98370 Doing Business Memorandum o reformskim zahvatima Republika Hrvatska Svibanj 2015. Uvod Hrvatska je Vlada prepoznala da je reforma poslovnoga okruženja najvažnija reforma u Hrvatskoj. U okviru Vladine Radne skupine za poslovnu klimu i privatne investicije, Agencija za investicije i konkurentnost vodi dijalog s privatnim sektorom i koordinira savjetovanja s dionicima, ukljuÄ?ujući meÄ‘unarodne organizacije, o novom valu reformi poslovnoga okruženja. Memorandum o reformskim zahvatima izraÄ‘en je na zahtjev Agencije za investicije i konkurentnost i sadrži konkretne preporuke reformskih mjera za kratkoroÄ?no i srednjoroÄ?no razdoblje, koje su odgovor na neke izazove u poslovnom okruženju kojima je izložen privatni sektor u Republici Hrvatskoj. Svjetska banka iskazuje zahvalu Agenciji za koordinaciju i tehniÄ?ku pomoć tijekom pripreme ovoga memoranduma o reformskim zahvatima. Hrvatska pati od brojnih nedostataka s kojima se poduzetnici bore u svakodnevnom poslovanju. Neki od najtežih izazova u poslovnom okruženju istaknuti su u Izvješću za Hrvatsku 2015., koje je izradila Europska komisija. KljuÄ?ni izazovi su regulatorna nestabilnost, visoka razina administrativnog opterećenja, niska razina transparentnosti i predvidljivosti u radu administrativnih tijela te dugotrajni sudski postupci. Slabo zakonodavno planiranje utjecalo je na kvalitetu novih propisa. Od svih zakona donesenih u 2014. godini, polovica ih nije bilo planirano. Iako je uveden mehanizam Procjena uÄ?inaka propisa (PUP), u praksi se većina zakona donosi po hitnom postupku i u potpunosti se zaobilazi PUP. ÄŒak i kada se procjenjuje uÄ?inak propisa, postupak se ne provodi propisno zbog slabe kontrole kvalitete i nesudjelovanja tijela visoke razine. Nekvalitetni se propisi Ä?esto mijenjaju, kako bi se otklonili nedostaci i složeni postupci za mala i srednja poduzeća. Postoji plan za uvoÄ‘enje provjere novih propisa prema naÄ?elu "dva izbaciti, jedan donijeti", a planirane su i posebne mjere za poboljÅ¡anje ukupne kvalitete procjene uÄ?inaka. 1 Administrativno opterećenje u Republici Hrvatskoj veće je nego u većini država Ä?lanica Europske unije. UnatoÄ? tome Å¡to je masa plaća u javnom sektoru oko 12 % BDP-a, Republika Hrvatska je ostvarila slabe rezultate u Pregledu stanja u javnim upravama EU- a, posebno prema pokazateljima koji se odnose na uÄ?inkovitu provedbu, troÅ¡ak i vrijeme potrebno za izvoz te nezakonita plaćanja i podmićivanje. Poslovni subjekti smatraju da su nedosljedne odluke donesene na lokalnoj razini i nedostatak strogih rokova za izdavanje miÅ¡ljenja o poreznim pitanjima glavni izvor problema. Nedostatci u provedbi Ä?esto su uzrokovani visokim stopama fluktuacije zaposlenika, nepostojanjem sustava plaća na osnovi rezultata, ograniÄ?enim mogućnostima za usavrÅ¡avanje te nedostatkom transparentnosti pri zapoÅ¡ljavanju u javnoj upravi. PoboljÅ¡anje uÄ?inkovitosti i kvalitete pravosuÄ‘a joÅ¡ uvijek predstavlja izazov. U 2014. sudski postupci u prvom stupnju, kako u parniÄ?nim tako i u trgovaÄ?kim predmetima, trajali su razmjerno dugo (378 dana), ali i u upravnim predmetima (427 dana). Na prvostupanjskim upravnim sudovima broj nerijeÅ¡enih predmeta povećan je za 17 %, unatoÄ? tome Å¡to je rijeÅ¡eno viÅ¡e 1 Republika Hrvatska, Nacionalni program reformi, travanj 2015. Dokument na engleskom jeziku dostupan je na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/nrp2015_croatia_en.pdf 2 predmeta. Na Visokom trgovaÄ?kom sudu zaostatak je povećan za 16 % te je vrijeme rjeÅ¡avanja dosegnulo 1.234 dana u 2014., u usporedbi s 1.142 dana u prethodnoj godini.2 Nedostatci u poslovnom okruženju Republike Hrvatske odražavaju se u rezultatima koje Hrvatska postiže prema brojnim meÄ‘unarodnim indeksima, ukljuÄ?ujući izvješće Doing Business i Izvješće o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma. Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti za razdoblje 2014.-2015., Hrvatska je na 87. mjestu po ukupnoj kvaliteti institucija te na 141. mjestu (od 144) po opterećenosti državnim propisima. Vrijednost indeksa kvalitete institucija ostala je nepromijenjena u usporedbi s razdobljem 2013.-2014., no Hrvatska se popela na ljestvici za Å¡est mjesta. Od svih država Ä?lanica EU-a Hrvatska je ostvarila najloÅ¡ije rezultate prema OECD-ovom Indeksu regulacije tržiÅ¡ta proizvoda, i to najvećim dijelom zbog visokog udjela državnog vlasniÅ¡tva i sudjelovanja države u brojnim sektorima i općenito u gospodarstvu.3 U izvješću Doing Business 2015, Hrvatska se nalazi na 65. mjestu od 189 svjetskih gospodarstava i na 15. mjestu od 26 gospodarstava u Europi i srednjoj Aziji te na 27. mjestu u EU-28. U usporedbi sa stanjem u 2014. godini, Hrvatska se na globalnoj ljestvici popela za dva mjesta, no položaj u EU-28 ostao je nepromijenjen. U usporedbi sa susjedima, Hrvatska je ispred Albanije (68.), Srbije (91.) te Bosne i Hercegovine (107.), no zaostaje za ostalima, ukljuÄ?ujući Italiju (56.), MaÄ‘arsku (54.), Sloveniju (51.), Republiku SlovaÄ?ku (37.), Bugarsku (38.), Crnu Goru (36.), Austriju (21.) i NjemaÄ?ku (14.). Sveukupno, rezultat koji je Hrvatska ostvarila prema izvješću Doing Business niži je od prosjeka ostalih gospodarstava u regiji (Slika 1.1). Prema pokazatelju Promjena regulatornog okruženja koji prikazuje rezultate Hrvatske u odnosu na svjetsku dobru praksu, Hrvatska je ostvarila 66,53 boda u izvješću Doing Business 2015, Å¡to je 2,09 bodova viÅ¡e od rezultata u izvješću Doing Business 2014. Projekt Doing Business Svjetske banke omogućuje mjerenje "lakoće poslovanja" u 189 država s pomoću niza objektivnih pokazatelja koji se odnose na uÄ?inke propisa i njihovu provedbu radi olakÅ¡avanja poslovanja za domaća poduzeća u 10 podruÄ?ja, od pokretanja poslovanja, tijekom poslovanja do nesolventnosti. Dok ukupno poslovno okruženje u zemlji ovisi o mnogim Ä?imbenicima, od veliÄ?ine tržiÅ¡ta do makroekonomskih uvjeta, propisi koji se uÄ?inkovito provode, koji su transparentni, pristupaÄ?ni i usmjereni na jaÄ?anje prava vlasniÅ¡tva od presudne su važnosti za rast i stvaranje radnih mjesta. Pokazatelji u izvješću Doing Business obuhvaćaju važnu skupinu takvih propisa. 2 “Izvješće za Republiku Hrvatsku 2015. s detaljnim preispitivanjem o spreÄ?avanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža“, Radni dokument službi Komisije, Europska komisija, Bruxelles, veljaÄ?a 2015. 3 Ovo mjerenje nije osvježeno za 2015. godinu možda i nije odraz stvarnog stanja u Hrvatskog, zbog nedavnog usklaÄ‘ivanja s pravnom steÄ?evinom EU-a i provedenih privatizacija. ViÅ¡e informacija potražite na: http://www.oecd.org/eco/growth/indicatorsofproductmarketregulationhomepage.htm. Slika 1.1. Položaj Hrvatske prema ocjenama iz izvješća Doing Business 2015. Izvor: Svjetska banka Doing Business 2015. Usporedni rezultati koje je Hrvatska ostvarila prema pokazateljima u izvješću Doing Business nisu ujednaÄ?eni (Slika 1.2). Postigla je razmjerno dobre rezultate prema nekim pokazateljima - plaćanje poreza (36.), izvrÅ¡enje ugovora (54.), steÄ?ajni postupci (56.), dostupnost elektriÄ?ne energije (59.), dostupnost kredita (61.) te zaÅ¡tita manjinskih dioniÄ?ara (62.), no zaostaje prema drugima, uglavnom po pitanju izdavanja graÄ‘evinskih dozvola (178.), uknjižbe nekretnina (92.), prekograniÄ?nog trgovanja (86.) te pokretanja poslovanja (88). Slika 1.2. Poslovni propisi u Hrvatskoj prema izvješću Doing Business 2015 (Ljestvica: 189. mjesto centar, 1. mjesto vanjski rub) Pokretanje poslovanja (88.) SteÄ?ajni postupci (56.) Izdavanje graÄ‘evinskih dozvola (178.) IzvrÅ¡enje ugovora (54.) Dostupnost elektriÄ?ne energije (59.) PrekograniÄ?no poslovanje (86.) Uknjižba nekretnina (92.) Plaćanje poreza (36) - - _ 'Dostupnost kredita(61) ZaÅ¡tita manjinskih ulagaÄ?a (62) Izvor: Svjetska banka Doing Business 2015. Poduzete su neke konkretne mjere u svrhu poboljÅ¡anja kvalitete poslovnog okruženja. Državna su tijela zapoÄ?ela reviziju administrativnog opterećenja, primjenom modela standardnog troÅ¡ka na Zakon o trgovini i Zakon o posredovanju u prometu nekretninama. 4 Pokusna je faza dovrÅ¡ena u travnju 2015. te će uskoro biti predstavljen akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja. Inicijativu predvodi Ministarstvo gospodarstva uz pomoć Agencije za investicije i konkurentnost. Nadalje, ulažu se napori u unaprjeÄ‘enje mrežne komunikacije izmeÄ‘u javne uprave i graÄ‘ana. Iako je uveden mrežni portal e- GraÄ‘ani te mrežne usluge za poduzeća koje pružaju HITRO.HR, Hrvatska gospodarska komora i Financijska agencija, joÅ¡ uvijek postoje odreÄ‘eni problemi za korisnike koji se moraju bolje upoznati s razliÄ?itim suÄ?eljima. Državna tijela planiraju razvoj nove platforme - jednoga mjesta za kontakt, kojom će povezati sve postojeće usluge. U podruÄ?ju pravosuÄ‘a, provedba reforme pravosudne karte mogla bi poboljÅ¡ati uÄ?inkovitost nekih sudova. Cilj je reforme unaprijediti specijalizaciju te uravnotežiti opterećenost sudaca spajanjem sudova. Reforma takoÄ‘er ukljuÄ?uje promjene pri raspodjeli predmeta na drugostupanjskim graÄ‘anskim sudovima. Iako Hrvatska provodi poslovne reforme svake godine joÅ¡ od 2006., te je bila meÄ‘u deset najboljih zemalja koje su ostvarile napredak prema izvješću Doing Business 2008, reformski su zahvati u nekim podruÄ?jima snažniji i održiviji nego u drugima. Pokretanje poslovanja olakÅ¡ano je uvoÄ‘enjem usluge HITRO.HR, jednoga mjesta za registraciju poslovnih subjekata, te daljnjim proÅ¡irenjem njegove funkcionalnosti, Å¡to je omogućilo druÅ¡tvima s ograniÄ?enom odgovornošću elektroniÄ?ko podnoÅ¡enje zahtjeva za upis u sudske registre uz pomoć javnih bilježnika i HITRO.HR. U 2013. godini uveden je novi oblik jednostavnog druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću s nižim pragom temeljnog kapitala, Ä?ime je postupak osnivanja trgovaÄ?kog druÅ¡tva dodatno olakÅ¡an, a u 2014. godini snižene su neke javnobilježniÄ?ke naknade za osnivanje trgovaÄ?kog druÅ¡tva. Pokazatelj izdavanja graÄ‘evinskih dozvola odnosi se na niz reformi provedenih od 2007. U 2008. godini donesen je novi Zakon o gradnji, kojim je ukinuto nekoliko postupaka za dobivanje graÄ‘evinske dozvole. U 2009. godini uspostavljeno je jedinstveno mjesto za izdavanje graÄ‘evinskih dozvola, Å¡to je omogućilo provedbu novog Zakona o gradnji. Daljnja unaprjeÄ‘enja nastavila su se u 2010. i 2014., ukljuÄ?ujući ukidanje lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta, Ä?ime su smanjeni zahtjevi i naknade za graÄ‘evinske dozvole i ubrzan tehniÄ?ki pregled. Tim su poboljÅ¡anjima dodatno pojednostavnjeni i ubrzani postupci izdavanja graÄ‘evinske dozvole. Prema rezultatima pokazatelja PrekograniÄ?no trgovanje, Hrvatska je tijekom priprema za pristupanje Europskoj uniji 1. srpnja 2013. znatno uskladila i pojednostavnila svoje izvozne i uvozne postupke ZnaÄ?ajno je unaprijeÄ‘ena i luÄ?ka infrastruktura, zbog Ä?ega je dodatno skraćeno vrijeme potrebno za izvoz i uvoz. Daljnja unaprjeÄ‘enja u fiziÄ?koj i informatiÄ?koj infrastrukturi u luci Rijeka provedena su 2013. godine, a postupci izvoznog carinjenja robe pojednostavnjeni su tijekom priprema za pristupanje Konvenciji Europske unije o zajedniÄ?kom provoznom postupku. U 2014. uveden je novi elektroniÄ?ki sustav carinjenja robe, a u tijeku su daljnja poboljÅ¡anja sustava. Prema pokazatelju SteÄ?ajni postupci, Hrvatska je u 2007. postigla odreÄ‘ena poboljÅ¡anja zahvaljujući izmjenama i dopunama SteÄ?ajnog zakona, kojima je propisano zanimanje steÄ?ajni upravitelj, a u 2013. uveden je ubrzani izvansudski postupak restrukturiranja. Prema pokazatelju Plaćanje poreza, u 2008. poduzećima je olakÅ¡ano plaćanje poreza proÅ¡irenjem elektroniÄ?kog podnoÅ¡enja poreznih prijava. U 2012. snižena je stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje i uveden je elektroniÄ?ki sustav za doprinose za mirovinsko osiguranje, dok su u 2013. snižene stope naknada za Å¡ume i doprinosa Hrvatskoj gospodarskoj komori. U 2014. ukinut je doprinos Hrvatskoj gospodarskoj komori. S druge strane, u 2010. uvedena je Ä?lanarina turistiÄ?kim zajednicama, Å¡to je povećalo troÅ¡ak plaćanja poreza za poduzetnike; u 2014. Hrvatska je joÅ¡ viÅ¡e zakomplicirala plaćanje poreza povećanjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje i uvoÄ‘enjem detaljnije prijave PDV-a. U ostalim podruÄ?jima provedeno je nekoliko znaÄ?ajnih reformi u 2007. i 2008. godini, no reformski je zamah usporen. Pokazatelj dostupnosti kredita odnosi se na uspostavu ureda za praćenje obveza po kreditima fiziÄ?kih osoba, HROK, te pokretanje jedinstvenog i zemljopisno centraliziranog registra instrumenata za osiguranje plaćanja 2008 godine. Vrijeme potrebno za uknjižbu nekretnina skraćeno je zahvaljujući poboljÅ¡anjima u zemljiÅ¡nim knjigama. Prema pokazatelju IzvrÅ¡enje ugovora, od 2011. ubrzani su parniÄ?ni postupci, a postupak ovrhe na novÄ?anim sredstvima prebaÄ?en je sa sudova na državnu agenciju Finu. Iako se pokazatelji u izvješću Doing Business odnose samo na neke aspekte regulatornog okruženja za poslovne subjekte u Hrvatskoj, oni ukazuju i na podruÄ?ja u kojima je potrebno pojednostavniti regulatorno opterećenje ili pružiti bolju pravnu zaÅ¡titu privatnome sektoru. U ovom kontekstu, bilo bi dobro definirati konkretne mjere i politike za regulatornu reformu kojom bi se potaknulo poduzetniÅ¡tvo, zdravo ponaÅ¡anje i uspjeÅ¡nost. PodruÄ?je primjene Memoranduma o reformskim zahvatima U Memorandumu o reformskim zahvatima naglaÅ¡ene su moguće reforme u podruÄ?jima koja su obuhvaćena projektom Doing Business, u kojima bi Vlada mogla izravno utjecati na uvjete poslovanja otkloni li neke od tih nedostataka u okviru pravnih, regulatornih ili administrativnih reformi.4 Memorandum se temelji na rezultatima koje je Hrvatska ostvarila prema izvješću Doing Business 2015. On ne pruža sveobuhvatni pregled svih otvorenih pitanja koja se odnose na poboljÅ¡anje investicijske klime u Hrvatskoj. U Tablici 1.1. naveden je sažetak preporuÄ?enih reformskih zahvata u kratkoroÄ?nom i srednjoroÄ?nom razdoblju, koji su podrobnije opisani u ovom Memorandumu. PreporuÄ?enim reformskim zahvatima nisu obuhvaćene sve prepreke razvoju privatnog sektora, nego su usmjereni na: • pojednostavnjenje poslovanja, prije svega malih i srednjih domaćih poduzeća, • jaÄ?anje regulatornog i institucionalnog okvira te olakÅ¡avanje dostupnosti kredita (npr. s pomoću jakog okvira osiguranih transakcija, sustava razmjene podataka o obvezama po kreditima te uÄ?inkovitih mehanizama za izvrÅ¡enja ugovornih obveza). Neke je preporuke moguće provesti u kratkome roku i bez većih zakonodavnih promjena. Druge su provedive kroz dulje vremensko razdoblje. Predloženi vremenski rokovi temelje se na iskustvima drugih zemalja, te se mogu prilagoditi u skladu s potrebama Republike Hrvatske. Sve radnje zahtijevaju savjetovanje i koordinaciju s razliÄ?itim dionicima. U tom pogledu, Svjetska banka može pružiti pomoć Vladi Republike Hrvatske te podržati provedbu regulatornih reformi za olakÅ¡anje poslovanja. Potrebno je naglasiti da je teÅ¡ko predvidjeti hoće li poboljÅ¡anja investicijske klime navedena u ovom Memorandumu utjecati na rezultate koje je Hrvatska ostvarila prema izvješću Doing Business (jer to ovisi i o rezultatima drugih zemalja). Da bi te reforme bile obuhvaćene izvješćem Doing Business, javni ih sektor treba u potpunosti primijeniti i provesti, a privatni sektor i poduzetnici prihvatiti. Potrebno je naglasiti da se projektom Doing Business ne prate reforme koje postoje samo u zakonima, nego one koje se u cijelosti provode. Umjesto na položaj na ljestvici, pozornost treba usmjeriti na provedbu kljuÄ?nih 4 Preporuke se temelje na podacima iz izvješća Doing Business. Za viÅ¡e informacija o metodologiji izrade izvješća Doing Business, vidjeti Tablicu 1. ili posjetiti http://doingbusiness.org/methodology. 