionalnih i tehniÄ?ki kapacitet za njihovo održivo upravljanje. GEF-ov Projekt Å¡umskih i planinskih zaÅ¡tićenih podruÄ?ja, Ä?ije se zatvaranje oÄ?ekuje sredinom 2013. godine, pruža podrÅ¡ku za razvoj zaÅ¡tićenih podruÄ?ja putem lokalnih inicijativa za zaÅ¡titu biodiverziteta. Za sada oba entiteta izdvajaju budžetska sredstva za upravljanje zaÅ¡tićenim podruÄ?jima – pri Ä?emu se povrÅ¡ina zaÅ¡tićenih podruÄ?ja gotovo uÄ?etvorostruÄ?ila nakon odobrenja projekta – a u toku je izrada planova upravljanja za nove nacionalne parkove. Okvir 3: IFC – Obnovljiva energija u BH Obnovljiva energija (RE) u Bosni i Hercegovini (BH) predstavlja dio većeg programa za obnovljivu energiju na Balkanu (BREP) sa fokusom na male hidrocentrale. OÄ?ekuje se da će u BH projekt omogućiti viÅ¡e od 120 miliona USD finansiranja, ukljuÄ?ujući 15 miliona USD od IFC-a, za podrÅ¡ku izgradnji 40 malih hidrocentrala sa ukupnim instaliranim kapacitetom od 80 MW i potencijalom za smanjenje emisije stakleniÄ?kih gasova od 0,5Mt CO2 /godiÅ¡nje. Putem ovog projekta, IFC će doprinijeti unapreÄ‘enju postojećeg regulatornog okvira za omogućavanje financiranja malih hidro-elektrana, pomoći sponzorima da ojaÄ?aju svoje projekte i poslovne planove i unaprijediti kapacitete izabranih financijskih institucija da evaluiraju i financiraju projekte za male hidro-elektrane i druge projekte za obnovljivu energiju. Te aktivnosti bi bile nadopunjene radnim seminarima i konferencijama usmjerenim na sponzore, finansijske institucije i Å¡iru javnost, sa ciljem stvaranja sveobuhvatnog okvira za pružanje podrÅ¡ke razvoju i implementaciji projekata za obnovljivu energiju. IFC će pružiti dugoroÄ?no financiranje lokalnim bankama zainteresiranim za financiranje projekata malih hidro-elektrana. Uz to, kao zemlja koja ima pravo na finansiranje iz sredstava IDA-e, BH može da koristi i Infra Venture program IFC-a, Å¡to podrazumijeva zajedniÄ?ki rad sa sponzorom na razvoju i/ili finansiranju projekata. ï‚· Ishod Strategije CPS: Povećana energetska efikasnost: U sektoru infrastrukture, financiranje projekata obnoviljve energije ostaje jedan od prioriteta IFC-a u BH. Strategija IFC-a predviÄ‘a davanje doprinosa za veću okoliÅ¡nu održivost i efikasniji energetski sektor pružanjem podrÅ¡ke za privatne investicije u zelenu energiju s posebnim fokusom na pružanje podrÅ¡ke za izgradnju novih hidro-elektrana. IFC oÄ?ekuje da će igrati sve veću ulogu putem svojih savjetodavnih usluga, kao i financiranja za olakÅ¡anje privatnih investicija za PPP transakcije za nova hidro-energetska postrojenja. Iako je vlada nedavno donijela novi zakon o koncesijama, koji je generalno u skladu s najboljim meÄ‘unarodnim 34   praksama, pod-zakonski akti i propisi tek trebaju biti usvojeni. Vlada ima ograniÄ?eno iskustvo na implementaciji PPP projekata i IFC oÄ?ekuje da će imati znaÄ?ajnu ulogu u pružanju kako financijskih, tako i savjetodavnih usluga. Financijska podrÅ¡ka za kljuÄ?ne koridore takoÄ‘e ostaje prioritet za BH i PPP bi vjerovatno predstavljale efektivno i održivo rjeÅ¡enje za njihovo financiranje i održavanje. IFC će sagledavati prilike za angažman s financijskim institucijama zainteresiranim za davanje zajmova klijentima iz industrijskog/komercijalnog i stambenog sektora koji se fokusiraju na energetski efikasne projekte. ï‚· Ishod Strategije CPS: Bolje pokriće osiguranjem poslovnih subjekata i domaćinstava u BH za sluÄ?aj prirodne ili klimatske katastrofe. Banka planira pružiti investicijsku podrÅ¡ku za olakÅ¡anje uÄ?estvovanja BH u Regionalnom Fondu za osiguranje od katastrofa za jugoistoÄ?nu Evropu i Kavkaz (SEEC CRIF). Cilj SEEC CRIF je povećati pristup financijskoj zaÅ¡titi za vladu, kao i vlasnike stambenih jedinica, farme i mala i srednje velika preduzeća (SME), od gubitaka izazvanih ekstremnim vremenskim prilikama uzrokovanih klimatskim promjenama i relevantnim geoloÅ¡kim opasnostima, kao Å¡to su zemljotresi, kliziÅ¡ta, suÅ¡e, poplave, itd. Vlada je tražila od Banke da osigura manji kredit IDA-e (5 miliona USD) za financiranje njenog uÄ?estvovanja u ovom regionalnom fondu, Å¡to bi se obezbijedilo i iz alokacije za zemlju i regionalnih resursa IDA-e. ï‚· Ishod Strategije CPS: Bolja pripremljenost za poplave i upravljanje slivom Drine. Inicijativa za poplave i suÅ¡e na zapadnom Balkanu donijela bi grant GEF-a za razvoj prekograniÄ?ne saradnje izmeÄ‘u BH, Srbije i Crne Gore za integrisano planiranje i upravljanje rjeÄ?nim slivovima za rijeku Drinu – najveću pritoku rijeke Save – koja je dva puta u 2010. godini izazvala velike poplave. Inicijativa će se baviti zaÅ¡titom od poplava, mogućnostima za sistem ranog upozoravanja na poplave, ublažavanjem suÅ¡a, radom hidro-potencijala i upravljanjem ekosistemima. Ona će uvesti najbolje prakse upravljanja rijekama na regionalnom nivou u skladu sa Okvirnom direktivom za vode EU (WFD), te će pružiti pomoć u primjeni mjera za prilagoÄ‘avanje na klimatske promjene. Inicijativa bi generisala znaÄ?ajne koristi, kako na nivou zemlje, tako i na regionalnom nivou, sa važnom ulogom za meÄ‘unarodne komisije za rijeke Savu i Dunav. Uz to, BH bi koristila to planiranje i izgradnju kapaciteta za traženje inkrementalnih kredita iz regionalnog fonda IDA-e za smanjivanje stepena osjetljivosti na poplave uz rijeku Drinu. To bi moglo da ukljuÄ?uje investicije za rehabilitaciju i poboljÅ¡anje nasipa i sa tim vezane infrastrukture, te restauraciju poplavnih ravnica i rjeÄ?nih kanala, radi unapreÄ‘enja bezbjednosti od poplava. Opcije politika i dizajna će se zasnivati na informacijama iz analize integrisanog upravljanja rjeÄ?nim slivom, koja će rezultovati iz regionalne inicijative GEF-a. Investicije BH u oblasti poplava i suÅ¡a mogle bi da potencijalno privuku i finansiranje iz programa IPA. C. Operativni principi i partnerstva 92. Operativni pristup ove strategije CPS temelji se na Ä?etiri principa: (i) selektivnost; (ii) fleksibilnost; (iii) fokus na rezultate i (iv) partnerstva. Ovi principi direktno proistiÄ?u iz lekcija i iskustava steÄ?enih na prethodnoj strategiji CPS i u skladu su s najboljim praksama za zemlje sa srednjim nivoom dohotka. Pored toga, naglasak će se, kad god to uslovi dozvole, staviti na promociju koriÅ¡tenja regionalnih projekata za podrÅ¡ku daljoj integraciji ekonomije BH sa susjednim zemljama i saradnju u regiji. ï‚· Veća selektivnost će dovesti do veće konsolidacije portfelja. Pozajmljivanje za manji broj većih projekata i veća selektivnost u novom pozajmljivanju kljuÄ?ni su elementi strategije Banke u regiji ECA. To predstavlja promjenu od kritiÄ?nog znaÄ?aja uzrokovanu ograniÄ?enim raspoloživim sredstvima, ograniÄ?enim administrativnim budžetom i dovešće do oslobaÄ‘anja internih sredstava 35   Banke za viÅ¡e analitiÄ?kih i savjetniÄ?kih aktivnosti, koje će pravovremeno dati informacije za rjeÅ¡avanje izazova koji se budu javljali u zemlji.26 ï‚· Primjena okvira će biti fleksibilna tokom trajanja implementacije strategije CPS. PoÄ?etni izbor programa za FG12-FG13 je predložen ispod (Tabela 7). TehniÄ?ka analiza i dobar dio pripreme za te programe su provedeni tokom perioda strategije CPS za FG07-FG11. MeÄ‘utim, izbor intervencija –posebno za kasnije godine implementacije strategije CPS – ostaje otvoren za prilagoÄ‘avanja, tokom pregleda napretka implementacije strategije CPS, kako se reformski prioriteti novoizabrane vlasti budu razvijali, u zavisnosti od uÄ?inka tekućih programa i raspoloživosti sredstava. ï‚· Operacioni okvir će biti fokusiran na uticaj aktivnosti koje podržava Grupacija Svjetske banke. Naglasak na rezultatima koji doprinose postizanju razvojnih ciljeva programa vodiće implementaciju strategije CPS i zajedniÄ?kih pregleda programa sa lokalnim vlastima. ï‚· Partnerstva sa drugim razvojnim partnerima će biti razvijana i ojaÄ?ana. Posebno, partnerstvo sa EU će nastaviti da se jaÄ?a na principu toga da podrÅ¡ka Svjetske banke treba da gotovo u potpunosti bude usklaÄ‘ena sa podrÅ¡kom naporima BH na prikljuÄ?ivanja EU. 93. Ova strategija CPS predstavlja nadgradnju nad analizom kljuÄ?nih razvojnih izazova za BH i predlaže podrÅ¡ku i proÅ¡irenu koordinaciju sa evropskim partnerima, kako bi se pomoglo u napredovanju ka prikljuÄ?ivanju EU. EU je uspostavila jasne kriterije za prikljuÄ?ivanje BH, a EC identifikuje strateÅ¡ke ciljeve svog Instrumenta za pomoć u periodu prije prikljuÄ?enja (IPA) na osnovu viÅ¡egodiÅ¡njeg indikativnog planskog dokumenta (MIPD)27. EU podržava program MIPD pomoću IPA fondova u iznosu od oko 108 miliona € na godiÅ¡njem nivou. Dalje, ona prati napredovanje u svakoj od potencijalnih zemalja kandidata u odnosu na tri kljuÄ?ne oblasti: politiÄ?ke kriterijume, ekonomske kriterijume, te sposobnost da preuzme obaveze koje Ä?lanstvo donosi u razliÄ?itim sektorima, te izdaje godiÅ¡nje izvjeÅ¡taje o napretku koji je postignut. Predložena pomoć Svjetske banke zasniva se na informacijama iz tih izvjeÅ¡taja, pri Ä?emu se konkretne intervencije odreÄ‘uju time gdje postoje komparativne prednosti. 94. Strategija Svjetske banke podržava neke od kljuÄ?nih ciljeva EU MIPD. U okviru politiÄ?kih kriterijuma MIPD prioritet je jaÄ?anje administrativnih kapaciteta u BH za postizanje u većoj mjeri održivog i funkcionalnog javnog sektora. Uz to, socijalna inkluzija osjetljivih grupa i implementacija aktivne strategije borbe protiv siromaÅ¡tva takoÄ‘e su prioriteti. Svjetska banka doprinosi tim ciljevima programom DPO i projektom za mreže socijalne sigurnosti, a drugi projekti i aktivnosti AAA su usmjerene na tehniÄ?ka pitanja vladavine. Ekonomski kriterijumi MIPD fokusiraju se na makroekonomsku stabilnost, poslovno okruženje i konkurentnost za ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta, posebno kroz jaÄ?anje regulatornih kapaciteta, razvoj sektora SME i lokalnog ekonomskog razvoja, kao i kroz jaÄ?anje aktivnih mjera na tržiÅ¡tu rada. U izvjeÅ¡taju EC o napredovanju iz 2010. godine pomenute su odreÄ‘ene oblasti u kojima je bilo napretka, ukljuÄ?ujući poÅ¡tivanje SBA sa MMF-om i reformu socijalne potroÅ¡nje koja je podržana operacijom DPO Svjetske banke, održavanje monetarne i finansijske stabilnosti, te opÅ¡tu tržiÅ¡nu integraciju sa EU. Oblasti koje izazivaju bojazni odnose se na visoku nezaposlenost i strukturalne rigidnosti, kao Å¡to su visoke stope socijalnih doprinosa i niska mobilnost radne snage, koja je Å¡tetna za stvaranje radnih mjesta i uÄ?estvovanje u radnoj snazi. Uz to, u izvjeÅ¡taju se navode visoki i loÅ¡e usmjereni                                                              26 Uz to, sa manjim brojem projekata koje finansira Banka koji će biti u implementaciji, Banka će biti u boljoj poziciji da odgovori na rastuću potražnju za implementacijom operacija koje se sufinansiraju iz vanjskih (uglavnom EU) izvora. 27 Evropska komisija, Instrument za podrÅ¡ku u periodu pije prikljuÄ?enja (IPA), ViÅ¡egodiÅ¡nji indikativni planski dokument (MIPD) 2009-2011. godine 36   socijalni transferi koji dovode do smanjivanja motivacije za rad. To su sve oblasti u kojima je Svjetska banka aktivna i ona će nastaviti da im pruža podrÅ¡ku i u toku perioda implementacije ove strategije CPS. Na kraju, u odnosu na kapacitet BH za usvajanje evropskih standarda, MIPD izmeÄ‘u ostalih prioriteta podržava jaÄ?anje jedinstvenog ekonomskog prostora u BH, proÅ¡irivanje kvalitetne infrastrukture, jaÄ?anje poljoprivrede, prehrane i ruralni razvoj, stavljanje prioriteta na okoliÅ¡nu infrastrukturu, te prekograniÄ?nu saradnju sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom. Opet, podrÅ¡ka Grupacije Svjetske banke i predložena strategija CPS su u potpunosti usklaÄ‘ene sa tim ciljevima. 95. Svjetska banka i EC su se takoÄ‘e usaglasile da će razviti program sufinansiranja u oblasti okoliÅ¡ne infrastrukture. Okvir 4 opisuje program koji je najvećim dijelom fokusira na vode i tretman otpadnih voda i upravljanje Ä?vrstim otpadom na lokalnom nivou, a tabela u nastavku ilustruje gdje Banka nadopunjuje i uÄ?vršćuje investicije EU i gdje će to nastaviti da radi. Tabela 6: UsklaÄ‘ivanje programa Svjetske banke sa kriterijumima EU Kriterijumi EU POLITIÄŒKI KRITERIJUMI EKONOMSKI KRITERIJUMI EVROPSKI STANDARDI KljuÄ?ne Javna administracija Makro stabilnost i kvalitet javne Jedinstveni ekonomski prostor oblasti i Operacija za razvojne politike (DPO) potroÅ¡nje DPO, svi investicioni projekti, DPO i PER sektorska analiza i dijalog u Instrumenti zemlji; ROSC Grupacije Vladavina – borba protiv korupcije Struktura sektora i preduzeća Transportna politika Svjetske Projekt za mreže socijalne sigurnosti; IFC Projekat za putnu infrastrukturu i banke PFM i AAA za javne nabavke, te bezbjednost, Projekt za plovnost PER na rijeci Savi Iz tekućeg Ekonomske i socijalne koristi Poslovni ambijent Poljoprivredna politika portfelja i Projekt za mreže socijalne sigurnosti, IFC/WB/SIDA: Registracija Projekt za poljoprivredu (u predloženo Projekt za primarnu zdravstvenu poslovanja, “Giljotina“, Projekt za procesu rekonstrukcije) za strategiju zaÅ¡titu, Projekt za zemljiÅ¡nu inspekcije; CPS za registraciju i katastar; DPO; Rodna period FG12- analiza i analiza siromaÅ¡tva FG15 UnapreÄ‘ivanje infrastrukture Energetska politika Projekti za transport, energetiku, Projekt SEE III (Projekt za vodovod i kanalizacija, Ä?vrsti otpad, elektriÄ?nu energiju IV) navodnjavanje, projekt GEF-a za kvalitet voda Konkurentnost i produktivni Vode i okoliÅ¡ kapaciteti Projekti za vodovod i Projekti za zemljiÅ¡nu registraciju i kanalizaciju, upravljanje Ä?vrstim katastar, SME, navodnjavanje, te otpadom, GEF projekt za plovnost na rijeci Savi Å¡umska i planinska podruÄ?ja, GEF projekt za Neretvu i TrebiÅ¡njicu, projekt GEF-a za kvalitet voda Strukturne rigidnosti Socijalne politike i javno DPO1; DPO2-3 (penzije, plate, zdravstvo zdravstveno osiguranje…), Projekt DPO; Projekt za mreže socijalne za mreže socijalne sigurnosti sigurnosti, projekat za primarnu zdravstvenu zaÅ¡titu Industrija i SME Projekt za SME PrekograniÄ?na saradnja Plovnost na rijeci Savi; kontrola poplava, CRIF     37   D. Program financiranja Strategije CPS 96. Novo financiranje Svjetske banke tokom perioda Strategije CPS će biti ograniÄ?eno. Većina financiranja tokom perioda FG12-FG15 će vjerovatno poticati od zavrÅ¡avanja operacija zapoÄ?etih tokom prethodne strategije CPS. OÄ?ekuje se da ukupne preostale isplate aktivnog portfelja iznose oko 200 miliona USD. 97. OÄ?ekuje se da će ukupni novi IDA-e krediti iznositi oko 148 miliona USD, ukljuÄ?ujući 18 miliona odreÄ‘enih za regionalne projekte.28 Predloženi program pozajmljivanja strategije CPS ukazuje da će sredstva IDA-e biti podijeljena na pet ili Å¡est investicionih operacija, ukljuÄ?ujući projekt navodnjavanja, regionalni projekt rijeÄ?ne plovidbe (Sava), prateći projekt zemljiÅ¡ne administracije, te malu operaciju za uÄ?estvovanje BH u regionalnom programu osiguranja od katastrofa (CRIF). Svaka od tih operacija predstavlja nastavak intervencija iz prethodne strategije CPS, jer je priprema tih operacija kasnila zbog odgovora na svjetsku ekonomsku i financijsku krizu putem prve operacije DPO i kreditne linije za SME. Preliminarni razgovori s vlastima su takoÄ‘e ukazali na interes za opÅ¡tinski razvoj, Å¡umarstvo, energetiku / energetsku efikasnost, kompjuterizaciju u zdravstvenom sektoru, korporativno restruktuiranje preduzeća privatizovanih u vauÄ?erskoj privatizaciji, te regionalnu kontrolu poplava u kasnijem periodu implementacije strategije CPS. Nastavak angažmana prije IzvjeÅ¡taja o napretku na implementaciji strategije CPS će utvrditi za koje od ovih sektora pružiti podrÅ¡ku, uzimajući u obzir konsolidaciju portfelja, njegov uÄ?inak i raspoložive resurse. 98. Financiranje IBRD-a će takoÄ‘e biti vrlo selektivno. Za sada, sredstva IBRD-a će biti ograniÄ?ena na zajmove za politiku za poticaj reformi pokrenutih u okviru prethodne strategije CPS. Uz pretpostavku održavanja odgovarajućeg okvira makroekonomske politike, sadaÅ¡nji indikativni plan pozajmljivanja je da se u drugoj polovini FG12 pripremi drugu u seriji operacija DPO (100 miliona USD), koja će imati za cilj konsolidaciju reformi sistema socijalnih davanja u BH i unapreÄ‘enje reformi javnih plaća i penzija. Obzirom na neizvjesnu politiÄ?ku situaciju u zemlji i makroekonomski okvir, ovaj raspored ostaje u velikoj mjeri fleksibilan. Razmatranje treće operacije u seriji programskih operacija DPO zavisiće od zadovoljavajućeg uÄ?inka zemlje, posebno solidnog makroekonomskog okvira, potražnje od ostalih zajmoprimaca IBRD-a i kapaciteta IBRD-a da daje zajmove u BH.                                                              28 Stvarne alokacije će zavisiti od: (i) uÄ?inka same zemlje; (ii) njenog uÄ?inka u odnosu na uÄ?inak drugih primalaca sredstava IDA-e; (ii) iznosa ukupnih resursa koji će biti raspoloživi za IDA-u; (iv) promjena na listi aktivnih zemalja koje su kvalifikovane za sredstva IDA-e; (v) uslova finansijske podrÅ¡ke koja se obezbjeÄ‘uje (grantova ili zajmova); te (vi) iznosa nadoknaÄ‘ujućih resursa koji će biti primljeni za MDRI. 38   Tabela 7: Predloženi program pozajmljivanja iz sredstava IBRD/IDA po fiskalnoj godini (u milionima USD) IDA IBRD UKUPNO Za Regionalno zemlju FG12 Druga programska operacija za razvojne politike 100 CRIF za upravljanje katastrofama 2 3 Razvoj navodnjavanja 40 Ukupno za FG12 42 3 100 145 FG13 ZemljiÅ¡na registracija II 30 Rehabilitacija plovnosti rijeke Save 16 15 Treća programska operacija za razvojne 100 politike* Ukupno za FG13 46 15 100 161 FG14-15 Sektorske investicione operacije** 42 GEF regionalni program za kontrolu poplava** Ukupno za FG14-15 42 42 Sve ukupno 130 18 200 348 *Treća operacija DPO ovdje je predstavljena kao posljednja u programskoj seriji, ali će zavisiti od raspoloživosti finansiranja IBRD- a, uz uslov održavanja solidnog makroekonomskog okvira. **Broj investicionih operacija u FG14 i FG15 će biti ponovo razmotren u okviru IzvjeÅ¡taja o napredovanju implementacije CPS i zavisiće od napredovanja u konsolidaciji portfelja. U Aneksu 3 opisan je tekući i planirani program trast fondova koji će da nadopunjava finansiranje Svjetske banke predstavljeno iznad. 99. Konsolidacija portfelja neće rezultirati ukidanjem angažmana. Svjetska banka će u toku perioda strategije CPS podržavati manji broj većih projekata. To će osloboditi interne resurse Banke za pravovremene analitiÄ?ke proizvode. To će takoÄ‘e da oslobodi vrijeme koje je na raspolaganju osoblju da pomogne pri ispunjavanju potražnje iz EC i drugih partnera za pomoć Banke pri implementaciji projekata kroz program trast fondova finansiranih iz programa IPA i donatorskih izvora. 100. Trast fondovi kojima upravlja ili koje implementira Grupacija Svjetske banke imaju ukupnu vrijednost od 60 miliona USD i obezbjeÄ‘uju dodatno finansiranje za podrÅ¡ku ciljevima strategije CPS. Postoje tri granta GEF-a koji pružaju podrÅ¡ku za unapreÄ‘enje usluga vodosnabdijevanja i kanalizacije u oblasti urbane infrastrukture, i jaÄ?anje zaÅ¡tite eko-sistema. Kao Å¡to je prikazano u Okviru 4, EC je odobrila 23,6 miliona € iz fonda IPA EU za TF-ove kojima upravlja Banka u oblasti okoliÅ¡a i regionalnog vodnog transporta. MeÄ‘u bilateralnim donatorima, Å vedska je posebno važan razvojni partner, sa podrÅ¡kom trast fondova u oblasti poljoprivrede, poslovne klime i vodoprivrede. Noviji programi TF, kao Å¡to su oni koji su usaglaÅ¡eni sa EC i SIDA-om, kreirani su sa ciljem pokrivanja troÅ¡kova Svjetske banke vezanih za upravljanje njihovom implementacijom. Budući novi TF će takoÄ‘e biti u skladu sa tim principom. Nekoliko zajedniÄ?kih TF viÅ¡e donatora podržava analitiÄ?ke radove specifiÄ?ne za zemlju i regionalne analitiÄ?ke aktivnosti, od kojih će BH imati koristi u brojnim podruÄ?jima: (i) integrirani razvoj i upravljanje vodnim resursima i hidro-potencijalom u rijeÄ?nim slivovima; (ii) nauka, razvoj i istraživanje i inovacije; (iii) raÄ?unovodstveni standardi u privatnom i javnom sektoru; (iv) upravljanje javnim finansijama; (v) Fond za osiguranje od rizika od katastrofa. Aktivnosti koje podržavaju ovi TF će se nastaviti i tokom perioda strategije CPS za FG12- FG15. ViÅ¡e informacija o svakom TF i iznosima u okviru njih ukljuÄ?eno je u Aneks 3. 