6 reformi radi poboljÅ¡anja investicijske klime. Snažni reformski zahvati zacijelo će se odraziti u tim podruÄ?jima, a joÅ¡ je važnije Å¡to će se njima osigurati bolje poslovno okruženje pogodnije za razvoj privatnog sektora i gospodarski rast. Savjetovanja s privatnim sektorom kljuÄ?ni su Ä?imbenik reformskih procesa. Bez razumijevanja problema s kojima se suoÄ?ava privatni sektor i prepreka pokretanju poslovanja, poslovanju i rastu, niti jedna vlada ne može jamÄ?iti sveobuhvatan plan reformi kojim će se znatno unaprijediti njihovo poslovanje. Naposljetku, snažni reformatori mjere postignute rezultate i o njima obavjeÅ¡tavaju javnost. Praćenjem provedbe i uÄ?inaka reformi istiÄ?u se uspjeÅ¡na podruÄ?ja, ali i ona u kojima su potrebni dodatni napori. UÄ?inkovitim informiranjem provedbenih agencija, poslovne i pravne zajednice, kao i cjelokupne javnosti o reformama osigurava se prihvaćanje tih promjena i njihova dosljedna primjena u praksi. PoboljÅ¡anje regulatornog okruženja radi lakÅ¡eg osnivanja i razvoja poduzeća veliki je pothvat, a njegovo je ostvarenje razliÄ?ito od zemlje do zemlje. Nema regulatorne reforma koja odgovara svima. MeÄ‘utim, poboljÅ¡anjem poslovne klime postavljaju se temelji za održivi razvoj privatnog sektora i stvaranje konkurentnog i diversificiranog gospodarstva. Tablica 1.1.: Rezultati Republike Hrvatske prema pokazateljima iz izvješća Doing Business te predložene preporuke za kratkoroÄ?no i srednjoroÄ?no razdoblje Teme Pokazatelji (Izvješće DB 2015) Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje Pokretanje Postupci: 7 ✓ Ukinuti obvezu izrade peÄ?ata druÅ¡tva i osigurati da u praksi ✓ Uvesti elektroniÄ?ki potpis za fiziÄ?ke osobe te osigurati sve poslovanja Dana: 15 nije nužan (ta se preporuka može provesti u kratkome roku, no njezin postupke registracije u elektroniÄ?kom obliku, ukinuti podnoÅ¡enje TroÅ¡ak (% dohotka po glavi se uÄ?inak može vidjeti u srednjoroÄ?nom razdoblju, sve do potpune fiziÄ?kih dokumenata ili potrebu za fiziÄ?kim pojavljivanjem stranaka; stanovnika) 3,5 posto primjene u javnom i privatnom sektoru); Min. temeljni kapital (% dohotka po ✓ Ukinuti obvezu uplate minimalnog temeljnog kapitala za glavi stanovnika): 26,6 posto ✓ Ovlastiti HITRO.HR za sve radnje pri TrgovaÄ?kom sudu te druÅ¡tva s ograniÄ?enim odgovornošću (d.o.o.); Mjesto na globalnoj ljestvici: 88. od pokrenuti informativnu kampanju o uslugama koje pruža HITRO.HR; 189 DTF (0-100): 85,43 ✓ Uvesti fakultativno ovjeravanje druÅ¡tvenog ugovora kod ✓ Prenijeti ovlasti o odluÄ?ivanju o zahtjevima za registraciju javnog bilježnika te uvesti jasnije tarife za javnobilježniÄ?ke usluge; druÅ¡tva na kvalificirano administrativno osoblje Suda. ✓ Uvesti jedinstvenu identifikacijsku oznaku poslovnih subjekata za povezivanje sa svim državnim institucijama; ✓ Uvesti jedinstvenu platformu za izvansudsku registraciju poduzeća integriranjem postupka osnivanja poduzeća s postupkom upisa (1) u registar poreznih obveznika za sve poreze, (2) u Državnom zavodu za statistiku, (3) Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i (4) Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Izdavanje Postupci: 21 ✓ UkljuÄ?iti dionike i poduzetnike iz privatnog sektora u ✓ Dodatno ubrzati izdavanje graÄ‘evinskih dozvola graÄ‘evinskih Dana: 188 informativnu kampanju o prednostima uvoÄ‘enja novih propisa; unapreÄ‘enjem elektroniÄ?kog sustava za izdavanje dozvola te dozvola TroÅ¡ak (u % vrijednosti skladiÅ¡ta): proÅ¡iriti njegovu primjenu na sve općine; 10,9 posto ✓ Ubrzati povezivanje svih potrebnih informacijskih sustava i Mjesto na globalnoj ljestvici: 178. baza podataka u informacijski sustav prostornog ureÄ‘enja; ✓ Dodatno proÅ¡iriti informacijski sustav prostornog ureÄ‘enja, od 189 DTF (0-100): 44,97 radi uspostave snažnog i potpuno funkcionalnog sustava GIS. ✓ Revidirati postojeće zakonske rokove za odobrenja povezana s izdavanjem dozvola, i prema potrebi uvesti striktnije rokove; ✓ Ukinuti obvezu ovjeravanja kopije katastarskog plana pri županijskom uredu prije njegova podnoÅ¡enja uz zahtjev za izdavanje graÄ‘evinske dozvole. Uknjižba Postupci: 5 ✓ DovrÅ¡iti usklaÄ‘ivanje zemljiÅ¡nih knjiga i katastra. ✓ Razmotriti institucionalnu reformu u svrhu: imovine Dana: 72 TroÅ¡ak (% vrijednosti imovine): 5 ✓ Uvesti zajedniÄ?ki informacijski sustav za zemljiÅ¡ne knjige i - premjeÅ¡tanja uknjižbe zemljiÅ¡ta, kao upravnog postupka, sa posto katastar u svim zemljiÅ¡noknjižnim odjelima i katastarskim uredima. županijskih sudova, Mjesto na globalnoj ljestvici: 92. - objedinjavanja funkcija zemljiÅ¡nih knjiga i katastra u upravnu DTF (0-100): 66,44 ✓ Ukinuti obvezu prilaganja posebnog administrativnog agenciju. biljega uz sve zahtjeve vezane uz zemljiÅ¡ne knjige; 8 Teme Pokazatelji (Izvješće UP, 2015.) Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje ✓ Uvesti brze postupke uknjižbe pri zemljiÅ¡noknjižnom odjelu suda; ✓ Uvesti praksu da se elektroniÄ?ki zemljiÅ¡noknjižni izvadci smatraju valjanim službenim ispravama i osigurati njihovu dostupnost preko portala e-GraÄ‘ani. Dostupnost Indeks zakonskih prava: 5 ✓ ProÅ¡iriti izvore podataka tako da se ukljuÄ?e trgovci i ✓ Uvesti ocjenu kreditne sposobnosti; kredita Indeks podataka o obvezama po komunalna poduzeća. kreditima: 6 ✓ Poduzetnicima omogućiti stjecanje založnog prava bez Obuhvat ureda za praćenje obveza oduzimanja posjeda u jednoj kategoriji pokretne imovine, bez po kreditima (% odraslih): 100 zahtjeva za detaljnim opisom instrumenta osiguranja plaćanja; posto Mjesto na globalnoj ljestvici: ✓ Osigurati da osigurani vjerovnici budu u prvom isplatnom 61. od 189 DTF (0-100): 55,00 redu, uz poÅ¡tovanje ostalih važnih ciljeva nacionalne politike; ✓ Izraditi integrirani ili ujednaÄ?eni pravni okvir za osigurane transakcije koji obuhvaća izradu, objavljivanje i provedbu Ä?etiri instrumenta koja su funkcionalno jednaka založnom pravu na pokretnoj imovini: fiducijarni prijenos prava vlasniÅ¡tva, financijski najmovi, dodjela ili prijenos potraživanja te prodaja uz pridržaj prava vlasniÅ¡tva. ZaÅ¡tita Indeks Propisi o sukobu interesa: ✓ PooÅ¡triti zahtjeve o objavljivanju podataka o transakcijama manjinskih 5/10 Indeks DioniÄ?arsko upravljanje: izmeÄ‘u povezanih strana prema javnosti i regulatorima tržiÅ¡ta; ulagaÄ?a 6,5/10 Indeks ZaÅ¡tita manjinskih ulagaÄ?a: ✓ Zatražiti izvješće vanjskog revizora prije odobrenja 5,8/10 transakcija izmeÄ‘u zainteresiranih strana; Mjesto na globalnoj ljestvici: 62. od 189 DTF (0-100): 57,50 ✓ Osigurati dioniÄ?arima pravo da drže direktore odgovornima za Å¡tete nastale na temelju transakcija izmeÄ‘u povezanih strana; ✓ OgraniÄ?iti uzajamno dioniÄ?arstvo izmeÄ‘u dva neovisna druÅ¡tva na 10 % ukupnih dionica u posjedu dioniÄ?ara; ✓ Zahtijevati objavljivanje podataka o drugim direktorskim položajima Ä?lanova uprave, kao i osnovnih podataka o njihovom glavnom radnom odnosu; ✓ Zahtijevati objavljivanje podataka o naknadama za upravljanje na pojedinaÄ?noj osnovi; ✓ OlakÅ¡ati parnice dioniÄ?ara osiguranjem Å¡irih ovlasti dioniÄ?arima tijekom postupka. Plaćanje Broj plaćanja na godiÅ¡njoj razini: 19 ✓ Nastaviti s informiranjem malih i srednjih poduzetnika o poreza Vrijeme (sati godiÅ¡nje): 208 poreznim pitanjima, kako bi se osiguralo izvrÅ¡enje poreznih obveza te Mjesto na globalnoj ljestvici: 36. od provoditi 189 9 Teme Pokazatelji (Izvješće UP, 2015.) Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje DTF (0-100): 82,92 informativne kampanje radi daljnjeg proÅ¡irenja elektroniÄ?kog podnoÅ¡enja poreznih prijava. Preko- Izvozne isprave: 6 ✓ Provesti projekt elektroniÄ?kog nadzora u Carinskoj upravi. ✓ Uspostaviti sustav jedinstvenog elektroniÄ?kog Å¡altera za sve graniÄ?no Broj dana za izvozni posao: 16 povezane trgovinske transakcije. trgovanje TroÅ¡ak izvoza (USD po kontejneru): 1.335 Uvozne isprave: 7 Broj dana za uvozni posao: 14 TroÅ¡ak uvoza (USD po kontejneru): 1.185 Mjesto na globalnoj ljestvici: 86. od 189 DTF (0-100): 74,25 IzvrÅ¡enje Vrijeme (u danima): 572 ✓ Provesti analizu sudskih postupaka u svrhu prepoznavanja ✓ Nastaviti unapreÄ‘ivati sustav e-sudovanja uvoÄ‘enjem ugovora TroÅ¡ak (% tražbine): 13,8 % uskih grla i osmisliti rjeÅ¡enja; podnoÅ¡enja pismena elektroniÄ?kim putem i elektroniÄ?kih usluga u Postupci: 38 postupku. Mjesto na globalnoj ljestvici: 54. od ✓ PojaÄ?ati promicanje alternativnoga rjeÅ¡avanja sporova (ARS). 189 DTF (0-100) 64,81 SteÄ?ajni Vrijeme (u godinama): 3,1 ✓ Uvesti odredbe o izuzeću iz zastoja postupka te razvijati ✓ Unaprijediti kapacitete nadležnih institucija za rjeÅ¡avanje u postupci TroÅ¡ak (% steÄ?ajne mase): 14,5 posto kulturu restrukturiranja; steÄ?ajnim predmetima; Ishod (0 za rasprodaju imovine druÅ¡tva ✓ Poticati financiranje dužnika nakon pokretanja i tijekom ✓ Osnovati komoru steÄ?ajnih upravitelja; 1 za prodaju druÅ¡tva koje trajno steÄ?ajnog postupka; posluje): 0 ✓ Zainteresirane strane moraju biti obavijeÅ¡tene o postupku Stopa povrata: 30,5 centi za ✓ Uvesti sustav odgovornosti rukovoditelja za nesavjesno restrukturiranja kako bi razmotrile njegovu primjenu. dolar. izvrÅ¡avanje transakcija koje su uzrokovale gubitke za poduzeće; Indeks Snaga okvira za provedbu steÄ?ajnih postupaka (0-16): 12 ✓ Blisko povezane strane ne smiju glasovati o planu restrukturiranja. Mjesto na globalnoj ljestvici: 56. od 189 DTF (0-100): 53,92 Podroban opis pokazatelja i preporuÄ?enih reformskih zahvata: Pokretanje poslovanja……………………………………………………………….............................................................................................................................................................................................10. stranica Izdavanje graÄ‘evinskih dozvola…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..17. stranica Uknjižba imovine…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………23. stranica Dostupnost kredita………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………...26. stranica ZaÅ¡tita manjinskih ulagaÄ?a………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………...34. stranica Plaćanje poreza…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….37. stranica PrekograniÄ?no trgovanje…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………...38. stranica IzvrÅ¡enje ugovora…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..43. stranica SteÄ?ajni postupci…………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………...46. stranica 10 Memorandum o reformskim zahvatima: Republika Hrvatska Pokretanje poslovanja Gospodarstva s najuÄ?inkovitijim sustavima registracije imaju jednostavne i standardizirane propise i dokumente, jedinstveno elektroniÄ?ko suÄ?elje izmeÄ‘u korisnika i nadležnih tijela, srediÅ¡nju bazu podataka kojom se koriste nadležna tijela, jedan identifikacijski broj poduzetnika i jednu pauÅ¡alnu naknadu. Na primjer, u Kanadi, Ujedinjenoj Kraljevini, Singapuru ili Sloveniji baze podataka nadležnih tijela (sudski registar, porezna uprava, zavod za mirovinsko osiguranje i zavod za statistiku) povezane su u integrirani informacijski sustav. Poduzetnik dostavlja podatke i izvrÅ¡ava plaćanja elektroniÄ?kim putem i s pomoću jednog obrasca te se automatski registrira pri svim nadležnim tijelima. Pravne formalnosti u vezi s registracijom poduzeća ugraÄ‘ene su u elektroniÄ?ki ustav koji, po ispunjenju svih uvjeta i zaprimanju uplate, automatski obraÄ‘uje podatke i odmah izdaje potvrdu o registraciji. Poduzeća dobivaju jedinstveni identifikacijski broj kojim se koriste sva nadležna tijela. Zbog toga se provjere izvrÅ¡enja obveze tijekom životnoga vijeka poduzeća lakÅ¡e provode, smanjeno je administrativno opterećenje koje se stvara zbog viÅ¡estrukog dostavljanja podataka na razliÄ?itim obrascima razliÄ?itim nadležnim tijelima. NorveÅ¡ka je uÄ?inila i korak dalje. Od 2005. svi javni registri i tijela javne uprave imaju zakonsku obvezu koristiti podatke evidentirane u SrediÅ¡njem registru pravnih osoba i ne smiju od poduzetnika zahtijevati ponovno dostavljanje tih podataka.5 Kako bi u kratkoroÄ?nom, odnosno srednjoroÄ?nom razdoblju ostvarila mjerljive rezultate, hrvatska bi Vlada mogla nastaviti provedbu reformskih mjera u pravcu ukidanja zastarjelih zahtjeva i to izmjenama zakonskih propisa, spajanjem i pojednostavnjivanjem postupaka registracije u raznim službama i tijelima te uvoÄ‘enjem elektroniÄ?kih postupaka registracije (ukljuÄ?ujući i radnje nakon osnivanja poduzeća), tako da se otkloni potreba za papirnatim tragovima ili fiziÄ?kom interakcijom. Da bi te reforme bile obuhvaćene izvješćem Doing Business, javni ih sektor treba u potpunosti primijeniti i provesti, a poduzetnici prihvatiti.6 Pokazateljem Pokretanje poslovanja u izvješću Doing Business mjere se postupci, troÅ¡kovi, vrijeme i minimalni temeljni kapital koji su poduzetniku potrebni za osnivanje i službeno pokretanje novog poslovanja. U izvješću Doing Business 2015 navodi se da poduzetnici koji pokreću poslovanje u Zagrebu moraju pokrenuti 7 postupaka koji traju 15 dana i Ä?iji je troÅ¡ak u prosjeku 3,5 posto dohotka po glavi stanovnika. Po lakoći pokretanja poslovanja, Hrvatska je na globalnoj ljestvici na 88. mjestu meÄ‘u 189 gospodarstava: ispred Bosne i Hercegovine (147.), ali iza Rumunjske (38.), Bugarske (49.) i GrÄ?ke (52.). Hrvatski je pokazatelj troÅ¡ka ispod prosjeka za Europu i srednju Aziju, ali su broj postupaka, vrijeme i minimalni kapital potrebni za pokretanje poslovanja iznad regionalnog prosjeka (Tablica 2.1.). 5 Business Registration Reform Case Study Norway, Investment Climate, 2011, Svjetska banka. 6 U okviru projekta Doing Business bilježe se promjene koje utjeÄ?u na podruÄ?ja mjerena pokazateljima, ali i one koje su u potpunosti provedene. 11 Tablica 2.1. Pokretanje poslovanja u Hrvatskoj i najbolji rezultati Regionalni Najbolji Pokazatelj Najbolji rezultat Hrvatska rezultat u Doing Business u regiji prosjek svijetu Armenija; Gruzija; 1 (Novi Postupci (broj) 7 Kirgistan; Makedonija; 5 Zeland, (2) Kanada) 0,5 (Novi Vrijeme (u danima) 15 Gruzija, Makedonija (2) 12,1 Zeland) TroÅ¡ak (postotak 3,5 Kazahstan (0,5) 5,3 0 (Slovenija) dohotka po glavi stanovnika) U 19 gospodarstava u Min. temeljni kapital Europi i srednjoj Aziji 0 (135 (postotak dohotka po 26,6 ne postoji zahtjev u 5,8 gospodarstava) glavi stanovnika) pogledu minimalnog temeljnog kapitala Izvor: Baza podataka Doing Business Reformski zahvati Od 2005. poduzimaju se znaÄ?ajni reformski zahvati; te je godine Hrvatska pokrenula projekt HITRO.HR (ili "jedinstveno mjesto pristupa") i ublažila zakonske uvjete za osnivanje trgovaÄ?kog druÅ¡tva. NeÅ¡to kasnije, dodatno je olakÅ¡ano pokretanje poslovanja time Å¡to je druÅ¡tvima s ograniÄ?enom odgovornošću omogućen elektroniÄ?ki upis u sudske registre. U 2012. Vlada Republike Hrvatske donijela je izmjene Zakona o trgovaÄ?kim druÅ¡tvima (Narodne novine br. 111/12) kojima je uveden novi oblik druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću (j.d.o.o.), s minimalnim temeljnim kapitalom od 10 HRK. Slijedom unapreÄ‘enja sustava elektroniÄ?kog upisa u registre, smanjene su i javnobilježniÄ?ke naknade. Nedavnim izmjenama Zakona o sudskom registru (Narodne novine br. 93/14) ukinuta je obveza objave upisa u sudski registar novog druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću (d.o.o.) i jednostavnog druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću (j.d.o.o.) u Narodnim novinama. Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje: Ukinuti obvezu izrade peÄ?ata druÅ¡tva i osigurati da se ne zahtijeva ni u praksi (preporuka je provediva u kratkom roku, no njezin uÄ?inak, odnosno puna primjena u javnom i privatnom sektoru , mogu se oÄ?ekivati u srednjoroÄ?nom razdoblju). Poduzetnici su zbunjeni viÅ¡eznaÄ?nim tumaÄ?enjima obveze nabavljanja peÄ?ata druÅ¡tva. Prema Zakonu o sudskom registru peÄ?at je obvezan za trgovaÄ?ka druÅ¡tva, dok je Visoki trgovaÄ?ki sud nedavnom presudom utvrdio da peÄ?at viÅ¡e nije nužan za poslovanje. Sigurnosti radi, poduzetnici većinom pribave peÄ?at prije poÄ?etka poslovanja. U svrhu potpunog ukidanja peÄ?ata druÅ¡tva, Vlada bi mogla primijeniti dvojni pristup. Prvo, izmjenama Zakona o sudskom registru potrebno je ukinuti zahtjev o peÄ?atu. Drugo, Vlada bi mogla pokrenuti informativnu kampanju prema relevantnim dionicima (kao Å¡to su udruge banaka, odvjetnika i raÄ?unovoÄ‘a) kako bi osigurala da peÄ?at druÅ¡tva prestane biti uvjet za obavljanje poslovnih transakcija. 12 U suvremenim zakonodavstvima drugih zemalja odredbe o peÄ?atu druÅ¡tva zamijenjene su odredbama o valjanom naÄ?inu ovjeravanja dokumenata druÅ¡tva; ni jedna zemlja koja je u izvješću Doing Business na vrhu ljestvice prema pokazatelju lakoće pokretanja poslovanja ne zahtijeva izradu peÄ?ata od novih poduzetnika. Na primjer, prema Zakonu o trgovaÄ?kim druÅ¡tvima Ujedinjene Kraljevine dokument druÅ¡tva valjano je ovjeren ako su ga u ime druÅ¡tva potpisala (i) dva "ovlaÅ¡tena potpisnika" ili (ii) jedan direktor u prisutnosti svjedoka koji potvrÄ‘uje potpis direktora. Nadalje, identitet osobe koja je potpisnik u ime druÅ¡tva može se jednostavno provjeriti uvidom u registar TrgovaÄ?kog suda. Ukidanje obveze uporabe peÄ?ata popularna je reformska mjera u regiji. U protekle Ä?etiri godine, Gruzija i Slovenija ukinule su obvezu izrade peÄ?ata druÅ¡tva kao uvjeta za pokretanje poslovanja i poduzele su sliÄ?ne mjere za potpunu provedbu te reformske mjere. Ovlastiti HITRO.HR za provedbu svih radnji pri TrgovaÄ?kom sudu te pokrenuti informativnu kampanju o uslugama koje pruža HITRO.HR. servis je za komunikaciju graÄ‘ana i poslovnih subjekata s državnom upravom. Službenici HITRO.HR-a trenutaÄ?no mogu pomoći poduzetnicima pri obavljanju radnji potrebnih za upis trgovaÄ?kog druÅ¡tva, ali u odreÄ‘enim su im poslovima ovlasti ograniÄ?ene. Oni, na primjer, mogu provjeriti je li odabrano ime druÅ¡tva dostupno i podnijeti prijavu za rezervaciju imena s pomoću usluge e-Tvrtka; no, ako Sud prijavu odbije, službenici HITRO.HR-a ne mogu u ime klijenta podići dokumentaciju. OgraniÄ?enja zbog kojih HITRO.HR ne može zavrÅ¡iti postupak upisa druÅ¡tva u registar umanjuje njegovu popularnost meÄ‘u poduzetnicima koji Ä?esto odabiru skuplje, ali uÄ?inkovite posrednike. HITRO.HR mora biti ovlaÅ¡ten za provedbu cijeloga postupka upisa trgovaÄ?kih druÅ¡tava u registar. Nakon toga, Vlada bi trebala pokrenuti informativnu kampanju radi informiranja javnosti o uslugama ovog servisa. Ovlastiti kvalificirano upravno osoblje Suda za rjeÅ¡avanje u zahtjevima za upis trgovaÄ?kih druÅ¡tava u registar. Za sada je u Hrvatskoj upis druÅ¡tva u registar sudski postupak. TrgovaÄ?ki sudovi u Zagrebu, na primjer, zapoÅ¡ljavaju 55 sudaca, od kojih je njih sedam zaduženo za postupke upisa trgovaÄ?kih druÅ¡tava u registar.7 Te bi poslove mogli obavljati kvalificirani službenici suda (odnosno referenti) pod nadzorom sudaca. Prenesu li se poslovi upisa trgovaÄ?kih druÅ¡tava u registar sa sudaca na referente (kojih je viÅ¡e nego sudaca) moglo bi se skratiti vrijeme osnivanja druÅ¡tva. Osim toga, ubrzalo bi se i rjeÅ¡avanje u steÄ?ajnim predmetima jer bi se suci koji su trenutaÄ?no zaduženi za upis trgovaÄ?kih druÅ¡tava u registar mogli rasporediti na druge poslove. S tim u vezi, Ministarstvo pravosuÄ‘a Republike Hrvatske radi na izradi pravilnika Ä?iji se zavrÅ¡etak i provedba oÄ?ekuju u najkraćem roku. 7 Ostali suci uglavnom rjeÅ¡avaju u parniÄ?nim i steÄ?ajnim predmetima. Tako je timu reÄ?eno za posjeta TrgovaÄ?kom sudu u Zagrebu u ožujku 2015. 