39   Okvir 4: UspjeÅ¡no partnerstvo – EC i Svjetska banka u BH i na zapadnom Balkanu Evropska komisija (EC) i Svjetska banka u BH suraÄ‘uju već mnogo godina, a u novijem periodu zajedno rade na implementaciji grantova u okviru Instrumenta EU za pomoć u periodu prije prikljuÄ?enja (IPA) u sektoru okoliÅ¡ne infrastrukture. To je omogućilo Banci da joÅ¡ bolje usaglasi svoje operacije u BH sa programom EC, uz istovremeno proÅ¡irivanje obima i uticaja operacija koje banka podržava. Sa strane EC, ta saradnja nudi mogućnost jaÄ?anja implementacije fondova IPA u kompleksnom okruženju, uz istovremeno koriÅ¡tenje tehniÄ?ke analize i projektnog upravljanja u toku kreiranja i implementacije. EC i državni koordinator za IPA (NIPAC) odobrili su 22,6 miliona € iz IPA EU za trast fondove, kojima bi upravljala Svjetska banka i koji obezbjeÄ‘uju resurse za sufinansiranje za pet investicionih operacija koje podržava Svjetska banka: Upravljanje Ä?vrstim otpadom – deponije u Banjoj Luci i Mostaru; GEF projekt za zaÅ¡titu kvaliteta voda – postrojenje za tretman otpadnih voda u Živinicama, GEF projekt za Neretvu i TrebiÅ¡njicu – kanalizacioni sistem u LjubuÅ¡kom; Upravljanje otpadnim vodama u Sarajevu; te Projekt za plovnost rijeke Save – studije izvodljivosti i deminiranje. Administrativni aranžmani sa Bankom će biti potpisani poÄ?etkom FG12 (vidjeti Aneks 3). Snažno partnerstvo sa EC će i dalje biti cilj u oblasti vodoprivrede i okoliÅ¡a u okviru ove strategije CPS. Daljnje mogućnosti za saradnju izmeÄ‘u EC, evropskih meÄ‘unarodnih finansijskih institucija i Banke na zapadnom Balkanu otvorene su sporazumom iz juna 2011. godine o dodjeljivanju pridruženog Ä?lanstva Grupaciji Svjetske banke za Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF). WBIF je finansijski mehanizam kreiran za objedinjavanje grantova, zajmova i struÄ?nih znanja iz zemalja zapadnog Balkana, EC, IFI i bilateralnih donatora, radi pripremanja finansiranja za zajedniÄ?ki program prioritetnih investicionih projekata. Okvir predviÄ‘a mogućnost alociranja odreÄ‘enog finansiranja za analitiÄ?ke aktivnosti, aktivnosti na reformi politika i aktivnostima na sektorskim strategijama, kao i za izgradnju kapaciteta. Taj novi tip projekta, nazvan “projektom za razvoj sektoraâ€? bio bi nadopunjujući u odnosu na druge tipove podrÅ¡ke koje WBIF sada obezbjeÄ‘uje (uglavnom tehniÄ?ka podrÅ¡ka i sufinansiranje). Ti grantovi bi bili vezani za buduće investicione planove i otvorene mogućnosti za finansiranje projekata kroz objedinjavanje grantova i zajmova. SliÄ?no tome, aktivnosti zasnovane na politikama i sektorskim strategijama koje se finansiraju na ovaj naÄ?in takoÄ‘e bi mogle da postave solidne temelje za pristupe bazirane na sektorima koji bi bili implementirani u okviru državnih okvira programa IPA, kao Å¡to je okvir za BH, kao i za unapreÄ‘ivanje opÅ¡te politike, institucionalnog i regulatornog okruženja za sve investicione projekte finansirane iz domaćih izvora ili iz sredstava meÄ‘unarodnih finansijskih institucija. 101. IFC oÄ?ekuje da će povećati svoje financiranje za privatni sektor do nivoa od 80-100 miliona USD. IFC želi unaprijediti konkurentnost zemlje i doprinijeti njenom održivom razvoju putem direktnog financiranja i savjetodavnih usluga u kljuÄ?nim sektorima, ukljuÄ?ujući financijski sektor, agro-biznis i energetski sektor. TakoÄ‘e, putem svojih savjetodavnih usluga, IFC će pružiti podrÅ¡ku unapreÄ‘enju poslovnog ambijenta u zemlji. Prioriteti IFC-a su: (i) pružanje podrÅ¡ke za pristup financiranju za SME putem financijskih posrednika, a za najugroženije putem mikro-financijskih institucija; (ii) nastavak promocije tržiÅ¡ta za energetsku efikasnost i obnovljivu energiju; (iii) promocija PPP u sektorima infrastrukture; i (iii) pružanje savjetodavnih usluga vladama za unapreÄ‘enje ambijenta pogodnog za poslovanje SME i pomoć na jaÄ?anju infrastrukture financijskog sektora. 102. Trenutna neto izloženost Multilateralne agencije za garanciju investicija (MIGA) na dan 31. mart 2011. godine je iznosila 60,1 milion USD u 9 projekata. Većina ovih projekata daje garancije u cilju pružanja podrÅ¡ke za ulaganje u dioniÄ?ki kapital i zajmove za dioniÄ?are iz zapadnih financijskih institucija u njihove lokalne podružnice u Bosni i Hercegovini. Jedan projekt ukljuÄ?uje garanciju za podrÅ¡ku uspostavljanja greenfield investicije u proizvodno postrojenje za proizvodnju Ä?eliÄ?nih komponenti visokog stupnja obrade za izvoz za automobilsku industriju u inostranstvu. Kontinuirana podrÅ¡ka MIGA-e ovim projektima ukazuje na napore Agencije da nastavi ugovarati projekte u zemlji, podsticati priliv stranih direktnih investicija, uprkos izazovima poslovnog ambijenta i doprinositi strategiji Grupacije Svjetske banke na poticanju razvoja privatnog sektora rjeÅ¡avanjem stvarnih i percipiranih uskih grla u operativnom okruženju zemlje. 40   VI. RIZICI 103. Primarni rizik u BH je nastavak politiÄ?ke fragmentacije i pat pozicije. Na osnovu prethodnih iskustava Svjetske banke sa pozajmljivanjem za politike u BH, rizik od preokretanja politika je znaÄ?ajan. Konkretno, neuspjeh napredovanja u odnosu na osjetljive reforme u oblasti davanja socijalne pomoći koje su usaglaÅ¡ene u okviru operacije DPO I, ili opÅ¡te pogorÅ¡avanje makroekonomskog okvira, dovelo bi do odlaganja ili Ä?ak poniÅ¡tavanja operacije DPO II. U tom sluÄ?aju Svjetska banka bi razmotrila preusmjeravanje preostalih resursa IBRD-a (oko 50 miliona USD) na investicione operacije. Å taviÅ¡e, ako bi zavrÅ¡avanje reforme sistema socijalnih davanja kasnilo, ispunjavanje oÄ?ekivanih ishoda u oblastima konkurentnosti i socijalne inkluzije takoÄ‘e bi bilo pod rizikom. To bi potkopalo napredovanje ka koristima u oblasti fiskalne stabilnosti i odložilo bi smanjivanje udjela oporezivanja rada; a, Å¡to je najvažnije, cilj vezan za usmjeravanje ograniÄ?enih resursa na one koji su zaista siromaÅ¡ni bi joÅ¡ jednom bio odložen. Da bi se pomoglo pri ublažavanju tog rizika, Svjetska banka će se angažovati u reformama politika u okviru serije operacija DPO samo ako bude postojala jasno pokazana politiÄ?ka volja i spremnost za njihovo poduzimanje. TehniÄ?ka podrÅ¡ka za usmjeravanje davanja je u toku, a socijalna inkluzija je u potpunosti integrisana u vladin dijalog sa MMF-om. KonaÄ?no, konkretno vezano za resurse Svjetske banke, Banka je spremna da preraspodijeli originalni iznos finansiranja IBRD-a koji preostaje iz strategije CPS za FG08-FG11 na investicione operacije sa visokim nivoom uticaja. Banka će pomoći pri ublažavanju negativnih uticaja produžene politiÄ?ke pat pozicije na operacije kroz snažno partnerstvo sa EC, prije svega, sa drugim meÄ‘unarodnim finansijskim institucijama, te ostalim razvojnim partnerima, te kroz poÅ¡tivanje principa jedinstvenog ekonomskog prostora. 104. Produžen period neizvjesnosti i sporog rasta u Eurozoni i susjednim zemljama mogao bi da potkopa ekonomski oporavak BH. U svjetlu koncentracije trgovinske razmjene BH sa Evropom i susjednim zemljama, implikacije sporog rasta u tim regionima ili produbljivanja krize suverenog duga u Evrozoni mogle bi biti velike za privredu BH i mogle bi napraviti pritisak na aranžman valutnog odbora. Iako je ublažavanje tih rizika velikim dijelom izvan obuhvata ove strategije CPS, Banka će i dalje biti fokusirana na monitoring evolucije krize u Evropi i u regionu ECA, radi obezbjeÄ‘ivanja pravovremenih savjeta o implikacijama za privredu BH. Pored toga, program Strategije CPS je fokusiran na uklanjanje nekih od uskih grla za konkurentnost i produktivnost i na stvaranje djelotvorne i finansijski pristupaÄ?ne mreže sigurnosti. 105. Treće, ekstremni vremenski uslovi i rastuća varijabilnost padavina i temperature već imaju uticaja na regiju ECA, a BH je meÄ‘u onim zemljama u regiji koje su najteže pogoÄ‘ene. Intenziviranje poplava i suÅ¡a moglo bi da potkopa rast u viÅ¡e oblasti kljuÄ?no važnih za razvoj BH, ukljuÄ?ujući poljoprivredu, Å¡umarstvo i hidro potencijale. Planirane operacije u sektorima navodnjavanja, regionalne kontrole poplava i ublažavanja rizika od katastrofa trebalo bi da pomognu BH da se pripremi na te potencijalne izazove. 41     Aneks 1: Bosna i Hercegovina – Strategija partnerstva sa zemljom za FG12-FG15 MATRICA REZULTATA Program Svjetske banke Razvojni ciljevi za zemlju Pitanja i prepreke Ishodi strategije CPS Odrednice (i partnera) Stub I – Konkurentnost: PodrÅ¡ka za ekonomski rast kroz rjeÅ¡avanje nekih od uskih grla za konkurentnost i brži rast produktivnosti Povećanje stepena Barem tri cilja za zemlju Transparentna tržiÅ¡ta rada Podaci o registraciji uneseni u konkurentnosti kroz, izmeÄ‘u zacrtana u Strategiji razvoja razvijena kroz registraciju automatizovanu bazu podataka za 2 Tekući portfelj: Projekat ostalog, poboljÅ¡anje zemlje za period 2010-2014. imovinskih prava i miliona spisa. zemljiÅ¡ne registracije poslovnog ambijenta. godine (CDS) (povećanje nadopunjujuće politike koje (P096200) Polazna linija (2010): 1.453.171 konkurentnosti, zapoÅ¡ljavanja i omogućavaju izvrÅ¡avanje UnapreÄ‘ivanje prilika za spisa zavrÅ¡eno (RS: 556.171 i FBH AAA: Pregled javne održivog razvoja poljoprivrede, transakcija sa sigurnošću i zapoÅ¡ljavanje kroz podrÅ¡ku za energetike i transporta) dobiće 897.000). potroÅ¡nje i institucija (u toku, efikasnošću. stvaranje i razvoj SME, podrÅ¡ku kroz aktivnosti Ciljni iznos (2011): 1.600.000 spisa zavrÅ¡etak zakazan za FG12); ukljuÄ?ujući promovisanje Grupacije Svjetske banke Polazna linija (2010): 80.000 REPARIS; Inovacije i nauka; zaostalih nerijeÅ¡enih sluÄ?ajeva i zavrÅ¡eno. preduzetniÅ¡tva meÄ‘u ženama. (WBG) u okviru Stuba I. Koristi ekonomske Program strategije CPS će nekoliko mjeseci (u prosjeku) integracije. Promovisanje održivog doprinjeti postizanju tih ciljeva potrebno za zavrÅ¡avanje transakcija (2010) ZavrÅ¡etak sistematske registracije i razvoja kroz, izmeÄ‘u ostalog, razvoja zemlje i kroz postojeće i katastra na osam pilot lokacija. Partneri: GtZ, EC, uspostavljanje funkcionalnih kroz nove operacije. Ciljni iznos (2011): gotovo institucionalnih kapaciteta za nimalo zaostalih nerijeÅ¡enih Polazna linija (2010): U FBH – Potencijalno novo poljoprivredu i ruralni razvoj; BH je rangirana na 110. mjestu sluÄ?ajeva, a transakcije se dvije pilot lokacije zavrÅ¡ene, a radovi finansiranje: stimulisanje razvoja u izvjeÅ¡taju Doing Business zavrÅ¡avaju za jedan dan u 95% su u toku na dvije dodatne lokacije. Projekat zemljiÅ¡ne registracije energetskog sektora; i daljnji 2011. Slab poslovni ambijent u sluÄ?ajeva. Ciljni iznos (2015) u II Ciljni iznos (2011): 8 lokacija razvoj transportne zemlji predstavlja jedan od sluÄ?aju pratećeg projekta: daljnje zavrÅ¡eno. Ciljni iznos (2015) u infrastrukture. osnovnih faktora koji utiÄ?u na unapreÄ‘ivanje transparentnosti i sluÄ?aju pratećeg projekta: 25% njenu ukupnu konkurentnost. efikasnosti kroz osiguravanje zemlje obuhvaćeno. Program WBG će doprinjeti dostupnosti integrisanih unapreÄ‘ivanju opÅ¡teg poslovnog registracionih i katastarskih okruženja, kao i konkurentnosti, informacija na mreži u cijeloj kroz: zemlji. Novo finansiranje: Regulatorno pojednostavljivanje SavjetniÄ?ke usluge IFC-a, administrativnih procedura treba da (i) unapreÄ‘ivanje fiskalne UnapreÄ‘ena investiciona klima projekat tehniÄ?ke podrÅ¡ke za bude zavrÅ¡eno u izabranim održivosti kao temelja za rast i kroz: a) smanjivanje troÅ¡kova i investicionu klimu i opÅ¡tinama, kantonima, entitetima. konkurentnost. Taj cilj će biti rizika za preduzeća kroz konkurentnost podržan u okviru programa unapreÄ‘ivanje inspekcijskih Polazna linija (2011): Do sada samo DPO – vidjeti Stub II u usluga, poslovnih operacija i 15 od 143 opÅ¡tina, 1 od 10 kantona Partneri: SIDA, SECO, Vlada nastavku. izlaznih procesa; b)unapreÄ‘ivanje proÅ¡lo proces regulatornog Austrije razmjene informacija i podataka pojednostavljivanja administrativnih (ii) poboljÅ¡avanje poslovnog izmeÄ‘u institucija u BH sa ciljem procedura. ambijenta kroz jaÄ?anje i 42     unapreÄ‘ivanje sistema zemljiÅ¡ne ispunjavanja odgovarajućih Ciljni iznos (2014): 12-13 opÅ¡tina, registracije (Projekt zemljiÅ¡ne zahtjeva procesa EU, i c) 2-3 kantona treba da proÄ‘u proces registracije I i II), te kroz omogućavanje izgradnje regulatornog pojednostavljivanja savjetniÄ?ke usluge, usmjerene kapaciteta unutar institucija. administrativnih procedura; oba na jaÄ?anje regulatornog okvira i entiteta treba da nastave proces eliminaciju administrativnih Polazna linija (2011): 12 regulatornog pojednostavljivanja. uskih grla za registraciju i rad procedura, 55 dana za registraciju preduzeća (savjetniÄ?ke usluge poslovanja u BH. IFC-a – projekt za Ciljni iznos (2014): Smanjenje konkurentnost). vremena i broja procedura (iii) unapreÄ‘ivanje dostupnosti neophodnih za poÄ?etak rada u BH finansiranja za SME i mikro za 10%, te unapreÄ‘enje investicione klime kroz reformu Tekući portfelj: JaÄ?anje preduzetnike kroz kreditnu inspekcijskih službi i razmjenu dostupnosti finansiranja za liniju za SME koju finansira SME (P111780); Investicije IBRD i podrÅ¡ku IFC-a za informacija IFC-a u MFI. Projekt IFC-a korporativni i finansijski sektor, za savjetniÄ?ke usluge za ukljuÄ?ujući partnerstvo sa MCO JaÄ?anje dostupnosti finansiranja SrednjoroÄ?ni i dugoroÄ?ni zajmovi za SME u kontekstu globalne mikrofinansiranje MI-Bospo koja obezbjeÄ‘uje isplaćeni u okviru projekta preko kreditne usluge za ženske finansijske krize. PFI koje uÄ?estvuju u projektu za AAA: Ocjena finansijskog preduzetnice. Polazna linija (2010): SME. sektora za zapadni Balkan; pozajmljivanje u okviru Projekta tehniÄ?ka podrÅ¡ka za zaÅ¡titu (iv) REPARIS (Program put ka Polazna linija (2011): 8,2 miliona potroÅ¡aÄ?a. za jaÄ?anje dostupnosti finansiranja USD Evropi kroz raÄ?unovodstvenu za SME preko PFI koje uÄ?estvuju reformu i institucionalno Partneri: EBRD u projektu do SME - 0 USD Ciljni iznos (2014): 70 miliona USD jaÄ?anje) pružiće pomoć AAA: REPARIS; Nacionalni zemljama zapadnog Balkana pri Ciljni iznos (2014): 70 miliona program za korporativno prilagoÄ‘avanju njihovih okvira USD. finansijsko izvjeÅ¡tavanje raÄ?unovodstva i revizije za privatni sektor sa acquis UnapreÄ‘eno povjerenje u Partneri: EC, ADA, SECO, communautaire EU. UnapreÄ‘en okvir raÄ?unovodstva i finansijske izvjeÅ¡taje poslovnih Vlada Luksemburga revizije za implementaciju zahtjeva subjekata, ukljuÄ?ujući SME, EU. ojaÄ?aće dostupnost finansiranja i olakÅ¡ati administrativno Polazna linija (2011): kao Å¡to se opterećenje na SME kroz navodi u izvjeÅ¡taju ROSC za koriÅ¡tenje raÄ?unovodstvenih raÄ?unovodstvo i reviziju, okvir standarda prilagoÄ‘enih njihovoj korporativnog finansijskog veliÄ?ini izvjeÅ¡tavanja je djelomiÄ?no usklaÄ‘en sa acquis-om EU; standardi IFRS za Polazna linija (2010): DjelomiÄ?na SME usvojeni kao obavezni za implementacija acquis raÄ?unovodstvo SME ali tek treba da communautaire EU u dijelu u kom budu implementirani i dodatno se on odnosi na finansijsko usklaÄ‘eni sa zahtjevima EU. izvjeÅ¡tavanje. NeujednaÄ?ena 43     primjena meÄ‘unarodnih standarda Ciljni iznos (2015): Legislativni i Nedostatak institucionalnih za finansijsko izvjeÅ¡tavanje. regulatorni prijedlozi za usklaÄ‘ivanje kapaciteta i koordiniranih korporativnog finansijskog intervencija na politikama Ciljni iznos (2015): Bolja izvjeÅ¡tavanja sa acquis-om EU. Bolja ograniÄ?ava produktivnost i implementacija i primjena acquis- primjena standarda za finansijsko Tekući portfelj: Projekt za potkopava postizanje punih a EU i meÄ‘unarodnih standarda izvjeÅ¡tavanje i mehanizama poljoprivredu i ruralni izvoznih potencijala zemlje u obezbjeÄ‘ivanja kvaliteta za reviziju razvoj (P101213) agro-biznisu, posebno prema subjekata od javnog interesa. EU. Tekući Projekt za Partneri: SIDA, EC. poljoprivredu i ruralni razvoj JaÄ?e državne i entitetske ima za cilj upravo da ojaÄ?a institucije pružaju efikasnije i institucionalne kapacitete za djelotvornije poljoprivredne Entitetske isplate se sprovode kroz poljoprivredu i ruralni razvoj. usluge. transparentan sistem isplata, Å taviÅ¡e, jaÄ?anje poljoprivredne MOFTER ocjenjuje entitetske baze Polazna linija (2010): Nedostatak proizvodnje biće podržano podataka za poljoprivredne isplate i adekvatnih registara farmi i novim investicijama u sisteme informacione sistema za izvjeÅ¡tajne klijenata i stoke neophodnih za navodnjavanja. namjene. praćenje direktnih isplata i Razne tekuće i planirane praćenje kretanja stoke. Polazna linija (2010): ne postoji operacije u okviru nove Nedostatak djelotvornih transparentan sistem isplata. U FBH, strategije CPS pružiće podrÅ¡ku savjetodavnih usluga voÄ‘enih 30% isplata se izvrÅ¡ava na osnovu cilju zemlje koji se odnosi na potražnjom. Regulatorni okvir u aproksimacije principa IPARD-a, a u daljnji razvoj transportne razvoju u agencijama FSA, APPH, RS se 50% isplata izvrÅ¡ava na infrastrukture. UÄ?ešće BH u i SVO radi operacionalizacije osnovu aproksimacije principa razvoju regionalnog tržiÅ¡ta registara i inspekcijskih službi. IPARD-a. energije u jugoistoÄ?noj Evropi Izgradnja kapaciteta u laboratorijama u toku. ZavrÅ¡en Ciljni iznos (2012): a) 100% isplata podržava se kroz projekt koje aproksimiraju IPARD za RD ECSEE APL3, dok se na nacrt strategija za savjetodavne službe u oba entiteta. Nacrtima izvrÅ¡ava se kroz transparentan sistem smanjivanju troÅ¡kova za isplata i donoÅ¡enja odluka o korisnike puteva i unapreÄ‘ivanje nedostaje strateÅ¡ka vizija za razvoj održivog sistema. politikama, MOFTER ima pristup bezbjednosti na putevima radi u bazi podataka o poljoprivrednim Novo finansiranje: Projekt okviru tekućeg projekta za Ciljni iznos (2012): 50% farmi isplatama i objavljuje konsolidovane za razvoj navodnjavanja putnu infrastrukturu i registrovano u centralnom registru izvjeÅ¡taje. (FG12), CRIF, Regionalni bezbjednost. ProÅ¡irivanje farmi i klijenata; 70% velike stoke . projekt za kontrolu poplava potencijala rijeke Save za registrovano u državnom registru. – ako se na tim operacijama komercijalno koriÅ¡tenje će se 60% regulatornog okvira odobreno bude radilo, indikatori uÄ?inka podržavati kroz planirani na Vijeću ministara. će biti ukljuÄ?eni u CPS PR. regionalni Projekt za plovnost rijeke Save (FG12) koji se UnapreÄ‘eni sistemi priprema uz podrÅ¡ku granta iz navodnjavanja i institucionalni TF EU. Razvoj sektora održive okvir za podrÅ¡ku povećanoj energije u BH podržan je od poljoprivrednoj proizvodnju za strane IFC-a. farmere i poljoprivredne Dizajn Projekta za navodnjavanje zavrÅ¡en, a projekt odobren na Tekući portfelj: proizvoÄ‘aÄ?e. ECSEE APL3 (P090666) sjednici Odbora. 44     Sve pomenute operacije su u Polazna linija (2011): povrÅ¡ina Polazna linija (2011): projektni Partneri: KfW, USAID, EC, potpunosti usklaÄ‘ene sa petim (ha); broj funkcionalnih udruženja koncept odobren, priprema u toku. EBRD, EIB strateÅ¡kim ciljem strategije CDS korisnika vode (WUA) biće odreÄ‘en u IzvjeÅ¡taju o Ciljni iznos (2012): Projekt odobren Potencijalno novo BH – prikljuÄ?enjem EU, koji i na sjednici Odbora i proglaÅ¡en finansiranje: u okviru stare i u okviru nove napredovanju strategije CPS efektivnim do kraja 2012. godine. Energetska efikasnost; strategije CPS ostaje Ciljni iznos (2016): biće odreÄ‘en investicije IFC-a u obnovljivu sveprožimajuća tema podrÅ¡ke u IzvjeÅ¡taju o napredovanju energiju. Indikatori uÄ?inka će WBG u BH. strategije CPS biti ukljuÄ?eni u CPS PR. AAA: SavjetniÄ?ke usluge BH uÄ?estvuje na energetskom Napredovanje u rjeÅ¡avanju IFC-a – Projekt za tržiÅ¡tu jugoistoÄ?ne Evrope i okoliÅ¡nih pitanja, te jaÄ?anje obnovljivu energiju za ispunjava zahtjeve za integraciju kapaciteta triju elektroprivrednih Bosnu i Hercegovinu. u energetsko tržiÅ¡te EU. preduzeća. Polazna linija (2005): Polazna linija (2010): Napredak u proizvodnja elektriÄ?ne energije - EPBiH - 15%; EPHZHB - 80%; 12,800 gWh. 2009. godine su EPRS - 15%. Regulatorni okvir za proizvodnja i izvoz dosegli projekte za obnovljivu energiju nije rekordne nivoe. Regulatorni okvir razvijen. Tekući portfelj: Projekt za projekte obnovljive energije Ciljni iznos (2012): 100% u sva tri putne infrastrukture i nije usvojen. Razvijeno dvadeset elektroprivredna preduzeća. Dva bezbjednosti (P100792) projekata za obnovljivu energiju. entitetska zakona o obnovljivoj Ciljni iznos (2012): jednaka ili energiji su pripremljena u nacrtu. Partneri: EBRD i EIB. veća proizvodnja elektriÄ?ne Izmjene i dopune zakona o energije. Broj zakona / propisa / koncesijama, standardizovani izmjena i dopuna usvojenih na ugovori / sporazumi i kriterijumi za entitetskom nivou: 1 (FBH 6; RS izbor pripremljeni u nacrtu. Pokrenut 6). Broj implementiranih projekata rad sa 10 sponzora projekta za obnovljive energije - 60. Kao obnovljivu energiju. Novo finansiranje: Projekat rezultat novih postrojenja za za rehabilitaciju plovnog obnovljivu energiju – 0,5 puta na rijeci Savi (zakazan MtCO2e/godiÅ¡nje izbjegnuto za FG13) UnapreÄ‘ena cestovna mreža i 220 km neruralnih puteva Partneri: EC. Finansiranje iz smanjeni troÅ¡kovi za korisnike rehabilitovano. granta IPA (5,6 miliona €), puteva na prioritetnim dionicama kojim će upravljati Svjetska Polazna linija (2010): 134 km (82 banka, finansiraće se važne Polazna linija (2010): FRD i km u FBH, a 52 km u RS). pripremne aktivnosti kao Å¡to RSRD prikupljaju podatke o su studije izvodljivosti i Ciljni iznos (2012): 220 km. troÅ¡kovima za korisnike puteva na deminiranje. rehabilitovanih dionicama cesta. 