13 U većini zemalja u svijetu, upis trgovaÄ?kih druÅ¡tava u registar u potpunosti se provodi kao upravni postupak. Brojni su primjeri uspjeÅ¡nosti takvih reformskih mjera. Italija je tako koncem 90-tih imala najsloženije propise, u usporedbi sa svim drugim europskim gospodarstvima, a postupak je trajao Ä?etiri mjeseca. Nakon Å¡to je postupak upisa trgovaÄ?kih druÅ¡tava u registar izmjeÅ¡ten sa sudova, vrijeme potrebno za osnivanje druÅ¡tva skraćeno je za tri mjeseca. Danas u Italiji osnivanje druÅ¡tva traje samo pet dana. Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje Uvesti elektroniÄ?ki potpis za fiziÄ?ke osobe i postupke upisa u registre koji se u cijelosti odvijaju u elektroniÄ?kom obliku, bez potrebe za podnoÅ¡enjem fiziÄ?kih dokumenata ili za fiziÄ?kom interakcijom. Hrvatski poduzetnici mogu na nekoliko naÄ?ina registrirati trgovaÄ?ko druÅ¡tvo: preko servisa HITRO.HR, mogu angažirati javnog bilježnika koji će to obaviti u njihovo ime ili mogu izvrÅ¡iti upis izravno u registar TrgovaÄ?kog suda. Koju god mogućnost odabrali, popratni se dokumenti u sudski registar moraju dostaviti u papirnatom obliku. Nedostatak sustava elektroniÄ?kog potpisa za fiziÄ?ke osobe najveća je prepreka uvoÄ‘enju uÄ?inkovitog sustava elektroniÄ?kog upisa u registre. Ministarstvo uprave suraÄ‘uje s Ministarstvom unutarnjih poslova na izradi potrebnog pravnog okvira i informacijske i komunikacijske infrastrukture. Takvi bi zahvati trebali biti u prvome planu jer će omogućiti elektroniÄ?ku registraciju trgovaÄ?kih druÅ¡tava. U zemljama u kojima je dostupan i potpuno razvijen postupak elektroniÄ?ke registracije nije potrebna fiziÄ?ka interakcija s nadležnim tijelima niti podnoÅ¡enje dokumenata u papirnatom obliku. Na primjer, u Ujedinjenoj Kraljevini poduzetnici se mogu elektroniÄ?ki upisati u registar obveznika PDV-a i pri tome ne moraju fiziÄ?ki odlaziti u Poreznu i carinsku upravu.8 Jednako tako, u Kanadi poduzetnici mogu podnijeti zahtjev u elektroniÄ?kom obliku i dobiti matiÄ?ni broj subjekta, te obavljati radnje u vezi s porezom na dobit, porezom na robu i usluge/usklaÄ‘enim porezom na promet, plaćama te uvozom i izvozom. Ukinuti zahtjev za minimalni temeljni kapital za druÅ¡tva s ograniÄ?enim odgovornošću (d.o.o.). Hrvatski poduzetnici koji žele osnovati druÅ¡tvo s ograniÄ?enom odgovornošću moraju uplatiti 20.000 HRK (2.630 EUR) minimalnog temeljnog kapitala - iznos na razini 26,6 % dohotka po glavi stanovnika. Druga je mogućnost osnivanje jednostavnog druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću, s temeljnim kapitalom od samo 10 HRK plativim u gotovini i najnižom nominalnom vrijednošću vlasniÄ?kog udjela od 1 HRK. Mogućnost osnivanja jednostavnog druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću uvedena je u listopadu 2012. kako bi se izbjegla migracija potencijalnih ulagaÄ?a u države s fleksibilnijim pravilima o osnivanju trgovaÄ?kog druÅ¡tva. Iako su troÅ¡kovi osnivanja jednostavnog druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću znatno niži od troÅ¡kova osnivanja (standardnog) druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću, bilo kakva promjena poslovnih podataka priliÄ?no je skupa. Jednostavna promjena imena i prezimena direktora, na primjer, stoji oko 2.200 HRK (300 EUR). Hrvatska nadležna tijela trebaju smanjiti troÅ¡kove izmjena druÅ¡tvenog ugovora za jednostavna druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću i ukinuti zahtjev za minimalni temeljni 8 Za viÅ¡e pojedinosti vidjeti: https://www.gov.uk/vat-registration/how-to-register. 14 kapital za sva druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću. Studije su pokazale da zahtjev za uplatu minimalnog temeljnog kapitala može znatno usporiti poduzetniÅ¡tvo 9 i imati uÄ?inak odvraćanja od pokretanja poslovanja. 10 Oportunitetni troÅ¡ak vezanja sredstava za uplatu obaveznog temeljnog kapitala znatan je u zemljama u kojima je taj iznos priliÄ?no visok, jer poduzetnici moraju ograniÄ?iti ostale svoje potrebe, kao Å¡to su zapoÅ¡ljavanje, struÄ?no osposobljavanje, ulaganja u opremu ili razvoj usluga.11 Istraživanja pokazuju da visoki iznosi obveznog temeljnog kapitala mogu naruÅ¡iti tržiÅ¡no natjecanje, jer se zahtjevom za uplatu temeljnog kapitala poduzetnici ograniÄ?ene financijske sposobnosti dovode u nepovoljan položaj jer bi ta sredstva mogli uložiti u poslovanje; u nekim sluÄ?ajevima obveza uplate temeljnog kapitala može naruÅ¡iti i rast poslovanja. 12 Istovremeno, minimalnim temeljnim kapitalom ne ostvaruju se namjeravani ciljevi, kao Å¡to je zaÅ¡tita vjerovnika. Studije su pokazale da se njime ne osigurava uÄ?inkovita zaÅ¡tita vjerovnika, bez obzira na to kakav je pravni sustav posrijedi.13 U praksi, vlasnici trgovaÄ?kog druÅ¡tva nakon njegova osnivanja mogu odluÄ?iti o iznosu i obliku temeljnog kapitala u koji žele uložiti. Pri donoÅ¡enju odluka o ulaganjima, vjerovnici u svrhu ublažavanja rizika posežu za nizom zaÅ¡titnih instrumenata koji su im dostupni prema zakonu o trgovaÄ?kim druÅ¡tvima, steÄ?ajnom zakonu i/ili ugovornim odredbama. Fiksni iznosi obveznog temeljnog kapitala ne odražavaju razlike meÄ‘u poslovnim rizicima. Malo poduzeće koje obavlja uslužnu djelatnost ne predstavlja isti rizik kao veliko proizvodno poduzeće na nestabilnom tržiÅ¡tu. Smatra se da je obvezni minimalni temeljni kapital u sluÄ?aju steÄ?aja zaÅ¡tita za vjerovnike i ulagaÄ?e.14 MeÄ‘utim, vjerovnici o ulaganju ne odluÄ?uju na temelju zahtjeva državnih tijela, nego na temelju rizika i poslovnih prilika.15 Neke su zemlje stoga uvele druge mehanizme zaÅ¡tite ulagaÄ?a u druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću. Na primjer, u Hong Kongu je u Zakonu o trgovaÄ?kim druÅ¡tvima naveden pregled instrumenata osiguranja likvidnosti, ali nije propisan minimalni temeljni kapital za osnivanje trgovaÄ?kog druÅ¡tva.16 Ukinuti obvezu javnobilježniÄ?ke ovjere druÅ¡tvenog ugovora i uvesti jasnije tari fe za javnobilježniÄ?ke usluge. TrenutaÄ?no druÅ¡tveni ugovori trgovaÄ?kih druÅ¡tava moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika. To je najskuplji korak u postupku osnivanja druÅ¡tva. Predstavnici privatnog sektora smatraju da tarife javnobilježniÄ?kih naknada nisu transparentne. Hrvatska bi Vlada mogla smanjiti troÅ¡kove osnivanja trgovaÄ?kog druÅ¡tva 9 VanStel, Storey and Thurik (2007.); Blanchflower, Oswald i Stutzer (2001.); Klapper i Love (2011.); Dreher i Gassebner (2011.). 10 Složeni postupci i visoki iznosi minimalnog temeljnog kapitala negativno utjeÄ?u na pokretanje poslovanja. Stringent regulations go hand in hand with corruption (Dreher i Gassebner, 2013.). 11 Chan, 2009. 12 Chan, 2009. 13 Elkind G. 2007. “Minimum Capital Requirements, a Comparative Analysis, USAID. Ostale važne studije ukljuÄ?uju: Armour, J., “Legal Capital: An Outdated Concept?, European Business Organization Law Review 7: 5-27 5 (2006.); Kubler, F. “A Comparative Approach to Capital Maintenance: Germany" European Business Law Review 1031-1035 (2004.); Simon, J. “A Comparative Approach to Capital Maintenance: Franceâ€?, European Business Law Review 1037-1044 (2004.); Mulbert, P. and Birke, M. “Legal Capital-Is There a Case Against the European Legal Capital Rules?â€?, 3 European Business Organization Review 695 -732 (2002.). 14 Miola 2005. 15 Djankov 2009., Ewang 2007.; Alonso Ledesma 2007. 16 Izvješće Doing Business 2014. 15 uvoÄ‘enjem standardiziranog osnivaÄ?kog ugovora koji bi bio dovoljno fleksibilan za potrebe većine malih poduzeća, na temelju kojeg bi poduzetnici mogli sami pripremiti i dostaviti ugovor o osnivanju trgovaÄ?kog druÅ¡tva. Ukidanje obaveznog ovjeravanja dokumenata o osnivanju trgovaÄ?kog druÅ¡tva kod javnog bilježnika predstavljalo bi znaÄ?ajnu mjeru Å¡tednje, posebice za mala poduzeća. Veća poduzeća složenije strukture mogla bi, prema potrebi, i nadalje koristiti javnobilježniÄ?ke usluge. Uvesti jedinstvenu identifikacijsku oznaku poslovnih subjekata za suradnju sa svim državnim institucijama. U cilju bolje povezanosti službi za upis u registre, Vlada Republike Hrvatske mogla bi uvesti jedinstvenu identifikacijsku brojÄ?anu oznaku poslovnih subjekata za njihovu suradnju sa svim državnim institucijama. Time bi se umanjio rizik od pogreÅ¡aka pri identifikaciji poslovnih subjekata i olakÅ¡ala provedba propisa. Danas se novoosnovanim trgovaÄ?kim druÅ¡tvima dodjeljuju tri razliÄ?ita identifikacijska broja: OIB od Porezne uprave, statistiÄ?ki broj od Hrvatskog zavoda za statistiku i matiÄ?ni broj od TrgovaÄ?kog suda. Iako je moguća i razmjena podataka izmeÄ‘u institucija uparivanjem razliÄ?itih identifikacijskih brojeva poslovnih subjekata, to bi bilo mnogo lakÅ¡e kada bi postojala zajedniÄ?ka identifikacijska oznaka. ElektroniÄ?ka rjeÅ¡enja olakÅ¡avaju potrebna uparivanja, ali nisu iskljuÄ?eni unosi dvostrukih podataka o poslovnim subjektima. U Novom Zelandu i Singapuru tijelo nadležno za registraciju trgovaÄ?kih druÅ¡tava dodjeljuje jedinstveni matiÄ?ni broj ili identifikacijski broj u ime svih relevantnih državnih institucija. Za uspjeÅ¡no uvoÄ‘enje jedinstvene identifikacijske oznake potrebno je razviti zajedniÄ?ku bazu podataka i interoperabilne informacijske sustave relevantnih državnih institucija, s pomoću kojih bi sve one razmjenjivale podatke o poslovnim subjektima. U okviru takvoga ustroja poslovni subjekti lakÅ¡e provode propise, razliÄ?ite državne institucije uÄ?inkovito prate i ureÄ‘uju poslovne djelatnosti, a država osigurava usluge poslovnim subjektima (G2B). Kada je NorveÅ¡ka uvela jedinstvenu identifikacijsku oznaku, Ministarstvo financija snažno je podržalo tu reformsku mjeru. Ministarstvu i poreznim tijelima cilj je bilo uvoÄ‘enje uÄ?inkovitijeg sustava izvješćivanja u svrhu oporezivanja i uvidjeli su prednosti razmjene podataka o poslovnim subjektima na temelju zajedniÄ?ke jedinstvene identifikacijske oznake. 17 Za ovu reformsku mjeru nije nužno uvoÄ‘enje sasvim nove identifikacijske oznake. Belgijska je vlada, na primjer, umjesto uvoÄ‘enja novoga broja poÄ?ela koristiti PDV identifikacijski broj kao matiÄ?ni broj poslovnog subjekta. 18 NajÄ?ešća su dva pristupa u provoÄ‘enju ove reformske mjere. U prvome, registracija trgovaÄ?kog druÅ¡tva prvi je korak u kojem se dodjeljuje jedinstvena identifikacijska oznaka kojom se koriste druga nadležna tijela, kao Å¡to su porezna uprava ili zavodi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. U Australiji, na primjer, u prvom koraku registracije dodjeljuje se identifikacijska oznaka poslovnog subjekta. NorveÅ¡ka je primijenila drugaÄ?iji pristup, u okviru kojega se jedinstvena identifikacijska oznaka poduzetnicima dodjeljuje prije osnivanja poduzeća. Identifikacijska oznaka i identifikacijski podaci tada postaju dostupni 17 Business registration case study: NorveÅ¡ka, Svjetska banka 2011. 18 Vidjeti http://business.belgium.be/en/managing_your_business/setting_up_your_business/main_steps/company_nu mber/ 16 i mogu ih koristiti sve institucije ukljuÄ?ene u postupak registracije. 19 Za uvoÄ‘enje zajedniÄ?ke identifikacijske oznake potrebno je upariti i konvertirati postojeće identifikacijske oznake. To je u pravilu složena i troÅ¡kovno zahtjevna reformska mjera. UnatoÄ? tomu, sve viÅ¡e zemalja uvodi takve zajedniÄ?ke identifikacijske oznake s ciljem povećanja uÄ?inkovitosti javnoga sektora i smanjenja administrativnog opterećenja za poslovne subjekte. U 2009. u Singapuru je uveden jedinstveni identifikacijski broj (SINGPASS) za sve radnje koje poslovni subjekti poduzimaju prema državnim tijelima. Uvesti jedinstvenu platformu za upis poslovnih subjekata u registre izvan sudskog postupka povezivanjem postupka osnivanja poduzeća i upisa u registre za potrebe (1) svih poreza, (2) Državnog zavoda za statistiku, (3) Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i (4) Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. TrenutaÄ?no poduzetnici u Hrvatskoj moraju odvojeno komunicirati s nekoliko institucija ili posrednika. Ovisno o tome koju vrstu druÅ¡tva s ograniÄ?enom odgovornošću poduzetnici osnivaju, ukljuÄ?eni su registar TrgovaÄ?kog suda, javni bilježnici, HITRO.HR, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Porezna uprava (za upis u sustav PDV-a). S nekima je od njih moguće komunicirati elektroniÄ?ki, a drugi u okviru postupka zahtijevaju dolazak poduzetnika osobno. Nakon povezivanja i modernizacije sustava registracije u razliÄ?itim institucijama, kako je prethodno preporuÄ?eno, Vlada Republike Hrvatske može uspostaviti jedinstveno suÄ?elje za sve formalnosti u vezi s upisom u registre. U prvom koraku, osoblje HITRO.HR-a trebalo bi biti ovlaÅ¡teno za zaprimanje i obradu dokumentacije u ime ostalih institucija. UvoÄ‘enjem jedinstvenog elektroniÄ?kog obrasca za registraciju omogućilo bi se prikupljanje svih podataka koje zahtijevaju sva tijela koja su ukljuÄ?ena u postupak. Ostala bi tijela imala pristup onim podacima u bazi podataka za registraciju koji su im potrebni. Nakon uvoÄ‘enja jedinstvenog obrasca za registraciju kojim bi se koristila sva tijela, preporuÄ?a se postupno povezivanje sustava i baza podataka raznih nadležnih tijela, Ä?ime bi se stvorili temelji za "jedno suÄ?elje" za registraciju trgovaÄ?kih druÅ¡tava, kojim bi se poduzetnicima omogućilo osnivanje druÅ¡tva u okviru jednog komunikacijskog kanala s nadležnim državnim tijelima. KljuÄ? uspjeha ove reforme leži u davanju ovlasti službenicima ukljuÄ?enih nadležnih tijela za donoÅ¡enje odluka i osiguranju potpune uzajamne povezanosti njihovih baza podataka. U protivnom će postupci i dalje biti dugotrajni jer će svako tijelo nastaviti izdavati svoja rjeÅ¡enja. U zemljama koje nisu provele ovu reformsku mjeru, "jedno kontaktno mjesto" postaje "joÅ¡ jedno mjesto" u postupku registracije poduzeća. 20 U Maleziji je jedinstveni identifikacijski broj za trgovaÄ?ka druÅ¡tva uveden 2010. godine i otada se cijeli postupak registracije obavlja pri malezijskoj Komisiji za trgovaÄ?ka druÅ¡tva (Companies Commission of Malaysia - CCM) i istodobno se druÅ¡tvo upisuje u registre porezne uprave, zavoda za mirovinsko osiguranje, zavoda za zdravstvenog osiguranje i službe unutarnjih prihoda. Osim toga, od CCM-a se može kupiti i paket usluga nakon osnivanja druÅ¡tva, koji ukljuÄ?uje obvezne poslovne knjige i isprave o udjelima. U Portugalu korisnici platforme FastTrack mogu odabrati ime druÅ¡tva s popisa unaprijed 19 Vidjeti http://www.brreg.no/english/registers/entities/entities.html 20 Za viÅ¡e informacija o "jednom kontaktnom mjestu" i najboljim meÄ‘unarodnim praksama vidjeti: https://www.wbginvestmentclimate.org/uploads/Howmanystopsinaonestopshop.pdf>. 17 odobrenih imena na mrežnoj stranici registra, a zatim na mrežnoj stranici koja je jedno kontaktno mjesto obaviti registraciju druÅ¡tva. Nakon toga, registar vrÅ¡i automatski upis u porezne registre, registre zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, prijavu na zavod za zapoÅ¡ljavanje i objavljuje osnivanje druÅ¡tva. U Estoniji i NorveÅ¡koj sustavi su interoperabilni i uzajamno povezani sa sustavima Å¡est drugih institucija, odnosno sustavom e-nabave za državna tijela, zemljiÅ¡nim knjigama, registrom rada, registrom poreznih obveznika, registrom založnih prava i registeom graÄ‘ana. I u Sloveniji je sustav interoperabilan sa Å¡est sustava: zemljiÅ¡nim knjigama, registrom rada, registrom poreznih obveznika, registrom založnih prava i registrom graÄ‘ana te bazom podataka o poslovnim subjektima. 18 Izdavanje graÄ‘evinskih dozvola Provedba reformskih mjera kojima se osiguravaju uÄ?inkovitiji i transparentniji propisi o graÄ‘enju korisna je i za suzbijanje korupcije i neslužbenog rada, a ujedno se graÄ‘evinska poduzeća potiÄ?u na uporabu službenih kanala i osigurava poslovanje u skladu s važnim standardima, kao Å¡to su standardi o sigurnosti i ublažavanju klimatskih promjena. Dobri propisi popraćeni dobrim mehanizmima za njihovu provedbu osiguravaju standarde zaÅ¡tite sigurnosti graÄ‘ana te uÄ?inkovit, transparentan i pristupaÄ?an postupak, kako za tijela nadležna za graÄ‘enje tako i za privatne poduzetnike. Nedavna je studija pokazala da se zbog dugotrajnosti postupka izdavanja dozvola povećavaju troÅ¡kovi i smanjuje broj zahtjeva za izdavanje dozvola. 21 MeÄ‘utim, reformske mjere koje se odnose na izdavanje graÄ‘evinskih dozvola vrlo su isplative. Studija koju je 2005. proveo PriceWaterhouseCoppers pokazala je da je ubrzanjem postupka izdavanja dozvola u Sjedinjenim Državama moguće ostvariti trajno povećanje državnih prihoda.22 Analiza uÄ?inka reformskih mjera u podruÄ?ju izdavanja graÄ‘evinskih dozvola na ostvarenje novih prihoda pokazale je da se na svakih 10 radnih mjesta izravno povezanih s nekim projektom graÄ‘enja na lokalnoj razini otvara dodatnih 8 radnih mjesta. 23 Tako zajednica ostvaruje dodatne prihode, a država dodatna ulaganja i porezne prihode. Osim Å¡to su ekonomski isplative i Å¡to privlaÄ?e viÅ¡e ulaganja, reformske su mjere u podruÄ?ju izdavanja graÄ‘evinskih najvažnije za zaÅ¡titu sigurnosti graÄ‘ana. UÄ?inkovitim sustavima izdavanja graÄ‘evinskih dozvola zajedniÄ?ka su neka glavna obilježja. Jasni zakoni o gradnji izraÄ‘eni u postupku javne rasprave u srediÅ¡tu su dobro osmiÅ¡ljenih sustava za izdavanje graÄ‘evinskih dozvola; stoga se zemlje kao Å¡to su Kanada i Novi Zeland sve viÅ¡e usmjeravaju prema zakonima koji se temelje na rezultatima. 24 U NjemaÄ?koj, Singapuru i Mauricijusu uvedeni su alati za upravljanje rizicima u svrhu ubrzanja postupka izdavanja dozvola i Å¡to veće uÄ?inkovitosti inspekcijskih nadzora. Ažurirani podaci o namjeni zemljiÅ¡ta i prostorni planovi važni su za transparentnost i mogućnost planiranja za graÄ‘evinske poduzetnike.25 Prikladan postupak izdavanja dozvola i funkcionalni sustavi odgovornosti i obveznog osiguranja postali su temelj za uvoÄ‘enje uÄ?inkovitijih regulatornih sustava. 21 Sonia Hamman, “Housing matters, Volume 1,â€? Policy Research Working Paper 6876, 2014. U dokumentu je posebno naglaÅ¡eno da "Mayer i Somerville u studiji (2000.) propisa SAD -a procjenjuju da se u gradskom podruÄ?ju u kojem izdavanje dozvole traje Ä?etiri i pol mjeseca i u kojem se primjenjuju dvije razliÄ?ite vrste mjera ograniÄ?avanja rasta gradi 45 posto manje nego u gradskom podruÄ?ju u kojem izdavanje dozvola traje mjesec i pol i u kojem se ne provodi politika upravljanja rastom." 22 Brži postupak izdavanja dozvola za jedan graÄ‘evinski projekt privremeno ubrzava naplatu poreza na nekretnine. Studija je pokazala da bi u reprezentativnim serijama projekata prihodi bili veći i za 16 % ti jekom razdoblja od 5 godina. “Economic Impact of Accelerating Permit Processes on Local Development and Government Revenuesâ€? PriceWaterhouseCoopers, prosinac 2005. 23 PricewaterhouseCoopers. 2005. “Economic Impact of Accelerating Permit Processes on Local Development and Government Revenues â€? Izvješće AmeriÄ?kom institutu arhitekata, Washington, DC. 24 Zakonima koji se temelje na rezultatima osiguravaju se viÅ¡i stupanj fleksibilnosti i podrÅ¡ka inovacijama jer su usmjereni na ishod koji se želi postići, a ne na naÄ?in graÄ‘enja. MeÄ‘utim, za razliku od ostalih pristupa, za provedbu zakona koji se temelje na rezultatima nužna je viÅ¡a razina tehniÄ?kih znanja. 25 Svjetska banka. 2013. “Urbanization beyond Municipal Boundaries: Nurturing Metropolitan Economies and Connecting Peri-Urban Areas in India.â€? Directions in Development. Washington, DC: Svjetska banka, str. 44. 19 Brojne zemlje nadzor graÄ‘enja povjeravaju privatnome sektoru. Na primjer, u Francuskoj i UK-u inspekcijski nadzor provode akreditirana tijela, od kojih se zahtijevalo unaprjeÄ‘enje sustava osobne odgovornosti i osiguranja.26 U izvješću Doing Business navedeni su svi postupci, vrijeme i troÅ¡kovi izgradnje skladiÅ¡ta u Zagrebu i njegovo spajanje na komunalnu mrežu, u skladu sa svim službenim uvjetima. Hrvatska je na 178. mjestu u svijetu po lakoći dobivanja graÄ‘evinskih dozvola i na 24. mjestu od ukupno 26 zemalja u regiji istoÄ?ne Europe i srednje Azije. To je najloÅ¡iji rezultat koji je Hrvatska ostvarila po svim pokazateljima u izvješću Doing Business (Tablica 3.1.). Tablica 3.1. Izdavanje graÄ‘evinskih dozvola u Hrvatskoj i najbolji rezultati Pokazatelj Regionalni Najbolji rezultat Najbolji rezultat Hrvatska Doing Business prosjek u regiji u svijetu 9 (Cipar; Gruzija; Postupci 5 (Hong Kong, 21 16,1 Crna Gora; (broj) JAR, Kina) Ukrajina) Vrijeme (u danima) 188 176,8 64 (Ukrajina) 26 (Singapur) TroÅ¡ak (u postotku 5,0 0,2 posto 0 posto (Katar, 10,9 vrijednosti skladiÅ¡ta) posto (MaÄ‘arska) Mongolija) Izvor: Baza podataka Doing Business Reformski zahvati U sijeÄ?nju 2014. u Hrvatskoj su donesena tri nova zakona: Zakon o gradnji, Zakon o prostornom ureÄ‘enju i Zakon o graÄ‘evinskoj inspekciji. Novim Zakonom o gradnji uvedeno je novo razvrstavanje graÄ‘evina (u pet skupina, ovisno o zahtjevnosti), kao i jedna graÄ‘evinska dozvola kao jedini upravni akt kojim se dopuÅ¡ta graÄ‘enje, za razliku od razliÄ?itih vrsta dozvola koje su bile predviÄ‘ene ranijim propisima. Zakonom o gradnji omogućeno je izravno povezivanje graÄ‘evinske dozvole s prostornim planovima, tako da u velikoj većini sluÄ?ajeva viÅ¡e nije potrebna lokacijska dozvola.27 Nadalje, uvedeni su stegovni postupci za nepostupanje službenika na razini općina, Å¡to je ubrzalo izdavanje uporabne dozvole. Zakonom o prostornom ureÄ‘enju uspostavljen je Hrvatski zavod za prostorni razvoj, državno tijelo zaduženo za izradu i provedbu Državnog plana prostornog razvoja i uspostavu informacijskog sustava prostornog ureÄ‘enja kojim će se, nakon pune uspostave, omogućiti besplatni i brzi pristup podacima o prostornom razvoju u cijeloj zemlji. KonaÄ?no, Zakonom o graÄ‘evinskoj inspekciji proÅ¡irene su ovlasti tijela lokalne uprave u pogledu nadzora gradnje objekata za koje nije potrebna graÄ‘evinska dozvola, uklanjanja jednostavnih graÄ‘evina te otklanjanje oÅ¡tećenja na postojećoj graÄ‘evini. Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje 26 Na primjer, u Francuskoj je Zakonom Spinetta iz 1978. propisano sveobuhvatno pokriće osiguranjem i jamstvima. 27 Lokacijska je dozvola sada potrebna samo u iznimnim sluÄ?ajevima, kao Å¡to je izgradnja nekretnina s nejasnim pravom vlasniÅ¡tva ili graÄ‘evina koje će biti izvlaÅ¡tene. 20 UkljuÄ?iti dionike i poduzetnike iz privatnog sektora u informativnu kampanju o prednostima uvoÄ‘enja novih propisa. U Hrvatskoj su u tijeku znatne izmjene postupaka u podruÄ?ju prostornog planiranja, izdavanja graÄ‘evinskih dozvola i inspekcije. U sijeÄ?nju 2014. na snagu su stupila tri nova zakona - Zakon o gradnji, Zakon o prostornom ureÄ‘enju i Zakon o graÄ‘evinskoj inspekciji. Brojnim su pravilnicima i podzakonskim aktima, koji su stupili na snagu tijekom sljedećih 12 mjeseci, propisane upute za provedbu zakonskih odredaba.28 Navedene izmjene ne utjeÄ?u samo na pravne aspekte izdavanja graÄ‘evinskih dozvola, inspekcija i planiranja. Njima se uvode i znatna tehnoloÅ¡ka unapreÄ‘enja, zahvaljujući kojima bi se mogla znatno smanjiti koliÄ?ina dokumenata u papirnatom obliku kako za javnu upravu tako i za privatni sektor. Na primjer, Ä?lankom 36. Zakona o prostornom ureÄ‘enju uvodi se informacijski sustav prostornog ureÄ‘enja kojim se povezuju informacijski sustavi nekoliko institucija kao Å¡to su katastar, zamljiÅ¡ne knjige i sustav 28 Prema dokumentima koji su dostavljeni savjetodavnom timu za izradu izvješća Doing Business, nedavni provedbeni propisi ukljuÄ?uju: 1. Naputak o izradi nacrta akata u postupku izdavanja akata na temelju Zakona o prostornom ureÄ‘enju i Zakona o gradnji te provedbi tih postupaka elektroniÄ?kim putem (NN br. 56/14); 2. Pravilnik o uvjetima i naÄ?inu izdavanja potvrde hrvatskim državljanima i pravnim osobama za ostvarivanje prava pružanja usluga regulirane profesije energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u državama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru (NN br. 47/14); 3. Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN br. 48/14); 4. Pravilnik o sadržaju pisane izjave izvoÄ‘aÄ?a o izvedenim radovima i uvjetima održavanja graÄ‘evine (NN br. 43/14); 5. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaÅ¡tenja za kontrolu projekata (NN br. 32/14, 69/14); 6. Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata graÄ‘evina (NN br. 64/14); 7. Pravilnik o kontroli projekata (NN br. 32/14); 8. Pravilnik o jednostavnim i drugim graÄ‘evinama i radovima (NN br. 79/14); 9. Pravilnik o sadržaju i izgledu ploÄ?e kojom se oznaÄ?ava gradiliÅ¡te (NN br. 42/14); 10. Pravilnik o naÄ?inu provedbe struÄ?nog nadzora graÄ‘enja, obrascu, uvjetima i naÄ?inu voÄ‘enja graÄ‘evinskog dnevnika te o sadržaju zavrÅ¡nog izvješća nadzornog inženjera (NN br. 111/14); 11. Pravilnik o održavanju graÄ‘evina (NN br. 122/14); 12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (NN br. 40/14); 13. Uredba o odreÄ‘ivanju graÄ‘evina, drugih zahvata u prostoru i povrÅ¡ina državnog i podruÄ?nog (regionalnog) znaÄ?aja (NN br. 37/14); 14. Pravilnik o geodetskom projektu (NN br. 12/14, 56/14); 15. Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta (NN br. 55/14); 16. Naputak o izradi nacrta akata u postupku izdavanja akata na temelju Zakona o prostornom ureÄ‘enju i Zakona o gradnji te provedbi tih postupaka elektroniÄ?kim putem (N N br. 56/14); 17. Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN br. 117/12); 18. Uredba o procjeni vrijednosti nekretnina (NN br. 74/14); 19. Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN br. 79/14). 21 Ministarstva financija (baza podataka OIB-a). Uvedeno je i izdavanje dozvola elektroniÄ?kim putem, povezano s informacijskim sustavom prostornog ureÄ‘enja. Od sijeÄ?nja 2015. primjenjuje se u 107 općina od njih 260. Za potrebe izdavanja dozvola elektroniÄ?kim putem poduzetnicima je omogućen elektroniÄ?ki pristup odreÄ‘enim podacima, kao Å¡to su ažurirani propisi, popis ovlaÅ¡tenih osoba koje obavljaju struÄ?ne poslove te standardizirani obrasci zahtjeva, kao i praćenje napretka obrade njihovih zahtjeva u vezi s graÄ‘evinskim dozvolama. Razvijaju se i dodatne funkcionalnosti u informacijskom sustavu prostornog ureÄ‘enja, ukljuÄ?ujući e-arhiv i e-inspekcija i njihovo se uvoÄ‘enje oÄ?ekuje do kraja 2016. Hrvatska bi nadležna tijela morala poraditi na dosljednoj provedbi svih pravilnika i uredbi u cijeloj zemlji. Istovremeno, nužni su napori u pogledu informiranja osoba iz privatnog sektora koje obavljaju struÄ?ne poslove o mogućnostima koje pružaju novi zakonski propisi. Sve prednosti novih zakonskih propisa joÅ¡ uvijek nisu dovoljno jasne domaćim poduzetnicima u graÄ‘evinskom sektoru. Na primjer, mnogi joÅ¡ uvijek odlaze u katastar po popis susjeda koji se zatim dostavlja u općinu zajedno sa zahtjevom za izdavanje graÄ‘evinske dozvole (odnosno kao prilog geodetskom projektu). To viÅ¡e nije potrebno zbog napretka koji je ostvaren uvoÄ‘enjem informacijskog sustava prostornog ureÄ‘enja jer se taj popis može pronaći na internetu. Ubrzati povezivanje svih potrebnih informacijskih sustava i baza podataka u informacijski sustav prostornog ureÄ‘enja. Sustav geografskih podataka (informacijski sustav prostornog ureÄ‘enja) veliki je iskorak prema brzom i uÄ?inkovitom postupku izdavanja graÄ‘evinskih dozvola. Kako bi u potpunosti iskoristila prednosti ove važne reforme i privela je kraju, hrvatska bi nadležna tijela morala nastaviti s usklaÄ‘ivanjem svih potrebnih baza podataka. TrenutaÄ?no Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureÄ‘enja radi na usklaÄ‘ivanju informacijskog sustava prostornog ureÄ‘enja s bazama podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva kulture. Potrebno je dodatno poraditi na usklaÄ‘ivanju unosa u katastar i zemljiÅ¡ne knjige, naroÄ?ito na lokalnoj razini. Provedba tih mjera trebala biti biti prioritetna. Revidirati postojeće zakonom propisane rokove za rjeÅ¡avanje u zahtjevima za izdavanje dozvola i prema potrebi uvesti strože rokove. Studijom provedenom u Sjedinjenim Državama procijenjeno je da bi se skraćivanjem postupka rjeÅ¡avanja u zahtjevima za graÄ‘evinske dozvole za 3 mjeseca u projektnom ciklusu od 22 mjeseca potroÅ¡na u graÄ‘evinarstvu uvećala za 5,7 %, a prihodi tijela lokalne uprave od poreza na nekretnine za 16 %.29 S obzirom na to da su novi pravilnici i podzakonski akti dovrÅ¡eni i da se provode te da su državni službenici u tijelima lokalne uprave upoznati s novim postupcima, hrvatska bi nadležna tijela trebala razmotriti mogućnost praćenja trajanja postupka i prema potrebi izvrÅ¡iti prilagodbe u skladu s novim propisima. Na primjer, prema Zakonu o općem upravnom postupku iz 2009. (NN br. 47/09), Grad Zagreb ima rok od osam dana za provjeru potpunosti zahtjeva za izdavanje graÄ‘evinske dozvole (odnosno jesu li dostavljeni svi potrebni dokumenti) i njegove usklaÄ‘enosti s urbanistiÄ?kim planom. To je samo jedan od prvih koraka u postupku izdavanja graÄ‘evinske dozvole, a traje predugo. UzevÅ¡i u obzir tehnoloÅ¡ki napredak ostvaren uvoÄ‘enjem baze podataka prostornog ureÄ‘enja, s pomoću koje je moguće brzo potvrditi podatke navedene u 29 PricewaterhouseCoopers. 2005. “The Economic Impact of Accelerating Permit Processes on Local Development and Government Revenues.â€? Izvješće AmeriÄ?kom institutu arhitekata, Washington, D.C. 22 zahtjevu, rok za prvu službenu provjeru koja se provodi na razini općina treba skratiti na 48 ili 24 sata. Radi djelotvornosti novih rokova, potrebno je pratiti rezultate rada službenika na razini općina zaduženih za pregled dokumentacije. Potrebno je uvesti strože rokove i za izdavanje uporabne dozvole. U skladu s Ä?lancima 140. i 144. novog Zakona o gradnji, tehniÄ?ki pregled i izdavanje uporabne dozvole trebali bi trajati ukupno 23 dana (15+8 dana). U Litvi, gdje se zahtjev za izdavanje uporabne dozvole može podnijeti u elektroniÄ?kom obliku, izdavanje dozvole traje samo 14 dana. UvoÄ‘enjem elektroniÄ?ke platforme za izdavanje graÄ‘evinskih dozvola skratilo bi se i vrijeme izdavanja uporabne dozvole. Potrebno je utvrditi novi rok za dovrÅ¡etak ovog postupka. Drugi postupak koji bi se mogao ubrzati odnosi se na iznos komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa koje je investitor dužan platiti po izvrÅ¡nosti graÄ‘evinske dozvole (u skladu s Ä?lankom 122. Zakona o gradnji, NN br. 153/13). U Zagrebu općinski službenici izdaju rjeÅ¡enje nakon 22 dana. Vrijeme potrebno za obradu moglo bi biti znatno kraće. Ukinuti obvezu ovjeravanja kopije katastarskog plana pri županijskom uredu prije njegova podnoÅ¡enja uz zahtjev za izdavanje graÄ‘evinske dozvole. Nakon uvoÄ‘enja informacijskog sustava prostornog ureÄ‘enja katastarske su karte dostupne na internetu. Zahvaljujući elektroniÄ?kom sustavu, arhitekti i inženjeri ne moraju odlaziti u katastarski ured kako bi dovrÅ¡ili svoje projekte. MeÄ‘utim, Grad Zagreb pri obradi zahtjeva za izdavanje graÄ‘evinske dozvole ne prihvaća kao valjane katastarske karte koje nisu ovjerene peÄ?atom katastarskog ureda. Zbog toga arhitekti i inženjeri joÅ¡ uvijek nepotrebno odlaze u katastarski ured kako bi peÄ?atom ovjerili kartu koju su preuzeli s interneta. Obveza ovjeravanja peÄ?atom mogla bi se lako ukinuti tako Å¡to bi se službenicima u Gradu Zagrebu naložilo da nakon zaprimanja zahtjeva za izdavanje graÄ‘evinske dozvole sami provjeravaju elektroniÄ?ke katastarske karte u informacijskom sustavu prostornog ureÄ‘enja. Sve općine u Republici Hrvatskoj imaju pristup informacijskom sustavu prostornog ureÄ‘enja. Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje Dodatno ubrzati rjeÅ¡avanje u zahtjevima za izdavanje graÄ‘evinskih dozvola unapreÄ‘enjem elektroniÄ?kog sustava za izdavanje dozvola te proÅ¡iriti njegovo uporabu na sve općine. Zahtjev za izdavanje graÄ‘evinske dozvole sadržava, pored ostalih dokumenata, niz odobrenja koja su uvjet za valjanost zahtjeva za izdavanje graÄ‘evinske dozvole (i njegovu obradu u općini). Za jednostavno skladiÅ¡te od dva kata ta odobrenja izdaju Inspekcija zaÅ¡tite od požara (Ministarstvo unutarnjih poslova), Hrvatska elektroprivreda, Centar za gospodarenje otpadom i Vodoopskrba i odvodnja. 23 Projektanti se tijekom projektiranja Ä?esto unaprijed savjetuju s tim tijelima, no njihovi glavni projekti moraju proći zavrÅ¡nu kontrolu. Dokumenti potrebni za takve kontrole podnose se u papirnatom obliku, kao i zahtjevi za izdavanje graÄ‘evinske i uporabne dozvole; barem je tako u Zagrebu. Iako podnositelji zahtjeva mogu pratiti status svojih zahtjeva na internetu, viÅ¡a razina uÄ?inkovitosti mogla bi se postići time Å¡to bi se platforma informacijskog sustava prostornog ureÄ‘enja/e-dozvola pretvorila u sustav u kojem bi podnositelji zahtjeva za izdavanje graÄ‘evinske dozvole mogli istodobno podnijeti zahtjev za sva poÄ?etna odobrenja na jednom elektroniÄ?kom obrascu, zajedno s glavnim projektom. Obrazac bi bio dostupan raznim tijelima radi kontrole i potvrde projekte elektroniÄ?kim putem. U nekoliko su zemalja već uvedeni takvi elektroniÄ?ki sustavi. Investitori u Austriji, Danskoj, Islandu, NorveÅ¡koj i Portugalu mogu na internetu popuniti svoje zahtjeve za izdavanje graÄ‘evinske dozvole. U Dubaiju poduzetnici mogu na elektroniÄ?koj platformi općina istovremeno podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti i graÄ‘evinske dozvole. U Singapuru je sustav upravljanja podacima uspostavljen 2001. godine i njime je osigurano podnoÅ¡enje svih dokumenata u elektroniÄ?kom obliku, jednostavan pristup podacima potrebnim za izdavanje graÄ‘evinske dozvole, kao i uÄ?inkovita obrada dozvola. Danas se investitori redovito obavješćuju o statusu njihovih zahtjeva i to elektroniÄ?kom poÅ¡tom ili SMS-om. Zahvaljujući tome, vrijeme potrebno za izdavanje graÄ‘evinskih dozvola skraćeno je za dvije trećine. Ovom se reformskom mjerom Å¡tedi vrijeme investitora i državnih službenika. Dodatno unaprijediti informacijski sustav prostornog ureÄ‘enja, radi uspostave snažnog i potpuno funkcionalnog sustava GIS. Potpuno funkcionalan geografski informacijski sustav (GIS) integrirani je sustav raÄ?unalne opreme, raÄ?unalnih programa i struÄ?nog osoblja koje je u stanju izraÄ‘ivati, pohranjivati, obraÄ‘ivati i prikazivati topografske, demografske i komunalne podatke, podatke o objektima, slike i druge izvorne podatke koji su zemljopisno odreÄ‘eni. Kada dostupne karte sadrže sve relevantne prostorne, infrastrukturne i graÄ‘evinske podatke, projektanti mogu nastaviti raditi na svojim planovima bez potrebe za komunikacijom s raznim tijelima (Okvir 1.). Kada bi Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureÄ‘enja razvilo informacijski sustav prostornog ureÄ‘enja u sveobuhvatni sustav GIS, podnositelji zahtjeva koji svoje idejne projekte izraÄ‘uju u elektroniÄ?kom obliku, koristeći se sustavom CAD, mogli bi usporeÄ‘ivati svoje planove s prostornim, planskim i komunalnim zahtjevima postavljenim u sustavu. U odreÄ‘enim sluÄ?ajevima, primjerice kada su posrijedi zahtjevi niskog rizika, to bi moglo imati uÄ?inak prethodne suglasnosti za neke elemente prije slanja na provjeru službenicima u Gradu Zagrebu i komunalnim poduzećima, Ä?ime bi se uÅ¡tedjelo na vremenu. 