45     Ciljni iznos (2012): smanjenje troÅ¡kova za korisnike cesta od 10%. UnapreÄ‘eno komercijalno Dizajn projekta zavrÅ¡en, a projekt koriÅ¡tenje koridora rijeke Save odobren na sjednici Odbora. (Hrvatska, BH i Srbija) u BH. Polazna linija (2011): Priprema Polazna linija (2011): Dijelovi projekta u toku. rijeke nisu plovni. Ciljni iznos (2013): Projekat Ciljni iznos (2017): Prioritetne odobren na sjednici Odbora i sekcije rijeke Save vraćene u proglaÅ¡en efektivnim do kraja 2012. stanje plovnosti. godine. Stub II - Inkluzija: UnapreÄ‘ivanje pružanja javnih usluga za ugrožene i usmjeravanje i fiskalna održivost socijalnih davanja za siromaÅ¡ne UnapreÄ‘ivanje socijalne Socijalna inkluzija predstavlja Povećan udio socijalnih davanja Implementacija zakonom Tekući portfelj: Projekt za inkluzije, pristupa osnovnih Å¡esti strateÅ¡ki cilj koji je zacrtan doseže do siromaÅ¡nih. Fiskalne propisanih mjera usvojena kao dio mreže socijalne sigurnosti i uslugama, povećavanje u strategiji CDS, kao i osnovnu uÅ¡tede koje rezultuju iz reformi reforme opÅ¡teg sistema gotovinskih zapoÅ¡ljavanje (P116774). stepena uÄ?ešća neaktivne i temu zasebne Strategije za gotovinskih transfera iznose 1,8% transfera koji nisu zasnovani na demotivisane populacije i socijalnu inkluziju. Taj cilj će BDP-a. Djelotvornije usluge osiguranju – u toku. Novo finansiranje: DPO II njihova reintegracija u prije svega biti podržan u okviru posredovanja u zapoÅ¡ljavanju (zakazano za FG12). trogodiÅ¡nje programske serije Polazna linija (2011): nisu druÅ¡tveni život, tržiÅ¡te rada, pružaju se licima koja aktivno DPO. DPO I, koja je odobrena i uspostavljeni nikakvi pragovi za AAA: Ocjena siromaÅ¡tva za te ujednaÄ?avanje prilika za traže posao. isplaćena u toku 2010. godine, imovinski / prihodni cenzus. zapadni Balkan; tehniÄ?ka rad. Polazna linija (2011): Biće Zakonom propisane odredbe za pomogla je da se razvije podrÅ¡ka za smanjivanje zakonski okvir koji je uspostavljena pomoću proÅ¡irene usmjeravanje transfera ne siromaÅ¡tva; tehniÄ?ka podrÅ¡ka Å est konkretnih strateÅ¡kih ankete zasnovane na implementiraju se za boraÄ?ke pod-ciljeva ukljuÄ?uju neophodan za unapreÄ‘ivanje za penzije. usmjeravanja gotovinskih domaćinstvima u 2011. godini. kategorije. sljedeće: Usluge posredovanja pri transfera koji nisu zasnovani na Ciljni iznos (2012): Identifikovani ï‚· Socijalna politika zapoÅ¡ljavanju pružene su 1.468 lica osiguranju (i za boraÄ?ke i za su novi procesi za kvalifikovanost i usmjerena za koja aktivno traže posao. Zakonski civilne kategorije). DPO II nove formule. Penzijska reforma u zapoÅ¡ljavanje; okvir je uspostavljen za (FG12) će nastaviti da podržava toku. Usluge posredovanja pri ï‚· UnapreÄ‘ivanje implementaciju imovinskog / razvoj djelotvornih, efikasnih i zapoÅ¡ljavanju pružaju se za 3.000 položaja porodica prihodnog cenzusa za gotovinske ravnopravnih politika socijalne ugroženih lica koja aktivno traže sa djecom; transfere koji nisu zasnovani na zaÅ¡tite. Uz to, DPO II će posao. ï‚· UnapreÄ‘ivanje vjerovatno podržavati penzijske osiguranju. Podzakonski akti koji obrazovanja; reforme. Treća faza programa reguliÅ¡u pragove za imovinski / ï‚· UnapreÄ‘ivanje DPO će nastaviti da se fokusira prihodni cenzus treba da budu zdravstvene zaÅ¡tite; na unapreÄ‘ivanje mreža usvojeni. ï‚· UnapreÄ‘ivanje sigurnosti, omogućavanje penzijske politike; i reformi penzija i plaća u javnom ï‚· UnapreÄ‘ivanje sektoru. Kroz unapreÄ‘ivanje 46     položaja lica sa usmjeravanja gotovinskih Ciljni iznos (2014): UnapreÄ‘enje invaliditetom. transfera – Ä?ime se stvara taÄ?nosti usmjeravanja za 25%. odreÄ‘eni fiskalni prostor – Usluge posredovanja pri Tekući portfelj: Projekt za program DPO će takoÄ‘e zapoÅ¡ljavaju pružene su za 10.000 jaÄ?anje zdravstvenog doprinjeti prvom strateÅ¡kom ugroženih lica koja aktivno traže sektora-Dodatno finansiranje cilju strategije CDS – posao, 35% je zaposleno godinu (P088663) makroekonomskoj stabilnosti. dana nakon primanja tih usluga. Partneri: Razvojna banka Istovremeno, tekući Projekt za Imovinski / prihodovni cenzus u Vijeća Evrope. mreže socijalne sigurnosti i toku za izabrane ugrožene podrÅ¡ku zapoÅ¡ljavanju će kategorije. Fiskalne uÅ¡tede iznose obezbijediti tehniÄ?ku podrÅ¡ku za 1,8% BDP-a. jaÄ?anje institucionalnih Smanjena uÄ?estalost neprenosivih Povećan broj timova obavlja usluge kapaciteta za implementaciju bolesti kroz pojaÄ?anu dostupnost porodiÄ?ne medicine, a povećan broj djelotvornih politika socijalne kvalitetnoj primarnoj zdravstvenoj zdravstvenih objekata je izgraÄ‘en, zaÅ¡tite. zaÅ¡titi prema modelu porodiÄ?ne rekonstruisan ili renoviran. Tekući portfelj: Drugi Nedavno odobrenim dodatnim medicine. projekt za upravljanje finansiranjem za Projekt za Polazna linija (2010): 1.301 timova Ä?vrstim otpadom (P107998) jaÄ?anje zdravstvenog sektora Polazna linija (2010): oko 58% porodiÄ?ne medicine (FBH: 652; (FG11 – 10 miliona USD), stanovniÅ¡tva obuhvaćeno kroz RS:649), 155 zgrada rehabilitovano Partneri: EC, SIDA. Svjetska banka će pomoći porodiÄ?nu medicinu (FBH: (FBH:79; RS:56). Finansiranjem iz granta EC daljnjem poboljÅ¡avanju kvaliteta 1.000.000; RS 1.200.147). (5,5 miliona €) podržaće se Ciljni iznos (2014): 1.450 timova primarne zdravstvene zaÅ¡tite investicije u sanitarne Ciljni iznos (2014): oko 70% porodiÄ?ne medicine (FBH:900; kroz Å¡irenje modela porodiÄ?ne deponije u Banjoj Luci i stanovniÅ¡tva je obuhvaćeno (FBH: RS:650). 239 zgrada rehabilitovano medicine. Mostaru i proÅ¡iriće se 1.500.000; RS: 1.250.000) (FBH:129; RS:110). obuhvat projekta koji Banka će nastaviti da finansira Svjetska banka. UnapreÄ‘ena dostupnost, kvalitet, unapreÄ‘uje dostupnost i kvalitet Povećan broj uspostavljenih Finansiranje SIDA-e – koje je okoliÅ¡na solidnost, te finansijska osnovnih usluga, kao Å¡to je meÄ‘uopÅ¡tinskih okruga za fokusirano na prikupljanje – stabilnost usluga upravljanja upravljanje Ä?vrstim otpadom. upravljanje Ä?vrstim otpadom. nadopunjavaće aktivnosti Ä?vrstim otpadom. koje u oblasti upravljanja Polazna linija (2010): 75% Polazna linija (2010): 12 otpadom finansira Svjetska domaćinstava u ciljnoj oblasti ne meÄ‘uopÅ¡tinskih okruga banka. opslužuje se zvaniÄ?nim sistemima uspostavljeno. upravljanja otpadom. 145 of Ciljni iznos (2014): 16 procijenjenog broja od 1.200 meÄ‘uopÅ¡tinskih okruga nekontrolisanih odlagaliÅ¡ta je uspostavljeno. zatvoreno. Ciljni iznos (2014): broj domaćinstava koja se ne opslužuju smanjen za 50%. 25% nekontrolisanih odlagaliÅ¡ta je zatvoreno. 47     Stub III – OkoliÅ¡na održivost: Osiguravanje održivog koriÅ¡tenja prirodnih resursa, kao Å¡to su vode i Å¡ume, koji su kljuÄ?ni za ekonomski rast u BH, te prilagoÄ‘avanje na klimatske promjene. Promovisanje održivog razvoja osnovnih opÅ¡tinskih usluga Promovisanje održivog Program strategije CPS će Smanjenje stepena izloženosti Povećana zbirna dužina Tekući portfelj: Projekt za razvoja kroz, izmeÄ‘u ostalog, doprinjeti promovisanju stanovniÅ¡tva veoma zagaÄ‘enoj vodi popravljenih kanalizacionih otpadne vode u Sarajevu podržavanje mjera za zaÅ¡titu koncepta “održivih opÅ¡tinaâ€?, iz rijeka Miljacke i Bosne i kolektora. (P090675). okoliÅ¡a i biodiverziteta, te uglavnom kroz investicije u unapreÄ‘enje prikupljanja otpadnih upravljanje otpadnim vodama. Polazna linija (2010): 0 km Partneri: EC, EBRD. održivo koriÅ¡tenje prirodnih voda u Sarajevskom kantonu. Tu strategiju sufinansiraju EC i kanalizacionih kolektora Finansiranje iz granta EU (8 resursa. Polazna linija (2010): 0 m3/na dan popravljeno. Pripremanje za radove miliona €) koje će SIDA. Svjetska banka će takoÄ‘e nastaviti da pruža otpadnih voda koje su prikupljene na postrojenju za tretman otpadnih administrirati Svjetska banka podrÅ¡ku BH pri oÄ?uvanju se tretira na primarnom nivou. 0 voda zatvoriće jaz u finansiranju njenog na globalnom nivou konekcija rehabilitovano. koji je identifikovan u Ciljni iznos (2015): zbirna dužina projektu za otpadne vode u znaÄ?ajnog biodiverziteta u Ciljni iznos (2015): 200.000 popravljenih kanalizacionih kritiÄ?no važnim Å¡umskim i Sarajevu. Finansiranje m3/dnevno tretirano na primarnom kolektora je 16 km. Radovi na EBRD-a će nadopunjavati planinskim ekosistemima. U nivou. 48,000 konekcija postrojenju za tretman otpadnih voda zavisnosti od raspoloživog finansiranje Svjetske banke. rehabilitovano. zavrÅ¡eni 100%. finansiranja, strategija CPS će AAA: Upravljanje slivom podržati održivo Å¡umarstvo u rijeke Vrbas (P117927) BH. Kroz te aktivnosti program CPS će pomoći zemlji da ispuni zahtjeve EU za Smanjen stepen zagaÄ‘enja iz Tekući portfelj: komunalnih izvora u rijeku Pokretanje potprojekta – ZaÅ¡tita kvaliteta voda - politike za kvalitet voda i Postrojenje za tretman otpadnih biodiverzitet. KonaÄ?no, Neretvu i TrebiÅ¡njicu, te kao GEF (P085112), u posljedica toga smanjeno voda u Mostaru (faza i) i partnerstvu sa EC i SIDA-om. Svjetska banka će istraživati Živinicama (faza II). Pilot projekt za mogućnosti za mobilizaciju zagaÄ‘enje slivova Jadranskog Finansiranje iz granta EU (1,5 mora i Dunava, te u većoj mjeri isprobavanje modela integrisanog milion €) kojim će upravljati resursa grantova GEF-a za upravljanja rijeÄ?nim slivovima. jaÄ?anje kapaciteta bih za održivo upravljanje vodom. Svjetska banka, podržaće ublažavanje rizika od prirodnih Polazna linija (2011): Aranžmani za investicije u postrojenje za Polazna linija (2010): 5,5% tretman otpadnih voda u katastrofa, kao Å¡to su poplave i komunalnih otpadnih voda tretira se sufinansiranje SIDA i EC su suÅ¡e. djelotvorni. Nema planova za Živinicama. SIDA će i ispuÅ¡ta u skladu sa standardima. sufinansirati postrojenje za Nema integrisanog upravljanja ni za upravljanje rijeÄ?nim slivovima. Matrica rezultata za Stub III tretman otpadnih voda u jednu rijeku. Ciljni iznos (2012): radovi su Mostaru. Upravljanje biće ažurirana novim Ciljni iznos (2012): 11% zavrÅ¡eni. ÄŒetiri osnovna rijeÄ?na sliva Neretvom i TrebiÅ¡njicom - indikatorima u okviru komunalnih otpadnih voda tretira se imaju zavrÅ¡ene ili gotovo zavrÅ¡ene GEF (P084608), u partnerstvu IzvjeÅ¡taja o napredovanju u skladu sa novim standardima za planove za održivo upravljanje sa EC (finansiranje iz granta implementacije u ranoj fazi. vode. Najvažnije rijeke su slivovima. IPA EU od 2 miliona €) obuhvaćene zavrÅ¡enim ili gotovo Å umske i planinske zavrÅ¡enim okvirima za održivo zaÅ¡tićene oblasti - GEF upravljanje vodama. (P087094). 48     ProÅ¡iren obuhvat zaÅ¡tićenih Potencijalno novo Å¡umskih i planinskih podruÄ?ja i FBH: prijedlog za zakonsko finansiranje: Projekt za ojaÄ?ani institucionalni i tehniÄ?ki uspostavljanje 2 nova zaÅ¡tićena Å¡umarstvo II, Regionalna kapaciteti za održivo upravljanje podruÄ?ja dostavljen, a studija kontrola poplava, CRIF, te njima. izvodljivosti zavrÅ¡ena za jedno Projekt za održive opÅ¡tine. zaÅ¡tićeno podruÄ?je. FBH i RS: Ako se bude radilo na tim Polazna linija (2010): 2,1%, uspostavljanje zaÅ¡tićenih podruÄ?ja operacijama, indikatori odnosno 112.000 hektara podruÄ?ja sa planovima upravljanja koji uÄ?inka će biti ukljuÄ?eni u pod zvaniÄ?nom zaÅ¡titom. ukljuÄ?uju pristupe i alate CPS PR. upravljanja zasnovane na Ciljni iznos (2013): 3%, odnosno ekosistemima. 153.000 hektara zvaniÄ?no zaÅ¡tićeno. Polazna linija (2010): FBH: studija izvodljivosti za dodatno zaÅ¡tićeno podruÄ?je je u toku. FBH i RS: Ugovoren plan upravljanja za 1 NP, a planovi upravljanja za joÅ¡ Ä?etiri zaÅ¡tićena podruÄ?ja se ugovaraju. Ciljni iznos (2013): FBH: joÅ¡ jedno novo zaÅ¡tićeno podruÄ?je je zvaniÄ?no predloženo i razmatra se. FBH i RS: barem 3 parka, ukljuÄ?ujući Sutjesku, u potpunosti implementiraju nove pristupe zasnovane na ekosistemima. 49   Aneks 2: IZVJEÅ TAJ O ZAVRÅ ETKU IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE CPS ZA PERIOD FG08 – FG11. Ovaj izvjeÅ¡taj predstavlja samo-evaluaciju Svjetske banke o iskustvima u implementaciju Strategije partnerstva sa zemljom (CPS) za Bosnu i Hercegovinu za period FG08-FG11. Osnovna namjena ovog izvjeÅ¡taja je trostruka: i) Ocijeniti napredak ka postizanju ciljeva za zemlju i, u tom svjetlu, razmotriti razvojne ishode i ukupni uÄ?inak programa strategije CPS; ii) Ocijeniti uÄ?inak Svjetske banke u sprovoÄ‘enju programa strategije CPS; i iii) Izvući lekcije iz implementacije programa strategije CPS koje će biti uzete u obzir u toku kreiranja i implementacije nove strategije CPS za period FG12 - FG15. I. SAŽETI PREGLED NALAZA 1. Sve u svemu, program strategije CPS je ostvario oÄ?ekivane ishode i u osnovnim i u sporednim oblastima. Program strategije CPS i, posljediÄ?no, oÄ?ekivani ishodi, podijeljeni su na “osnovneâ€? i “sporedneâ€? programske oblasti. Osnovne programske oblasti su bile vezane za sektore u kojima je postojala snažna potražnja za investicijama, zajedno sa jasnom opredjeljenošću za reforme na strani vlasti, dok se sporedni program odnosio na reformske oblasti u kojima je politiÄ?ko opredjeljenje trebalo da se verifikuje prije angažmana. I okviru osnovnog programa svi najvažniji ishodi us bili ili u potpunosti ili djelomiÄ?no ostvareni. Konkretno, svi indikatori osnovnog programa su bili u potpunosti postignuti u Stubu II strategije CPS, koji je imao za cilj poboljÅ¡avanje kvaliteta javne potroÅ¡nje i pružanja javnih usluga za ugrožene. Napredak je ostvaren i u sporednim programskim oblastima, gdje su tri od Ä?etiri cilja sporednog programa djelomiÄ?no ostvarena. Indikator vezan za plovnost na rijeci Savi je odbaÄ?en, poÅ¡to je projekt, koji bi doveo do tog konkretnog ishoda, odložen do naredne strategije CPS. Povećanje zvaniÄ?ne zaposlenosti bio je jedini ishod koji nije ostvaren. Bez obzira na napredak postignut u toku prve dvije godine implementacije programa strategije CPS, uÄ?inak u toj oblasti je bio pod ozbiljnim uticajem ekonomske krize. 2. UÄ?inak Svjetske banke u ostvarivanju programa strategije CPS je bio zadovoljavajući. Na osnovu lekcija nauÄ?enih u toku implementacije prethodne Strategije za pomoć zemlji za period FG05- Fg07, Svjetska banka je koristila principe orijentacije na rezultate, fleksibilnosti, te partnerstva u sprovoÄ‘enju programa. Konkretno, Svjetska banka je demonstrirala fleksibilnost pri prilagoÄ‘avanju svog programa pozajmljivanja kao odgovor na efekte globalne ekonomske krize. Imajući u vidu brze promjene ekonomskog okruženja, vlasti BH i Svjetska banka radili su na hitnom reprogramiranju programa strategije CPS kako bi pomogle pri ublažavanju uticaja krize, sa fokusom na održavanje makroekonomske stabilnosti, zaÅ¡titu ugroženih kroz unapreÄ‘eno usmjeravanje socijalnih davanja, te ublažavanje efekata po privredu, a mala i srednje velika preduzeća konkretno. Konzistentno sa tim prioritetima, Svjetska banka je u FG10 odobrila Ä?etiri projekta za ukupni iznos od 231 milion KM, Å¡to je rekordni iznos joÅ¡ od period post-konfliktne rekonstrukcije. 3. KljuÄ?ne lekcije i preporuke za novu strategiju CPS mogu se ukratko predstaviti na sljedeći naÄ?in: ï‚· Svjetska banka može da podrži strukturalne reforme u politiÄ?ki kompleksnom ambijentu BH, ali za to je neophodno dugoroÄ?no opredjeljenje. ï‚· Dijalog o politikama u kljuÄ?nim oblastima treba da se održi Ä?ak i u nedostatku pozajmljivanja, poÅ¡to on obezbjeÄ‘uje vrijedne ulazne elemente i predstavlja temelj za buduće kreiranje politika. IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    ï‚· Izgradnja koncenzusa o institucionalnim aranžmanima treba da bude poduzeta u okviru projekta u toku pripremanja projekta. ï‚· Održavanje fleksibilnosti u raspodjeli resursa. ï‚· Rezultati su mogući Ä?ak i u politiÄ?ki napetom ambijentu kada us intervencije usklaÄ‘ene sa investicionim prioritetima vlade. ï‚· Dodatno ojaÄ?ati operativnu saradnju sa razvojnim partnerima, meÄ‘unarodnim finansijskim institucijama, a posebno EC. II. NAPREDOVANJE KA OSTVARIVANJU CILJEVA ZA ZEMLJU 4. U nedostatku zvaniÄ?ne Strategije za razvoj zemlje, deklaracija pod nazivom “Platforma za akcijuâ€? iz oktobra 2007. godine, koja je okvirno zacrtala kljuÄ?ne reformske oblasti na kojima će raditi vlade na svim nivoima u BH, služila je kao osnova da kreiranje strategije CPS. Nova Strategija za razvoj zemlje za period 2008-2013. godine je joÅ¡ uvijek bila u pripremi u vrijeme kada je usaglaÅ¡avana strategija CPS. Platforma za akciju je okvirno zacrtala opredjeljenost vlasti da poduzmu kolektivne i koordinirane aktivnosti u sljedeće tri oblasti: i) unapreÄ‘ivanje fiskalne koordinacije i stabilnosti, ii) stvaranje pogodnijeg poslovnog ambijenta, i iii) promovisanje drugih reformi koje osiguravaju održiv razvoj. UnapreÄ‘ivanje fiskalne koordinacije i stabilnosti 5. Zadovoljavajući napredak je ostvaren u smislu unapreÄ‘ivanja fiskalne koordinacije i stabilnosti. Zakon o fiskalnom vijeću na državnom nivou usvojen je 2008. godine, a Fiskalno vijeće BH je naknadno uspostavljeno. Fiskalno vijeće je predstavljalo kljuÄ?ni forum za diskusije vezane za Stand-by aranžman MMF-a u iznosu od oko 1,1 milijardu € (600 procenata kvote) koji je odobren u julu 2009. godine. Fiskalno vijeće usaglasilo je opÅ¡ti fiskalni okvir za 2009. i 2010. godinu, koji je predstavljao eksplicitan uslov u okviru Stand-by aranžmana sa MMF-om. Svjetska banka nije direktno ukljuÄ?ena u aktivnosti vezane za uspostavljanje i rad Fiskalnog vijeća. 6. Entitetske vlade su pokrenule strukturalnu reformu sistema socijalne zaÅ¡tite. Pregledanje i pojednostavljivanje sistema socijalne potroÅ¡nje sa ciljem unapreÄ‘ivanja njegove djelotvornosti predstavljalo je eksplicitan cilj u ovoj oblasti Platforme za akciju. Prepoznavajući Ä?injenicu da je sistem socijalne zaÅ¡tite u BH bio slabo usmjeren, neravnopravan i fiskalno neodrživ, entitetske vlasti su uÅ¡le u partnerstvo sa Svjetskom bankom u kreiranju reformskog programa koji bi poboljÅ¡ao usmjeravanje socijalnih davanja i osigurao pružanje usluga za najugroženije na održivoj osnovi. Matrica politika koja je razvijena za Prvu operaciju razvojnih politika za javnu potroÅ¡nju (DPO I) sadržavala je skup mjera vezanih za politike koje su pokrenule proces strukturalne reforme u oblasti socijalne zaÅ¡tite. Legislativne promjene koje su usvojene krajem 2009. godine u RS i poÄ?etkom 2010. godine u FBH kao i DPO I podržale su reforme politika i predstavljale su možda i najznaÄ?ajnije strukturalne reforme na kojima se u BH radilo u toku posljednjih pet godina. 7. Ekonomska kriza zaustavila je sva oÄ?ekivanja vezana za to da će BH da smanji javnu potroÅ¡nju izraženu kao procenat BDP-a. Zbog uticaja globalne ekonomske krize, BDP u BH je smanjen po prvi put od rata. Kao posljedica toga, javna potroÅ¡nja je porasla sa nivoa od 49,5 procenata BDP-a 2008. godine na 50,4 procenata BDP-a 2010. godine. Istovremeno je doÅ¡lo do pada javnih 51    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    prihoda, sa nivoa od 46 procenata BDP 2008. godine na 45 procenata BDP-a 2010. godine. Rezultujući fiskalni deficit je djelimiÄ?no zatvoren stand-by aranžmanom MMF-a i operacijom DPO I Svjetske banke. Stvaranje pogodnijeg poslovnog ambijenta 8. U unapreÄ‘ivanju poslovne klime ostvaren je skroman napredak, usprkos znaÄ?ajnom napredovanju u registraciji imovine. Iako je postignut napredak u pojednostavljivanju registracije poslovanja, pokretanje preduzeća i dalje je sporo i kompleksno. IzvjeÅ¡taj Doing Business 2011 Svjetske banke rangira BH na 110. mjesto. BH je druga najgore rangirana privreda u jugoistoÄ?noj Evropi, a samo je Kosovo rangirano niže, na 118. mjestu. MeÄ‘utim, primijećen je napredak u smislu registracije imovine. Vrijeme koje je potrebno za registraciju imovine smanjeno je sa 84 dana 2009. godine na 33 dana 2010. godine. U izvjeÅ¡taju Doing Business 2011 taj napredak je prepoznat i BH je napredovala sa 139. mjesta na 103. mjesto u smislu indikatora vezanog za registraciju imovine. Iako je Banka taÄ?no prepoznala Ä?injenicu da je postojao nizak nivo opredjeljenosti za rad na reformama u oblasti poslovnog ambijenta (“sporedniâ€? program), u toj oblasti je bilo pozitivnih ishoda, tamo gdje je angažman Banke bio znaÄ?ajan, posebno kroz Projekt zemljiÅ¡ne registracije. Promovisanje održivog razvoja 9. Ubrzana implementacija investicionih projekata dovela je do zadovoljavajućih ishoda u transportnom i energetskom sektoru, dok je razvoj konkurentne poljoprivrede samo djelomiÄ?no postignut. Održani i koordinirani napori meÄ‘unarodnih finansijskih institucija (EBRD, EIB i Svjetske banke) rezultovali su znaÄ?ajnim poboljÅ¡anjem održavanja puteva, te rastućim nivoom investicija u nove putne dionice. Ukupno, meÄ‘unarodne finansijske institucije (EBRD, EIB i Svjetska banka) su odobrile oko 848 miliona € za investicije u transportni sektor u toku posljednjih 5 godina, a 336 miliona € je isplaćeno, uglavnom za rehabilitaciju puteva, u toku perioda 2009-2010. godine. U energetskom sektoru, izvoz elektriÄ?ne energije je 2009. godine dostigao rekordne nivoe, a tri elektroprivredne kompanije su zadržale snažan uÄ?inak, i u smislu profitabilnosti i u smislu kvaliteta usluga u toku posljednje Ä?etiri godine. MeÄ‘utim, u poljoprivrednom sektoru, nedostatak politiÄ?ke saglasnosti vezano za ulogu razliÄ?itih nivoa vlasti sprijeÄ?io je koordinirane aktivnosti za unapreÄ‘ivanje konkurentnosti sektora. III. RAZVOJNI ISHODI I UÄŒINAK PROGRAMA STRATEGIJE CPS 10. Program strategije CPS je bio dobro usklaÄ‘en sa prioritetima koji su bili zacrtani u Platformi za akciju. Stub I strategije CPS imao je za cilj unapreÄ‘ivanje ambijenta za rast voÄ‘en privatnim sektorom i približavanje EU. Aktivnosti u okviru Stuba I predstavljale su odgovor na dva skupa prioriteta koji su okvirno zacrtani u Platformi za akciju: i) stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, i ii) promovisanje reformi koje osiguravaju održiv ekonomski razvoj. Stub II, koji se fokusirao na kvalitet javne potroÅ¡nje i pružanje javnih usluga za ugrožene, predstavljao je odgovor na cilj Platforme za akciju vezan za unapreÄ‘ivanje stabilnosti i fiskalne koordinacije kroz, izmeÄ‘u ostalog, pregled i pojednostavljivanje sistema socijalne potroÅ¡nje sa ciljem unapreÄ‘ivanja njihove djelotvornosti. 11. Sve u svemu, program strategije CPS je ostvario projicirane razvojne ishode u “osnovnimâ€? programskim oblastima, dok su projektni ishodi u “sporednimâ€? oblastima bili djelomiÄ?no ostvareni. Kao Å¡to je već pomenuto, program strategije CPS i njegovi ishodi su bili podijeljeni na “osnovneâ€? i “sporedneâ€? programske oblasti, pri Ä?emu su osnovne oblasti bile vezane za sektore sa snažnom potražnjom za investicijama, zajedno sa jasnim opredjeljenjem vlasti, dok su sporedne oblasti bile karakterisane manje jasnim politiÄ?kim opredjeljenjem za reforme. Konkretno, projicirani ishodi u 52    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    osnovnim programskim oblastima, kao Å¡to su zemljiÅ¡na registracija, proizvodnja elektriÄ?ne energije, vodosnabdijevanje i kanalizacija, primarna zdravstvena zaÅ¡tita, te poljoprivreda manjeg obima, bili su u potpunosti ostvareni. Ishodi strategije CPS su bili djelomiÄ?no ostvareni u drugim osnovnim programskim oblastima, kao Å¡to su registracija preduzeća, poljoprivredne politike, integracija energetskog tržiÅ¡ta, te zaÅ¡tićena podruÄ?ja. TakoÄ‘e, ishodi su bili ostvareni samo djelomiÄ?no u svim sporednim oblastima, osim u sluÄ?aju sporednog indikatora vezanog za povećanje zvaniÄ?ne zaposlenosti. Taj cilj nije ostvaren zbog ekonomske krize. Sažeti pregled ishoda strategije CPS je shematski prikazan na Slici 1 u nastavku. Molimo pogledati matricu rezultata u tabeli 1 gdje se nalazi detaljan opis napredovanja u odnosu na pojedinaÄ?ne indikatore uÄ?inka. Slika 1: UÄ?inak programa strategije CPS Napredak implementacije strategije CPS Stub Strategije DjelimiÄ?no CPS Oblasti ishoda strategije CPS Nije ostvareno ostvareno Postignuto Registracija poslovanja Stub I: ZemljiÅ¡na registracija Unaprijediti Poljoprivreda kompatibilna sa EU okruženje za rast Putna mreža voÄ‘en privatnim Integracija energetskih tržiÅ¡ta sektorom i Proizvodnja elektriÄ?ne energije približavanje ZaÅ¡tita ekosistema Evropi Avijarna influenca Plovnost rijeke Save Nije primjenjivo. Projekt odložen za narednu strategiju CPS. Privatizacija i korporativno restruktuiranje* Vodosnabdijevanje i kanalizacija Stub II: Upravljanje Ä?vrstim otpadom Unaprijediti Participatorno budžetiranje kvalitet javne potroÅ¡nje i Primarna zdravstvena zaÅ¡tita kvaliteta Komercijalna poljoprivreda pružanja usluga Usmjeravanje socijalnih davanja* za ugrožene Fiskalna koordinacija* ZvaniÄ?na zaposlenost* * Sporedni ishodi Interni i eksterni faktori koji utiÄ?u na uÄ?inak programa strategije CPS 12. Kompleksna i fragmentirana struktura vladavine u BH i politiÄ?ka polarizacija izmeÄ‘u kljuÄ?nih politiÄ?kih stranaka potkopala je napredovanje jedinstvenog ekonomskog prostora. Kao Å¡to je prepoznato u dokumentu strategije CPS, povećane politiÄ?ke tenzije u kompleksnoj strukturi vladavine u BH predstavljale su osnovne rizike za politike koje su imale za cilj jaÄ?anje jedinstvenog ekonomskog prostora, te koordiniranu implementaciju ekonomskih reformi. Projektne aktivnosti koje su zahtijevale stepen politiÄ?kog koncenzusa o ulozi razliÄ?itih nivoa vlasti bile su pod negativnim uticajem (na primjer projekt za poljoprivredu i ruralni razvoj – ARDP – vidjeti stav 17 u nastavku). 13. Bez obzira na nepovoljan politiÄ?ki ambijent, neophodnost reagovanja na efekte globalne politiÄ?ke krize pokazala se snažnim motivacionim faktorom za pokretanje reformi. Vlasti BH i 53    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    predstavnici Svjetske banke su shvatili da bi djelotvoran odgovor na krizu zahtijevao makroekonomsku stabilnost, adekvatnu zaÅ¡titu najugroženijih, te ubrzavanje investicija. U tom kontekstu, zadovoljavajući rezultati su postignuti Ä?ak i u politiÄ?ki kompleksnom ambijentu. Makroekonomska stabilnost je održana, reforme su pokrenute radi unapreÄ‘ivanja usmjeravanja socijalnih davanja na ugrožene, a implementacija investicionih projekata je u znatnoj mjeri ubrzana. Stub I: UnapreÄ‘ivanje okruženja za rast voÄ‘en privatnim sektorom 14. ZnaÄ?ajni rezultati su postignuti na smanjivanju zahtjeva vezanih za registraciju poslovanja u sudovima. Vrijeme potrebno sudovima da obrade registraciju preduzeća opalo je sa 17 dana 2007. godine na 6 dana 2010. godine u RS, a sa 23,7 na 10,4 dana u FBH. Kredit za strukturalno prilagoÄ‘avanje za pogodniji poslovni ambijent, koji je zatvoren u decembru 2007. godine, doprinjeo je postizanju tih rezultata. MeÄ‘utim, napredak u registraciji u sudovima nije bio praćen pojednostavljivanjem u drugim oblastima registracije preduzeća. Prema tome, bez obzira na napredak postignut u novijem periodu, posebno u RS, registracija preduzeća u BH i dalje je kompleksna. Kao Å¡to je pokazao izvjeÅ¡taj Doing Business 2011, registracija preduzeća u prosjeku traje 55 dana i ukljuÄ?uje 12 procedura. Svjetska banka je 2008. godine dostavila Reformski memorandum Doing Business u kojem su zavrtane aktivnosti za poboljÅ¡anje opÅ¡teg poslovnog ambijenta. Nakon uspjeÅ¡nog pojednostavljivanja poslovnih regulativa, ukljuÄ?ujući registraciju preduzeća u RS, IFC upravo podržava inicijativu “giljotineâ€? u FBH u vidu napora za smanjivanje pretjeranih pravila i procedura za poslovanje. 15. Registracija imovine je pojednostavljena, a koliÄ?ina zaostalih nerijeÅ¡enih sluÄ?ajeva je smanjena. Vrijeme koje je potrebno za registraciju imovine smanjeno je sa 84 dana 2009. godine na 33 dana 2010. godine. Znatna koliÄ?ina zaostalih nerijeÅ¡enih sluÄ?ajeva registracije imovine (80.000 2006. godine) u znaÄ?ajnoj je mjeri smanjena, na 18.305 u novembru 2010. godine. Kao Å¡to je već pomenuto, u izvjeÅ¡taju Doing Business 2011 taj proces je prepoznat i BH je napredovala sa 139. na 103. mjesto u smislu indikatora vezanih za registraciju imovine. Svjetska banka je podržala reforme u ovoj oblasti kroz Projekt zemljiÅ¡ne registracije. Dizajn ove operacije pokazao se kao solidan; uz to, predvidio je neophodnost prateće operacije, koja će se razmatrati u okviru nove strategije CPS. Dizajn pratećeg projekta bi trebalo da, izmeÄ‘u ostalog, ukljuÄ?uje kampanju komunikacije sa ciljem povećavanja stepena svijesti u javnosti o zakonskim pravima žena, uz razvoj informacionog sistema za prikupljanje i monitoring podataka po rodu. Konkretno, novija analiza je pokazala da, iako su zakonska prava žena zvaniÄ?no zaÅ¡tićena, tradicija Ä?esto daje prednost muÅ¡kom nasljeÄ‘ivanju imovine, tako da se žene odriÄ?u svojeg nasljedstva vezanog za zemljiÅ¡te u korist muÅ¡kih Ä?lanova porodice. 16. U okviru Ocjene investicione klime (ICA) utvrÄ‘eno je da je privatni sektor u BH u porasti, ali da je njegov puni potencijal i dalje pod ograniÄ?enjem. U izvjeÅ¡taju ICA, koji je objavljen u junu 2008. godine, identifikovani su osnovne prepreke za razvoj privatnog sektora, a preporuÄ?ene su aktivnosti koje bi trebalo da se razmotre u sektoru preduzeća, poslovnom okruženju, te korporativnom restruktuiranju, ako se želi da rast voÄ‘en privatnim sektorom postane znaÄ?ajan faktor koji ima uticaj na Å¡irenje privrede BH. 17. Nedostatak politiÄ?kog koncenzusa je uticao na reforme vezane za EU z poljoprivrednom sektoru. Aktivnosti vezane za izgradnju institucionalnih kapaciteta i poljoprivrednih informacionih sistema dobro napreduju, dok aktivnosti vezane za uspostavljanje sistema isplata kompatibilnog sa EU i dalje kasne u odnosu na plan, zbog nedostatka dogovora vezanog za raspodjelu uloga i odgovornosti izmeÄ‘u razliÄ?itih nivoa vlasti. Prihvatajući Ä?injenicu da je malo vjerovatno da će takav dogovor da bude postignut u toku kratkoroÄ?nog perioda, Svjetska banka je upravo u procesu restruktuiranja projekta ARDP 54    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    sa ciljem preraspodjele resursa na komponente koje ostvaruju dobar uÄ?inak, te u vidu odgovora na kriz vezanu za poplave krajem 2010. godine u BH koja je imala ozbiljne negativne efekte na farmere u pogoÄ‘enim oblastima. 18. Investicije u transportnom i energetskom sektoru su dovele do zadovoljavajućih ishoda. Projekt za putnu infrastrukturu i bezbjednost je ostvario snažan napredak u odnosu na cilj – rehabilitaciju 240 kilometara puteva. Indikator privremenog ishoda, tj. rehabilitacija 120 kilometara puteva u svakom od entiteta, već je ispunjen u RS, dok je u FBH ispunjen na nivou od 89%- oÄ?ekuje se da će ishodi vezani za bezbjednost na putevima i smanjivanje troÅ¡kova korisnika puteva biti ostvareni do kraja projekta. U energetskom sektoru, nastavak podrÅ¡ke Svjetske banke (trenutno je projekt ECSEE APL3 u implementaciji) i drugih razvojnih partnera doprinjela je ostvarivanju rekordnih nivoa proizvodnje elektriÄ?ne energije u 2009. godini. UsklaÄ‘ivanje investicija sa prioritetima entitetskih vlada i implementacionih agencija dovela je do uspeÅ¡nih ishoda. Izvoz elektriÄ?ne energije iz BH je pomogao pri ublažavanju nestaÅ¡ica u regionu, produbljivanja integracije regionalnog tržiÅ¡ta elektriÄ?ne energije, a bo je i sa komercijalne strane privlaÄ?an za elektroprivrede u BH. Približavanje nacionalnih i regionalnih interesa je pomoglo pri jaÄ?anju regionalne trgovine elektriÄ?nom energijom i predstavlja element za izgradnju i razvoj regionalnog tržiÅ¡ta u ranim fazama. Ti rezultati su djelomiÄ?no kompenzirani neuspjehom na promovisanju integracije elektroenergetskog sektora u regionalno tržiÅ¡te zbog sporova vezanih za funkcionisanje nacionalne kompanije za prenos (TRANSCO). 19. Finansiranje IFC-a je bilo dobro raspodjeljeno na podrÅ¡ku SME, mikrofinansiranju, bankama, te lokalnim kompanijama srednje veliÄ?ine. Strategija IFC-a je bila da se pruža aktivna podrÅ¡ka restruktuiranju i modernizaciji lokalnih kompanija u BH, kako bi se unaprijedila njihova konkurentnost, kako bi se podstakla Å¡ira meÄ‘uregionalna saradnja i kako bi se obezbijedilo finansiranje ta lokalne i regionalne investitore sa fokusom na izvozno orijentisane kompanije. Na primjer, finansiranje IFC-a za kompaniju CIMOS pomoglo je da se ponovo oživi automobilska industrija u BH i doprinjelo je stvaranju oko 1.000 radnih mjesta. Uz to, projekat je pomogao kompaniji da razvije upravljaÄ?ke i tehniÄ?ke vjeÅ¡tine, da izvrÅ¡i prenos znanja, da unaprijedi produktivnost, te da promoviÅ¡e efikasno koriÅ¡tenje sirovina i rada, Å¡to je sa svoje strane pomoglo da se ojaÄ?a konkurentnost domaće automobilske industrije u zemlji. IFC je podržao mikro preduzetnike i SME kroz kreditne linije preko dviju lokalnih banaka, kao i kroz svoje finansiranje za dvije mikrofinansijske institucije. Finansiranje za MKI “EKIâ€? je doprinjelo isplati 84.000 novih zajmova u toku perioda 2009-2011, povećavanju portfelja zajmova za finansiranje za žene na 80,0 miliona USD do kraja 2011. godine, sa nivoa od 47,0 miliona USD u sa stanjem na dan 31. decembra 2007. godine, a oÄ?ekuje se da će doseći do procijenjenog broja od 5.000 novih mikro preduzetnika u toku životnog vijeka zajma. Zajam IFC-a za MFI “MI-Bospoâ€? pomoći će pri dosezanju do procijenjenih 3.000 novih mikro preduzenika. 20. DjelomiÄ?no uspjeÅ¡ni ishodi postignuti su u zaÅ¡titi kritiÄ?no važnih Å¡umskih i planinskih podruÄ?ja, dok je cilj jaÄ?anja kapaciteta za odgovaranje na avijarnu influencu i druge sliÄ?ne pojave u potpunosti postignut. Iako je ukupna povrÅ¡ina pod zvaniÄ?nom zaÅ¡titom povećana sa 0,55% 2007. godine na 2,1% 2010. godine, kaÅ¡njenja u formiranju nacionalnog parka Una uticala su na ukupno napredovanje u odnosu na ciljni iznos od 3% zaÅ¡tićenih podruÄ?ja do 2010. godine. StanoviÅ¡ta o smanjenom riziku od pojave avijarne influence dovela su do smanjenja potražnje za poÅ¡tivanjem strogih i bezbjednih procedura rukovanja perdi. Ipak, procjenjuje se da 50% populacije koja je izložena riziku koristi bezbjedne procedure rukovanja. 21. Privatizacija i korporativno restruktuiranje su ostvarili tek skroman napredak. Samo Å¡est strateÅ¡kih preduzeća je privatizovano u toku perioda implementacije strategije CPS (2 u FBH i 4 u RS). 55    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    Opredjeljenost za privatizaciju i dalje je neizvjesna, posebno u FBH, poÅ¡to ciljevi privatizacije nisu zauzimali važno mjesto u programima politiÄ?kih stranaka u kampanji za opÅ¡te izbore iz oktobra 2010. godine. Svjetska banka je donijela dobru odluku da proÅ¡iri ograniÄ?enu podrÅ¡ku u tim “sporednimâ€? oblastima, kroz trast fond koji je finansirala EC za korporativno restruktuiranje, te kroz usluge koje nemaju karakter pozajmljivanja, kao Å¡to je izvjeÅ¡taj ICA iz 2008. godine. Kompanije koje su usvojile preporuke koje su obezbjeÄ‘ene u okviru trast fonda EC unaprijedile su svoj rad i profitabilnost u 2010. godini. Nakon Å¡to je uspjeÅ¡na turska kompanija privatizovala postrojenje sodare, jednog od najvećih poslodavaca u oblasti Tuzle, IFC je podržao restruktuiranje tog preduzeća i povećao konkurentnost kroz uÅ¡tede na koliÄ?inama. Kroz svoju investiciju, IFC je doprinjeo ublažavanju negativnih efekata globalne finansijske krize na BH i poslao ohrabrujući signal drugim stranim investitorima u regionu. Stub II: UnapreÄ‘ivanje kvaliteta javne potroÅ¡nje i pružanja javnih usluga ugroženima 22. Svi ishodi osnovnog programa u okviru Stuba II su postignuti. Programi koje je podržala Svjetske banka bili su uspjeÅ¡ni u unapreÄ‘ivanju lokalne infrastrukture, jaÄ?anju privatne zdravstvene zaÅ¡tite, te pružanju podrÅ¡ke za poljoprivredu manjeg obima u manje razvijenim oblastima. 23. Rezultati su bili posebno primjetni u unapreÄ‘ivanju lokalne infrastrukture i usluga. Projekt za urbanu infrastrukturu i pružanje usluga pomogao je pri smanjivanju gubitaka vode u svim opÅ¡tinama koje su uÄ?estvovale u projektu i po prvi put je obezbijedio dostupnost vodosnabdijevanja 24 sata dnevno na oko 300.000 stanovnika. U okviru Projekta za upravljanje Ä?vrstim otpadom, Banka je pružila podrÅ¡ku za Å¡est regionalnih sanitarnih deponija koje su sada u potpunosti funkcionalne. Broj divljih odlagaliÅ¡ta otpada smanjen je za 15%. Drugi projekat za upravljanje Ä?vrstim otpadom, koji je sada u implementaciji, proÅ¡iriće broj regionalnih deponija i unaprijediti njihovu efikasnost. 24. Projekat za jaÄ?anje zdravstvenog sektora je bio uspjeÅ¡an u promovisanju modela porodiÄ?ne medicine u primarnoj zdravstvenoj zaÅ¡titi. Ciljni iznos vezan za koriÅ¡tenje porodiÄ?ne medicine u primarnoj zdravstvenoj zaÅ¡titi je premaÅ¡en u FBH, a potpuno ostvaren u RS. Ono Å¡to je najvažnije je da je procenat stanovniÅ¡tva registrovanog kod timova porodiÄ?ne medicine povećan sa 5% stanovniÅ¡tva prije poÄ?etka projekta na oko 58% poÄ?etkom 2011. godine. Dodatno finansiranje u iznosu od 10 miliona USD odobreno u trećem kvartalu FG11 dovešće do nadogradnje nad tom uspjeÅ¡nom implementacijom i daljnjeg proÅ¡irivanja obuhvata odela porodiÄ?ne medicine primarne zdravstvene zaÅ¡tite na 70% stanovniÅ¡tva. 25. PodrÅ¡ka IFC-a za Centra za srce BH u Tuzli dovela je do povećane dostupnosti osnovnih kardiovaskularnih usluga. Centar je prva privatna bolnica i tim je pomogao pri uspostavljanju odrednica za kvalitet za pružanje privatnih zdravstvenih usluga. Uz to, projekt predstavlja primjer uspjeÅ¡nog partnerstva javnog i privatnog sektora u demonstriranju izvodljivosti modela u javnog finansiranja privatno pruženih usluga. OÄ?ekuje se da će centar doseći do 4.500 pacijenata na bolniÄ?kom lijeÄ?enju i 20.000 pacijenata na kućnom lijeÄ?enju godiÅ¡nje do 2012. godine. 26. Reforme su pokrenute i u sporednoj programskoj oblasti unapreÄ‘ivanja usmjeravanja socijalnih davanja. Nastavak dijaloga o politikama utemeljenog na analitiÄ?kim radovima Banke (Socijalni transferi u BH: Kretanje ka održivijim i bolje usmjerenim mrežama socijalne sigurnosti) postavio je temelje za reformu sistema gotovinskih transfera koji nisu zasnovani na osiguranju. Krajem 2009. godine i poÄ?etkom 2010. godine, kao dio reformskog programa koji je usaglaÅ¡en u okviru operacije DPO I, entiteti su usvojili legislativu koja bi trebalo da u znatnoj mjeri unaprijedi usmjeravanje gotovinskih davanja koja nisu zasnovana na osiguranju. Uz to, Projekt za mreže socijalne sigurnosti i 56    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    podrÅ¡ku zapoÅ¡ljavanju kreiran je za pružanje tehniÄ?ke podrÅ¡ke za implementaciju reformi sistema socijalne zaÅ¡tite i proÅ¡irivanje usluga posredovanja u zapoÅ¡ljavanju na ugrožena lica koja aktivno traže zaposlenje. MeÄ‘utim, legislativa i dalje Ä?eka na uvoÄ‘enje principa imovinskog cenzusa za sve gotovinske transfera koji nisu zasnovani na osiguranju, osim za borce rata sa invaliditetom od 60% i viÅ¡e. Novoizabrane vlade se suoÄ?avaju sa znatnim pritiscima interesnih grupa vezano za održavanje tekućih nivoa potroÅ¡nje, bez unapreÄ‘ivanja usmjeravanja. U isto vrijeme, entitetskim vladama je potrebna dodatna budžetska podrÅ¡ka i prateća operacija DPO II će se razmatrati u okviru nove strategije CPS. U tom kontekstu, prije pokretanja rada na novom skupu reformi koje bi bile podržane u okviru operacije DPO II, Svjetska banka i entitetske vlade će osigurati da nije doÅ¡lo do preokreta i nazadovanja i da se i dalje postiže zadovoljavajući napredak u implementaciji reformi predviÄ‘enih operacijom DPO I. IV. UÄŒINAK SVJETSKE BANKE 27. Sve u svemu, uÄ?inak Svjetske banke u sprovoÄ‘enju i implementaciji programa strategije CPS bio je zadovoljavajući. Svjetska banka je sprovela program koji je bio usklaÄ‘en sa prioritetima zemlje, realno dosežan, te program koji je u sebi ukljuÄ?ivao principe fleksibilnosti, partnerstva i orijentacije na rezultate, na osnovu lekcija koje su nauÄ?ene iz ranijih programa. Dva stuba strategije CPS su bila konzistentna sa prioritetima vlade i usmjerena na ubrzavanje napredovanja zemlje ka Ä?lanstvu u EU. 28. Banka je donijela pravu odluku da uskladi svoj program sa “Platformom za akcijuâ€?. U nedostatku zvaniÄ?nog dokumenta razvojne strategije za zemlju, Platforma za akciju je predstavljala minimalni zajedniÄ?ki nazivnik za razvojne politike na kojima su zajedniÄ?ki radili svi nivoi vlasti u BH. ÄŒinjenica da nova Strategija razvoja za zemlju joÅ¡ nije usvojena na svim nivoima vlasti ukazuje na nedostatak opredjeljenosti izmeÄ‘u razliÄ?itih nivoa vlasti u BH za zajedniÄ?ko rjeÅ¡avanje kljuÄ?nih razvojnih prioriteta. Tenzije koje okružuju proces ustavnih reformi stvorile su ambijent u kojem se razvojni programi, pa Ä?ak i procesi integracije sa EU, tretiraju kao manje važni meÄ‘u kljuÄ?nim kreatorima politika. U takvom okruženju, Banka se ponaÅ¡ala pragmatiÄ?no, usklaÄ‘ujući svoj program sa jedinom raspoloživom platformom koja je imala za cilj ubrzavanje implementacije hitnih reformi radi privlaÄ?enja investicija, ubrzavanja stvaranja radnih mjesta i unapreÄ‘ivanja opÅ¡teg standarda života u zemlji. 29. Banka je demonstrirala da adekvatno odgovara na potrebe time Å¡to je raspodijelila resurse na osnovu snažne potražnje i opredjeljenja, a demonstrirala je i fleksibilnost kroz spremnost da prilagodi svoj program pozajmljivanja kao odgovor na ekonomsku krizu. U toku prve faze implementacije strategije CPS (FG08-FG09), Banka je odobrila projekte u “osnovnimâ€? oblastima transporta, lokalne infrastrukture i zaÅ¡tite okoliÅ¡a, za kojima je postojala snažna potražnja i opredjeljenost za reforme na strani vlasti. U toku druge faze (FG10-FG11), Banka i vlasti BH su se saglasile da su brze promjene ekonomskog ambijenta zahtijevale hitno reprogramiranje odreÄ‘enih planiranih investicionih operacija i pažljivo razmatranje pozajmljivanja u okviru operacija DPO. Kao posljedica toga, program pozajmljivanja Banke za 2010. godinu ukljuÄ?ivao je podrÅ¡ku za budžete u zemlji koji su bili pod stresom zbog pada prihoda koji je izazvan globalnim ekonomskim usporavanjem, kroz operaciju DPO I za javnu potroÅ¡nju (111 miliona USD), te kreditnu liniju za jaÄ?anje dostupnosti finansiranja za mala i srednje velika preduzeća (70 miliona USD). To je takoÄ‘e znaÄ?ilo da je projekt za plovnost na rijeci Savi, koji je inicijalno zakazan za period ove strategije CPS morao da bude odložen za naredni ciklus strategije CPS. 30. IFC je održao zadovoljavajući uÄ?inak kombinujući svoje investicione operacije za unapreÄ‘ivanje dostupnosti finansiranja i konkurentnosti mikro preduzetnika i SME, razvoj trgovinskog 57    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    finansiranja za pomaganje trgovinskih tokova u toku globalne finansijske krize, te istraživanje prilika za projekte partnerstva javnog i privatnog sektora (PPP). IFC sada ima 9 projekata u svom portfelju za BH, sa ukupnim preuzetim obavezama od 128,4 miliona USD. Projekti u finansijskim sektorima predstavljaju 35%, opÅ¡ta proizvodnja predstavlja 61%, a zdravstvo 4% portfelja IFC-a. 31. ObezbjeÄ‘eni program pozajmljivanja je bio u skladu sa maksimalnim planiranim pozajmljivanjem. Ukupno devet operacija, osam investicionih projekata i jedna DPO operacija, obezbjeÄ‘eno je u toku perioda strategije CPS (vidjeti tabelu 1). Maksimalno planirano pozajmljivanje je iznosilo 317 miliona USD, a ukupni iznos koji je odobren u toku perioda CPS iznosio je 315,4 miliona USD, od Ä?ega su krediti IDA-e iznosili 131 milion USD, zajmovi IBRD-a 175 miliona USD, a grantovi GEF-a 9,4 miliona USD. IFC je odredio preko 76 miliona USD za Å¡est projekata (3 u finansijskom sektoru, 1 u sektoru zdravstva, a 2 u hemijskom sektoru). 32. U toku proÅ¡le godine doÅ¡lo je do znaÄ?ajnog napretka u ubrzavanju implementacije projekata i smanjivanja kaÅ¡njenja efektivnosti. U periodu of 2006. do 2009. godine, u prosjeku je trebalo 10-12 mjeseci da bi projekti postali efektivni, nakon usvajanja na Odboru. Kao posljedica toga, mnogi projekti su bili pod uticajem toga u inicijalnim fazama implementacije, Å¡to je dovelo do ishoda koji nisu bili optimalni. 2010. godine je taj period obrade smanjen na 6,7 mjeseci u prosjeku. Daljnje smanjivanje vremenskog perioda koji je neophodan za efektivnost projekta na 6 mjeseci je ciljni iznos koji je usaglaÅ¡en sa lokalnim partnerima iz svih projektnih timova i sa ministarstvima finansija. OÄ?ekuje se da će eliminacija kaÅ¡njenja efektivnosti u velikoj mjeri ubrzati implementaciju i postizanje razvojnih ishoda. 