24 Okvir 1. Primjer sustava GIS u Gradskome vijeću North Shore, Auckland, Novi Zeland KljuÄ? uspjeha programa GIS u Gradskome vijeću North Shore (NSCC) leži u Ä?injenici da su pristup podacima o kartama i povezanim informacijama Vijeća omogućili razliÄ?itim dionicima. ElektroniÄ?ka inicijativa "GIS Viewer" posebno je dobro prihvaćena. Svatko tko ima pristup standardnom internetskom pretraživaÄ?u može od dostupnih podataka izraÄ‘ivati svoje karte, ukljuÄ?ujući zraÄ?ne karte, granice, vodovodne cijevi, Å¡ahtove, hidrante pa Ä?ak i podatke o vrijednostima nekretnina i prostornom planu. Pri Gradskom vijeću North Shore dnevno se izradi od 500 do 10 000 karata; obiÄ?no ih izraÄ‘uju trgovci nekretninama. ÄŒesti su korisnici i agenti za nekretnine, procjenitelji, projektanti, arhitekti i odvjetnici. Izvor: Gradsko vijeće North Shore http://www.northshorecity.govt.nz/SERVICES/PROPERTYINFORMATION/GISVIEWER/Pages/defa 25 Uknjižba imovine Upis prava vlasniÅ¡tva važan je za ulaganja, produktivnost i razvoj.30 Istraživanja pokazuju da vlasnici nekretnina s osiguranim vlasniÄ?kim pravima Ä?ešće ulažu u privatno poduzetniÅ¡tvo i prenose zemljiÅ¡te na uÄ?inkovitije korisnike. Mogućnost jednostavnog pristupa valjanim podacima o vlasniÅ¡tvu nad zemljiÅ¡tem smanjuje i transakcijske troÅ¡kove na financijskim tržiÅ¡tima, Ä?ime se olakÅ¡ava upotreba nekretnina kao instrumenta osiguranja plaćanja.31 ZemljiÅ¡ne knjige i katastri s podacima o lokaciji nekretnine koriste se diljem svijeta u svrhu dokazivanja i osiguranja prava vlasniÅ¡tva. Oni su sastavnice informacijskog sustava o zemljiÅ¡tu. S obzirom na to da zemljiÅ¡te i graÄ‘evine Ä?ine polovicu ili tri Ä?etvrtine bogatstva u većini gospodarstava, važno je imati ažuriran sustav sa zemljiÅ¡nim podacima.32 Upisi u zemljiÅ¡ne knjige nisu korisni samo za privatni sektor. Ažurni podaci u katastrima i zemljiÅ¡nim knjigama od presudne su važnosti za državna tijela u svrhu ispravnog utvrÄ‘ivanja i naplate poreznih prihoda. Državna tijela koja raspolažu ažurnim podacima o zemljiÅ¡tu mogu pratiti razne zahtjeve gradova te strateÅ¡ki planirati usluge i infrastrukturu u gradskim podruÄ?jima, tamo gdje je to najpotrebnije.33 U izvješću Doing Business navedene su sve radnje koje poslovni subjekt (kupac) mora poduzeti kako bi kupio odreÄ‘enu nekretninu od drugog poslovnog subjekta (prodavatelja) te izvrÅ¡io prijenos prava vlasniÅ¡tva na kupca, kako bi kupac mogao upotrijebiti tu nekretninu za Å¡irenje poslovanja, kao instrument osiguranja plaćanja za nove kredite ili, po potrebi, prodati nekretninu drugom poslovnom subjektu. Po lakoći uknjižbe nekretnina, Hrvatska - koju predstavlja Zagreb - je na 92. mjestu od 189 gospodarstava te na 22. mjestu od 26 gospodarstava u regiji istoÄ?ne Europe i srednje Azije. Pokazatelji koji se odnose na broj postupaka potrebnih za uknjižbu nekretnine u Hrvatskoj su trenutaÄ?no na razini regionalnog prosjeka, ali je u Hrvatskoj potrebno trostruko viÅ¡e vremena za uknjižbu imovine, a troÅ¡kovi su gotovo dvostruko veći (Tablica 4.1.). Tablica 4.1. Uknjižba imovine u Hrvatskoj i najbolji rezultati Pokazatelj Najbolji rezultat Regionalni Najbolji rezultat Hrvatska Doing Business u regiji prosjek u svijetu Postupci 1 (Gruzija; NorveÅ¡ka; 5 Gruzija (1) 5,4 (broj) Å vedska; Portugal) 1 (Gruzija; Novi Zeland; Vrijeme (u danima) 72 Gruzija (1) 23,1 Portugal) 0 (Bjelorusija, Kiribati; TroÅ¡ak (postotak 5 Bjelorusija 2,7 Saudijska Arabija; vrijednosti imovine) Republika SlovaÄ?ka) Izvor: Baza podataka Doing Business 30 Claessens, Stijn and Luc Laeven, Financial Development, Property Rights, and Growth, Journal of Finance, 58 (6): 2401-36, 2003. 31 Simon Johnson, John McMillan, and Christopher Woodruff, Property Rights and Finance, The American Economic Review, Volume 92, Issue 5, Pages 1335-1356, prosinac 2002. 32 Svjetska banka. 1989. Izvješće o svjetskom razvoju, 1989. New York: Oxford University Press. 33 podaci o nekretninama u katastrima i zemljiÅ¡nim knjigama predstavljaju dio zemljiÅ¡nih podataka koji su dostupni državnim tijelima. ZemljiÅ¡ni podaci ukljuÄ?uju i geografske podatke, podatke o okoliÅ¡u te socioekonomske podatke korisne za urbanistiÄ?ko planiranje i razvoj. 26 Reformski zahvati Od 2008. vrijeme potrebno za uknjižbu imovine u Hrvatskoj skraćeno je s 956 dana na 72 dana. Ovaj iznenaÄ‘ujuće dobar rezultat postignut je zahvaljujući izmjenama Zakona o zemljiÅ¡nim knjigama iz 2004., a zatim i informatizaciji koju su provela hrvatska državna tijela. UÄ?inak tih zahvata pokazao se tek nakon nekoliko godina, no istodobno su proÅ¡irene ovlasti sudskih službenika, povećao se i njihov broj te su im dodijeljene ovlasti u pogledu rjeÅ¡avanja u zahtjevima za prijenos vlasniÄ?kih prava, a radili su i prekovremeno kako bi se smanjio broj nerijeÅ¡enih predmeta. Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje DovrÅ¡iti usklaÄ‘ivanje podataka iz zemljiÅ¡nih knjiga i katastra. ZemljiÅ¡ne knjige u nadležnosti su Ministarstva pravosuÄ‘a, dok katastrom upravlja Državna geodetska uprava. Iako za sada podaci u tim dvjema bazama podataka nisu u potpunosti povezani, u tijeku je uvoÄ‘enje zajedniÄ?kog informacijskog sustava i usklaÄ‘ivanje podataka. Zbog neusklaÄ‘enosti podataka postupci dugo traju i ima propusta u uslugama koje državna tijela pružaju poduzetnicima. Kako bi rijeÅ¡ila problem i u cijelosti provela Zakon o zemljiÅ¡nim knjigama, hrvatska nadležna tijela moraju prioritetno dovrÅ¡iti projekt ZajedniÄ?ki informacijski sustav zemljiÅ¡nih knjiga i katastra (ZIS), u okviru kojega će se izvrÅ¡iti usklaÄ‘ivanje ovih dviju baza podataka. 34 ZavrÅ¡iti uvoÄ‘enje ZajedniÄ?kog informacijskog sustava zemljiÅ¡nih knjiga i katastra (ZIS) u sve zemljiÅ¡noknjižne odjele i katastarske urede. Iako Hrvatska već duže vrijeme ima digitalne zemljiÅ¡ne knjige, nisu svi spisi digitalizirani. Postupak digitalizacije najviÅ¡e kasni na ZagrebaÄ?kom sudu i novim sudovima u Splitu. Arhiva zemljiÅ¡nih knjiga u Zagrebu, koja sadrži sve kupoprodajne ugovore položene na sudu i kljuÄ?ni je izvor informacija za službenike u zemljiÅ¡noknjižnim odjelima, samo je djelomiÄ?no digitalizirana. U tijeku je skeniranje digitaliziranih dokumenata, Å¡to ograniÄ?uje njihovo pretraživanje (odnosno moguće je pretraživanje samo po oznaci predmeta - oznaka "Z"). Knjige u Arhivi zemljiÅ¡nih knjiga u papirnatom su obliku i ne postoje njihove preslike. Ako se jedan službenik koristi nekom knjigom, drugi je mogu i danima Ä?ekati. Kako bi se kaÅ¡njenja svela na najmanju moguću mjeru, hrvatska nadležna tijela moraju dovrÅ¡iti uvoÄ‘enje ZajedniÄ?kog informacijskog sustava u sve zemljiÅ¡noknjižne odjele i katastarske urede. UvoÄ‘enjem ZajedniÄ?kog informacijskog sustava znatno će se unaprijediti digitalizacija spisa, bit će omogućen prijenos nekretnina elektroniÄ?kim putem, uvest će se redizajnirani, zajedniÄ?ki postupci i standardni obrasci, bit će omogućen jednostavan pristup izvacima u elektroniÄ?kom obliku i e-prijenos. Potpuno uvoÄ‘enje ZajedniÄ?kog informacijskog sustava omogućit će uÅ¡tedu resursa poslovnih subjekata i viÅ¡i stupanj transparentnosti. Druge zemlje, koje danas imaju u cijelosti elektroniÄ?ke sustave, godinama su postupno 34 Dodatne informacije potražite na: http://www.uredjenazemlja.hr/default.aspx?id=22 27 radile na ostvarenju toga cilja. Na primjer, danska je Vlada 2009. zapoÄ?ela s modernizacijom svojih zemljiÅ¡nih knjiga digitalizacijom i automatizacijom postupka uknjižbe nekretnina. Bilo je nužno povezati i reorganizirati procese. Informatizacija je zapoÄ?ela u srediÅ¡njem zemljiÅ¡noknjižnom odjelu i spisi su postupno digitalizirani. Po zavrÅ¡etku digitalizacije, zemljiÅ¡noknjižni odjel uveo je elektroniÄ?ki unos prijenosa imovine. Već 2011. zahtjevi za prijenos imovine prihvaćaju se samo u elektroniÄ?kom obliku te je informacijski sustav poÄ?eo brzo i uÄ?inkovito pratiti zahtjeve. Slijedom toga, u razdoblju od pet godina vrijeme potrebno za prijenos nekretnine skraćeno je s 42 na 4 dana. GraÄ‘ani i poduzetnici sada imaju pristup jednom izvoru zemljiÅ¡nih podataka i mogu samostalno vrÅ¡iti prijenos nekretnina, bez posredovanja trećih strana. Jednako tako, mogu dobiti podatke o svim nekretninama. Kako bi olakÅ¡ao pristup kreditima i podacima, danski je financijski sektor osnovao centar za razmjenu zemljiÅ¡nih podataka izmeÄ‘u banaka i zemljiÅ¡noknjižnog odjela. Novi je Zeland digitalizirao podatke o nekretninama u razdoblju od 1997. do 2002., a zatim je uvedena elektroniÄ?ka uknjižba. MeÄ‘utim, do 2005. samo se polovica imovinsko-pravnih radnji odvijala u elektroniÄ?kom obliku. Bio je potreban joÅ¡ jedan korak. U 2008. donesen je zakon prema kojemu je elektroniÄ?ka uknjižba postala obavezna. Danas se uknjižba može dovrÅ¡iti u samo dva koraka, uz troÅ¡ak od 0,1 % vrijednosti nekretnine. Ukinuti obvezu prilaganja posebnog administrativnog biljega uz sve zahtjeve u vezi sa zemljiÅ¡nim knjigama. TrenutaÄ?no podnositelji zahtjevu zemljiÅ¡noknjižnom odjelu moraju priložiti poseban administrativni biljeg. Takav je zahtjev potrebno ukinuti radi smanjenja opterećenja i unaprjeÄ‘enja usluga e-Vlade. DovrÅ¡iti usklaÄ‘enje zemljiÅ¡nih knjiga i katastra. ZemljiÅ¡ne knjige u nadležnosti su Ministarstva pravosuÄ‘a, dok katastrom upravlja Državna geodetska uprava. Iako za sada podaci u tim dvjema bazama podataka nisu u potpunosti povezani, u tijeku je uvoÄ‘enje zajedniÄ?kog informacijskog sustava i usklaÄ‘ivanje podataka. Zbog neusklaÄ‘enosti podataka postupci dugo traju i ima propusta u uslugama koje državna tijela pružaju poduzetnicima. Kako bi rijeÅ¡ila problem i u cijelosti provela Zakon o zemljiÅ¡nim knjigama, hrvatska nadležna tijela moraju prioritetno dovrÅ¡iti projekt ZajedniÄ?ki informacijski sustav zemljiÅ¡nih knjiga i katastra (ZIS), u okviru kojega će se izvrÅ¡iti usklaÄ‘ivanje ovih dviju baza podataka. 35 Uvesti žurne postupke uknjižbe pri zemljiÅ¡noknjižnim odjelima sudova. ZemljiÅ¡noknjižni odjeli svake godine donose plan rada. U okviru plana, dodjeljuju se resursi za sve poslove suda i utvrÄ‘uju prioriteti; na primjer, po žurnom se postupku rjeÅ¡avaju uknjižbe ili brisanje hipoteke. Poduzetnici mogu zatražiti žurnu obradu zahtjeva. Mnogi to i zatraže jer takav zahtjev ne podliježe dodatnim troÅ¡kovima. Smatra li zemljiÅ¡noknjižni odjel da je predmet uistinu hitan, referenti/službenici pokuÅ¡aju ubrzati uknjižbu Å¡to je viÅ¡e moguće. Zahtjeva je mnogo, ali bez razlike u trajanju obrade. Kako bi se uÄ?inkovito skratilo vrijeme obrade zahtjeva podnositelja kojima je to uistinu potrebno i utvrdili prioritetni poslovi u zemljiÅ¡noknjižnom odjelu, Ministarstvo pravosuÄ‘a moralo bi 35 Dodatne informacije potražite na: http://www.uredjenazemlja.hr/default.aspx?id=22 28 razmotriti uvoÄ‘enje naknade za žurni postupak obrade zahtjeva. Druga su europska gospodarstva uvela sliÄ?ne postupke i rezultati su pozitivni. U Litvi uknjižba u zemljiÅ¡ne knjige obiÄ?no traje 10 radnih dana, no poduzetnici koji to žele mogu uknjižiti svoju nekretninu u roku od samo tri radna dana uz plaćanje 30 % veće naknade za uknjižbu (naknada za uknjižbu u roku dva radna viÅ¡a je za 50 %, a za uknjižbu u jednom danu za 100 %). U Republici SlovaÄ?koj standardni postupak uknjižbe traje 30 dana i stoji 66 EUR, no to se vrijeme može dvostruko skratiti plate li poduzetnici naknadu od 266 EUR. Jednako tako, portugalski poduzetnici mogu izvrÅ¡iti uknjižbu svoje nekretnine u jednom danu uz plaćanje naknade za 50 % viÅ¡e od uobiÄ?ajene. Omogućiti da se zemljiÅ¡noknjižni izvaci u elektroniÄ?kom obliku smatraju valjanom službenom ispravom i osigurati njihovu dostupnost na portalu e-GraÄ‘ani. Za sada su samo izvaci dobiveni u zemljiÅ¡noknjižnom odjelu u papirnatom obliku (ili uz ovjeru službenika odjela) pravno valjane isprave. Imajući u vidu informatizaciju zemljiÅ¡nih knjiga provedenu proteklih godina, ta bi se ograniÄ?enja mogla uskoro ukinuti i omogućiti službenu uporabu elektroniÄ?kih izvadaka.36 Izvaci bi trebali biti dostupni na portalu e- GraÄ‘ani. Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje Razmotriti institucionalnu reformu županijskih sudova, zemljiÅ¡nih knjiga i katastra. TrenutaÄ?no su županijski sudovi nadležni za uknjižbu zemljiÅ¡ta. Sudovi Ä?esto nemaju dovoljno zaposlenika i resursa za uÄ?inkovito provoÄ‘enje prijenosa zemljiÅ¡ta i uknjižbe. Nadležna bi tijela trebala razmotriti mogućnost da se uknjižba zemljiÅ¡ta, kao upravni postupak, ukloni iz nadležnosti županijskih sudova. Ova bi se mjera mogla dopuniti spajanjem funkcija zemljiÅ¡noknjižnog odjela i katastarskih ureda u jednu neovisnu upravnu agenciju pod nadzorom Vlade, koja bi se u cijelosti ili djelomiÄ?no financirala iz naknada. Dostupnost kredita U izvješću Doing Business obraÄ‘ena su dva aspekta regulatornog okvira i infrastrukture koji utjeÄ?u na dostupnost kredita: podrobnost podataka o kreditima i snaga zakonskih prava korisnika kredita i vjerovnika. Prvi se aspekt mjeri indeksom podrobnosti podataka o kreditima, koji ukljuÄ?uje pokrivenost, opseg i dostupnost podataka o kreditima, preko ureda ili registara obveza po kreditima. Drugi se mjeri indeksom snage zakonskih prava, kojim se procjenjuje u kojoj mjeri propisi o instrumentima osiguranja plaćanja i steÄ?ajni propisi Å¡tite prava korisnika kredita i vjerovnika i time olakÅ¡avaju kreditiranje. Obje su skupine mjera nedavno proÅ¡irene kako bi se njima obuhvatilo Å¡to viÅ¡e dobrih praksi. Indeks snage zakonskih prava proÅ¡iren je s 10 na 12 bodova. Jedan od novih bodova 36 U Ä?lanku 7. Zakona o zemljiÅ¡nim knjigama (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13) kaže se: "Iz zemljiÅ¡ne knjige izdaju se izvadci iz glavne knjige i preslike ili spisi iz zbirke isprava." Dodatne informacije o tome zaÅ¡to se elektroniÄ?ki izvaci ne smatraju službenim ispravama potražite na: http://www.uredienazemlja.hr/default.aspx?id=101 29 dodjeljuje se za integrirani sustav osiguranih transakcija. Suvremenim sustavima osiguranih transakcija budućim je vjerovnicima omogućena jednostavna provjera je li imovina već založena kao instrument osiguranja plaćanja te je li ta ista imovina opterećena joÅ¡ nekim pravom. Ta prava moraju biti ustanovljena s pomoću pravnih instrumenata koji su funkcionalno jednaki založnom pravu. U integriranom sustavu osiguranih transakcija ti se instrumenti propisuju istim zakonom kao i založna prava te se tako osiguravaju veća transparentnost i predvidljivost. Bodovi se dodjeljuju i za funkcionalni registar instrumenata osiguranja plaćanja, koji se odreÄ‘uje na temelju nekoliko znaÄ?ajki. Prvo, registar mora pokrivati sve osigurane transakcije, bez obzira na kategoriju dužnika, vjerovnika ili imovine. Drugo, registar se mora temeljiti na obavijestima; troÅ¡kovi takvoga registra niži su od troÅ¡kova registra koji se temelji na dokumentima. KonaÄ?no, registar mora nuditi suvremene mogućnosti. Na primjer, osigurani vjerovnici (ili njihovi predstavnici) moraju moći unositi, pretraživati, mijenjati ili brisati založno pravo elektroniÄ?kim putem. Indeks podrobnosti podataka o kreditima proÅ¡iren je sa 6 na 8 bodova. Jedan od novih bodova dodjeljuje se gospodarstvima u kojima su podaci o kreditima dostupni na internetskoj platformi ili povezivanjem sustava financijskih institucija i sustava upravljanja podataka o kreditima. Internetskim pristupom moguće je poboljÅ¡ati kvalitetu i sigurnost podataka, unaprijediti uÄ?inkovitost i transparentnost te osigurati visoke standarde usluge za korisnike te tako povećati broj institucija koje objavljuju podatke o kreditima. Uz metodoloÅ¡ka unapreÄ‘enja uvedena u izvješću Doing Business 2015 Hrvatska je po pokazatelju dostupnosti kredita na 61. mjestu od 189 zemalja obuhvaćenih izvješćem, te na 17. mjestu od 26 zemalja u regiji Europe i srednje Azije. A. Podaci o obvezama po kreditima Sustav izvješćivanja o obvezama po kreditima sastavnica je funkcionalnog tržiÅ¡ta kredita. Sustav izvješćivanja o kreditima koristan je za zadovoljenje potreba vjerovnika za toÄ?nim, provjerenim informacijama zahvaljujući kojima se umanjuju rizik kreditiranja i troÅ¡ak gubitaka po kreditima jer pružaju pouzdane naznake da će podnositelj zahtjeva otplatiti kredit. U sluÄ?aju nedostatka podataka o obvezama po kreditima, postupak provjere kreditne povijesti korisnika kredita otežan je i nepouzdan. Zbog toga se uvećavaju troÅ¡kovi banaka, ali i troÅ¡ak kredita za dužnika. Krediti se dodjeljuju na temelju osobnih veza, a ne nužno na vjerojatnosti otplate. Istraživanja pokazuju da je bankovni rizik niži, a profitabilnost viÅ¡a u zemljama u kojima vjerovnici razmjenjuju informacije o dužnicima preko ureda ili registara obveza po kreditima.37 Funkcionalni sustavi izvješćivanja o obvezama po kreditima korisni su za smanjenje negativnog odabira i moralnog hazarda, pridonose rastu kreditiranja i smanjenju troÅ¡kova kreditiranja omogućavajući primjenu tehnologija kreditiranja koje se temelje na modelima ocjene kreditne sposobnosti. Razvoj ureda i registara obveza po kreditima od posebne je važnosti za mala poduzeća, kod kojih su prisutni ozbiljniji problemi dostupnosti 37 Joel Houston, Chen Lin, Ping Lin, i Yue Ma, 2010. “Creditor rights, information sharing, and bank risk taking,â€? Journal of Financial Economics, 96. svezak, 3. izdanje, stranice 485 -512, lipanj. 