33. Snažni ishodi na polju isplaćivanja. Omjer isplate u FG10 iznosio je 25,9%, Å¡to je predstavljalo najbolji rezultat od svih zemalja jugoistoÄ?ne Evrope (ECCU4), a meÄ‘u najboljim rezultatima je i u regionu ECA. Tekući omjer isplata (juni 2011. godine) od 24,5% znaÄ?i da su snažni uÄ?inci na isplatama održani u FG11 (vidjeti sliku 2 u nastavku). Osnovni razlozi koji su doveli do snažnih uÄ?inaka na isplatama u novijem periodu su mjeÅ¡avina internih i eksternih faktora, ukljuÄ?ujući: i) potrebu za ubrzavanjem implementacije kao odgovor na ekonomsku krizu i politiÄ?ki ciklus (opÅ¡ti izbori u 2010. godini), ii) zrelost većih projekata u portfelju (na primjer: Putna infrastruktura i bezbjednost, ECSEE APL3, te Projekt za upravljanje Ä?vrstim otpadom I), i iii) projektni dizajn usklaÄ‘en sa domaćim prioritetima i implementacionim kapacitetima. Slika 2: Trendovi kod stopa isplata (% neisplaćenog salda) FG07 FG08 FG09 FG10 FG11 Bosna i Hercegovina 13 13 16 26 25 ECA 19 19 18 19 17,2 Banka 23 22 27 24 24 34. Sa stanjem iz juna 2011. godine, aktivni portfelj se sastojao od 14 projekata, sa ukupnim obavezivanjem od 332,3 miliona USD, od Ä?ega oko 200 miliona USD ostaje raspoloživo za isplate. Tekući portfelj je solidan. Iznos preuzetih obaveza koje su pod rizikom, Å¡to je mjerilo koje pokazuje vjerovatnoću da projekti neće ispuniti svoje propisane razvojne ciljeve na vrijeme, predstavlja 6,3% portfelja, Å¡to izgleda pozitivno u poreÄ‘enju sa prosjecima za region ECCU4 (8,7%) i ECA (12%). Za samo jedan projekt sada se smatra da je pod rizikom. Napredak implementacije za projekt ARDP ocijenjen je kao umjereno nezadovoljavajući, a radi se na restruktuiranju projekta sa ciljem rjeÅ¡avanja 58    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    identifikovanih slabosti. Napredak implementacije svih drugih projekata ocjenjuje se kao umjereno zadovoljavajući ili zadovoljavajući (vidjeti sliku 2 u nastavku). 35. AnalitiÄ?ke i savjetniÄ?ke usluge su obezbijedile snažne ulazne elemente za dijalog o politikama i pomogle su vlastima da razviju odgovore na ekonomsku krizu. AnalitiÄ?ke aktivnosti koje su obezbjeÄ‘ivane u toku perioda implementacije strategije CPS bile su usklaÄ‘ene sa potražnjom u zemlji i ekonomskih bojaznima. BiljeÅ¡ka o politikama o transferima socijalne pomoći u BH (FG09), te Ažurirani izvjeÅ¡taj o siromaÅ¡tvu (FG10), obzbijedili su analitiÄ?ke temelje za reforme sistema socijalne zaÅ¡tite koje su pokrenute krajem 2009. i poÄ?etkom 2010. godine. Ocjena investicione klime (FG08) je predstavljala odgovor na potrebu za analiziranjem uÄ?inka i strukturalnih ograniÄ?enja u sektoru preduzeća i obezbijedila je preporuke za naÄ?ine za rjeÅ¡avanje identifikovanih izazova. Pregled sektora transporta (FG10) obezbijedio je okvir za planiranje budućeg razvoja u sektoru transporta. Na kraju, serija biljeÅ¡ki o politikama o konkurentnosti, koje zajedniÄ?ki predstavljaju Ekonomski memorandum za zemlju za BH, obezbijedila je informacije za dijalog o politikama o relevantnim aspektima konkurentnosti. Te biljeÅ¡ke o politikama i dijalog o politikama koji je stvoren u toku i nakon njihove prezentacije, doprinjeli su kreiranju nove strategije CPS. Slika 3: Indikatori portfelja – juni 2011. godine Originalne preuzete Najnovija ocjena IP Starost u godinama Najnovija ocjena Omjer isplate u Omjer isplate u obaveze u USD FG10 u % FG11 u % % isplate DO Ime projekta Odbor Efektivnost Zatvaranje JAÄŒANJE ZDRAVSTVENOG 3/31/2005 4/3/2006 6/30/2011 6,2 27,00 91,1% 52,8% 53,7% S MS SEKTORA PODRÅ KA ZA MREŽE SOCIJALNE 2/25/2010 10/7/2010 10/31/2014 1,3 15,00 4,9% 0,0% 9,3% MS S SIGURNOSTI I ZAPOÅ LJAVANJE POLJOPRIVREDA I RURALNI 6/19/2007 2/26/2008 6/30/2012 3,9 21,00 24,9% 6,9% 16,2% MU MS RAZVOJ AVIJARNA INFLUENCA 6/20/2007 3/28/2008 6/30/2011 4,0 5,00 63,3% 38,2% 84,2% S S ECSEE APL3 6/16/2006 4/13/2007 6/30/2012 5,0 36,00 48,8% 16,9% 47,3% S S Å UMSKA I PLANINSKA 5/29/2008 4/17/2009 4/30/2013 3,0 3,40 28,5% 9,0% 8,4% MS MS PODRUÄŒJA ZEMLJIÅ NA REGISTRACIJA 4/27/2006 4/16/2007 3/31/2012 5,1 15,00 58,2% 29,0% 40,9% S S NERETVA & TREBIÅ NJICA 5/29/2008 3/6/2009 12/31/2013 3,0 6,00 28,7% 16,6% 25,5% S S PUTNA INFRASTRUKTURA I 12/13/2007 9/19/2008 12/31/2011 3,5 25,00 77,9% 51,2% 70,1% MS S BEZBJEDNOST PROJEKT ZA KVALITET VODA 6/7/2005 11/18/2005 2/28/2011 6,0 8,90 56,5% 24,8% 37,2% MS S URBANA INFRASTRUKTURA I 7/8/2004 2/23/2005 6/30/2011 6,9 25,00 68,2% 13,5% 46,1% MS MS PRUŽANJE USLUGA ÄŒVRSTI OTPAD II 11/25/2008 10/23/2009 2/28/2014 2,5 40,00 4,5% 4,0% 2,4% MS S OTPADNE VODE U SARAJEVU 12/22/2009 7/15/2010 11/30/2015 1,4 35,00 3,2% 0,0% 3,2% S S JAÄŒANJE DOSTUPNOSTI 12/15/2009 8/16/2010 7/31/2014 1,5 70,00 6,8% 0,0% 23,27% S S FINANSIRANJA ZA SME 14 aktivnih projekata 3,8 332,3 38% 25,9% 24,5% 36. SavjetniÄ?ke usluge IFC-a u BH su bile fokusirane na Ä?etiri linije poslovanja: i) održivo poslovno savjetovanje – sa programima o korporativnom upravljanju, obnovljivoj energiji, integriranom upravljanju Ä?vrstim otpadom i meÄ‘unarodnim standardima i tehniÄ?kim regulativama i dostupnošću hotelskog tržiÅ¡ta na Balkanu, ii) investiciona klima – sa programima o alternativnom rjeÅ¡avanju sporova, te konkurentnosti na po-državnom nivou (stvaranje investicija kao dio konkurentnosti na pod-državnom 59    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    nivou); iii) pristup finansiranju – sa programima o mikrofinansiranju; i iv) infrastruktura – promovisanje uÄ?ešća privatnog sektora (PSP) u svim infrastrukturnim podsektorima. Vrhunci rezultata koji su postignuti kroz savjetniÄ?ke usluge IFC-a ukljuÄ?uju sljedeće: ï‚· Prva inicijalna javna ponuda u BH privatne kompanije sa kotiranjem na berzi za preduzeće Fratello Trade na Berzi u Banjoj Luci. ï‚· Kodeksi za korporativno upravljanje i odgovarajući listovi za ocjenjivanje za berze u Sarajevu i Banjoj Luci. ï‚· Radeći sa Univerzitetom u Sarajevu, IFC je uspjela da uspostavi prvi master program u oblasti korporativnog upravljanja u regionu na kojem je 127 studenata do sada zavrÅ¡ilo postdiplomske studije. ï‚· SavjetniÄ?ke usluge za 6 lokalnih SME pomogle su im da dobiju 13 miliona USD finansiranja od lokalnih banaka i drugih investitora, te 2 miliona USD od IFC-a. ï‚· IFC je pružio podrÅ¡ku za 6 lokalnih kompanija u sektorima graÄ‘evinskih materijala i prerade hrane da implementiraju meÄ‘unarodne standarde neophodne za izvoz na meÄ‘unarodna tržiÅ¡ta. Kompanije su primile 2,4 miliona USD u finansiraju i povećale svoj obim izvoza za 15,6 miliona USD. ï‚· SavjetniÄ?ke usluge za integrisano upravljanje Ä?vrstim otpadom doprinjele su finalizaciji investicije PPP od 7,5 miliona € u postrojenje toplane koja radi na biomasu u GraÄ?anici. ï‚· Projekt za konkurentnost na pod-državnom nivou doprinjeo je direktnim i indirektnim uÅ¡tedama za preduzeća od viÅ¡e od 54 miliona USD. Od oko 1.400 administrativnih procedura, viÅ¡e od 820 je unapreÄ‘eno, 90 procedura je promijenjeno, viÅ¡e od 1.700 preduzeća je proÅ¡lo kroz reformisane procedure, a oko 900 ljudi je obuÄ?eno. ï‚· SavjetniÄ?ke usluge IFC-a su pomogle MFI “MI-Bospoâ€? da se transformiÅ¡e u mikrofinansijsku kompaniju. ï‚· SavjetniÄ?ke usluge IFC-a, sa uvoÄ‘enjem Programa za dostupnost hotelskog tržiÅ¡ta na Balkanu, pomogle su tekućim naporima na privlaÄ?enju stranih turista u BH kroz razvoj tri internetska portala za zakazivanje na mreži. V. LEKCIJE I SUGESTIJE ZA NOVU STRATEGIJU CPS 37. Svjetska banka može da podrži strukturalne reforme u politiÄ?ki kompleksnom ambijentu BH, ali je za to potrebna dugoroÄ?na opredjeljenost. PodrÅ¡ka Banke strukturalnim reformama – npr. reformi poslovnog ambijenta kroz Kredit za strukturalno prilagoÄ‘avanje povoljnog poslovnog ambijenta – ukazuje na to da je za strukturalne reforme u BH neophodno vrijeme za implementaciju, a da se željeni ishodi mogu postizati samo u fazama i u toku srednjoroÄ?nog perioda. Prema tome, dugoroÄ?na opredjeljenost i kombinacija finansijskih i savjetniÄ?kih usluga su neophodni za postizanje trajnih rezultata. 38. Dijalog o politikama u kljuÄ?nim oblastima treba da se održava Ä?ak i u nedostatku pozajmljivanja, poÅ¡to on obezbjeÄ‘uje vrijedne ulazne elemente i predstavlja temelj za buduće kreiranje politika. Bez obzira na neuspjeh da se osigura napredak u izuzetno neophodnim strukturalnim reformama u oblasti socijalnih i boraÄ?kih davanja, te na poniÅ¡tavanje alokacije od 51 milion USD za Drugi kredit za strukturalno prilagoÄ‘avanje socijalnog sektora (SOSAC II) 2006. godine, Banka je nastavila dijalog o politikama u tom sektoru. Dijalog je kulminirao predstavljanjem nalaza studije iz 2009. godine o socijalnim davanjima u BH koja je otkrila da je sistem neravnopravan, neefikasan i fiskalno neodrživ. Nastavljeni dijalog o politikama i analitiÄ?ke aktivnosti banke obezbijedile su osnovu za 60    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    pokretanje reformi koje su podržane u okviru operacije DPO I. Te reforme će imati veću vjerovatnoću uspjeha poÅ¡to su vlasti BH imale pristup pravoj mjeÅ¡oviti finansijskih (DPO i SSNESP) i savjetniÄ?kih usluga Banke. JoÅ¡ uvijek bi bilo bolje da se u BH nastavi raditi na odreÄ‘enom stepenu reformi kroz investiciono pozajmljivanje, te da se osloni na ne previÅ¡e kompleksne ili ambiciozne operacije DPO na oportunistiÄ?ki naÄ?in, u skladu sa domaćim kapacitetima, te u oblastima u kojima postoji jasna opredjeljenost za reforme. U isto vrijeme, dijalog o politikama bi trebalo da se održi u izabranim kljuÄ?nim oblastima u kojima bi analitiÄ?ke aktivnosti Banke mogle da služe kao temelj za buduće reforme. 39. Izgradnja koncenzusa o institucionalnim aranžmanima treba da se ukljuÄ?i u projekt u toku pripremanja projekta. Institucionalne reforme koje su predviÄ‘ene u sklopu nekoliko projekata kreiranih u toku prethodne strategije CAS nisu uživale politiÄ?ku podrÅ¡ku i implementacija je, kao posljedica toga, odložena. Na primjer, u okviru projekta ARDP, aktivnosti vezane za uspostavljanje sistema isplata kompatibilnog sa EU kasne u odnosu na plan zbog nedostatka saglasnosti u vezi sa raspodjelom uloga i odgovornosti izmeÄ‘u razliÄ?itih nivoa vlade. Å taviÅ¡e, nekoliko projekata se suoÄ?ilo sa kaÅ¡njenjem na poÄ?etku implementacije zbog toga Å¡to implementacioni aranžmani nisu bili Ä?vrsto usaglaÅ¡eni (na primjer, projekt SSNESP u RS nije poÄ?eo 4 mjeseca nakon efektivnosti). U politiÄ?ki kompleksnom okruženju kao Å¡to je BH, neophodno je postići Ä?vrst dogovor o svim aspektima institucionalnih i implementacionih aranžmana u toku pripremanja projekta. 40. Zadržavanje fleksibilnosti u raspodjeli resursa. Banka je demonstrirala izuzetno potrebnu spremnost da odgovori na potrebe i fleksibilnost u prilagoÄ‘avanju svog programa pozajmljivanja u vidu odgovora na uticaj globalne ekonomske i finansijske krize. Iako fleksibilnost može da ukljuÄ?uje odlaganje odreÄ‘enih operacija, ona bi trebalo da bude zadržana i u narednom ciklusu strategije CPS poÅ¡to omogućava banci da odgovori na ekonomske bojazni vlade kako se one budu pojavljivale. 41. Odluka Svjetske banka da podijeli program strategije CPS u „osnovnu“ i „sporednu“ programsku oblast pokazala se kao dobra. Takav pristup je omogućio izuzetno potrebnu fleksibilnost Banci tako da je mogla da istovremeno radi na investicionom pozajmljivanju u „osnovnim“ oblastima i održava dijalog o politikama i mogućnosti za angažman u „sporednim“ oblastima. Na primjer, kada se pojavila prilika, Banka je igrala vodeću ulogu u pomaganju vladama da postignu ciljeve pregledanja i pojednostavljivanja sistema socijalne potroÅ¡nje sa ciljem unapreÄ‘ivanja njihove djelotvornosti. 42. Rezultate je moguće postići Ä?ak i u politiÄ?ki teÅ¡kom ambijentu kada su intervencije usklaÄ‘ene sa investicionim prioritetima vlade. Banka je primijenila lekcije koje su nauÄ?ene u toku perioda prethodne strategije CAS (FG05-08) i u potpunosti je uskladila svoj portfelj investicionim prioritetima entitetskih vlada. Dok je u okviru prethodne strategije CAS portfelj ukljuÄ?ivao kredite za strukturalno prilagoÄ‘avanje i sa tim vezane projekta tehniÄ?ke podrÅ¡ke za koje je postojao mali stepen opredjeljenosti, struktura portfelja u toku perioda ove strategije CPS uglavnom je ukljuÄ?ivala investicione operacije za koje je postojao visok nivo opredjeljenosti i spremnosti za implementaciju. Taj princip bi trebalo da se zadrži i u narednom ciklusu strategije CPS. Å taviÅ¡e, ograniÄ?eni resursi Svjetske banke bi trebalo da se rasporeÄ‘uju na naÄ?in koji je u većoj mjeri strateÅ¡ki. Iako je odreÄ‘eni stepen pojednostavljivanja portfelja postignut, sa 16 aktivnih projekata u vrijednosti od 300 miliona USD u vrijeme odobravanja strategije CPS, na 12 projekata u vrijednosti od 302,3 miliona USD na kraju ciklusa strategije CPS (30. juni 2011. godine), u toku perioda nove strategije CPS biće potreban viÅ¡i stepen selektivnosti, sa fokusom na manji broj većih operacija. Male zasebne operacije treba izbjegavati. Dodatno finansiranje i restruktuiranje projekata treba da se razmatra u sektorima u kojima postoji potreba za proÅ¡irivanjem operacija ili u kojima nove okolnosti zahtijevaju drugaÄ?iji pristup. To će ukljuÄ?ivati donoÅ¡enje nekih teÅ¡kih odluka i Ä?ak napuÅ¡tanje odreÄ‘enih sektora. 61    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11    43. Banka bi trebalo da nastavi da jaÄ?a partnerstva sa drugim razvojnim partnerima, meÄ‘unarodnim finansijskim institucijama (MMF, EBRD, EIB, CoEDB), i Evropskom komisijom posebno (EC). U toku implementacije programa strategije CPS aktivnosti Banke su bile harmonizovane sa aktivnostima drugih razvojnih partnera. MMF je bio kljuÄ?ni partner u podržavanju reformi u socijalnom sektoru, poÅ¡to su te reforme nadopunjavale program stabilizacije MMF-a. UspjeÅ¡no partnerstvo je održavano sa EBRD-om i EIB-om u transportnom i energetskom sektoru, te sa CoEDB u zdravstvenom sektoru. Banka je inicirala neformalnu koordinaciju meÄ‘u meÄ‘unarodnim finansijskim institucijama (EBRD, EIB, MMF, IFC, CoEDB i KfW). Pitanja koja utiÄ?u na sve dijelove portfelja su razmatrana i dogovoreno je da će meÄ‘unarodne finansijske institucije pripremiti zajedniÄ?ku prezentaciju o kljuÄ?nim pitanjima koje imaju uticaja na implementaciju investicionih projekata za novu vladu na državnom nivou. SIDA je i dalje važan razvojni partner u aktivnostima vezanim za poslovnu klimu, poljoprivredu i lokalnu infrastrukturu- na kraju, imajući u vidu da je vjerovatno da će podrÅ¡ka za napredovanje BH ka prikljuÄ?enju EU ostati kljuÄ?na sveprožimajuća tema u okviru nove strategije CPS, strateÅ¡ko partnerstvo sa EC će biti kljuÄ?no za izvlaÄ?enje maksimuma iz razvojnih ciljeva. U 2010. godini je uveden novi oblik partnerstva izmeÄ‘u EC i Banke u BH tako Å¡to je EU odobrila 22,6 miliona € iz fondova IPA kao sufinansiranje za pet operacija koje finansira Banka u dva sektora: transportu i okoliÅ¡u (upravljanje vodama). Implementacija tog aranžmana sufinansiranja predstavljaće važan vodiÄ? za sva buduća partnerstva sa EC. 44. Sinergija izmeÄ‘u IBRD/IDA-e i IFC-a bi trebalo da se dodatno unapreÄ‘uje. Period strategije CPS bio je obilježen zadovoljavajućom saradnjom unutar Grupacije Svjetske banke. MeÄ‘utim, lokalni domaći partneri u BH će imati viÅ¡e koristi od potpuno integrisanog pristupa Grupacije Svjetske banke u radu na postizanju razvojnih ciljeva za zemlju. U tom smislu, matrica rezultata za novu strategiju CPS bi trebalo da odražava indikatore ishoda koje će postići sve agencije Grupacije Svjetske banke (IDA/IBRD/IFC) i njeni najvažniji razvojni partneri. 62    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Tabela 1: Program Strategije za FG08 - FG11 – Sažeti pregled samo-evaluacije Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu Stub I – Unaprijediti ambijent za rast voÄ‘en privatnim sektorom i približavanje Evropi U BH je za strukturalne reforme neophodno OSNOVNI CILJEVI DJELOMIÄŒNO Kredit za strukturalno vrijeme, a željeni ishodi se mogu postizati PROGRAMA Stvoriti uslove za OSTVARENO: Registracija u prilagoÄ‘avanje polovnog samo u fazama i u toku srednjoroÄ?nog perioda održiv i uravnotežen Smanjenje trajanja i broja sudovima je unapreÄ‘ena, ali ambijenta (P071001 - BAC) – (implementacija projekta BAC je trajala 5 ekonomski rast i procedura koje su potrebne za pokretanje procesa joÅ¡ uvijek je kredit je zatvoren 15. decembra godina, Å¡to je veoma neobiÄ?no za kredit za proces integracije u registraciju poslovanja. sporo. 2010. godine svih 16 2007. godine, nakon Å¡to su strukturalno prilagoÄ‘avanje). Osnovna lekcija EU sudova koristilo je novi sistem ispunjeni preduslovi zasnovani na iz tog i drugih pokuÅ¡aja strukturalnih reformi Polazna linija: juni 2007. godine: registracije preduzeća; prosjeÄ?na ishodima vezanim za registraciju u BH je da zemlja i njena fragmentirana KljuÄ?ni reformski Novi Sistem registracije preduzeća registracija u sudu traje 6 dana u preduzeća. struktura vladavine predstavljaju jedinstven prioriteti u Platformi (BRS) je pokrenut – prosjeÄ?no RS i 10,4 dana u FBH. Ukupni izazov za izgradnju opredjeljenosti za za akciju koji vrijeme potrebno za registraciju 54 proces pokretanja traje 55 dana u reformski program. DPO se mogu uspjeÅ¡no podržavaju taj opÅ¡ti dana(DB) FBH i 22 dana u RS. koristiti da se radi na reformama u oblastima cilj: Ciljni iznos: 30 dana u FBH, (kojih sada nema mnogo) u kojima su 23 dana u RS (2008) - Stvoriti bolji OSTVARENO: Sa stanjem iz Projekt zemljiÅ¡ne registracije opredjeljenost za reformu – kao i odreÄ‘eni poslovni ambijent Razvoj transparentnih tržiÅ¡ta juna 2011. godine, 1,45 miliona (P096200) – projekt se zatvara stepen koncenzusa o tome kojim putem treba zemljiÅ¡ta kroz registraciju spisa je bilo zavrÅ¡eno. KoliÄ?ina 31. marta 2012. godine. Projektni ići – evidentni u oba entiteta i na državnom - Promovisati nekretnina dokument je bio jasan i realan u nivou. ili, tamo gdje postoji vanjsko reforme koje zaostalih nerijeÅ¡enih sluÄ?ajeva smanjena je na 18.305, a 80% vezi sa tim Å¡ta se moglo postići u okruženje, bez obzira da li se radi o globalnoj osiguravaju održiv Polazna linija: 2006: 150.000 sluÄ?ajeva se sada rjeÅ¡ava za 5 toku implementacije projekta, kao ekonomskoj krizi ili programu za pristupanje ekonomski razvoj registarskih spisa zavrÅ¡eno u radnih dana, u 16 zemljiÅ¡no i Å¡ta bi bilo potrebno u toku EU, koji stvara prilike da se izvrÅ¡i nadgradnja automatizovanoj bazi knjižnih ureda (10 u FBH i 6 u narednog petogodiÅ¡njeg perioda. nad opredjeljenjem u oblastima gdje je ono podataka, 80.000 zaostalih RS). Tekući napredak u Prema tome, razmatrala se opÅ¡ta ranije nedostajalo. Prema tome, u BH treba nerijeÅ¡enih sluÄ?ajeva, nekoliko implementaciji Projekta za slika i konkretni dostižni ishodi dati prednost nastavku rada na odreÄ‘enom mjeseci potrebno za zemljiÅ¡nu registraciju daje za projekt. Te procjene su se stepenu reforme kroz investiciono zavrÅ¡avanje transakcija sa razloga za uvjerenje da će pokazale taÄ?nim i u toku pozajmljivanje, te oslanjanju na ne pretjerano nekretninama programski cilj biti u potpunosti posljednje godine implementacije kompleksne ili ambicione DPO sa dozom Ciljni iznos: 2 miliona spisa ostvaren, kao Å¡to je i planirano, projekta lokalni partneri su oportunizma, u skladu sa domaćim zavrÅ¡eno, potpuno sravnjenje, do kraja 2011. godine. pripremali prateći program za kapacitetima, u oblastima u kojima postoji bez zaostalih nerijeÅ¡enih narednih pet godina. opredjeljenost za reforme. sluÄ?ajeva (2011) 63    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu Podržati harmonizaciju sa DJELOMIÄŒNO Projekt ARDP je bio pripremljen u periodu Jedinstvenom poljoprivrednom OSTVARENO: Pravilnici za Projekt za poljoprivredu i optimizma vezanog za to da se BH kreće ka politikom EU kroz pružanje registar farmi i klijenata i ruralni razvoj (P101213). izgradnji funkcionalnih državnih sistema, podrÅ¡ke uspostavljaju registar stoke su zavrÅ¡eni. 2010. Aktivnosti vezane za izgradnju ukljuÄ?ujući i Ministarstvo poljoprivrede na poljoprivrednih informacionih godine, oko 50% institucionalnih kapaciteta i državnom nivou. MeÄ‘utim, otpori prema sistema, te sistema isplata poljoprivrednih subvencija u RS poljoprivrednih informacionih centralizovanim državnim strukturama bili su kompatibilnih sa EU za i 30% u FBH bile su strukturalne sistema dobro napreduju. veoma vidljivi. Kao posljedica toga, u subvencije. (investicioni grantovi), Å¡to Aktivnosti vezane za pripremanju projekta su na konzervativan aproksimira zahtjeve programa uspostavljanje sistema isplata Ciljni iznos: Sistem isplata naÄ?in predviÄ‘ene strukture na entitetskom IPARD. Sve u svemu, kompatibilnog sa EU i dalje usklaÄ‘en sa EU kreiran (2010). nivou, ali sa konaÄ?nim ciljem povezivanja uspostavljanje registara na kasne u odnosu na plan zbog Pokretanje grantova za ruralni entitetskih sistema u funkcionalan sistema na državnom i entitetskom nivou za nedostatka dogovora vezanog za razvoj kompatibilnih sa EU nivou države koji se tek pojavljivao. djelotvoran Poljoprivredni raspodjelu uloga i ovlasti izmeÄ‘u (2011) MeÄ‘utim, u toku implementacije, osnovni informacioni sistem (AIS) razliÄ?itih nivoa vlasti. vanjski akteri u procesu, ukljuÄ?ujući EC i neophodan za administraciju Restruktuiranje projekta je u toku. SIDA-u, razvili su stanoviÅ¡te u sklopu kojeg isplata programa IPARD su prednost dali jedinstvenoj agenciji za napredovalo je. MeÄ‘utim, razvoj isplate na državnom nivou. U srednjoroÄ?nom usaglaÅ¡enog programa, strukture periodu, lekcije koje se pojavljuju iz toga su i institucije za isplate na sljedeće: državnom nivou i dalje su - iskljuÄ?ivo insistiranje na uspostavljanju neizvrÅ¡eni. jedinstvene agencije za isplate na državnom Operativne savjetodavne usluge nivou sprijeÄ?ilo je napredovanje ka cilj DJELOMIÄŒNO voÄ‘ene akterima u procesu uspostave sistema isplata kompatibilnog sa OSTVARENO: Agencije za Projekt za poljoprivredu i ruralni razvoj (P101213). EU, Å¡to se takoÄ‘e moglo ostvariti kroz Polazna linija: OgraniÄ?eno u savjetodavne usluge su usposta- koordinaciju na državnom nivou programa i RS, nepostojeće u FBH (2007) vljene. Nacrti strategija za AAA: Serija biljeÅ¡ki o politikama struktura isplata na entitetskom nivou; Ciljni iznos: Savjetodavne savjetodavne usluge su razvijeni o trgovini i integraciji: BiljeÅ¡ka o - cilj uspostavljanja strukture isplata koja bi usluge voÄ‘ene akterima u u oba entiteta. MeÄ‘utim, Banka politikama poljoprivrednog bila u skladu sa EU bio je previÅ¡e ambiciozan. procesu, koje se ugovaraju je ocijenila da nacrtima nedosta- sektora. Cilj uspostavljanja strukture isplata koja je izmeÄ‘u javnog i privatnog je strateÅ¡ka vizija za razvoj U toku su diskusije sa programom tipa EU ponudio bi viÅ¡e opcija u sektora, dosežu 20% održivih sistema. Strategije su EPIC koji finansira Ujedinjeno implementaciji koje bi dovele do identiÄ?nog komercijalnih farmera (2012) sada u procesu revidiranja na Kraljevstvo o podrÅ¡ci za cilja. osnovu komentara tima Banke. 64    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu finalizaciju strategije za savjetodavne usluge u oba entiteta. Vlada razmatra koriÅ¡tenje projektnog finansiranja za produženje podrÅ¡ke tima EPIC radi pomaganja sa tim zadatkom. Putna mreža je bolje održavana i DJELOMIÄŒNO Projekt za putnu Investicije Svjetske banke su igrale ulogu bezbjednija OSTVARENO: 70% planiranih infrastrukturu i bezbjednost katalizatora u pružanju podrÅ¡ke rehabilitaciji dionica puteva je do danas Polazna linija: 2006: troÅ¡kovi (P100792). Projekat se zatvara puteva, unapreÄ‘ivanju bezbjednosti na rehabilitovano, a oÄ?ekuje se da korisnika puteva 0,25 USD po 31. decembra 2011. godine. putevima, ukljuÄ?ujući usvajanje strategija za će ciljni iznos za rehabilitaciju kilometru po vozilu bezbjednost na putevima. Rad banke je takoÄ‘e biti ispunjen do zatvaranja omogućio i uÄ?ešće EBRD i EIB, Ä?iji iznosi projekta, ali entitetske direkcije Ciljni iznos: Smanjenje troÅ¡kova pozajmljivanja u velikoj mjeri premaÅ¡uju za puteve joÅ¡ nisu dostavile korisnika puteva od barem 10 pozajmljivanje Banke u tom sektoru. Od tih ažurirani pregled troÅ¡kova procenata na rehabilitovanim meÄ‘unarodnih finansijskih institucija se korisnika puteva za putevima (2011). oÄ?ekuje da održe ili povećaju investicije u rehabilitovane dionice puteva. putnu i željezniÄ?ku infrastrukturu. Prema DJELOMIÄŒNO tome, Banka bi trebalo da razmotri da se Strategija za bezbjednost na Projekt za putnu OSTVARENO: Oba entiteta su fokusira na druge segmente transportne mreže putevima. infrastrukturu i bezbjednost usvojila meÄ‘usobno za omogućavanje regionalne trgovine i (P100792). Polazna linija: Ne postoji harmonizovane strategije saradnje (na primjer: plovnost na rijeci Savi). integrisana strategija za bezbjednosti na putevima 2008. AAA: Pregled sektora transporta. bezbjednost na putevima na godine. Zakon o bezbjednosti državno i entitetskom nivou puteva u RS je pripremljen i Ciljni iznos: Integrisana Ä?eka na skupÅ¡tinsko usvajanje- u strategija za bezbjednost na FBH je razvijen Akcioni plan za putevima na državnom i implementaciju Strategije za entitetskom nivou je bezbjednost na putevima i implementirana (2011) njegova implementacija je u toku. OÄ?ekuje se da će ovaj cilj da bude u potpunosti ostvaren od 65    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu kraja 2011. godine, kao Å¡to je inicijalno planirano. DJELOMIÄŒNO Omogućiti uÄ?ešće BH na OSTVARENO: ISO je stvoren ECSEE APL 3 (P090666). TehniÄ?ka podrÅ¡ka za stvaranje i institucionalni energetskom tržiÅ¡tu jugoistoÄ?ne 2008. godine i sada je razvoj Nezavisnog operatora sistema (ISO) Evrope i integracija u EU; funkcionalan i upravlja obezbjeÄ‘ena je iz USAID-a i investicionog elektroenergetski sistem BH radi elektroenergetskim sistemom u finansiranja EIB-a. Iako to nije finansirala kao jedinstvena kontrolna oblast. zemlji. MeÄ‘utim, spor izmeÄ‘u Banka, monitoring te komponente je bio Polazna linija: ne postoji ISO entiteta u vezi sa pitanjem ukljuÄ?en u ishode projekta, poÅ¡to je to (2006) prenosne kompanije Transco (i suÅ¡tinska komponenta restruktuiranja sektora i sa tim povezanih institucionalnih razvoja tržiÅ¡ta. Zbog politiÄ?kih neslaganja Ciljni iznos: “Sistem za aranžmana za ISO) produbljen izmeÄ‘u dva entiteta ta komponenta je mogla uravnoteživanje tržiÅ¡taâ€? koji je, Å¡to sprjeÄ?ava adekvatno da postigne ciljni ishod samo djelomiÄ?no. administrira ISO za cijeli funkcionisanje Transco-a, a Pitanja vezana za politike i strukturu sektora elektroenergetski sistem BH je posebno njegove investicione na državnom nivou, koja zahtijevaju politiÄ?ka u potpunosti operativan (2011) odluke. rjeÅ¡enja i blisku saradnju izmeÄ‘u državnog ECSEE APL 3 (P090666). nivoa i entiteta, ne bi trebalo da budu Proizvodnja i izvoz elektriÄ?ne OSTVARENO: Proizvodnja i ukljuÄ?ena u investicione projekte, već bi energije BH su održani na istom izvoz elektriÄ?ne energije u 2009. trebalo da dobijaju podrÅ¡ku kroz tehniÄ?ku nivou ili povećani uz godini dostigli su rekordne podrÅ¡ku uz ukljuÄ?enost kljuÄ?nih donatora. odgovarajuće hidroloÅ¡ke uslove nivoe, a EPRS i EPBiH su Polazna linija: Proizvodnja zaradile rekordne dobiti bez elektriÄ?ne energije 12,800 obzira na niže cijene na Gwh (2006) regionalnom tržiÅ¡tu elektriÄ?ne Ciljni iznos: Jednak ili viÅ¡i energije. nivo proizvodnje i transakcija uvozno/izvozne razmjene izmeÄ‘u EP u BH i drugih regionalnih elektroenergetskih komunalnih preduzeća. 66    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu UnapreÄ‘eno komercijalno NIJE OSTVARENO: Projekt Projekt za plovnost na rijeci Fleksibilnost je predstavljala jedan od tri koriÅ¡tenje koridora na rijeci Savi za plovnost na rijeci Savi je Savi – u pripremi. kljuÄ?na operativna principa strategije CPS Polazna linija: 2007: odložen zbog potrebe da se (druga dva su rezultati i partnerstva). Svjetska odreÄ‘ene dionice rijeke nisu program pozajmljivanja u okviru banka je demonstrirala fleksibilnost 2009. plovne Strategije CPS prilagodi kao godine tako Å¡to je prilagodila svoj program Ciljni iznos: Prioritetne odgovor na krizu. pozajmljivanja kao odgovor na efekte dionice rijeke Save vraćene u ekonomske i finansijske krize- iako je to stanje plovnosti znaÄ?ilo odgaÄ‘anje odreÄ‘enih operacija (kao Å¡to je projekt za rijeku Savu), princip fleksibilnosti bi trebalo da se zadrži i u KritiÄ?no važni Å¡umski, vodni i narednom ciklusu strategije CPS. planinski ekosistemi su zaÅ¡tićeni i DJELOMIÄŒNO GEF Projekt za Å¡umska i koriste se na održiv naÄ?in OSTVARENO: PovrÅ¡ina pod planinska zaÅ¡tićena podruÄ?ja zvaniÄ?nom zaÅ¡titom povećana na (P087094). Polazna linija: PovrÅ¡ina pod 2,4% tj. 123.000 hektara. zvaniÄ?nom zaÅ¡titom predstavlja 0,55% ukupne povrÅ¡ine (2007) Ciljni iznos: ZaÅ¡tićena povrÅ¡ina 3% (2010) OjaÄ?an kapacitet za djelotvornu OSTVARENO:Ankete i Projekt za pripremljenost za Taj projekt je kreiran kao odgovor na prijetnju reakciju na infekciju avijarne strategija komunikacije su avijarnu influencu (P100415). pandemijom avijarne influence (ptiÄ?ije gripe). influence zavrÅ¡ene. Procjenjuje se da 45 - Iako je projekt postigao svoje razvojne ciljeve Polazna linija: 2007: slabe i 50% populacije izložene riziku i doveo je do izgradnje institucionalnih nekonzistentne bezbjedne koristi bezbjedne procedure kapaciteta za reagovanje na pandemije, ta procedure za rukovanje peradi rukovanja. relativno mala operacija (5 miliona USD) bila je previÅ¡e kompleksna u smislu Ciljni iznos: 50% populacije implementacionih aranžmana. U budućnosti izložene riziku koristi bezbjedne bi tako male i zasebne operacije trebalo da se procedure rukovanja u odnosu izbjegavaju. Umjesto toga, trebalo bi da se na meso peradi bez odlaganja radi na dodatnom finansiranju za uspjeÅ¡ne projekte i proaktivnom 67    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu restruktuiranju manje zadovoljavajućih SPOREDNI PROGRAMSKI projekata. CILJEVI: Napredovanje u privatizaciji i DJELOMIÄŒNO Ubrzavanje restruktuiranja Odluka Svjetske banka da podijeli program korporativnom restruktuiranju OSTVARENO: 17 preduzeća preduzeća (finansirala EC, Banka strategije CPS u „osnovnu“ i „sporednu“ privatizovano u FBH (samo dva administrirala) programsku oblast bila je dobra. Prije Polazna linija: FBH – 2008. strateÅ¡ka: Hepok – Mostar i angažmana u sporedne programske oblasti, godine zakazana privatizacija 14 Fabrika duvana Mostar). Plan AAA: Ocjena investicione klime Banka je zahtijevala snažne signale SOE. RS – privatizacija zavrÅ¡ena privatizacije FBH nije usvojen. opredjeljenosti za reforme od vlasti. na nivou od oko 2/3, 80 preduzeća U RS – 21 preduzeće je Privatizacija je identifikovana kao važna, ali trebalo da bude privatizovano u privatizovano u toku perioda ipak ne i osnovna oblast, poÅ¡to opredjeljenost toku 2008. godine. 500 SOE bi 2008-2010. godine (od Ä?ega su 4 vlade nije bila definitivna. Zaista, ambiciozni imalo koristi od privatizacije i bila strateÅ¡ka preduzeća). 13 originalni planovi u oba entiteta nisu restruktuiranja; oko 200 VPE su preduzeća (6 u RS i 7 u FBH) propraćeni konkretnim akcijama (posebno u dobri kandidati za restruktuiranje. FBH). Prema tome, angažman Banke je bio implementiralo je finansijsko i Ciljni iznos: Politika privatizacije operativno restruktuiranje, do ograniÄ?en i u obliku granta koji je finansirala FBH usvojena i implementirana. razliÄ?ite mjere, u zavisnosti EC za restruktuiranje preduzeća. Imajući u RS – prilagoÄ‘avanja politike tako uglavnom od opredeljenosti vidu nedostatak opredjeljenosti vlasti, snažniji da se odražava loÅ¡iji kvalitet uprave i vlasnika. U onim angažman Banke vjerovatno ne bi imao preostalih sredstava koja treba da preduzećima u kojima je nikakav uticaj. budu privatizovana. ZavrÅ¡etak implementacija preporuka bola restruktuiranja 12 preduzeća sa zavrÅ¡ena 2010. godine je ciljem demonstriranja mogućih ostvarena dobit u poslovanju. metoda i koristi od aktivnog Ukupno, restruktuiranje se pristupa – 2009. godine. pokazalo teÅ¡kim zbog razliÄ?itih interesa u upravama i meÄ‘u vlasnicima za prihvatanje i implementaciju. 68    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu Stub II – UnapreÄ‘ivanje kvaliteta javne potroÅ¡nje i pružanja javnih usluga za ugrožene Smanjenje UnapreÄ‘eno pružanje usluga OSTVARENO: Tekući iznosi Projekt za urbanu Osnovna infrastruktura i usluge i dalje su siromaÅ¡tva vodosnabdijevanja, kanalizacije i za vodosnabdijevanje u Ä?etiri infrastrukturu i pružanje važni, posebno za lokalne vlade. Banka je bila urbanih usluga ciljne velike opÅ¡tine su: Banja usluga (P083353) vodeći investitor u lokalnom razvoju u BH i KljuÄ?ni reformski Luka - 100%; PosuÅ¡je - 100%; nastavak tog angažmana joÅ¡ uvijek može prioriteti u Platformi Polazna linija: Cazin - 100%; i Pale - 96%. Do donijeti velike pozitivne razvojne efekte. za akciju koji Vodosnabdijevanje u pet kraja implementacije projekta podržavaju taj opÅ¡ti opÅ¡tina koje uÄ?estvuju u (30. juni 2011. godine) ciljni cilj: projektu (92%, 0%, 100%, iznos će biti u potpunosti 90%, 94%) (2004) UnapreÄ‘enje ostvaren. Ciljni iznos: 100% u 4 velike stabilnosti i fiskalne opÅ¡tine koordinacije kroz, Svjetska banka se smatra vodećim razvojnim Projekat za upravljanje izmeÄ‘u ostalog, OSTVARENO: Å est partnerom za unapreÄ‘enja u upravljanju Administracija Ä?vrstog otpada na Ä?vrstim otpadom (P057950) – pregled i regionalnih sanitarnih deponija Ä?vrstim otpadom u BH. Nakon uspjeÅ¡ne nivou opÅ¡tina unapreÄ‘ena zatvoren 31. decembra 2009. pojednostavljivanje je uspostavljeno i sada su implementacije prvog projekta odobren je godine. modela socijalne Polazna linija: 2003: 1 potpuno operativne. Novija Drugi projekt za upravljanje Ä?vrstim otpadom, potroÅ¡nje sa ciljem regionalna (nesanitarna) ocjena ukazuje da je ostvareno kako bi se proÅ¡irila i ojaÄ?ala mreža unapreÄ‘ivanja deponija operativna, brojna smanjenje od 15% broja regionalnih sanitarnih deponija. Takav pristup njihove nekontrolisana (divlja) nekontrolisanih odlagaliÅ¡ta. To proÅ¡irivanja uspjeÅ¡nih operacija bi trebalo da djelotvornosti odlagaliÅ¡ta je donekle ispod predviÄ‘enih se uzme u razmatranje i u drugim sektorima. Ciljni iznos: Å est regionalnih 20% zbog nedostatka lokalne Å taviÅ¡e, projekt je mobilizirao znatno dodatno sanitarnih deponija kontribucije za finansiranje te finansiranje od EC – 5,5 miliona (od 22,6 uspostavljeno i operativno aktivnosti. MeÄ‘utim, ostvareni miliona € koliko je odobreno za pet operacija (2009); 20% smanjenje broja rezultat se smatra koje je Banka finansirala u okviru IPA 2010). nekontrolisanih odlagaliÅ¡ta zadovoljavajućim imajući u vidu Sve u svemu, intervencije koje su podržavale veoma veliki broj divljih program EU u bliskom partnerstvu sa EC odlagaliÅ¡ta. predstavljaće strateÅ¡ki prioritet u okviru nove strategije CPS. Održivi mehanizmi za opÅ¡tinske OSTVARENO: 2009. godine, kapitalne investicije Projekt za razvoj zajednica 44 manje razvijene opÅ¡tine (14 u Pristup dodatnog finansiranja predstavlja (P070995) – zatvoren 31. avgusta Polazna linija: Slabo FBH, te 30 u RS) koriste prakse pravi naÄ?in za proÅ¡irivanje djelotvornih 2009. godine. 69    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu uÄ?estvovanje graÄ‘ana u participatornog budžetiranja praksi, u ovom sluÄ?aju za proÅ¡irivanje modela donoÅ¡enju odluka na lokalnom (PBP) na sistematski naÄ?in. AAA: Od stabilnosti do uÄ?inka: porodiÄ?ne medicine.  nivou (2007) Lokalna uprava i pružanje usluga Ciljni iznos: UnapreÄ‘eno u Bosni i Hercegovini participatorno budžetiranje u 30 siromaÅ¡nih opÅ¡tina (2009) ZnaÄ?ajno povećanje stepena OSTVARENO: Povećanje od Projekat za jaÄ?anje Reforma primarne zdravstvene zaÅ¡tite je koriÅ¡tenja porodiÄ?ne medicine u 75% u FBH, sa 1.020.014 prvih zdravstvenog sektora (088663) dobro utemeljena i fokusira se na obrazovanje primarnoj zdravstvenoj zaÅ¡titi pregleda ljekara porodiÄ?ne – zatvara se 30. juna 2011. i ljudske resurse. MeÄ‘utim, investicije u medicine. U RS je izvrÅ¡eno godine. Dodatno finansiranje od ljudske resurse neće dovesti do optimalnih Polazna linija: Broj prvih 10 miliona USD odobreno je u ishoda ako ne budu praćene odgovarajućim 4.238.848 prvih i kontrolnih pregleda ljekara porodiÄ?ne toku FG11. aranžmanima za finansiranje zdravstvene pregleda. Vjeruje se da je medicine (FBH: 582.716; RS: zaÅ¡tite. Implementacija projekta HSEP u povećanje od 15% ostvareno, 572.876 - 2005) budućnosti (kredit dodatnog finansiranja) će iako zdravstveni MIS ne Ciljni iznos: povećanje za se fokusirati na ugovorima zasnovanim na razlikuje prve i kontrolne 55% u FBH; by 15% u RS uÄ?inku u FBH i na intenzivnom dijalogu o preglede. Ono Å¡to je važno je da (2010) politikama sa Fondom zdravstvenog je procenat stanovniÅ¡tva registrovan kod unapreÄ‘enih osiguranja sa ciljem osiguravanja da se razviju timova porodiÄ?ne medicine adekvatno finansijski aranžmani za podrÅ¡ku povećan sa oko 5% na 58% modelu porodiÄ?ne medicine. stanovniÅ¡tva. Znatno smanjenje koriÅ¡tenja OSTVARENO: Smanjenje od Projekat za jaÄ?anje sekundarnih i tercijarnih preko 10% broja uputnica je zdravstvenog sektora (P088663) zdravstvenih usluga postignuto u FBH u lokacijama Polazna linija: Broj uputnica u kojima je uveden model specijalistima u lokacijama u porodiÄ?ne medicine (1.204.566 kojima je uveden model uputnica 2009. godine). U RS su porodiÄ?ne medicine broj uputnica i stopa upućivanja FBH: 1.513.241 (2005) praćeni u potpuno operativnom RS: tbd* zdravstvenom centru za porodiÄ?nu medicinu u 70    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu Ciljni iznos: FBH: smanjenje LaktaÅ¡ima. Broj uputnica je za 10% (2010); RS: tbd* povećan na 47,673 (2009), ali je * Ovaj indikator je odbaÄ?en. Informacioni povećan i broj stanovnika koji su sistemi ne prave razliku izmeÄ‘u prvih i registrovani u zdravstvenom kontrolnih pregleda. Ti upravo finalizira novi okvir rezultata kao dio paketa za centru. Zdravstveni centar dodatno finansiranje za projekt HSEP. LaktaÅ¡i je održao dobru stopu Novi kljuÄ?ni indikatori će omogućiti upućivanja od 7,1% nakon prvog monitoring Å¡irenja porodiÄ?ne medicine pregleda i 20,3% ukljuÄ?ujući kroz broj stanovnika registrovanih kod timova porodiÄ?ne medicine, te jaÄ?anje naknadne posjete specijalistima. modela porodiÄ?ne medicine kroz unapreÄ‘ivanje kvaliteta pružanja usluga. Novi kljuÄ?ni indikator će biti ukljuÄ?en u matricu rezultata nove strategije CPS. Povećanje obima hortikulturalnih proizvoda koji se OSTVARENO: U južnim Projekt za razvoj komercijalne Mali pilot projekti sa ograniÄ?enim mogu iznijeti na tržiÅ¡te u dijelovima BH viÅ¡ak poljoprivrede manjeg obima regionalnim uticajem mogli bi da budu važni siromaÅ¡nim oblastima južne BH proizvodnje mlijeka koji se (P055434) – zatvoren 31. marta za demonstriranje uspjeÅ¡nih pristupa koji može iznijeti na tržiÅ¡te je 2010. godine. mogu da budu proÅ¡ireni na nacionalnom Polazna linija: 5% poduplan, povrÅ¡ina pod nivou. meÄ‘utim, ograniÄ?eno finansiranje koje proizvodnje farmi se iznosi na vinogradima je poduplana, a je dostupno u okviru nove strategije CPS tržiÅ¡te (2003) povrÅ¡ina pod hortikulturom je trebalo bi da se koristi na strateÅ¡ki naÄ?in, a Ciljni iznos: 30 % porasla za 25%. Kombinovan mali zasebni projekti bi trebalo da se proizvodnje farmi se iznosi na broj stoke porastao je za 30%. izbjegavaju. tržiÅ¡te (2011) Komercijalna tržiÅ¡no integrisana OSTVARENO: 4,4 miliona u Projekt za razvoj komercijalne poljoprivreda manjeg obima je dugoroÄ?nim zajmovima poljoprivrede manjeg obima dodatno razvijena. UnapreÄ‘ena isplaćeno je agrobiznisima u (P055434) dostupnost kredita za agro-biznis ciljnoj oblasti. 11,5 miliona / agro preradu i male farmere – u USD je isplaćeno od strane najmanje razvijenim južnim partnerskih mikrokreditnih dijelovima zemlje. organizacija malim farmerima. Iako je portfelj izložen riziku 71    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu ostao na niskom nivou od 1,5%, Polazna linija: 2006: 2,15 ukupni kvalitet portfelja i stope miliona USD za agro-biznise; 1,5 vraćanja kredita su opali u 2009. miliona USD za mikrokreditiranje godini, kao rezultat globalne Ciljni iznos: - 4,5 miliona USD finansijske krize. dugoroÄ?nih zajmova do 2010. godine za agro-biznise / agro preradu, 7,5 miliona USD isplaćeno u vidu mikrokredita za male farmere i ruralne porodice sa stopom vraćanja od 99,5% SPOREDNI PROGRAMSKI Banka je usvojila fleksibilan pristup u BH i CILJEVI: Operacija za razvojne politike bila je otvorena za partnerstva u rjeÅ¡avanju DJELOMIÄŒNO (DPO) (P116951) – isplaćena u strukturalnih problema (u oblastima sa Povećano usmjeravanje OSTVARENO: Važan oktobru 2010. godine visokim rizikom i visokim nagradama) u socijalnih davanja napredak je postignut u smislu „sporednim“ programskim oblastima. revidiranja zakonskog okvira za Projekt za podrÅ¡ku mrežama Sporedne programske oblasti su one u kojima Polazna linija: TaÄ?nost gotovinske transfere koji nisu usmjeravanja socijalnih socijalne sigurnosti i politiÄ?ka opredjeljenost mora da se stavi na zasnovani na osiguranju, u oba zapoÅ¡ljavanju (P116774) – test prije angažmana ili gdje plafon koji je davanja – ispod 20% (2008). entiteta. Dohodovni cenzus je Socijalna davanja dosežu do efektivan od 7. oktobra 2010. postavljen na resurse sprjeÄ?ava uveden za gotovinske transfere godine implementaciju u ranijim godinama samo 18% najsiromaÅ¡nije boraÄ?kim kategorijama, sa petine stanovniÅ¡tva. Pristup implementacije strategije CPS. Nastavak ciljem osiguravanja održivosti AAA: Transferi socijalne pomoći politiÄ?kog dijaloga o reformi u sektoru zasnovan na pravima. sistema i adekvatne podrÅ¡ke za Ciljni iznos: TaÄ?nost u BH: Kretanje ka održivijoj i gotovinskih transfera koji nisu zasnovani na najugroženije. Iako je pristup bolje usmjerenoj mreži sigurnosti osiguranju, analitiÄ?ki radovi Banke, te usmjeravanja socijalnih zasnovan na potrebama sada davanja od barem 40%. djelotvorna komunikacija sa ciljem propisan zakonom, prvi rezultati ZaÅ¡tita siromaÅ¡nih u toku objaÅ¡njavanja koristi koje donose reforme, u Socijalna davanja dosežu do će se mjeriti od 2011. godine i barem 70% najsiromaÅ¡nije globalne krize: Ažurirani izvjeÅ¡taj velikoj su mjeri doprinjeli pokretanju reformi nadalje. o siromaÅ¡tvu za 2009. godinu. u toj politiÄ?ki osjetljivoj oblasti. Kada je petine stanovniÅ¡tva (2012). Pristup zasnovan na globalna ekonomska kriza dovela do toga da potrebama. je donoÅ¡enje odluka o politikama za reformu bilo hitnije, opredjeljenost za reformu je bila evidentnija. DPO sa realnim ciljnim iznosima 72    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Ishodi strategije CPS kojima Aktivnosti pozajmljivanja i Ciljevi specifiÄ?ni Status i sažeti pregled se podržavaju ciljevi za druge aktivnosti koje su Lekcije za novu Strategiju CPS za zemlju evaluacije zemlju doprinjele ishodu je kreiran paralelno sa operacijom za Smanjivanje tereta koji vlada izgradnju kapaciteta (SSNESP) za podrÅ¡ku DJELOMIÄŒNO predstavlja za privredu i jaÄ?anje reformskim naporima u toku srednjoroÄ?nog OSTVARENO: Državni zakon fiskalne koordinacije perioda. Osnovna lekcija je da se važni koraci o fiskalnom vijeću usvojen je unaprijed u reformama mogu takoÄ‘e postići i Polazna linija: Nacionalno 2008. godine, a Fiskalno vijeće u kompleksnom institucionalnom okruženju, fiskalno vijeće nije (FC) je uspostavljeno. FC je kao Å¡to je on u BH. MeÄ‘utim, Banka treba da uspostavljeno, a fiskalni ciljni usaglasilo ukupni fiskalni okvir bude već angažovana kroz analitiÄ?ke radove i iznosi nisu dobro koordinirani za državni nivo u dva entiteta za dijalog sa zemljom, da bi bila djelotvorna. izmeÄ‘u razliÄ?itih nivoa vlasti. 2009. i 2010. godinu. To je TakoÄ‘e, reformski napori u BH treba da u Tekuća potroÅ¡nja iznosi 41% predstavljalo integralni dio toku srednjoroÄ?nog perioda budu podržani BDP-a (2007). Stand-by aranžmana sa MMF- radi izgradnje kapaciteta izbjegavanja Ciljni iznos: Fiskalno vijeće je om i uglavnom su poÅ¡tovani. preokreta u politikama. uspostavljeno i funkcionalno. MeÄ‘utim, imajući u vidu opÅ¡te Solidan fiskalni okvir se izbore u oktobru 2010. godine, održava. Udio tekuće potroÅ¡nje FC nije uspjelo da usvoji ukupni u BDP niži za 2 procentualna fiskalni okvir za 2011. godinu, poena (2011). poÅ¡to je ta odluka odgoÄ‘ena i prepuÅ¡tena vladama koje doÄ‘u na vlast nakon izbora. NIJE OSTVARENO: Rast Povećati zvaniÄ?nu zaposlenost zvaniÄ?ne zaposlenosti je bio Polazna linija: 687.445 pozitivan do 2008. godine, ali taj zaposlenih (2007) trend se kasnije preokrenuo u SrednjoroÄ?no: 5% rasta 2009. i 2010. godini kao rezultat (2008) efekta globalne ekonomske krize Ciljni iznos: 10,2% rasta na privredu BH. (2010) 2008: 706.088 (2,7% rasta u poreÄ‘enju sa 2007) 2009: 686.044 (-0,2% rasta u poreÄ‘enju s 2007) 2010: 681.332 (-0,9% rasta u poreÄ‘enju s 2007) 73    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Tabela 2: Program strategije CPS za period FG08 - FG11 – Planirani program pozajmljivanja i stvarna ostvarenja MAKSIMALNO PLANIRANO POZAJMLJIVANJE STVARNO POZAJMLJIVANJE Iznosi Iznosi (u milionima USD) (u milionima USD) FG Projekt Projekt IDA IBRD GEF IDA IBRD GEF FG08 Putna infrastruktura i bezbjednost 25 Putna infrastruktura i bezbjednost 25 Upravljanje Ä?vrstim otpadom II Upravljanje Ä?vrstim otpadom II – proslijeÄ‘eno u 25 FG09 GEF Upravljanje Neretvom i TrebiÅ¡njicom 8 GEF Upravljanje Neretvom i TrebiÅ¡njicom 6 GEF Å umska i planinska podruÄ?ja (i) 4 GEF Å umska i planinska podruÄ?ja ) 3,4 Pod-suma 25 25 12 Pod-suma 25 9,4 FG09 15 10 OpÅ¡tinski razvoj OpÅ¡tinski razvoj – proslijeÄ‘eno u FG10 kao Projekat za upravljanje otpadnim vodama u Plovnost na rijeci Savi Sarajevu 10 15 Plovnost na rijeci Savi - proslijeÄ‘eno u FG12 15 25 Upravljanje Ä?vrstim otpadom II Pod-suma Pod-suma 25 25 15 25 FG10 Stub 1 Investiciona klima Projekat za upravljanje otpadnim vodama u 35 PSD Sarajevu 70 ZemljiÅ¡na registracija II Konkurentnosti i dostupnost kreditiranja za SME 15 Regionalni transportni koridor (Vc) 79 126 Mreže socijalne sigurnosti i zapoÅ¡ljavanje 66 45 Upravljanje katastrofama Operacija za razvojne politike za javnu potroÅ¡nju Stub 2 Pod-suma 81 150 Administrativna reforma javnog sektora Socijalni sektori FG11 JaÄ?anje zdravstvenog sektora – dodatno 10 Spremnost za finansiranje iz programa IPA Ruralni razvoj / poljoprivreda Pod-suma 10 Pod-suma 79 126 UKUPNO 129 176 UKUPNO 131 175 9,4 12 74    IzvjeÅ¡taj o zavrÅ¡etku strategije CPS za FY08â€?FY11     Tabela 3. Program strategije CPS za period FG08 - FG11 – Planirani program koji se ne odnosi na pozajmljivanje i stvarna ostvarenja Planirani proizvodi koji ne predstavljaju Planirano ostvarenje (godina) Stvarno ostvarenje (godina) zajmove29 Studija energetskog sektora 2007. 2007. Studija za jaÄ?anje lokalne uprave 2007. 2009. Pregled transportnog sektora 2008. 2010. Ocjena investicione klime 2008. 2008. Ekonomski memorandum za zemlju 2008. 2009. Ažurirani izvjeÅ¡taj o siromaÅ¡tvu 2008. 2009. Regionalne klimatske promjene / ublažavanje nije definirano 2009. katastrofa Praćenje obuke iz PPP odbaÄ?eno SavjetniÄ?ke usluge IFC-a i WBI SavjetniÄ?ke usluge IFC-a obezbjeÄ‘ivane kontinualno u toku perioda implementacije strategije CPS Studija reforme primarne zdravstvene zaÅ¡tite odbaÄ?eno Transferi socijalne pomoći u BH nije definirano 2009. GodiÅ¡nja ažuriranja fiskalnih pregleda nije definirano 2009 – 2011.                                                                29 Lista ukljuÄ?uje sve planirane proizvode AAA prema onome Å¡to je zacrtano u tabeli 5, strana 31, originalnog dokumenta strategije CPS. 75        Aneks 3: Aktivni i planirani trast fondovi u Bosni i Hercegovini AKTIVNI TRAST FONDOVI BROJ FG USD TRAST FOND DONATOR BE/RE* TF ZATVARANJA 000 TF090773 Poljoprivreda i ruralni razvoj SIDA FG12 6.036 RE TF095054 Integrisana studija razvoja voda i Ministarstvo vanjskih FG12 416 BE energetike poslova NorveÅ¡ke TF096591 Integrisana studija za vode i energetiku - Vrbas MDTF FG12 95 BE TF055265 GEF ZaÅ¡tita kvaliteta voda MDTF FG13 8.900 RE TF091919 GEF Å umska i planinska zaÅ¡tićena podruÄ?ja MDTF FG13 3.400 RE TF097617 Mikrofinansiranje za Bosnu i Hercegovinu (IFC) SECO FG13 800 BE JaÄ?anje zaÅ¡tite potroÅ¡aÄ?a u TF099516 sektorima bankarstva i MTDF FG13 239,95 BE mikrofinansiranja PLANIRANI TRAST FONDOVI FG USD TRAST FOND DONATOR ODOBRAVANJA 000 Plovnost na rijeci Savi (deminiranje i studija EU IPA FG12 7.800,00 izvodljivosti i projektovanje) Upravljanje Ä?vrstim otpadom II (deponije u EU IPA Potpisano sa EC  7.700,00 Banjoj Luci i Mostaru) GEF ZaÅ¡tita kvaliteta voda (Tretman otpadnih EU IPA FG12  2.100,00 voda - Živinice) GEF ZaÅ¡tita kvaliteta voda (Tretman otpadnih voda - Mostar) - TF099534 SIDA FG12  3,500,00 Projekt za otpadne vode u Sarajevu EU IPA FG12  11.200,00 GEF Neretva i TrebiÅ¡njica (kanalizacioni sistem EU IPA FG12  2.800,00 - LjubuÅ¡ki) Poslovno okruženje SIDA FG12  5.000,000 Grant fonda za izgradnju države i mira za FG12 reformu boraÄ?kih davanja MDTF TBD Projekt za otpadne vode u Sarajevu EU IPA 2011-2013 TBD Projekt za upravljanje Ä?vrstim otpadom EU IPA 2011-2013 TBD Tretman voda i upravljanje vodama EU IPA 2011-2013 TBD *BE: IzvrÅ¡ava Grupacija Banke; RE: izvrÅ¡ava primalac  76        Aneks 4: Rodna ocjena   PoreÄ‘enja izabranih indikatora za koje su dostupni podaci za BH, zapadni Balkan i regiju ECA u cjelini ukazuju na to da su ekonomsko osnaženje i politiÄ?ka zastupljenost dvije osnovne oblasti u kojima postignuća žena zaostaju za regionalnim odrednicama (Tabela 1). U smislu indikatora tržiÅ¡ta rada, uÄ?inak žena dijelom odražava strukturne probleme zemlje (visoka stopa nezaposlenosti i niske stope aktivnosti i za muÅ¡karce i za žene). Razlike u uÄ?ešću na tržiÅ¡tu rada izmeÄ‘u žena i muÅ¡karaca u BH je, meÄ‘utim, naglaÅ¡enija nego u regiji ECA u cjelini, iako nije toliko naglaÅ¡ena kao u drugim zemljama na zapadnom Balkanu. Drugi indikatori, kao Å¡to su rodni jaz u oÄ?ekivanoj dužini života, ukazuju na to da su žene barem na istom nivou kao i u regiji u odnosu na taj sumarni indikator životnih prilika. Uz to, stope plodnosti i stope plodnosti u adolescenciji ukazuju na to da žene imaju znatno viÅ¡e kontrole nad svojim reproduktivnim odlukama nego u drugim dijelovima regiona. U smislu politiÄ?ke zastupljenosti u Parlamentu, 2007. godine (a to je godina za koju su podaci za poreÄ‘enje bili raspoloživi), ona je bila niža od prosjeka za zapadni Balkan i regiju ECA (14,3 procenta), a joÅ¡ viÅ¡e je opala u 2008. godini, kada su žene predstavljale 10,5 procenata delegata u Parlamentu BH (9,5 procenata predstavnika u PredstavniÄ?kom domu i 13,3 procenta u Domu naroda BH). Pad je izmeÄ‘u 2004. i 2008. godine takoÄ‘e primijećen u uÄ?ešću žena u Vijeću ministara BH – sa 10 procenata na nulu u 2008. godini na opÅ¡tinskom nivou. Zastupljenost na nivou zamjenika ministara ostala je konstantna u toku perioda (20 procenata).30 Tabela 1. Izabrani rodni indikatori: BH u odnosu na zapadni Balkan i u odnosu na regiju Evrope i centralne Azije (ECA) (2007. godine) Zapadni BH Balkan ECA Rodna postignuća Stopa plodnosti, u adolescenciji (poroÄ‘aji na 1.000 žena dobi 15-19) 16,4 17,8 22,4 Stopa plodnosti, ukupno (broj poroÄ‘aja po ženi) 1,2 1,4 1,4 Omjer broja mjesta koje drže žene u državnim parlamentima (%) 14,3 15,6 16,4 Stopa uÄ?ešća u radnoj snazi, za žene (% ženskog stanovniÅ¡tva dobi 15+) 54,9 47 50,7 Nezaposlenost, žene (% ženske radne snage) 33 28,5 10,4 Nezaposlenost, mlade žene (% ženske radne snage dobi 15-24) 66,3 53 20,9 Rodne razlike Prednost vezana za oÄ?ekivanu dužinu života (žene - muÅ¡karci) 5,3 -0,1 5,3 Omjer upisa u srednje Å¡kole žena i muÅ¡karaca 101,9 1,05 96,1 UÄ?ešće u radnoj snazi (omjer žena i muÅ¡karaca) 80 71 97 Izvor: Harttgen, K., & Klasen, S (2010) zasnovano na indikatorima razvoja svijeta (2008. godine)  Fokus na podatke na državnom nivou daje priliku da se pažljivije razmotre druge razlike izmeÄ‘u žena i muÅ¡karaca. Podaci o siromaÅ¡tvu ne pokrivaju znaÄ?ajne razlike izmeÄ‘u rodova, imajući u vidu da se ti indikatori konstruiÅ¡u na osnovi domaćinstava. OgraniÄ?avanje fokusa na domaćinstva na Ä?ijem su Ä?elu                                                              30 Agencija za statistiku BH. (2009). Žene i muÅ¡karci u Bosni i Hercegovini, tematski bilten br. 03. Sarajevo. 77        žene u odnosu na domaćinstva na Ä?ijem su Ä?elu muÅ¡karci pokazuje da, kao Å¡to je Ä?esto i sluÄ?aj, domaćinstva na Ä?ijem su Ä?elu žene nisu siromaÅ¡nija od domaćinstava na Ä?ijem su Ä?elu muÅ¡karci. Razmatranje razliÄ?itog pristupa faktorima proizvodnje, meÄ‘utim, daje zanimljivije uvide. Å to se tiÄ?e uÄ?inka na tržiÅ¡tu rada, anketa LFS iz 2010. godine ukazuje na to da je relativna ravnopravnost izmeÄ‘u muÅ¡karaca i žena u smislu uÄ?ešća u radnoj snazi u stvari rezultat niskih stopa uÄ?ešća za oba spola (57 procenata za muÅ¡karce i 33 procenta za žene).31 Razdvajanje podataka po dobnim skupinama pokazuje da je starosni profil stope zaposlenosti za žene i muÅ¡karce priliÄ?no sliÄ?an tako da, sa izuzetkom radnika starosti 65 i starijih, stopa zaposlenosti žena uvijek iznosi oko 55-60 procenata stope za muÅ¡karce. Nadalje, iako su stope nezaposlenosti razliÄ?itih dobnih skupina priliÄ?no sliÄ?ne bez obzira na rod, za mlade radnike (dobi 15-24) one su znatno viÅ¡e za žene nego za muÅ¡karce (68 procenata u odnosu na 59 procenata). U skladu sa tim nalazima, noviji rad autora Hartgen i Klasen (2010), u kojem su poreÄ‘eni nivoi stopa nezaposlenosti, kao i omjer stopa nezaposlenosti izmeÄ‘u žena i muÅ¡karaca, razdvojeno po grupama prema nivou dohotka, oblasti stanovanja i rodu lica na Ä?elu domaćinstva, uz koriÅ¡tenje podataka iz MISC-a, dao je zakljuÄ?ak da „izgleda da je kljuÄ?no rodno pitanje u BH vezano za nisku stopu uÄ?ešća u radnoj snazi i visok stepen nezaposlenosti za žene, posebno siromaÅ¡nije žene“. Kvalitet radnih mjesta koja imaju žene i muÅ¡karci takoÄ‘e predstavlja joÅ¡ jednu važnu dimenziju rodnih razlika u BH. U ovom trenutku postoji miÅ¡ljenje da „žene pate od diskriminacije na radnom mjestu – da primaju niže plate od muÅ¡karaca za isti tip posla i da dobijaju promaknuća daleko manje Ä?esto“32. MeÄ‘utim, i u smislu tipa radnih mjesta koja žene mogu da uopÅ¡te dobiju postoje razlike izmeÄ‘u žena i muÅ¡karaca. Iako su otprilike ¾ žena i muÅ¡karaca radnika zaposlenici, za muÅ¡karce je vjerovatnije da će biti samo-zaposleni nego za žene, a gotovo nimalo muÅ¡karaca (u odnosu na 11 procenata žena) ne radi u neplaćenom radnom odnosu. Ako se pažljivije pogledaju segmenti tržiÅ¡ta rada koji predstavljaju tipiÄ?ne izvore dobrih poslova, kao Å¡to su državna služba i velike firme, vidi se, meÄ‘utim, da postoji visok stepen heterogenosti meÄ‘u ženama. Izgleda da je u državnoj službi zastupljenost žena gotovo jednaka zastupljenosti muÅ¡karaca (48 procenata 2008. godine).33 SliÄ?no tome, dokazi iz Anketa poslovnih preduzeća (BEEPS) pokazuju da BH ne zaostaje mnogo za prosjekom za regiju ECA prema indikatorima koji se u tipiÄ?nom sluÄ?aju koriste za ocjenjivanje stepena zastupljenosti žena u velikim firmama (firme sa zastupljenošću žena u vlasniÅ¡tvu, procenat ženskih radnika sa punim radnim vremenom), iako su rezultati loÅ¡iji u odnosu na firme sa ženskim glavnim upravnikom. Razlike u obrazovanju predstavljaju važne determinante uÄ?inka žena na tržiÅ¡tu rada, kao i heterogenosti izmeÄ‘u razliÄ?itih grupa žena radnica. Dok 59% muÅ¡karaca radne dobi ima zavrÅ¡eno srednje obrazovanje, samo 40 procenata žena nalazi se u sliÄ?noj poziciji. Za visoko obrazovanje razlike su mnogo ograniÄ?enije (9 prema 7,4 procenta). Treba, meÄ‘utim, primijetiti da iako stopa nezaposlenosti za lica sa osnovnim obrazovanjem pokazuje razliku od manje od jednog procentualnog poena, za srednje obrazovanje stopa je mnogo viÅ¡a za žene nego za muÅ¡karce (36 u odnosu na 29 procenata). Ako se razlike u uÄ?inku na tržiÅ¡tu rada za žene i muÅ¡karce mogu dobro dokumentovati, postoje barem neki dokazi o razlikama u dostupnosti drugih faktora proizvodnje. Analiza iz ankete BEEPS 2009. godine ukazuje na znaÄ?ajne razlike u viÄ‘enju dostupnosti kredita za firme u zavisnosti od rodne pripadnosti vlasnika i viÅ¡e uprave. Podaci za BH pokazuju veliki rodni jaz u procentu firmi koje smatraju da je                                                              31 Treba primijetiti da ti podaci rezultiraju nižim omjerom stopa uÄ?ešća žena i muÅ¡karaca u odnosu na one o kojima se izvjeÅ¡tava u WDI. To dvoje nije direktno uporedivo, poÅ¡to su indikatori WDI standardizovani za meÄ‘unarodna poreÄ‘enja, za razliku od onih iz ankete LFS 2010. 32  Pozadinska studija za ocjenjivanje rodnih uticaja projekta zemljiÅ¡ne administracije na zapadnom Balkanu   33 Žene i muÅ¡karci u BH, BHAS, 2009. godine 78        dostupnost kredita ozbiljna prepreka (45 firmi u kojima su viÅ¡i upravnik i vlasnik žene, u odnosu na 22 procenta firmi koje su u vlasniÅ¡tvu / kojima upravlja muÅ¡karac) – a to predstavlja najveći jaz koji je evidentiran na zapadnom Balkanu (podaci su dostupni za sve zemlje osim Kosova). Manje firmi koje su u vlasniÅ¡tvu žena ili kojima upravljaju žene pominju dostupnost zemljiÅ¡ta kao ozbiljan problem od firmi koje su u vlasniÅ¡tvu ili kojima upravljaju muÅ¡karci (5 procenata izvjeÅ¡tava da je to težak problem, u odnosu na 13 procenata firmi u vlasniÅ¡tvu ili pod upravom muÅ¡karaca). Vjerovatno je da to u većoj mjeri odražava specifiÄ?nu prirodu poslovanja kojim se bave žene i to da su njihove potrebe za zemljiÅ¡tem manje, nego lakÅ¡u dostupnost zemljiÅ¡ta. VlasniÅ¡tvo nad imovinom se tradicionalno registruje na muÅ¡ke Ä?lanove porodice i obiÄ?aj je da se sestre odriÄ?u prava na svoj dio imovine nasljeÄ‘ene od roditelja u korist svoje braće. Žene imaju nizak nivo svijesti o svojim pravima, a iako noviji Zakon o porodici obezbjeÄ‘uje zakonski okvir za podsticanje udatih žena da se registruju kao suvlasnici imovine koja se kupi u toku braka, ne izgleda da one Ä?esto koriste ta prava. Nadalje, iako su gender centri uspostavljeni na entitetskom nivou za promovisanje svijesti o ženskim pravima, oni nemaju dovoljno osoblja i nisu aktivno ukljuÄ?eni u proces registracije zemljiÅ¡ta.       79        Aneks 5: Napredak ka ostvarivanju Milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG)   Cilj/Meta/Indikator     Polazna linija 2007.  2009.  2015.  Napredak  2000/2001.  godine  godine ili  godina â€?  ka ciljnim  godine   najnoviji  mete MDG  iznosima za  raspoloživi  2015.  podaci  godinu         Mete kao u Podaci o      PRSP   postignutom   MDG 1: Eliminisati ekstremno siromaÅ¡tvo i glad            1.1. Procenat stanovniÅ¡tva koje živi  19,1 16 14 14,0 (2007)   9 Vjerovatno ispod apsolutne granice siromaÅ¡tva   1.8. Stopa  ILO    22,9 22 29 24.1 (2009);  22 Malo  nezaposlen definicija  29.9 (2010)   vjerovatno   osti u %     Prijavljeni     43,4 30 44,1 42.7  30 Malo  vjerovatno   1.12. Nezaposlenost u grupi  34,8  30 58,4 47,5  12 Malo  stanovniÅ¡tva dobi od 15 do 24 godine â€? (dob 19â€?24)  vjerovatno   %   MDG 2: ObezbjeÄ‘ivanje univerzalnog osnovnog obrazovanja   2.1. Neto stopa upisa u osnovne škole u  b1) 97  95 98,4 (2005/6)  96  100 Potencijalno %   b2) 95  98,3 (m) 98,6 (f)  /Vjerovatno   b3) 92,8  b4) 98,9  2.4. Stopa upisa u srednje škole %   b1) 56,8  75 79,3 (2005/06)  77  85 Potencijalno b2) 72,6  77,9 (m) 81,1 (f)  b3) 68,3  2.5. Stopa upisa u visoko obrazovanje   b1) 19,8  25 d1) 25 (2004) d2)  e1) 34  35 Vjerovatno b2) 24,2  33,5 (2007)  (2008) e2)  b3) 23,0  50 (2009)   MDG 3: Promovisanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena   3.3. Udio žena u plaćenoj zaposlenosti u  39,2 40 33,8 34,9  45 Malo  nepoljoprivrednom sektoru %   vjerovatno   3.4. Procenat žena zastupnika u  14,3 16 10,5 (2008)  10,5 (2008)   25 Potencijalno Parlamentu BH   MDG 4: Smanjivanje smrtnosti djece     4.1. Smrtnost djece ispod pet godina  b1) 17  9,3 d1) 14 d2) 7,9  15 (2008)   7 Potencijalno starosti, na 1000 živoroÄ‘enih   b2) 10,3  b3) 11,2  4.2. Smrtnost novoroÄ‘enÄ?adi (ispod  b1) 14  7 d1)13 d2)6,6  e1)12,7  5 Vjerovatno godine dana) na 1000 živoroÄ‘enih   b2) 8,5  e2)6,9  b3) 7,6  (2008)   MDG 5: UnapreÄ‘ivanje zdravlja    porodilja   5.1. Smrtnost porodilja (na 100.000  5,05 b1) 99 b2)  4,0 100 55  3(2006) 1(2007)  1(2007)   2,5  Postignuto poroÄ‘aja sa živoroÄ‘enim bebama)   99,6 49 (2001)   99,5 35,7 (2006)  99,9 35,7  100,0 65  Postignuto  5.2. Procenat poroÄ‘aja sa pomoći (%)   (2006)   Potencijalno  5.3. Stopa koriÅ¡tenja kontracepcije   80        Cilj/Meta/Indikator    Polazna linija  2007.  2009.  2015.  Napredak  2000/2001.  godine  godine ili  godina â€?  ka ciljnim  godine  najnoviji  mete MDG  iznosima za  raspoloživi  2015.  podaci  godinu        Mete kao u  Podaci o      PRSP   postignutom   MDG 6: Borba protiv HIV/AIDS i tuberkuloze    6.1. Broj odraslih osoba sa AIDSâ€?om, broj  51/3   n/a  33/4  43  50 Vjerovatno novih sluÄ?ajeva AIDSâ€?a / broj smrtnih  sluÄ?ajeva   6.3. UÄ?estalost tuberkuloze i  SluÄ?ajevi  50 4  30 0  55 8  30 <6   20 2   Vjerovatno stopa mortaliteta /100.000   Stopa  mortalit eta  MDG 7: Osiguravanje okoliÅ¡ne održivosti    7.1. Procenat poÅ¡umljene oblasti (%  b1) 44,6 b2) 55,6  52  42,7  53   60  Potencijalno povrÅ¡ine zemlje)   53  58  65 (2008)  65 (2008)   67  Postignuto  7.5. Procenat stanovniÅ¡tva koje ima  33  36  36 (2008)  36 (2008)   40  Vjerovatno   pristup sistemima vodosnabdijevanja   7.5. Procenat stanovniÅ¡tva koje ima  pristup kanalizacionim sistemima   MDG 8: Razvoj globalnog partnerstva za razvoj    8.4. ZvaniÄ?na pomoć za razvoj (ODA) –  11,1 n/a  2,97 2,6  1 Vjerovatno kao procenat BDPâ€?a â€?%   8.7 Personalni raÄ?unari na 100  3,9 (2000)  4 6,4 6,4 (2008)   12 Potencijalno stanovnika   8.8 Telefonske linije na 100 stanovnika   22,6 15 28,2 27 (2008)   26 Postignuto   81        Aneks A2: Bosna i Hercegovina, brzi pregled Bosna Evropa i ViÅ¡i KljuÄ?ni razvojni indikatori   i centralna srednji Starosna distribucija, 2009. godine Hercegovina Azija dohodak (2009) MuÅ¡karci   Žene Broj stanovnika, sredina godine (u milionima) 3.8 403 993 75 -79 PovrÅ¡ina (u hiljadama kvadratnih kilometara)   51 23,549 48,659 60 -64 Rast broja stanovnika (%) -0.2 0.3 0.9 Urbano stanovniÅ¡tvo (% ukupnog stanovniÅ¡tva)   48 64 75 45 -49 30 -34 GNI (Atlas metod, u milijardama USD)   17.7 2,772 7,363 GNI per capita (Atlas metod, USD)   4,700 6,880 7,415 15 -19 GNI per capita (PPP, meÄ‘unarodno $)   8,680 13,297 12,800 0 -4 6 4   2 0 2  4 6 Rast BDP-a (%)   -2.9 4.0 4.1 Procenat ukupnog broja stanovnika BDP per capita rast (%)   -2.7 3.6 3.2 (najnovija procjena, 2003–2008. godine)   Omjer broja siromaÅ¡nih na 1,25 USD dnevno (PPP, %)   <2 4 .. - Mortalitet djece do 5 godina starosti (na 1.000) Omjer broja siromaÅ¡nih na 2,00 USD dnevno (PPP, %)   <2 9 ..   OÄ?ekivana dužina života po roÄ‘enju (godina)   75 69 71 Mortalitet novoroÄ‘enÄ?adi (na 1.000 živoroÄ‘enih)   13 20 20 60 Neuhranjenost djece (% djece ispod 5 godina starosti)   2 .. .. 50 40 Pismenost odraslih, muÅ¡karci (% starosti 15 godina i viÅ¡e) 99 99 95 30 Pismenost odraslih, žene (%starosti 15 godina i viÅ¡e) 96 97 92 Bruto upis u osnovnu Å¡kolu, muÅ¡karci (% dobne grupe)   109 100 111 20 Bruto upis u osnovnu Å¡kolu, žene (% dobne grupe)   110 98 110 10 0 Dostupnost unapreÄ‘enih izvora vode (% stanovniÅ¡tva) 99 95 95 Dostupnost unapreÄ‘enih kanalizacionih objekata (% stanovniÅ¡tva) 95 89 84 1990 1995   2000   2008 Bosna i Hercegovina   Evropa i centralna Azija   Neto tokovi pomoći   1980 1990 2000 2009 a (US$ millions)   Neto ODA i zvaniÄ?na pomoć .. 10 737 482 Rast BDP i BDP per capita (%) Najveća tri donatora 2007):   Evropska komisija .. 0 196 105 100 NjemaÄ?ka   .. 0 92 47 Å panija   .. 0 35 42 80 60 Pomoć (% GNI)   .. .. 12.1 2.5 Pomoć per capita (USD)   .. 2 199 128 40 20 DugoroÄ?ni ekonomski trendovi   0 95 05 PotroÅ¡aÄ?ke cijene (godiÅ¡nji procenat promjene)   .. .. 5.0 0.0 Implicitni deflator BDP-a (godiÅ¡nji procenat promjene)   .. .. 28.8 0.0 BDP   BDP per capita Kursna stopa (godiÅ¡nji prosjek lokalno prema USD)   .. .. 2.1 1.4 Indeks uslova trgovine (2000 = 100)   .. .. .. .. 1980–90 1990–2000 2000–09 (prosjeÄ?ni godiÅ¡nji rast %) StanovniÅ¡tvo, sredinom godine (u milionima)   3.9 4.3 3.7 3.8 1.0 -1.5 0.2 BDP (u milionima USD)   .. .. 5,506 17,042 .. 28.5 5.0 (% BDP-a) Poljoprivreda .. .. 10.6 8.0   .. 5.1 4.9 Industrija .. .. 23.0 28.1 .. 22.8 6.8 Proizvodnja   .. .. 10.1 12.9 .. 9.0   7.6 Usluge   .. .. 66.4 63.9 .. 34.1 4.4 Rashodi domaćinstava na krajnju potroÅ¡nju   .. .. 103.5 79.6 .. .. .. Rashodi konsolidovane vlade na krajnju potroÅ¡nju .. .. 24.5 22.9 .. .. .. Bruto formiranje kapitala .. .. 20.6 22.1 .. 21.7 5.3 Izvoz roba i usluga   .. .. 28.7 33.4 .. 41.8 9.0 Uvoz roba i usluga   .. .. 75.5 58.0 .. 21.5 2.6 Bruto uÅ¡tede   .. .. 13.4 17.1 Napomena: Iznosi u italiku su ta druge godine a ne one koje su navedene. Podaci za 2009. godinu su preliminarni. a. Podaci o pomoći su za 2008. godinu.   Development Economics, Development Data Group (DECDG).     82        Platni bilans i trgovina   2000 2009 Indikatori vladavine, 2000. i 2009. godine   (u milionima USD)   Ukupni izvoz roba (fob)   1,130 4,254 Ukupni uvoz roba (cif)   4,166 9,862 Glas i odgovornost Neto trgovina robom i uslugama   -2,577 -4,028 PolitiÄ?ka stabilnost Saldo na tekućem raÄ?unu -396 -1,346 Kvalitet regulative kao % of BDP-a -7.2 -7.9 Vladavina zakona Doznake radnika i   nadoknade zaposlenih (primici)   1,607 2,081 Kontrola korupcije Rezerve, ukljuÄ?ujući zlato   486 6,269 0 25 50   75 100 2009 Rang zemlje po procentima- (0 100) Finansije centralne vlade   2000 ViÅ¡e vrijednosti ukazuju na bolji rejting (% BDP-a)   Tekući prihodi (ukljuÄ?ujući grantove)   39.0 42.7 Izvor: Kaufmann -Kraay -Mastruzzi, Svjetska banka Poreski prihodi 21.1 37.0 Tekući rashodi   42.8 43.6 Tehnologija i infrastruktura 2000   2008 Ukupni suficit / deficit   -5.8 -6.6 Asfaltirani putevi (% ukupnih) 52.3  52.3 NajviÅ¡a marginalna poreska stopa (%) Preplatnici fiksne i mobilne Za pojedince   .. .. telefonije (na 100 ljudi) 24 112 Korporativna   .. 10 Izvoz visoke tehnologije (% proizvedenog izvoza) .. 3.9 Vanjski dug i tokovi resursa   OkoliÅ¡ (U milionima USD)   Ukupni dug nevraćen i isplaćen 2,773 9,583 Poljoprivredno zemljiÅ¡te (% povrÅ¡ine zemlje)   42 42 Ukupno servisiranje duga   318 646 PoÅ¡umljena oblast (% povrÅ¡ine zemlje) 42.7 42.7 OpraÅ¡tanje duga (HIPC, MDRI)   – – ZaÅ¡tićena podruÄ?ja (% povrÅ¡ine) .. 0.8 Ukupni dug (% BDP-a)   50.4 56.2 Resursi svježe vode per capita (kubnih metara) 9,401 9,409 Ukupno servisiranje duga (% izvoza)   9.9 6.9 PovlaÄ?enje svježe vode (u milijardama kubnih metara)   .. .. Direktne strane investicije (neto prilivi)   146 235 IspuÅ¡tanja CO2 per capita (mt) 6.1 7.7 Portfelj kapital (neto prilivi)   0 0 BDP po jedinici koriÅ¡tenja energije (2005 PPP $ po kg ekvivalenta nafte) 4.3 4.8 Struktura ukupnog vanjskog duga, 2009. godine KoriÅ¡tenje energije per capita (kg ekvivalenta nafte) 1,180 1,483 - kratkoroÄ?ni IBRD, 417   IDA, 1,102 1,677   Portfelj Grupacije Svjetske banke 2000   2009 IMF, 286 (u milionima USD Ostali multi - lateralni, 678 IBRD Ukupni dug nevraćen i isplaćen 562 417 Isplate 0 0 Bilateralni, 845 Vraćanja glavnice 0 25 Privatni, 4,578 Isplate kamata 33 17 U milionima USD   IDA Ukupni dug nevraćen i isplaćen 398 1,102 Isplate 44 33 Razvoj privatnog sektora   2000 2009 Ukupno servisiranje duga 3 23 Vrijeme potrebno za pokretanje preduzeća (dana)   – 60 IFC (fiskalna godina) TroÅ¡ak pokretanja preduzeća (%GNI per capita)   – 15.8 Ukupni isplaćeni i nevraćeni portfelj 30 139 Vrijeme potrebno za registraciju imovine (dana) – 84 od Ä?ega, raÄ?un samog IFC-a 30 139 Isplate za raÄ?un samog IFC-a 5 35 Rangirano kao velika prepreka za poslovanje   2000 2009 Prodaja portfelja, avasne isplate o (% anketiranih menadžera koji su saglasni)   Vraćanja za raÄ?un samog IFC-a 1 15 Dostupnost / cijena finansiranja   .. 34.9 Ekonomska i regulatorna neizvjesnost politika .. 33.3 MIGA Bruto izloženost 21 127 Kapitalizacija na berzi (% BDP-a)   .. .. Nove garancije 21 26 Omjer bankarskog kapitala i aktive (%)   20.1 13.1 Napomena: Iznosi u italiku su ta druge godine a ne one koje su navedene. Podaci za 2009. godinu su preliminarni. 83  2/25/11 .. ukazuje na to da podaci nisu dostupni. – ukazuje da uvidi nisu primjenljivi. Development Economics, Development Data Group (DECDG).           Milenijumski razvojni ciljevi Sa izabranim ciljnim iznosima koje treba postići izmeÄ‘u 1990. i 2015. godine (procjene najbliže prikazanom datumu, +/- 2 godine) Bosna i Hercegovina Cilj 1: Prepoloviti stope ekstremnog siromaÅ¡tva i neuhranjenosti 1990 1995 2000 2008 Omjer broja siromaÅ¡nih na 1,25 USD dnevno (PPP, % stanovniÅ¡tva) .. .. <2 <2 Omjer broja siromaÅ¡nih po nacionalnoj granici siromaÅ¡tva (% stanovniÅ¡tva) .. .. 19.5 .. Procenat dohotka ili potroÅ¡nje za najsiromaÅ¡niju petinu (%) .. .. 9.1 6.7 UÄ?estalost neuhranjenosti (% djece do 5 godina starosti) .. .. 4.2 1.6 Cilj 2: Osigurati da djeca imaju mogućnost da zavrÅ¡e osnovnu Å¡kolu Upis u osnovnu Å¡kolu (neto, %)   .. .. .. .. Stopa zavrÅ¡avanja osnovne Å¡kole (% relevantne dobne grupe) .. .. .. .. Upis u srednje Å¡kole (bruto, %) .. .. .. 90 Stopa pismenosti mladih (% ljudi dobi 15-24)   .. .. 100 99 Cilj 3: Eliminacija rodnog dispariteta u obrazovanju i osnaživanje žena Omjer djevojÄ?ica i djeÄ?aka u osnovnom i srednjem obrazovanju (%) .. .. .. 102 Žene zaposlene u nepoljoprivrednim sektorima (% zaposlenosti van poljoprivrede) .. .. .. 35 Procenat mjesta koje žene drže u državnom parlamentu (%) .. .. 29   12 Cilj 4: Smanjiti mortalitet djece starosti do 5 godina za dvije trećine Stopa mortaliteta djece do 5 godina starosti (na 1.000) 23 21 17   15 Stopa mortaliteta novoroÄ‘enÄ?adi (na 1.000 živoroÄ‘enih) 21 19 14   13 Imunizacija od ospica (procenat jednogodiÅ¡njaka koji su imunizirani, %) 52 53 80   84 Cilj5: Smanjiti smrtnost porodilja za tri Ä?etvrtine   Omjer mortaliteta porodilja (modelirana procjena, na 100.000 živoroÄ‘ene novoroÄ‘enÄ?adi) 18 15 11   9 PoroÄ‘aji kojima prisustvuje obuÄ?eno medicinsko osoblje (% ukupnog broja) 97 .. 100 100 UÄ?estalost kontracepcije (% žena dobi 15-49) .. .. 48   36 Cilj 6: Zaustaviti i poÄ?eti sa smanjivanjem Å¡irenja HIV/AIDS-a i drugih važnijih bolesti UÄ?estalost HIV-a (% stanovniÅ¡tva dobi 15-49) .. .. .. 0.1 UÄ?estalost tuberkuloze (na 100.000 ljudi) 94 84 63   51 Stopa detekcije sluÄ?ajeva tuberkuloze (%, svi oblici)   100 76 110 90 Cilj 7: Prepoloviti procenat ljudi bez održivog pristupa osnovnim potrebama Dostupnost unapreÄ‘enih izvora vode (% stanovniÅ¡tva)   .. 97 97   99 Dostupnost unapreÄ‘enih kanalizacionih objekata (% stanovniÅ¡tva) .. 95 95   95 PoÅ¡umljena oblast (% ukupne povrÅ¡ine zemlje) 43.1 42.9 42.7 42.7 ZaÅ¡tićena podruÄ?ja (% povrÅ¡ine zemlje)   .. .. .. 0.8 IspuÅ¡tanje CO2 (metriÄ?ke tone per capita) 1.6 1.3 6.1 7.7 GDP po jedinici koriÅ¡tenja energije (konstatno 2005 PPP $ po kg ekvivalenta nafte) .. 3.6 4.3 4.8 Cilj 8: Razvoj globalnog partnerstva za razvoj Telefonske linije (na 100 ljudi) 15.3 7.1 21.1 27.3 Pretplatnici mobilne telefonije (na 100 ljudi) 0.0 0.0 2.5 84.3 Korisnici interneta (na 100 ljudi) 0.0 0.0 1.1 34.7 Personalni raÄ?unari (na 100 ljudi) .. .. 3.8 6.4 Obrazovni indikatori (%) - Imunizacija protiv ospica (% jednogodiÅ¡njaka) Indikatori ICT (na 100 ljudi)     125 100 120 100 100 75 75 80 50 50 60 25 40 25 0   20 2000   2002   2004   2006   2008   0 0 1990 1995 2000 2008 2000   2002   2004 2006 2008 Neto stopa upisa u osnovnu Å¡kolu (..) Bosna i Hercegovina Fiksni i mobilni pretplatnici Omjer djevojÄ?ica prema djeÄ?acima u osnovnom i srednjem obrazovanju Evropa i centralna Azija Korisnici interneta Napomena: Iznosi u italiku su za druge godine, a ne one koje su navedene. ..ukazuje na to da podaci nisu dostupni. 2/25/11 84  Development Economics, Development Data Group (DECDG).           Aneks B2: Izabrani indikatori uÄ?inka i upravljanja za portfelj Svjetske banke (na datum 30. juna 2011. godine)  Indikator 2008. 2009. 2010. 2011. Ocjena portfelja Broj projekata u implementaciji a 14 13 15 12 ProsjeÄ?an period implementacije (u godinama) b 3,4 4,2 3,0 3,9 Procenat problematiÄ?nih projekata po broju a, c 7,1 7,7 13,3 7,7 Procenat problematiÄ?nih projekata po iznosua, c 4,1 13,8 6,9 6,4 Procenat riziÄ?nih projekata po broju a, d 7,1 7,7 13,3 7,7 Procenat riziÄ?nih projekata po iznosu a, d 4,1 13,8 6,9 6,4 Omjer isplata (%) e 13,0 16,0 26,0 25,0 Upravljanje portfeljom CPPR u toku godine (da/ne) Resursi za superviziju (ukupno u USD) ProsjeÄ?na supervizija (USD/projekt) Posljednjih Uporedna stavka Od FG 80 pet FG Proj Eval po OED po broju 50 10 Proj Eval po OED po iznosu (u milionima USD) 952,5 183,0 % projekata OED ocijenjenih U ili HU po broju 12,5 33,3 % projekata OED ocijenjenih U ili HU po iznosu 12,9 13,9 a. Kao Å¡to je prikazano u godiÅ¡njem izvjeÅ¡taju o uÄ?inku portfelja (osim za tekuću FG). UkljuÄ?uje projekte GEF-a i regionalne projekte. b. ProsjeÄ?na starost projekata u portfelju Banke za zemlju. c. Procenat projekata ocijenjenih U ili HU za razvojne ciljeve (DO) i/ili napredak implementacije (IP). d. Kao Å¡to je definirano u Programu za poboljÅ¡anje portfelja. e. Omjer isplata u toku godine za neisplaćeni saldo portfelja Banke na poÄ?etku godine: samo za investicione projekte. * Svi indikatori su za projekte koji su aktivni u portfelju, sa izuzetkom Omjera isplata, koji ukljuÄ?uje sve aktivne projekte, kao i projekte koji su zatvoreni u toku fiskalne godine. 85        Aneks B3: Program IFC-a i MIGA-e   2008. 2009.  2010. 2011.* Inicijalna obvezivanja (u milionima USD)  IFC i uÄ?esnici 40.92 14.58  1.70 19.64 Samo sopstveni raÄ?uni IFC-a  40.92 14.58  1.70 19.64 Inicijalna obvezivanja po sektoru (%)- samo raÄ?uni IFC-a FINANSIRANJE I OSIGURANJE  100 100 0.69 ZDRAVSTVENA ZAÅ TITA  15.71 INDUSTRIJSKI I POTROÅ AÄŒKI PROIZVODI 84.29 PROIZVODNJA NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA 99.31 Ukupno  100 100 100 100 Incijalna obvezivanja po investicijskom instrumentu (%) - samo raÄ?uni IFC-a Garancije 100 0.69 Zajmovi 15.71 100 99.31 Kvazi zajmovi 84.29 Ukupno  100 100 100 100 * Podaci sa 1. junom 2011. godine  86        Aneks B3: Indikativni program pozajmljivanja IBRD/IDA/GEF po FG (na datum 30. juna 2011. godine)    Rizici po Fiskalna StrateÅ¡ke nagrade ID projekta USD(M) implementaciju godina b (H/M/L) (H/M/L) 2012 DPO2 za BH 100.0 H M Projekt za razvoj navodnjavanja 40.0 H L CRIF za upravljanje katastrofama 5.0 H L Rezultat 145.0 2013 DPO 3 za BH* 100.0 H H ZemljiÅ¡na registracija II 30.0 H L Projekt za rehabilitaciju plovnog puta na Savi 31.0 H L Rezultat 161.0 2014-2015 Sektorske investicione operacije** 42.0 Regionalna kontrola poplava, GEF** Rezultat 42.0 Ukupni rezultat 348.0 3. operacija DPO ovdje je predstavljena kao posljednji zajam u programskoj seriji, ali će zavisiti od raspoloživosti finansiranja IBRD-a, zajedno sa održavanjem solidnog makroekonomskog okvira. Broj i obim investicionih operacija u FG14 i FG15 biće ponovo razmotren u okviru izvjeÅ¡taja o napredovanju implementacije strategije CPD i zavisiće od napretka postignutog u konsolidaciji portfelja, kao i od finansijskih kapaciteta IBRD-a. 87        Aneks B4: Sažeti pregled usluga koje se ne odnose na pozajmljivanje   Proizvod FG zavrÅ¡etka Publikaa Ciljb Nedavno zavrÅ¡eno GodiÅ¡nja fiskalna ažuriranja FG11 G,B KG, PS Okrugli stolovi o politikama FG11 G,B KG, PS Pregled sektora transporta FG11 G,B KG, PS U toku Studija integrisanog upravljanja sektorom voda za Vrbas FG11 K,D,B KG,PS REPARIS za zapadni Balkan FG11-14 G,B KG, PS Programski razvoj finansijskog sektora za zapadni Balkan FG11-14 G,D,B KG, PS Upravljanje javnim finansijama SB FG11-14 G,D,B KG, PS TP za penzije FG12 G,B KG, PS Pregled javne potroÅ¡nje FG12 G,B,PD KG,PD,PS Planirano PEFA FG12-13 G,B,PD KG,PD,PS Obrazovanje FG13 G,B KG, PS Programski rodni monitoring SB FG13-15 G,B KG, PS Programska ocjena siromaÅ¡tva SB FG13-15 G,B KG, PS Energetska strategija FG14 G,B KG, PS Na zahtjev FG13-15 TBD TBD ____________ a. Vlada, donator, banka, javno objavljivanje. b. Stvaranje znanja, javna debata, rjeÅ¡avanje problema.     88        Aneks B5: Indikatori siromaÅ¡tva i socijalnog sektora Posljednja godina zasebno Isti region / prihodna grupa Evropa i  ViÅ¡i Centrala srednji 1980-85 1990-95 2003-09 Azija dohodak STANOVNIÅ TVO Ukupni broj stanovnika, sredinom godine (u milionima) 4.1 3.3 3.8 404.2  1,001.7 Stopa rasta (% godiÅ¡njeg prosjeka za period) 1.0 -5.1 -0.1 0.2  0.9 Urbano stanovniÅ¡tvo (% stanovniÅ¡tva) 37.6 41.1 48.0 64.0 74.9 Ukupna stopa plodnosti (poroÄ‘aji po ženama) 2.0 1.5 1.2 1.8  2.0 SIROMAÅ TVO  (% stanovniÅ¡tva) Državni indeks po broju stanovnika .. .. 14.0 .. .. Urbani indeks po broju stanovnika .. .. 8.2 .. .. Ruralni indeks po broju stanovnika .. .. 17.8 .. ..   DOHODAK GNI per capita (USD)    .. .. 4,700 6,793  7,502 Indeks potroÅ¡aÄ?kih cijena (2000=100) .. .. 115 141 127 Indeks cijena hrane (2000=100) .. .. .. .. .. RASPODJELA DOHOTKA I POTROÅ NJE Gini indeks .. .. 36.2 .. .. Najniža petina (% dohotka ili potroÅ¡nje) .. .. 6.7 .. .. NajviÅ¡a petina (% dohotka ili potroÅ¡nje) .. .. 43.2 .. .. SOCIJALNI INDIKATORI Javna potroÅ¡nja Zdravstvo (% BDP-a)  .. 5.0 6.7 3.9  3.8 Obrazovanje (% BDP-a) .. .. .. 4.1  4.3 Neto stopa upisa u osnovne Å¡kole (% dobne skupine) Ukupno .. .. 87 92 93 MuÅ¡ki .. .. 86 93 93 Ženski .. .. 88 92 92 Dostupnost unapreÄ‘enih izvora vode (% broja stanovnika) Ukupno .. 97 99 95 95 Urbano .. 99 100 98 98 Ruralno .. 96 98 89 86 Stopa imunizacije (% djece dobi 12-23 mjeseca) Ospice .. 53 93 96 93 DPT .. 55 90 95 93 Neuhranjenost djece (% ispod 5 godina) .. .. 2 .. .. OÄ?ekivana dužina života na roÄ‘enju (godina) Ukupno 72 68 75 70 72 MuÅ¡ki 70 62 73 66 69 Ženski 74 74 78 75 75 Mortalitet NovoroÄ‘enÄ?ad (na 1.000 živoroÄ‘enih) 23 19 13 19 19 Do 5 godina (na 1.000) 25 21 14 21 22 Odrasli (15-59) MuÅ¡ki (na 1.000 stanovnika) 181 186 132 286 201 Ženski (na 1.000 stanovnika) 108 109 61 123 122 Porodilje (modelirano, na 100.000 živoroÄ‘ene djece) .. 15 9 32 82 PoroÄ‘aji kojima je prisustvovalo obuÄ?eno medicinsko osoblje (%) .. 97 100 97 96 Napomena: 0 ili 0.0 znaÄ?i nula ili manje od polovine jedinice koja je prikazana. Neto stopa upisa: prekid u seriji izmeÄ‘u 1997. i 1998. godine zbog promjene sa ISCED76 na ISCED97. Imunizacija: odnosi se na djecu dobi 12-23 mjeseca koja su primila vakcine prije nego Å¡to su navrÅ¡ila godinu dana starosti u bilo kom trenutku prije sprovoÄ‘enja ankete. Baza podataka razvojnih indikatora za svijet, Svjetska banka 15. april 2011. godine. 89        Aneks B6: Bosna i Hercegovina – KljuÄ?ni ekonomski indikatori   Ostvarenje Procjena Projekcija Indicator  2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.  2012. 2013. Nacionalni raÄ?uni (kao % BDP-a)  a Bruto domaći proizvod  100 100 100 100 100 100  100  100 100 Poljoprivreda  11 10 10 9 8 9  9  8 8 Industrija  25 25 27 29 28 27  26 25 24 Usluge  64 65 63 62 64 64  65 67 68 Ukupna potroÅ¡nja  119 106 103 101 102 102  102  101 100 Bruto domaće stalne investicije  22 25 30 28 20 20  21 21 21 Vladine investicije  7 6 4 6 6 7  7  7 7 Privatne investicije  15 19 25 22 13 13  13 14 14 Izvoz (GNFS)  b   33 37 39 37 33 38  42 42 41 Uvoz (GNFS)  74 67 73 69 58 59  64 63 62 Bruto domaće uÅ¡tede  -19 -6 -3 -1 -2 -2  -2  -1 0 c Bruto nacionalne uÅ¡tede  3 13 18 17 15 14  15 15 16 Uporedne stavke  Bruto domaći proizvod 10764 12254 15227 18501 17042 16560  17773 18681 20055 (u milionima USD po tekućim cijenama)  GNI per capita (USD, Atlas metod)  3000 3330 3790 4530 4730 4780  4860  5080 5470 Realne godiÅ¡nje stope rasta (%, obraÄ?unato iz cijena iz 1996) Bruto domaći proizvod po tržiÅ¡nim cijenama  5.0 6.2 6.8 5.4 -3.1 0.8 2.2  4.0 4.3 Bruto domaći dohodak  3.8 5.0 6.2 3.8 -1.1 -1.9 0.4  6.0 4.4 Realne godiÅ¡nje stope rasta per capita (%,obraÄ?unato iz cijena iz 1996) Bruto domaći proizvod po tržiÅ¡nim cijenama  5.0 6.2 6.9 5.6 -2.9 1.0 2.4  4.2 4.5 Ukupna potroÅ¡nja  0.8 .. .. .. .. ..  ..  .. .. Privatna potroÅ¡nja  0.4 .. .. .. .. ..  ..  .. .. Platni bilans (u milionima USD) Izvoz (GNFS)  b   3550 4485 5918 6801 5699 6224  7472  7796 8194 Robni FOB  2596 3371 4504 5154 4254 4938  6006  6261 6556 Uvoz (GNFS)  b   8040 8149 11154 12848 9881 9832  11457 11783 12383 Robni FOB  7578 7644 10539 12206 9217 9239  10837 11120 11684 Saldo resursa  -4490 -3663 -5236 -6046 -4181 -3608  -3986  -3987 -4190 Neto tekući transferi  1902 1892 2700 2698 2456 2164  2395  2433 2549 Saldo tekućeg raÄ?una  -2135 -1309 -2041 -2750 -1346 -923 -1084  -1084 -1143 Neto privatne direktne strane investicije  522 424 2143 1009 521 17  208  319 369 DugoroÄ?ni zajmovi (neto)  112 85 345 662 568 318  590  558 724 ZvaniÄ?ni 99 62 65 81 219 143  429  234 274 Privatni  13 23 280 581 349 175  161  324 450 Ostali kapital  (neto ukljuÄ?ujući greÅ¡ke i previde) 1971 1573 481 777 196 483  216  269 277 Promjena u rezervama  d   -470 -773 -929 301 61 105  69 -62 -227 Uporedne stavke  Saldo resursa (% BDP-a)  -41.7 -29.9 -34.4 -32.7 -24.5 -21.8 -22.4 -21.3 -20.9 Realne godiÅ¡nje stope rasta (cijene iz 1996. godine)  Izvoz roba (FOB)  .. .. .. .. .. ..  ..  .. .. Primarni .. .. .. .. .. ..  ..  .. .. ProizvoÄ‘aÄ?i .. .. .. .. .. ..  ..  .. .. Uvoz roba (CIF)  .. .. .. .. .. ..  ..  .. .. (nastavlja se)   90            Bosna i Hercegovina – KljuÄ?ni ekonomski indikatori (nastavljeno) Ostvarenje Procjena Projekcija Indicator  Indikator 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.  2012. 2013. e  Javne finansije (kao % BDP-a po tržiÅ¡nim cijenama) Tekući prihodi  46.6 44.7 44.6 43.6 42.7 44.9  45.6  45.5 45.6 Tekući rashodi  40.4 38.3 40.5 43.8 43.6 43.7  41.9  41.2 40.6 Suficit (+) ili deficit (-) na tekućem raÄ?unu 6.2 6.4 4.1 -0.2 -0.9 1.2 3.7 4.3 5.0 Kapitalna potroÅ¡nja  9.1 5.9 4.5 5.7 6.3 6.3 7.2 6.8 6.7 Vanjsko finansiranje  4.8 3.1 1.5 2.6 1.1 4.3 3.5 1.8 1.9 Monetarni indikatori  M2/GDP 47.7 52.7 56.3 51.4 54.2 58.3  58.8  62.5 66.7 Rast M2 (%)  18.2 24.7 21.6 3.7 2.4 9.6 5.6 13.9 14.5 Rast kredita u privatnom sektoru /  106.8 120.1 188.8 82.1 307.2 61.5  80.6  90.0 91.8 Ukupni rast kredita (%)  Cjenovni indeksi (G1996 =100)  Indeks cijena izvoza robe  .. .. .. .. .. .. ..  .. .. Indeks cijena uvoza robe .. .. .. .. .. .. ..  .. .. Robni uslovi trgovinskog indeksa  .. .. .. .. .. .. ..  .. .. Realna kursna stopa (USD/LCU)   f .. .. .. .. .. .. ..  .. .. Realne kamatne stope Indeks potroÅ¡aÄ?kih cijena (% promjene)  4.5 4.6 4.9 3.8 -0.4 2.1 4.1 2.5 2.5 BDP deflator (% promjene)  2.1 6.3 6.6 7.7 0.2 1.1 2.4 3.1 2.9 a. BDP po cijeni faktora  b. "GNFS" oznaÄ?ava "robe i nefaktorske usluge."  c. UkljuÄ?uje neto transfere koji se ne vraćaju iskljuÄ?ujući zvaniÄ?ne kapitalne dobitke. d. UkljuÄ?uje koriÅ¡tenje resursa MMF-a.  e. Konsolidovana centralna vlada.  f. "LCU" oznaÄ?ava "jedinice lokalne valute." Povećanje USD/LCU oznaÄ?ava povećanje kursa valute. 91        Aneks B7: KljuÄ?ni indikatori izloženosti Ostvarenje Procjena Projekcija Indicator 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.  2012. 2013. Ukupni dug koji je nevraćen i 6222 7242 8823 8303 9448 9772  10081  10639 11363 isplaćen (TDO) (u milionima USD)    a Neto isplate (u milionima USD)    a 112 284 345 662 568 526  675  524 519 Ukupno servisiranje duga (TDS) 457 434 545 715 729 532  685  770 1147 a  (u milionima USD)  Indikatori duga i servisiranja duga (%) TDO/XGS  b  110.2 107.9 101.3 84.0 113.3 110.0  105.3  107.5 109.2 TDO/GDP  57.8 59.1 57.9 44.9 55.4 59.0  56.7  57.0 56.7 TDS/XGS 8.1 6.5 6.3 7.2 8.7 6.0 7.1  7.8 11.0 Koncesionalno/TDO  25.3 23.9 21.5 23.0 21.1 20.4  19.9  18.7 17.3 Iindikatori izloženosti za BRD (%)  IBRD DS/javni DS  27.2 26.9 29.8 29.0 23.8 14.2  15.7  13.6 9.0 Privilegovani povjerioci DS/javni 81.2 83.0 77.7 73.7 72.9 56.5  66.1  70.1 80.1 DS (%)    c IBRD DS/XGS  0.7 0.7 0.6 0.5 0.5 0.5 0.4  0.4 0.4 IBRD TDO (u milionima USD)  d  481  466 453 443 417 399 429  530 539 od Ä?ega, sadaÅ¡nja vrijednost  garancija (u milionima USD)  Udio portfelja IBRD (%)  0 0 0 0 0 0 0 1 1 d IDA TDO (u milionima USD)   921 983 1068 1077 1102 1109  1103 1100 1103 IFC (u milionima USD)  Zajmovi  Kapital i kvazi kapital /c MIGA MIGA garancije (u milionima USD)  a. UkljuÄ?uje javni i javno garantirani dug, privatni dug bez garancija, koriÅ¡tenje kredita MMF-a i neto kratkoroÄ?ni kapital.  b. "XGS" oznaÄ?ava izvoz robe i usluga, ukljuÄ?ujući doznake radnika. c. Privilegovani povjerioci su definisani kao IBRD; IDA i regionalne multilateralne razvojne banke, MMF, te Banka za meÄ‘unarodna sravnjenja.  d. UkljuÄ?uje saradnju vrijednost garancija.  e. UkljuÄ?uje tipove kapitala i kvazi kapitala i za instrumente zajmova i za instrumente kapitala. 92        Aneks B8: Portfelj operacija (IBRD/IDA) (na datum 30. juna 2011. godine)    Zatvoreni projekti 57 IBRD/IDA * Ukupno isplaćeno (Aktivno) 121.75 od Ä?ega je vraćeno   0.00 Ukupno isplaćeno (Zatvoreno)   465.23 od Ä?ega je vraćeno 52.89 Ukupno isplaćeno (Aktivno + Zatvoreno) 586.99 od Ä?ega je vraćeno 52.89 Ukupno neiplaćeno (Aktivno) 197.36 Ukupno neiplaćeno (Zatvoreno)     0.00 Ukupno neiplaćeno (Aktivno + Zatvoreno) 197.36 Aktivni projekti Posljednji PSR Rejting supervizije Incijalni iznosi u milionima USD Razvojni Napredovanje ID broj projekta Ime projekta  Fiskalna godina IBRD IDA GRANT ciljevi implementacije P101213  POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ MS MU 2007 21 P090666  ECSEE APL3-BiH S S 2006 36 P087094  Å UMSKE I PLANINSKE ZAÅ TIĆENE OBLASTI (GEF) MS MS 2008 3.4 P088663  JAÄŒANJE ZDRAVSTVENOG SEKTORA MS S 2005 27 P096200  ZEMLJIÅ NA REGISTRACIJA S S 2006 15 P085112  ZAÅ TITA KVALITETA VODA (GEF) S MS 2005 8.9 P100792  PUTNA INFRASTRUKTURA I BEZBJEDNOST S MS 2008 25 P111780  DOSTUPNOST FINANSIRANJA ZA MSO S S 2010 70 P116774  MREŽE SOCIJALNE ZAÅ TITE I ZAPOÅ LJAVANJE S MS 2010 15 P107998  UPRAVLJANJE ÄŒVRSTIM OTPADOM 2 S MS 2009 25 15 P090675  OTPADNE VODE U SARAJEVU S S 2010 35 5 P084608  NERETVA & TREBIÅ NJICA S S 2009 Ukupni rezultat  130 154 17.3 93        Aneks B9: Portfelj operacija (IFC) (na datum 30. juna 2011. godine)    Obvezano Isplaćeno, neizmireno **Kvazi UÄ?esnik **Kvazi UÄ?esnik FG odobravanja  Preduzeće  Zajam Kapital kapital *GT/RM   Zajam Kapital kapital *GT/RM   1999 Bosnalijek.  0 1.27 0 0 0 0 1.27 0 0 0 2008 Cimos bosnia  0 0 31.69 0 0 0 0 31.69 0 0 2008 Heart center bh  5.91 0 0 0 0 3.74 0 0 0 0 2006 Nova banka 5.24 1.58 0 0 0 5.24 1.58 0 0 0 0/05  Raiffeisen-bos  24.48 0 0 0 0 24.48 0 0 0 0 2007/11  Sisecam bosnia  45.53 0 0 0 0 45.53 0 0 0 0 0  Unicredit bosnia  4.23 8.43 0 0 0 4.23 8.43 0 0 0 Ukupni portfelj: 85.39 11.28 31.69 0 0 83.22 11.28 31.69 0 0 *OznaÄ?ava proizvode tipa garancije i upravljanje rizikom. ** Kvazi kapital ukljuÄ?uje i tipove zajma i kapitala.             94  Â