30 i nerazmjernosti podataka. Tablica 5.1. Poredak prema podacima o obvezama po kreditima i najbolji rezultati Pokazatelj Hrvatska Regionalni Najbolji rezultat Najbolji Doing Business prosjek u regiji rezultat u svijetu 8 Indeks podrobnosti podataka 8 (Armenija, o obvezama po kreditima (0- 6 6 Gruzija, (26 gospodarstava) 8) Litva) Obuhvat privatnog ureda za 33,7 100 posto 100 posto praćenje podataka o 100,0 posto (Srbija; Hrvatska) (26 država) obvezama po kreditima (postotakjavnog Obuhvat odraslih osoba) registra 19,3 76,8 posto 100 posto 0 (postotak odraslih osoba) posto (Latvija) (Portugal) Izvor: Baza podataka Doing Business 31 Tablica 5.2. Indeks podrobnosti podataka o obvezama po kreditima Indeks podrobnosti podataka o obvezama po Ured za praćenje Registar obveza Rezultat za kreditima (0-8) obveza po po kreditima Hrvatsku: kreditima Dostavljaju li se podaci o pravnim i fiziÄ?kim osobama? Da Ne 1 Dostavljaju li se i pozitivni i negativni podaci o obvezama po Da Ne 1 kreditima? Dostavljaju li se podaci od trgovaca i komunalnih poduzeća - Ne Ne 0 zajedno s podacima od banaka i financijskih institucija? Dostavljaju li se podaci iz protekloga najmanje dvogodiÅ¡njeg razdoblja? (Uredi i registri obveza po kreditima koji dostavljaju negative podatke za razdoblje dulje od deset godina ili automatski briÅ¡u podatke o neplaćanju odmah Da Ne 1 nakon izvrÅ¡enih plaćanja dobivaju 0 bodova za ovu komponentu.) Dostavljaju li se podaci o iznosima kredita manjim od 1 % Da Ne 1 dohotka po glavi stanovnika? Imaju li dužnici zakonsko pravo na pristup svojim podacima u uredu ili registru obveza po kreditima? (Uredi i registri obveza po kreditima koji dužnicima naplaćuju viÅ¡e od 1 % Da Ne 1 dohotka po glavi stanovnika za uvid u njihove podatke dobivaju 0 bodova za ovu komponentu.) Mogu li banke i financijske institucije pristupiti podacima o obvezama dužnika po kreditima putem interneta (na primjer, Da Ne 1 internetska platforme, povezivanje viÅ¡e sustava ili oboje)? Nude li uredi i registri ocjenu kreditne sposobnosti kao uslugu s dodanom vrijednošću koja je bankama i Ne Ne 0 financijskim institucijama korisna pri procjeni kreditne sposobnosti korisnika kredita? Rezultat (Broj odgovora s "Da") 6 Napomena: Prije izvješća Doing Business 2015 indeks podrobnosti podataka o obvezama po kreditima pokrivao je samo prvih Å¡est prethodno navedenih znaÄ?ajki. Gospodarstvo dobiva 1 bod ako je odgovor "da" za ured ili registar. Ako kreditni ured ili regis tar nije funkcionalan ili ako pokriva manje od 5 % odraslog stanovniÅ¡tva, ukupan rezultat za indeks podrobnosti podataka o obvezama po kreditima je 0. 32 Pokazatelji u izvješću Doing Business u odreÄ‘enom vremenskom razdoblju U 2007. u Republici Hrvatskoj osnovan je novi ured za praćenje obveza po kreditima - Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) - koji dostavlja pozitivne i negativne podatke o novÄ?anim obvezama fiziÄ?kih osoba. Od 2010. HROK je proÅ¡irio svoje usluge registra i na poslovne subjekte. Ured je u prosincu 2010. zapoÄ?eo sa slanjem podataka financijskim institucijama. TrenutaÄ?no HROK u svojoj bazi ima podatke o viÅ¡e od tri milijuna fiziÄ?kih osoba i viÅ¡e od 130 tisuća poslovnih subjekata. Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje ProÅ¡iriti registar podacima od trgovaca i komunalnih poduzeća. Osim slanja podataka financijskim institucijama, u naprednijim sustavima izvješćivanja o obvezama po kreditima prikupljaju se i podaci od trgovaca i komunalnih poduzeća (elektroopskrba, vodoopskrba, mobilna telefonija) i uvrÅ¡tavaju u kreditna izvješća. Takvi sustavi postoje u 58 od 189 gospodarstava obuhvaćenih izvješćem Doing Business, ukljuÄ?ujući Dansku, NjemaÄ?ku i Ujedinjenu Kraljevinu. Time se uÄ?inkovito proÅ¡iruje obuhvat kreditnih registara koje vode ovakvi uredi. Prikupljanje i slanje podataka o plaćanju raÄ?una za npr. elektriÄ?nu energiju ili telekomunikacijske usluge može biti korisno za utvrÄ‘ivanje pouzdanih podataka o kreditnim obvezama fiziÄ?kih osoba koji ranije nisu bili korisnici bankovnih kredita ili kreditnih kartica. Studija provedena u Italiji pokazala je da je nakon uvrÅ¡tavanja podataka o podmirivanju raÄ?una za komunalne usluge viÅ¡e od 83 % korisnika usluga vodoopskrbe moglo dobiti pozitivno kreditno izvješće samo na temelju urednosti podmirivanja raÄ?una za komunalne usluge, iako prije nije bilo podataka o tome koliko uredno podmiruju svoje obveze po kreditima.38 To je korisno i za komunalna poduzeća. Na primjer, u kolovozu 2006., DTE Energy, poduzeće za opskrbu elektriÄ?nom energijom i plinom u SAD-u, poÄ?elo je dostavljati potpune podatke o urednosti podmirivanja raÄ?una svojih kupaca uredima za praćenje obveza po kreditima. DTE je kupcima o kojima ranije nije imao podatke - njih 8,1 % od ukupnoga broja - poÄ?eo dodjeljivati kreditni spis ili ocjenu kreditne sposobnosti. Zbog toga su kupci poÄ?eli podmirivati obveze prema DTE-u prije svih drugih. U roku Å¡est mjeseci broj raÄ?una DTE-a s dospjelim a nepodmirenim obvezama smanjen je za 80.000. 39 ProÅ¡irivanje izvora podataka radi uvrÅ¡tenja nereguliranih financijskih institucija može meÄ‘utim biti izazov. Na primjer, možda će biti potrebno izmijeniti postojeći zakonski i regulatorni okvir o zaÅ¡titi potroÅ¡aÄ?a i podataka kako bi se trgovcima i komunalnim poduzećima omogućila razmjena podataka o potroÅ¡aÄ?ima s pružateljem usluga kreditnog izvješćivanja. Potrebno je poduzeti i mjere osiguranja kvalitete podataka koje dostavljaju trgovci i komunalna poduzeća. Takva se poduzeća možda koriste razliÄ?itim sustavima identifikacije kupaca: pri prvom prijenosu podataka moguće su sustavne i ljudske pogreÅ¡ke. 38 Preliminarni rezultati studije u tijeku koju provodi CRIF SpA, Italija. 39 Konferencija Svjetske banke. Tjedan financijske infrastrukture. Brazil, 15.-17. ožujka, 2010. 33 Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) trenutaÄ?no razmatra mogućnost proÅ¡irenja svojih izvora podataka na komunalna poduzeća i telekomunikacijske operatere. Prvi krug razgovora izmeÄ‘u osnivaÄ?a i vlasnika, skupine hrvatskih banaka, održan je krajem ožujka 2015. Drugi je krug planiran za kraj travnja 2015., a konaÄ?na se odluka oÄ?ekuje do kraja lipnja iste godine. Imajući u vidu njezin politiÄ?ki utjecaj, Hrvatska bi se narodna banka mogla pokazati važnim dionikom u ovim pitanjima. Prihvati li Uprava HROK-a predloženo proÅ¡irenje i uvaži interese telekomunikacijskih operatera i komunalnih poduzeća, bit će potrebno proÅ¡iriti kapacitete registra za obradu podataka, a banke će morati unaprijediti svoje internetske usluge. Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje Uvesti ocjene kreditne sposobnosti. JoÅ¡ jedan važan mehanizam za proÅ¡irenje pristupa financiranju je i ocjenjivanje kreditne sposobnosti; statistiÄ?ka je to metoda kojom se procjenjuje vjerojatnost da će potencijalni korisnik kredita izvrÅ¡avati svoje financijske obveze po kreditu. Za ocjene kreditne sposobnosti koje se temelje na podacima ureda ili registra obveza po kreditima prikupljaju se podaci od brojnih vjerovnika, ali i iz nekih javno dostupnih izvora podataka. Oni stoga sadržavaju odreÄ‘ene podatke koji inaÄ?e ne bi bili dostupni pojedinaÄ?nim vjerovnicima, kao Å¡to je ukupna izloženost, broj nepodmirenih kredita te ranije neizvrÅ¡avanje obveza u okviru sustava. Modeli za ocjenjivanje kreditne sposobnosti obiÄ?no sadržavaju podatke iz ranijih razdoblja, kao Å¡to su oni o neizvrÅ¡enju obveza, urednosti plaćanja i ranijim zahtjevima. Kako bi se ocjene kreditne sposobnosti mogle upotrijebiti za pouzdanija predviÄ‘anja, uredi i registri obveza po kreditima sve Ä?ešće prikupljaju podatke iz sve većeg broja izvora (kao Å¡to su podaci o steÄ?ajevima i sudskim presudama). Zbog toga su ocjene kreditne sposobnosti pouzdanije za predviÄ‘anje negoli procjene koje se izvode samo na temelju podataka o obvezama po kreditima iz ranijih razdoblja.40 Ocjene kreditne sposobnosti mogle bi unaprijediti tržiÅ¡nu uÄ?inkovitosti i korisnicima kredita osigurati viÅ¡e mogućnosti za dobivanje kredita. Na temelju dostupnih ocjena kreditne sposobnosti vjerovnici, koji inaÄ?e ne bi mogli analizirati sirove podatke o obvezama po kreditima, mogu uz niže troÅ¡kove proÅ¡iriti ponudu kredita na slabo pokrivena tržiÅ¡ta. Ovakav proizvod s dodanom vrijednošću Å¡iroko je dostupan u Latinskoj Americi i Karibima, kao i u skupini zemalja Ä?lanica OECD-a s visokim dohotkom; nudi se u 80 % gospodarstava u kojima ured ili registar obveza po kreditima pokriva najmanje 5 % odraslog stanovniÅ¡tva - u usporedbi s 40 % u Europi i srednjoj Aziji, 38 % na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, 25 % u istoÄ?noj Aziji i Pacifiku te 24 % u supsaharskoj Africi. Razvoj sustava ocjenjivanja kreditne sposobnosti iziskuje znatna ulaganja koja hrvatske banke po svemu sudeći za sada nisu spremne razmatrati. Postanu li telekomunikacijski operateri i komunalna poduzeća korisnici HROK-a, to bi moglo utjecati na razmjere tih troÅ¡kova. B. Zakonska prava vjerovnika i korisnika kredita u osiguranim transakcijama Ovaj se odjeljak odnosi na osigurane transakcije i prava vjerovnika. U brojnim zemljama u razvoju mali i srednji poduzetnici ne raspolažu zemljiÅ¡tem koje bi mogli iskoristiti kao instrument osiguranja plaćanja. MeÄ‘utim, na raspolaganju su im pokretnine - strojevi, zalihe, potraživanja i oprema. Pravni i institucionalni okvir važan je za lakÅ¡u primjenu takve pokretne imovine kao osiguranja plaćanja. Ustupanjem prava vlasniÅ¡tva nad imovinom danom vjerovniku kao zalog plaćanja, dužniku je onemogućeno raspolaganje tom imovinom, Å¡to bi moglo ograniÄ?iti njegovu produktivnost i poslovanje. Prema tome, važno je razviti pravni sustav u okviru kojega bi poduzetnici mogli koristiti pokretnu imovinu kao instrument osiguranja plaćanja po kreditu bez gubitka vlasniÅ¡tva nad tom imovinom. Time bi se povećali izgledi poduzetnika za kreditiranje, ali i poboljÅ¡ali uvjeti kreditiranja. 40 Svjetska banka 2011a. 34 Istraživanja pokazuju da poboljÅ¡an pravni okvir za instrumente plaćanja pridonosi: • Povećanju razine dostupnosti kredita: U zemljama u kojima se založno pravo na instrumentu osiguranja plaćanja može steći kod trećih strana na temelju predvidljivog sustava naplate u sluÄ?aju neispunjenja obveza po kreditu, krediti privatnom sektoru iskazani u postotku bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prosjeku su 60 posto, u usporedbi s prosjekom od samo 30 do 32 posto u zemljama bez takve zaÅ¡tite vjerovnika. 41 • Smanjenju troÅ¡kova kreditiranja: U industrijskim zemljama, korisnici kredita s instrumentom osiguranja plaćanja dobivaju devet puta veće novÄ?ane iznose kredita od korisnika kredita bez instrumenta osiguranja plaćanja. Osim toga, odobravaju im se i dulji rokovi otplate (11 puta dulji) te znatno niže kamatne stope (niže za 50 posto). 42 • Dostupnijem financiranju: Istraživanje je pokazalo da je u zemljama koje imaju registre pokretne imovine koja se koristi kao instrument osiguranja plaćanja broj poduzeća koje imaju pristup bankovnom financiranju u prosjeku veći za 8 posto, a pristup bankovnim kreditima u prosjeku za 7 posto. U ovim su zemljama i kamatne stope niže, a dulji je i rok otplate kredita. Povećanje je joÅ¡ veće kada su posrijedi mala poduzeća, kojima je Ä?esto mnogo teže nego velikim poduzećima doći do kredita zbog toga Å¡to nemaju trajne imovine koju bi mogli iskoristiti kao instrument osiguranja plaćanja. 43 U izvješću Doing Business, prema pokazatelju Dostupnost kredita - zakonska prava, Hrvatska je dobila 5 od mogućih 12 bodova (12 = najveći broj bodova za najjaÄ?e mjere zaÅ¡tite) za indeks snage zakonskih prava. Susjedna Crna Gora jedno je od tri gospodarstva u svijetu koje je za ovaj indeks dobilo 12 od 12 bodova (Tablica 5.3). Tablica 5.3 Ocjena zakonskih prava vjerovnika i dužnika u osiguranim transakcijama i najbolji rezultati Pokazatelj Hrvatska Regionalni Najbolji Najbolji rezultat Doing Business prosjek rezultat u regiji u svijetu Raspon indeksa zakonskih 12 12 (Kolumbija, Novi 5 6 prava (0-12) (Crna Gora) Zeland); Crna Gora) 41 Investment Climate Advisory Services, Secured Transactions Systems and Collateral Registries , Grupacija Svjetske banke, sijeÄ?anj 2010. 42 Ibidem 43 Love, Inessa, María Soledad Martínez Pena i Sandeep Singh, 2013. "Registri instrumenata osiguranja plaćanja za pokretnu imovinu. Je li njihovim uvoÄ‘enjem olakÅ¡an pristup bankovnom financiranju za poslovne subjekte? Istraživanje politika, Radni materijal br. 6477, Svjetska banka, lipanj- 35 Tablica 5.4 Ocjena zakonskih prava vjerovnika i dužnika u osiguranim transakcijama Rezultat za Indeks Snaga zakonskih prava (0-12) Hrvatsku Postoji li u gospodarstvu integrirani ili ujednaÄ?eni pravni okvir za osigurane transakcije kojim je obuhvaćeno stvaranje, objavljivanje i primjena instrumenata Ne koji su funkcionalno jednaki založnom pravu na pokretnoj imovini? Je li poduzetnicima zakonski omogućeno stjecanje založnog prava bez oduzimanja posjeda u jednoj kategoriji pokretne imovine, bez zahtjeva za Ne detaljnim opisom instrumenta osiguranja plaćanja? Je li poduzetnicima zakonski omogućeno stjecanje založnog prava bez oduzimanja posjeda nad njegovom gotovo cjelokupnom imovinom, bez zahtjeva Da za detaljnim opisom instrumenta osiguranja plaćanja? Može li se založno pravo proÅ¡iriti na buduću ili naknadno steÄ?enu imovinu te može li se ono automatski proÅ¡iriti na proizvode, ostvarene prihode ili Ne zamjensku imovinu? Je li u ugovorima o osiguranju plaćanja dopuÅ¡teno navoÄ‘enje općenitog opisa dugovanja i obveza; mogu li stranke uzajamno osigurati sve vrste dugovanja i Da obveza te može li u ugovoru o osiguranju plaćanja biti naznaÄ?en najveći iznos do kojega se imovina može opteretiti? Je li u funkciji registar instrumenata osiguranja plaćanja za osnovane i neosnovane subjekte, odnosno je li ujednaÄ?en zemljopisno i prema vrsti Da imovine, s bazom podataka u elektroniÄ?kom obliku uz navoÄ‘enje imena/naziva dužnika? Postoji li registar instrumenata osiguranja plaćanja koji se temelji na Ne obavijestima u koji je moguće upisati sve funkcionalno jednake instrumente? Postoji li suvremeni registar instrumenata osiguranja plaćanja u kojem zainteresirane strane mogu putem mreže upisivati, mijenjati, poniÅ¡tavati ili Ne pretraživati? Jesu li osigurani vjerovnici u prvom isplatnom redu (odnosno prije podmirenja poreznih obveza i tražbina zaposlenika) ako dužnik ne ispuni svoje obveze izvan Ne steÄ?ajnog postupka? Jesu li osigurani vjerovnici u prvom isplatnom redu (odnosno prije podmirenja Da poreznih obveza i tražbina zaposlenika) u sluÄ?aju likvidacije poduzeća? Primjenjuje li se na osigurane vjerovnike automatski zastoj postupka ovrhe ako dužnik pokrene postupak restrukturiranja pod nadzorom suda? Jesu li prava Ne osiguranih vjerovnika zakonski zaÅ¡tićena osiguranjem jasne osnove za izuzeće od zastoja postupka i/ili utvrÄ‘ivanjem roka za zastoj postupka? DopuÅ¡ta li zakon izvansudsku nagodbu stranaka o ovrsi u trenutku osnivanja založnog prava? DopuÅ¡ta li zakon osiguranom vjerovniku prodaju instrumenta Da osiguranja plaćanja na javnoj dražbi i privatnu prodaju i može li osigurani vjerovnik zadržati imovinu na ime podmirenja duga? Rezultat (Broj odgovora s "Da") 5 Izvor: Baza podataka Doing Business 36 Reformski zahvati Hrvatska je u 2006. znatno osnažila svoj sustav osiguranih transakcija pokretanjem ujednaÄ?enog i zemljopisno centraliziranog registra instrumenata osiguranja plaćanja (Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježniÄ?kih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima). Od tada hrvatska Financijska agencija (FINA) vodi javni upisnik osiguranja plaćanja (založno pravo i prijenos prava vlasniÅ¡tva) ostvarenih na pokretninama i pravima. Postoje i neke iznimke. Vrijednosni papiri (dionice, obveznice itd.) upisuju se u SrediÅ¡njem klirinÅ¡kom depozitarnom druÅ¡tvu. Zrakoplovi i plovila smatraju se nepokretnom imovinom i vode se u posebnom registru. Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje Omogućiti poduzetnicima stjecanje založnog prava bez oduzimanja posjeda u jednoj kategoriji pokretne imovine, bez zahtjeva za detaljnim opisom instrumenta osiguranja plaćanja. Osim toga, založno je pravo potrebno proÅ¡iriti na buduću ili naknadno steÄ?enu imovinu i automatski proÅ¡iriti na proizvode, ostvarene prihode ili zamjensku imovinu. Kako bi se osigurala uÄ?inkovitost založnog prava, dužniku se mora osigurati potpuna sloboda raspolaganja imovinom sve dok on s dužnom pažnjom Å¡titi njezinu komercijalnu vrijednost. U nekim je zemljama to postignuto s pomoću poslovnih naknada, koje se ponekad nazivaju poduzetniÄ?ke pa Ä?ak i promjenjive naknade, Ä?ime se poduzetnicima olakÅ¡ava dobivanje kredita i dopuÅ¡ta da svu svoju imovinu iskoriste kao instrument osiguranja plaćanja. Tako se osigurava fleksibilnost jer se vjerovnike potiÄ?e na davanje kredita, ali im se pruža i osjećaj sigurnosti jer znaju da će moći ostvariti svoje založno pravo ako dužnik ne ispuni svoje obveze. Osigurati da osigurani vjerovnici budu u prvom isplatnom redu, a da se pri tome poÅ¡tuju ostali važni ciljevi nacionalne politike. Iznimno je važno da vjerovnici ili mogući vjerovnici nekog poduzetnika mogu vrlo pouzdano utvrditi položaj svojih potraživanja prema poduzetniku. Zbog Ä?injenice da su osigurani vjerovnici Ä?esto vrlo važni za osiguranje kredita poduzetnicima, njihove tražbine trebaju imati najveću moguću prednost, kako u okviru steÄ?ajnog postupka, tako i izvan njega, osim ako su ostale tražbine prijavljene prije tražbina osiguranih vjerovnika. Moguće je da će tražbine koje imaju prednost nad tražbinama osiguranih vjerovnika povećati troÅ¡kove kredita ili ograniÄ?iti njihovu dostupnost. No, mogu li osigurani vjerovnici pouzdano predvidjeti svoj položaj u odnosu na ostale vjerovnike (ukljuÄ?ujući i razluÄ?ne vjerovnike), lakÅ¡e će odobriti kredit dužniku i po nižoj cijeni. Ali ako drugi vjerovnici, kao Å¡to je porezno tijelo u sluÄ?aju poreza na dohodak ili tražbina iz radnog odnosa, imaju prednost nad osiguranim vjerovnicima, a naroÄ?ito ako se pojave nakon upisa založnog prava, osigurani vjerovnici neće moći predvidjeti svoju razinu rizika. Osigura li se osiguranim vjerovnicima najveća moguća prednost i to prema naÄ?elu "tko prvi zatraži pravo, prvi će ga i dobiti" kreditiranje poduzetnika s nižom kamatnom stopom postat će pristupaÄ?nije. Možda je davanje prednosti nekim tražbinama pred tražbinama osiguranih vjerovnika u interesu nekih Å¡irih ili važnijih ciljeva politike. Ako je tomu tako, potrebno je vrlo jasno definirati prirodu i opseg tih tražbina koje imaju prednost. U mnogim je zemljama to postignuto uskim definiranjem kategorije tražbina koje imaju prednost pred tražbinama osiguranih vjerovnika te ograniÄ?avanjem iznosa koji se mogu isplatiti za te tražbine iz prvog isplatnog reda. Jednako tako, u steÄ?ajnom se postupku može pokazati potrebnim privremeno obustaviti ili podrediti tražbinu osiguranih vjerovnika kako bi se dužniku omogućila sredstva za restrukturiranje i nastavak poslovanja. Osigurani vjerovnici trebaju imati prednost pred ostalim vjerovnicima kada se nad dužnikom provodi skupni steÄ?ajni postupak ili steÄ?aj. Izraditi integrirani ili ujednaÄ?eni pravni okvir za osigurane transakcije koji obuhvaća 37 izradu, objavljivanje i provedbu Ä?etiri instrumenta koja su funkcionalno jednaka založnom pravu na pokretnoj imovini: fiducijarni prijenos prava vlasniÅ¡tva, financijski najmovi, dodjela ili prijenos potraživanja te prodaja uz pridržaj prava vlasniÅ¡tva . Takav ujednaÄ?eni pravni okvir može se sastojati od samo jednog zakona koji će se odnositi na sve vrste založnog prava, ukljuÄ?ujući i funkcionalno jednake instrumente (idealni scenarij). Druga je mogućnost da se njime obuhvati nekoliko zakona koji bi bili uzajamno povezani istim zahtjevom o upisu svih vrsta založnog prava, ukljuÄ?ujući i funkcionalno jednake instrumente, registar instrumenata osiguranja plaćanja koji bi se temeljio na obavijestima (bez obveze dostavljanja temeljnih dokumenata o osiguranju u svrhu upisa) i bio dostupan zainteresiranim stranama za elektroniÄ?ki upis, pretraživanje i izmjene. 38 ZaÅ¡tita manjinskih ulagaÄ?a Korporativno je upravljanje važno u svim gospodarstvima. Njime se gradi povjerenje i povećava privlaÄ?nost poduzeća za potencijalne ulagaÄ?e, kako domaće tako i strane, Å¡to je od kljuÄ?ne važnosti u razvijenim i gospodarstvima u razvoju. U razvijenim gospodarstvima loÅ¡i korporativni propisi mogu ograniÄ?iti rast privatnog sektora. U gospodarstvima u razvoju, povjerenje u institucije bolno je potrebno kao poticaj Å¡to većem priljevu uspjeÅ¡nih poduzeća. Korporativno je upravljanje prije svega Ä?in uspostave ravnoteže. Posrijedi su izravni interesi Ä?etiriju strana: rukovoditelja i direktora poduzeća, dioniÄ?ara i državnih tijela. U idealnom okruženju, naoko suprotni interesi jedne strane donose dugoroÄ?nu korist drugoj strani. Na primjer, osnaže li se dioniÄ?ari tako da im se osigura nadzor nad najvažnijim transakcijama i/ili transakcijama s mogućim Å¡tetnim sukobom interesa smanjit će se rizik za njihovo ulaganje, a rukovoditeljima i direktorima poduzeća omogućiti lakÅ¡i pristup kapitalu koji je potreban za rast, inovacije, diversifikaciju i tržiÅ¡nu utakmicu. Bez zaÅ¡tite ulagaÄ?a nema razvoja tržiÅ¡ta vlasniÄ?kog kapitala te banke postaju jedini izvor financiranja. Gospodarstva s dinamiÄ?nim tržiÅ¡tima kapitala nastoje uÄ?inkovito zaÅ¡tititi ulagaÄ?e. U takvim gospodarstvima ulagaÄ?i dobivaju financijske podatke kojima mogu vjerovati, sudjeluju u donoÅ¡enju najvažnijih odluka u poduzeću, a direktori snose odgovornost za svoje upravljaÄ?ke odluke. Bez takve zakonske zaÅ¡tite, ulagaÄ?i nerado ulažu, osim ako ne postanu dioniÄ?ari s kontrolnim paketom dionica. U izvješću Doing Business s pomoću jedne skupine pokazatelja mjeri se snaga mjera zaÅ¡tite manjinskih dioniÄ?ara od moguće zlouporabe direktora u smislu iskoriÅ¡tavanja poslovne imovine za osobni probitak, a s pomoću druge mjeri se snaga prava dioniÄ?ara u korporativnom upravljanju.44 Takve su zaÅ¡titne mjere važne jer vlasnici ili direktori poduzeća zbog nedostataka u propisima mogu ući u izvrÅ¡enje transakcija koje su zakonite i nisu povezane sa zlouporabom ili prijevarom, ali su ipak nepoÅ¡tene prema manjinskim dioniÄ?arima. I domaćim i stranim dioniÄ?arima važno je da postoje odredbe o objavljivanju podataka, odgovornosti direktora i parnicama dioniÄ?ara kojima se sprjeÄ?avaju takve nepoÅ¡tene transakcije, Å¡to bi bilo korisno i poduzećima u Hrvatskoj u smislu pribavljanja kapitala. Ukupni indeks "zaÅ¡tite manjinskih ulagaÄ?a" izraÄ?unava se kao prosjek dvaju drugih indeksa koji se odnose na zaÅ¡titu manjinskih ulagaÄ?a: propisi o sukobu interesa i opseg upravljaÄ?kih prava dioniÄ?ara. Svaki od navedenih indeksa sastoji se od prosjeka tri važnija podindeksa (vidi Tablicu u nastavku). Prema indeksu u rasponu od 0 do 10, Hrvatska je ocijenjena s 5,8 po Ä?emu je na 62. mjestu u svijetu od ukupnih 189, i na 17. mjestu od 26 gospodarstava u regiji Europe i srednje Azije. 44 Poduzeće koje je mjereno pokazateljima iz izvješća Doing Business "ZaÅ¡tita manjinskih ulagaÄ?a" je trgovaÄ?ko druÅ¡tvo uvrÅ¡teno u najvažniju burzu kapitala u zemlji. Ako je broj trgovaÄ?kih druÅ¡tava koja su uvrÅ¡tena na burzu manji od 10 ili ako u gospodarstvu nema burze kapitala, pretpostavka je da je posrijedi veliko trgovaÄ?ko druÅ¡tvo u privatnom vlasniÅ¡tvu i da ima nekoliko dioniÄ?ara. 39 Tablica 6.1 ZaÅ¡tita manjinskih ulagaÄ?a u Hrvatskoj i najbolji rezultati Pokazatelj Regionalni Najbolji rezultat Najbolji rezultat Hrvatska Doing Business prosjek u regiji u svijetu ZaÅ¡tita manjinskih ulagaÄ?a 5,8 5,9 7,3 (Albanija) 8,2 (Novi Zeland) (0-10) 7,3 Propisi o sukobu interesa 9,7 (Novi Zeland; 5 6 (Albanija; (0-10) Singapur) Gruzija) 10 10 (11 Indeks objave (010) 3 6,4 (Bugarska) gospodarstava) 8 Indeks obveza direktora (Albanija, BivÅ¡a 6 4,8 10 (Kambodža) (0-10) jugoslavenska republika Indeks Parnice Makedonija, Crna 6 6,7 8 (9 gospodarstava) 10 (Mozambik) dioniÄ?ara (0-10) Gora) Razmjer dioniÄ?arskog 7,8 (Francuska, 6,5 5,9 7,3 (Bugarska) upravljanja (0-10) Indija) Indeks Prava dioniÄ?ara 10,5 (Armenija, 10,5 (8 7,5 7,8 (0-10,5) Rumunjska) gospodarstava) Snaga upravljaÄ?ke 7 4,4 8 (Srbija) 8 (Srbija; Francuska) strukture (0-10,5) Indeks Korporativna 8,5 (Bugarska; indeks transparentnosti 5 5,4 Kirgiska 8,5 (4 gospodarstava) (0-9) Republika) Izvor: Doing Business baza podataka Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje ProÅ¡iriti zahtjeve o objavljivanju podataka o transakcijama povezanih strana prema javnosti i regulatorima tržiÅ¡ta. U pedeset i dva od 189 gospodarstava obuhvaćenih izvješćem Doing Business ne primjenjuju se striktna pravila o objavljivanju podataka o transakcijama povezanih strana (prije i poslije zakljuÄ?enja transakcije). Ona ukljuÄ?uju Francusku, Novi Zeland, Singapur i Albaniju. Korporativni skandali, aktivizam ulagaÄ?a, globalna financijska kriza i ujednaÄ?avanje raÄ?unovodstvenih standarda potaknuli su vlade diljem svijeta na pooÅ¡travanje zahtjeva o objavljivanju podataka. U Hrvatskoj se u Zakonu o trgovaÄ?kim druÅ¡tvima, ni u Zakonu o tržiÅ¡tu vrijednosnih papira niti u s njima povezanim propisima ne navodi upućivanje na obvezu trenutaÄ?nog objavljivanja podataka o mogućem sukobu interesa upravi i izravno javnosti. Izmjenom propisa potrebno je zahtijevati objavljivanje detaljnih podataka o prirodi i opsegu sukoba interesa, kao i svih važnih podataka o transakciji. Takve bi informacije u najboljem sluÄ?aju trebalo objaviti na mrežnom mjestu druÅ¡tva (ako je ima), kao i na mrežnom mjestu ZagrebaÄ?ke burze (http://zse.hr). Zahtijevati izvješće vanjskog revizora prije odobrenja transakcija meÄ‘u zainteresiranim stranama. TrenutaÄ?no se propisima ne zahtijeva revizija uvjeta transakcija meÄ‘u povezanim stranama prije negoli li uprava odobri transakciju. U revizorskom bi izvješću trebalo ocijeniti glavne uvjete transakcije i iznijeti miÅ¡ljenje o tome je li transakcija zakljuÄ?ena pod tržiÅ¡nim 40 uvjetima. Kako bi se proÅ¡irilo objavljivanje podataka, takva bi revizija trebala biti obvezna za velike transakcije meÄ‘u povezanim stranama. Osim toga, u zakone je potrebno unijeti odredbe o sustavu odgovornosti, ako vanjski revizor prezentira netoÄ?ne ili nejasne podatke o transakciji. Kako bi se izbjeglo preveliko opterećenje i troÅ¡kovi provedbe ovoga zahtjeva, posebno za manja poduzeća, zahtjev bi se mogao propisati samo za odreÄ‘ene transakcije; na primjer, za sve transakcije u vrijednosti 10 % imovine druÅ¡tva ili viÅ¡oj. Ovom se mjerom dioniÄ?ari Å¡tite od uzajamnog poslovanja i omogućuje im se donoÅ¡enje informiranih odluka pri glasovanju o takvim poslovima. Revizija transakcija meÄ‘u povezanim stranama zahtijeva se u Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. I Kuvajt je nedavno osnažio svoj pravni sustav zaÅ¡tite ulagaÄ?a tako Å¡to je manjinskim dioniÄ?arima omogućen jednostavniji postupak imenovanja revizora radi revizije poslovanja druÅ¡tva. Osigurati dioniÄ?arima pravo da drže direktore odgovornima za Å¡tete nastale na temelju transakcija izmeÄ‘u povezanih strana. TrenutaÄ?no manjinski dioniÄ?ari na sudu moraju dokazati nemar direktora. Ovakav zahtjevniji standard, kojim se od dioniÄ?ara zahtijeva da dokažu namjeru Ä?injenja, namjeru nanoÅ¡enja Å¡tete ili spoznaju da bi neÄ?ije ponaÅ¡anje moglo biti Å¡tetno, osim materijalne Å¡tete, treba dopuniti tako da manjinski dioniÄ?ari mogu držati direktore odgovornima za nepoÅ¡tene ili Å¡tetne transakcije s povezanim stranama samo zbog prisutnog sukoba interesa, sve dok dotiÄ?na transakcija uzrokuje Å¡tetu. U ovom sluÄ?aju zakonom bi trebalo urediti da manjinski dioniÄ?ari moraju dokazati materijalnu Å¡tetu, a ne namjeru poÄ?injenja Å¡tete, Ä?ime bi se povećali izgledi za naplatu Å¡tete, kao i za odreÄ‘enu razinu zaÅ¡tite. Nadalje, ako je transakcija meÄ‘u povezanim stranama za male dioniÄ?are nepoÅ¡tena, opresivna ili Å¡tetna ili ako je prisutan sukob interesa (odnosno ne samo u sluÄ?ajevima prijevare ili loÅ¡e vjere), zakonom bi trebalo propisati mogućnost poniÅ¡tenja transakcije. Å toviÅ¡e, zakonom treba propisati novÄ?ane kazne za direktora koji sudjeluje u transakciji izmeÄ‘u povezanih strana koja je Å¡tetna za druÅ¡tvo. U trideset su gospodarstava uvedena pravila prema kojima su direktori odgovorni za transakcije koje su nepoÅ¡tene ili Å¡tetne za ostale dioniÄ?are, Ä?ak i ako u transakciji nema elemenata zlouporabe. Ustvari, u Albaniji, BivÅ¡oj jugoslavenskoj republici Makedoniji, Crnoj Gori i Novom Zelandu direktori su odgovorni za Å¡tetu nanesenu transakcijom s povezanom stranom ako se poslovanje druÅ¡tva vodi ili se vodilo na naÄ?in koji je nepoÅ¡teno Å¡tetan ili suprotan interesima dioniÄ?ara druÅ¡tva. OgraniÄ?iti uzajamno dioniÄ?arstvo izmeÄ‘u dva neovisna druÅ¡tva na 10 % ukupnih dionica u posjedu dioniÄ?ara. Zbog uzajamnog dioniÄ?arstva može doći do dvostrukog obraÄ?una tako da se pri utvrÄ‘ivanju vrijednosti temeljni kapital svakog druÅ¡tva obraÄ?unava dva puta. Tako se radi kontrole ograniÄ?uje tržiÅ¡te i obeshrabruje kupnja dionica. DruÅ¡tva povezana uzajamnim dioniÄ?arstvom podložna su pomutnji i arbitrarnim odlukama rukovodstva i teže je utvrditi identitet dioniÄ?ara s kontrolnim paketom dionica, kao i razmjer njihova vlasniÅ¡tva i kontrole. Na primjer, jedan dioniÄ?ar može imati kontrolu nad znatno većim brojem glasova u odnosu na broj dionica koje su upisane pod njegovim imenom, kao Å¡to može kontrolirati i neizravna glasaÄ?ka prava kroz udjele u drugom poslovnom subjektu, koji je i sam pod djelomiÄ?nom kontrolom trgovaÄ?kog druÅ¡tva. Stoga je preporuÄ?ena dobra praksa da neovisna druÅ¡tva ne bi jedno u drugome smjela imati viÅ¡e od 10 % ukupnih dionica u posjedu dioniÄ?ara. Zahtijevati objavljivanje podataka o drugim direktorskim položajima Ä?lanova uprave, kao i osnovnih podataka o njihovom glavnom radnom odnosu . U cilju promicanja bolje korporativne transparentnosti, može se zahtijevati da godiÅ¡nji financijski izvjeÅ¡taji druÅ¡tava koja su uvrÅ¡tena na burzu sadržavaju pojedinosti o svim direktorskim funkcijama njihovih 41 direktora u svakom trenutku tijekom tri godine odmah prije i nakon zavrÅ¡etka financijske godine, kao i u razdoblju obnaÅ¡anja funkcije direktora. Osim toga, potrebno je navesti i podatke o njihovom radnom iskustvu i radnom mjestu ili mjestima u proteklih deset godina. Nadalje, u godiÅ¡njem financijskom izvjeÅ¡taju druÅ¡tva potrebno je objaviti kljuÄ?ne podatke o direktorima, kao Å¡to su podaci o funkcijama direktora ili predsjedatelja, kako sadaÅ¡njim tako i onima koje su obnaÅ¡ali tijekom protekle tri godine u drugim druÅ¡tvima koja su uvrÅ¡tena na burzu, kao i o njihovim drugim glavnim obvezama. Zahtijevati objavljivanje podataka o naknadama za upravljanje na pojedinaÄ?noj osnovi. Zahtjevi u pogledu financijskog izvjeÅ¡tavanja druÅ¡tava koja su uvrÅ¡tena na burzu mogu se proÅ¡iriti tako da ukljuÄ?uju izvjeÅ¡taj o naknadama, uz navoÄ‘enje pojedinosti o naknadi svakog Ä?lana kljuÄ?nog upravljaÄ?kog osoblja druÅ¡tva. "KljuÄ?no upravljaÄ?ko osoblje" može se definirati tako da znaÄ?i osobe koje su izravno ili neizravno nadležne i dogovorne za planiranje, usmjeravanje i nadzor aktivnosti poslovnog subjekta, ukljuÄ?ujući i izvrÅ¡nog ili nekog drugog direktora poslovnog subjekta. IzvjeÅ¡taj o naknadama mora sadržavati i podatke o osnovnim naknadama, kao Å¡to su novÄ?ana primanja, plaća i naknade, isplata dobiti u novcu i ostali bonusi, nenovÄ?ane naknade, naknade nakon prestanka radnog odnosa, ukljuÄ?ujući mirovine, kao i dugoroÄ?ne naknade, kao Å¡to su planovi poticaja. Najbolja je praksa poticati druÅ¡tva na objavljivanje potpunih podataka o navedenim naknadama isplaćenim petorici kljuÄ?nih Ä?lanova upravljaÄ?kog osoblja. U godiÅ¡njem izvjeÅ¡taju o naknadama potrebno je objaviti pojedinosti o naknadama zaposlenicima koji su Ä?lanovi uže obitelji direktora ili izvrÅ¡nog direktora kojima su tijekom godine poimence isplaćene naknade veće od unaprijed utvrÄ‘enog iznosa uz jasno navoÄ‘enje zaposlenikova odnosa s odreÄ‘enim direktorom ili izvrÅ¡nim direktorom. OlakÅ¡ati parnice dioniÄ?ara osiguranjem Å¡irih ovlasti dioniÄ?arima tijekom postupka. Manjinskim dioniÄ?arima treba osigurati pristup važnim podacima o druÅ¡tvu pri pokretanju parnice protiv direktora i rukovoditelja. Raspon dokumenata koji se mogu zahtijevati tijekom parnice treba proÅ¡iriti tako da ukljuÄ?uje sve podatke bitne za predmet spora. TrenutaÄ?no se Zakonom o parniÄ?nom postupku zahtijeva navoÄ‘enje odreÄ‘enih podataka za izvoÄ‘enje dokaza tijekom postupka (tj. datum, naslov, broj podneska itd.). Kako bi se olakÅ¡alo izvoÄ‘enje dokaza koje nije lako utvrditi, primjerice zbog toga Å¡to podnositelju zahtjeva nije poznat datum upisa (npr. kako utvrditi koji zapisnik sastanka uprave sadrži podatke o bitnoj raspravi), Zakonom o parniÄ?nom postupku strankama je dopuÅ¡teno da od suprotne stranke zatraže vrste isprava bez navoÄ‘enja podataka o odreÄ‘enim ispravama. U nekoliko gospodarstava postoje takve mjere zaÅ¡tite manjinskih dioniÄ?ara, ukljuÄ?ujući Novi Zeland, Poljsku i Irsku. 42 Plaćanje poreza Istraživanje pokazuje da u složenim poreznim sustavima postoji rizik visoke razine izbjegavanja poreznih obveza te da je u njima manje izravnih stranih ulaganja.45 Visoki troÅ¡kovi izvrÅ¡enja poreznih obveza povezani su i s većim neslužbenim sektorima, viÅ¡im stupnjem korupcije i s manje ulaganja. Nasuprot tome, u gospodarstvima s dobro osmiÅ¡ljenim poreznim sustavima raste poduzetniÅ¡tvo te u konaÄ?nici rastu i ukupna ulaganja i zapoÅ¡ljavanje. U izvješću Doing Business pokazateljima “Plaćanje porezaâ€? bilježe se porezi i obvezni doprinosi koje srednji poduzetnik mora podmiriti u odreÄ‘enoj godini, kao i vrijeme potrebno za izvrÅ¡enje poreznih obveza na ime tri glavna poreza: porez na dobit, PDV ili porez na promet te porezi na rad i obvezni doprinosi. Hrvatska je na 36. mjestu u svijetu od ukupno 189 gospodarstava po lakoći plaćanja poreza i na 6. mjestu od ukupno 26 u regiji Europe i srednje Azije (Tablica 7.1). Tablica 7.1 Plaćanje poreza u Hrvatskoj i najbolji rezultati Pokazatelj Regionalni Najbolji rezultat Najbolji rezultat Hrvatska Doing Business prosjek u regiji u svijetu Plaćanja 2 (Posebno 5 (Gruzija; (broj na godiÅ¡njoj 19 20,5 upravno podruÄ?je Ukrajina) razini) Hong Kong; Vrijeme (sati 12Saudijska (Ujedinjeni 208 234,3 52 (San Marino) godiÅ¡nje) Arabija) Arapski Emirati) Ukupna porezna stopa (% dobiti od 18,8 posto 34,9 posto nije primjenjivo nije primjenjivo poslovanja) Izvor: Baza podataka Doing Business Reformski zahvati U 2012. Hrvatska je trgovaÄ?kim druÅ¡tvima olakÅ¡ala plaćanje poreza uspjeÅ¡nim uvoÄ‘enjem elektroniÄ?kog sustava za obvezne doprinose, kojim se koristi većina druÅ¡tava. Smanjila je i visinu naknade za Å¡ume i doprinosa Gospodarskoj komori. Potonji su zatim i ukinuti u sijeÄ?nju 2014. Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje: Nastaviti s informiranjem malih i srednjih poduzetnika o poreznim pitanjima, kako bi se osiguralo izvrÅ¡enje poreznih obveza te provoditi informativne kampanje radi daljnjeg povećanja elektroniÄ?kog podnoÅ¡enja poreznih prijava. Malim je poduzetnicima Ä?esto najveća prepreka plaćanju poreza nedostatak osnovnih raÄ?unovodstvenih znanja. Država taj nedostatak može otkloniti osiguravanjem kapaciteta za osposobljavanje malih poduzetnika. Obje će strane od toga imati koristi: ako poduzetnici nauÄ?e pripremati i podnositi porezne prijave i uÄ?inkovitije plaćati poreze, država će moći osigurati bolju primjenu poreznih propisa. Poduka o porezima posebno je važna nakon provedenih znaÄ?ajnih reformi poreznog sustava (odnosno, unaprjeÄ‘enja sustava i potrebnih raÄ?unalnih programa za elektroniÄ?ko podnoÅ¡enje poreznih prijava i plaćanje i povećanja stopa nekih poreza i doprinosa). 45 Složeni porezni sustavi povezuju se s manjim brojem izravnih stranih ulaganja u gospodarstvu, ali ne utjeÄ?u na njihovu razinu. S druge strane, visoka stopa poreza na dobit negativno utjeÄ?e i na broj i na razinu izravnih stranih ulaganja. Smanjenje složenosti poreznog sustava za 10 % može se usporediti sa smanjenjem efektivne s tope poreza na dobit za 1 % (Lawless 2013). 43 PrekograniÄ?no trgovanje UspjeÅ¡nost carine, ostalih propisa o tehniÄ?kom nadzoru trgovine, kvaliteta infrastrukture za trgovanje te prepreke trgovanju utjeÄ?u na lakoću trgovanja meÄ‘u zemljama. Gospodarstva s najuÄ?inkovitijom trgovinskom logistikom dijele neka obilježja. Prvo, omogućuju elektroniÄ?ku razmjenu podataka s carinskim i drugim nadzornim tijelima. Sve je raÅ¡irenija primjena elektroniÄ?kih sustava za prijenos i obradu carinskih podataka. TrenutaÄ?no 88 % gospodarstava u svijetu omogućuje trgovcima podnoÅ¡enje barem nekih izvoznih i uvoznih isprava, tovarnih listova ili drugih carinskih isprava carinskim tijelima elektroniÄ?kim putem. U proteklih deset godina 127 gospodarstava, ukljuÄ?ujući Hrvatsku, uvelo je ili unaprijedilo takve sustave. Sve viÅ¡e zemalja uvodi jedinstveni elektroniÄ?ki Å¡alter s pomoću kojeg se trgovci povezuju ne samo s carinom, nego i s drugim tijelima koja sudjeluju u uvoznim i izvoznim postupcima. Najsuvremeniji takvi sustavi kreću se prema trgovini "bez papira". Trgovci mogu dostavljati isprave elektroniÄ?kim putem preko jednog mjesta za unos podataka kako bi ispunili sve zahtjeve u vezi s uvozom i izvozom, i mogu ih razmjenjivati sa svim stranama koje sudjeluju u trgovini, ukljuÄ?ujući, meÄ‘u ostalim, carinska i druga državna tijela, banke, Å¡peditere i osiguravajuća druÅ¡tva. Drugo, u gospodarstvima s uÄ?inkovitim trgovinskim okruženjima provode se procjene na temelju rizika i time se fiziÄ?ke provjere svode na manji postotak tereta i skraćuje kaÅ¡njenje pri carinjenju. U izvješću Doing Business46 mjereni su vrijeme, troÅ¡ak (iskljuÄ?ujući tarife) te broj isprava potrebnih za izvoz i uvoz standardnog tereta robe morskim putem, dok se Indeksom uÄ?inkovitosti logistike47 (LPI), Anketom poduzeća48 (ES) i indeksom globalne konkurentnosti49 (GCI) izvješćuje o predodžbi Ä?elnih poduzetnika o trgovinskoj logistici i pokazateljima iskustva poduzeća pri uvozu i izvozu (Tablica 8.2). Preporuke u ovom odjeljku temelje se na rezultatima koje je Hrvatska ostvarila u izvješću Doing Business, uzimajući u obzir, prema potrebi, i rezule drugih indeksa. Tablica 8.1 PrekograniÄ?no trgovanje u Hrvatskoj i najbolji rezultati Regionalni Najbolji rezultat Najbolji Izvješće Pokazatelj Jedinica Hrvatska rezultat u prosjek u regiji svijetu Lakoća Poredak prekograniÄ?nog 86 - 21 (Litva) Singapur (1189) trgovanja 4 (Litva, Gruzija, 2 (Francuska, Izvozne isprave Broj 6 7 Bugarska, San Irska) Marino) 46 http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia/#trading-across-borders 47 Na temelju meÄ‘unarodnog LPI-ja zemlju u Å¡est podruÄ?ja kvalitativno ocjenjuju njezini trgovinski partneri - struÄ?njaci u logistici koji rade izvan zemlje. Vidjeti http://d21a6b425f3bbaf58824- 9ec594b5f9dc5376fe36450505ae1164.r12.cf2.rackcdn.com/LPI_Report_2014.pdf 48 http://www.enterprisesurveys.org/data/exploreeconomies/2013/croatia 49 44 http://www3. weforum. org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdf 6 (5 Vrijeme potrebno U danima 16 24 7 (Cipar) za izvoz gospodarsta va) USD/ 410 (Timor TroÅ¡kovi izvoza 1.335 2.154 600 (Latvija) kontejner Leste) 2 4 (Gruzija, Uvozne isprave Broj 7 8 (Francuska, San Marino) Irska) Vrijeme potrebno 4 za izvoz U danima 14 26 5 (Cipar) (Singapur) USD/ 415 (Timor TroÅ¡kovi izvoza 1.185 2.436 730 (Albanija) kontejner Leste) Tablica 8.2 Ostali trgovinski pokazatelji Poredak na Izvješće Pokazatelj Jedinica ljestvici/ocjena Hrvatska Indeks uÄ?inkovitosti logistike (općenito) Poredak (1-160) 55 LPI Indeks UÄ?inkovitost logistike (carina) Poredak (1-160) 50 Carinski i trgovinski propisi prepoznati kao najveće postotak trgovinskih ES 3,2 ograniÄ?enje poduzeća GCI Carinski postupci kao opterećenje Poredak (1-144) 41 U izvješću Doing Business pokazatelj PrekograniÄ?no trgovanje trenutaÄ?no se odnosi na ukupni postupak uvoza ili izvoza, od sklapanja ugovora do primitka akreditiva i primitka robe u odrediÅ¡noj luci, odnosno odlaska robe iz otpremne luke. U Hrvatskoj izvoz u prosjeku traje 16, a izvoz 14 dana, pri Ä?emu su troÅ¡kovi izvoza 1.335 USD, a troÅ¡kovi uvoza 1.185 USD. TrenutaÄ?no se za izvoz zahtijeva 3, a za uvoz 7 isprava (Tablica 8.1). Iako je prema ovom pokazatelju ostvarila rezultat iznad prosjeka u regiji Europe i srednje Azije, Hrvatska zaostaje iza drugih gospodarstava u okruženju, kao Å¡to su MaÄ‘arska, Bugarska i Rumunjska. Reformski zahvati Od 2005. Hrvatska je znatno unaprijedila svoju luÄ?ku infrastrukturu. U kolovozu 2011., korporacija International Container Terminal Services Inc. (ICTSI) pokrenula je investicijski program vrijedan 30 milijuna EUR u cilju obnove Adriatic Gate Container Terminala (AGCT) u Rijeci. Uslijedila su znatna ulaganja u infrastrukturu, Å¡to ukljuÄ?uje, ali nije ograniÄ?eno na popravke kontejnerskog terminala, nove kontejnerske dizalice, rekonstrukciju željezniÄ?kog terminala i Ä?išćenje morskog dna na južnom pristaniÅ¡tu. Kada je posrijedi informacijski sustav, Wi-Fi tehnologija zamijenjena je tehnologijom 3G za mobilne ureÄ‘aje na terenu. JoÅ¡ jedan znaÄ?ajan korak naprijed bio je razvoj operativnog sustava NAVIS SPARCS N4 za praćenje kretanja tereta kroz terminale. Sustav je postavljen u sijeÄ?nju 2012. i postupno je puÅ¡tan u pogon tijekom 2012. UvoÄ‘enjem ovoga 45 sustava povećana je produktivnost dizalica, racionalizirani su potroÅ¡nja energenata i prazni hod kamiona. Od 2006. Hrvatska je u velikoj mjeri uskladila i pojednostavnila carinske postupke pri uvozu i izvozu u okviru priprema za pristupanje Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Nadalje, zahvaljujući sustavu NAVIS unaprijeÄ‘eni su prijenos naloga i komunikacija izmeÄ‘u Å¡peditera i tijela lokalne uprave. Od nedavno je u zemlji olakÅ¡ano prekograniÄ?no trgovanje zahvaljujući uvoÄ‘enju novog elektroniÄ?kog carinskog sustava CARINA.HR. Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje Provesti projekt elektroniÄ?kog nadzora u Carinskoj upravi. TrenutaÄ?no hrvatski carinici rezultate kontrola bilježe u papirnom obliku, a zatim ih, po okonÄ?anju pregleda, unose u sustav. Hrvatska Carinska uprava trenutaÄ?no razmatra provedbu projekta "e- nadzor", kako bi carinici mogli rezultate pregleda unositi izravno u sustav. To će znatno unaprijediti uÄ?inkovitost, znaÄ?it će i uÅ¡tedu vremena carinskih službenika jer će se smanjiti papirologija, Å¡to će Carinskoj upravi omogućiti uÄ?inkovitije elektroniÄ?ko praćenje rada službenika, ažuriranje baza podataka u stvarnom vremenu, trenutaÄ?no upozorenje carinskim službenicima na sluÄ?ajeve sumnjive robe, Å¡to će unaprijediti upravljanje rizicima i omogućiti Carini da usmjeri svoje napore tamo gdje je to potrebno. Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje Uspostaviti sustav jedinstvenog elektroniÄ?kog Å¡altera za sve povezane trgovinske transakcije. PrekograniÄ?no trgovanje nadziru brojne službe. Stoga je koordinirano praćenje granice i postupka carinjenja iznimno važan Ä?imbenik za olakÅ¡anje trgovanja i moglo bi dovesti do osjetnog smanjenja vremena i troÅ¡kova prekograniÄ?nog trgovanja. TrenutaÄ?no ne postoji potpuno funkcionalan sustav s pomoću kojega bi uvoznici, izvoznici i carinski brokeri sve potrebne prijave za izdavanje dozvola mogli podnositi elektroniÄ?kim putem. Otkako je Hrvatska postala Ä?lanica Europske unije, hrvatska je Carina zadužena za sedam graniÄ?nih inspekcijskih postaja u EU-u - dvije s Bosnom i Hercegovinom, jedna sa Srbijom, jedna s Crnom Gorom, luke Rijeka i PloÄ?e te ZraÄ?na luka Zagreb.50 O dolascima na graniÄ?nu inspekcijsku postaju Carina se obavješćuje unaprijed (jedan sat prije dolaska robe cestovnim prijevozom, dva sata ako se roba prevozi željeznicom i 24 sata unaprijed ako se prevozi zrakoplovom). Carina zatim obavješćuje druga tijela nadležna za kontrolu granice, kao Å¡to su Ministarstvo poljoprivrede (nadležno za veterinarsku i fitosanitarnu inspekciju) i Ministarstvo zdravlja (nadležno za sanitarnu inspekciju). Nažalost, s obzirom na to da informacijski sustavi ovih tijela uzajamno ne komuniciraju, komunikacija izmeÄ‘u nadležnih tijela odvija se u pisanom obliku. Zbog toga dolazi do kaÅ¡njenja. Sustav jedinstvenog elektroniÄ?kog Å¡altera omogućio bi trgovcima obavljanje svih transakcija preko jedinstvenog portala. Rezultati iz takvih aplikacija mogli bi se automatski unositi u sustav carinjenja radi obavješćivanja tijela nadležnih za provedbu inspekcije, ali i za pružanje savjeta podnositeljima zahtjeva. Time bi se postupci uvoza i izvoza znatno ubrzali, unaprijedila bi se toÄ?nost te smanjile prilike za korupciju. Iako se sustavi jedinstvenog elektroniÄ?kog Å¡altera znatno razlikuju po funkcionalnosti i 50 Hrvatska je Carina prisutna na svim graniÄ?nim prijelazima za meÄ‘unarodni promet, a ne na samo sedam prethodno navedenih. Prethodno navedenih sedam graniÄ?nih postaja su graniÄ?ne inspekcijske postaje. 46 složenosti, najbolji sustavi jedinstvenog elektroniÄ?kog Å¡altera povezuju banke, tijela nadležna za izdavanje dozvola i ona nadležna za carinjenje u jednu platformu te omogućuju razmjenu podataka u stvarnom vremenu, Ä?ime se ubrzava postupak izdavanja dozvola i odobrenja. Najbolje prakse iziskuju sustav carinjenja bez papira, dopunjen elektroniÄ?kim sustavom za uzajamnu razmjenu podataka. Sustav jedinstvenog elektroniÄ?kog Å¡altera omogućio bi trgovcima unos svih isprava, plaćanje potrebnih naknada i dobivanje odobrenja elektroniÄ?kim putem. Da bi takve promjene postale uistinu moguće, promjene pravnoga okvira i unaprjeÄ‘enja informacijskih sustava svih nadležnih tijela moraju biti usklaÄ‘eni sa standardima EU-a, kako bi ti sustavi bili interoperabilni s europskim carinskim sustavima. Singapur je zbog svojeg sustava TradeNet prvi u svijetu po uvoÄ‘enju takve platforme, odnosno jedinstvenog Å¡altera. TradeNet obraÄ‘uje 20 do 30 tisuća deklaracija dnevno i povezuje 35 državnih tijela nadležnih za kontrolu. Nekoliko gospodarstava izvješćuje o pozitivnim rezultatima uvoÄ‘enja sustava jedinstvenog elektroniÄ?kog Å¡altera. Koreanska carinska služba procjenjuje da je uvoÄ‘enjem sustava jedinstvenog elektroniÄ?kog Å¡altera u 2010. godini ostvarila 18 milijuna USD, Å¡to je dio ukupnih prihoda gospodarstva od oko 3,47 milijardi USD ostvarenih slijedom napora koje je služba uložila u pojednostavnjenje trgovine.51 51 Carinska služba Koreje. 2011. The Embodiment of Business-Friendly Environment by KCS Challenges. Seoul. 47 IzvrÅ¡enje ugovora Istraživanja u raznim zemljama diljem svijeta navode na zakljuÄ?ak da u nedostatku uÄ?inkovitih sudova poduzeća manje ulažu i ulaze u manje poslovnih transakcija, dok neslužbene transakcije postaju sve privlaÄ?nije. U okviru studije provedene u 27 gospodarstava utvrÄ‘eno je da udjel neslužbenog sektora u ukupnom gospodarstvu opada Å¡to je kvalitetnije izvrÅ¡enje ugovora, Å¡to je utvrÄ‘eno na temelju ocjene vladavine prava u cijeloj zemlji i miÅ¡ljenja poduzetnika o pravednosti sudovanja.52 UÄ?inkovitost sudova povezuje se s manjim udjelom neslužbenog sektora u ukupnom gospodarstvu, viÅ¡om razinom povjerenja ulagaÄ?a i bankovnog financiranja novih ulaganja poduzeća.53 Na primjer, reforme u drugim podruÄ?jima, kao Å¡to su prava vjerovnika, mogu uvećati priljev kredita od banaka samo ako je moguće prisilno ostvarenje ugovora na sudu.54 U izvješću Doing Business mjerena je uÄ?inkovitost (broj postupaka, trajanje i troÅ¡kovi) pravosudnog sustava u rjeÅ¡avanju uobiÄ?ajenih trgovaÄ?kih sporova na TrgovaÄ?kom sudu u Zagrebu. Na globalnoj je razini, meÄ‘u 189 gospodarstava, Hrvatska na 54. mjestu po lakoći izvrÅ¡enja ugovora te na 16. mjestu meÄ‘u njih 26 u regiji Europe i srednje Azije. U prosjeku, poduzetnici u Hrvatskoj plaćaju 13,8 % od vrijednosti tražbine odvjetnicima, sudovima i za naknade za prisilnu provedbu, a rjeÅ¡avanje trgovaÄ?kog spora na sudovima traje 572 dana. U Singapuru, poduzetnici isti spor rijeÅ¡e za 150 dana (Tablica 9.1). Tablica 9.1 IzvrÅ¡enje ugovora u Hrvatskoj i najbolji rezultati Pokazatelj Regionalni Najbolji rezultat Najbolji rezultat Hrvatska Doing Business prosjek u regiji u svijetu 21 (Irska, Postupci (broj) 38 37,2 7 (Bjelorusija) Singapur) Vrijeme (u 195 ( 572 448,1 150 (Singapur) kalendarskim danima) (Uzbekistan) TroÅ¡ak (postotak 13,8 12,7 posto 25,2 posto 9,0 posto (Island) tražbine) posto (Slovenija) Izvor: Baza podataka Doing Business Reformski zahvati Novi OvrÅ¡ni zakon stupio je na snagu u listopadu 2012. Cilj mu je skratiti vrijeme postupka prijenosom odreÄ‘enih postupaka sa sudova na druga tijela, kao Å¡to je Financijska agencija (FINA). Prema novom OvrÅ¡nom zakonu, FINA je nadležna za izravno izvrÅ¡enje sudskih presuda i sudskih nagodbi ovrhom na novÄ?anim sredstvima na bankovnim raÄ?unima dužnika. Stoga vjerovnici viÅ¡e ne moraju povrh pravomoćne presude Ä?ekati i rjeÅ¡enje o ovrsi. 52 Dabla-Norris i Inchauste Comboni 2008. 53 MeÄ‘u ostalim materijalima, Vidjeti G.B. Ramello i S. Voigt, 2012. “The economics of efficiency and the judicial system,â€? International Review of Law and Economics; Mehnaz Safavian and Siddharth Sharma, 2007. “When Do Creditor Rights Work?â€? World Bank Policy Research Working Paper No. 4296; John Ahlquist and Aseem Prakash, 2010. “FDI and the costs of contract enforcement in developing countries,â€? Policy Sciences, Springer, vol. 43(2), pages 181-200, June; Inessa Love, 2011. “Settling Out of Court: How Effective is Alternative Dispute Resolution,â€? Viewpoint Note No. 329, Grupacija Svjetske banke, listopad. 54 Safavian i Sharma 2007. 48 Å toviÅ¡e, Hrvatska je odobrila znatne izmjene Zakona o parniÄ?nom postupku (NN br. br. 25/2013), koji je stupio na snagu 1. travnja 2013. Izmjenama je pojednostavnjen parniÄ?ni postupak, Å¡to ukljuÄ?uje i naÄ?in izvoÄ‘enja dokaza za stranke u postupku. Novim su Zakonom uvedeni rokovi i elektroniÄ?ko podnoÅ¡enje pismena, te je ukinuto viÅ¡estruko prebacivanje postupanja po predmetu sa sudova nižeg stupnja na sudove viÅ¡eg stupnja. Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje Provesti analizu sudskih postupaka u svrhu prepoznavanja uskih grla i osmisliti rjeÅ¡enja. U Zagrebu se trgovaÄ?ki sporovi rjeÅ¡avaju u prosjeku za 20 mjeseci. Za to vrijeme tužitelji moraju Ä?ekati i viÅ¡e od mjesec dana od podnoÅ¡enja tužbe do uruÄ?enja obavijesti tuženiku. Od poÄ?etka sudskog postupka do presude proÄ‘e i godinu dana, a najveći dio vremena se Ä?eka na prvo sasluÅ¡anje i naknadne rasprave. Nakon donoÅ¡enja presude, na njezino izvrÅ¡enje Ä?eka se gotovo Å¡est mjeseci, za prodaju imovine stranke koja je izgubila parnicu na javnoj dražbi. Preporuka je da se mapiraju postupci propisani zakonom i koraci koje sud u praksi poduzima pri postupanju u predmetu od njegova pokretanja do okonÄ?anja. Na taj se naÄ?in mogu utvrditi nepotrebni administrativni poslovi sudskog osoblja, sudaca i stranaka, kao i prilike za unaprjeÄ‘enja uz promjene zakonodavstva (ili bez njih). Bilo bi to korisno i za utvrÄ‘ivanje raspodjele resursa potrebnih za poboljÅ¡anje djelotvornosti i troÅ¡kovne uÄ?inkovitosti. Takva se procjena može provesti i na zahtjev Vlade, a mogla bi i ubrzati napore Ministarstva pravosuÄ‘a u pogledu pojednostavnjenja sudskih postupaka. PojaÄ?ati promicanje alternativnoga rjeÅ¡avanja sporova (ARS). Alternativno rjeÅ¡avanje sporova pokazalo se znaÄ?ajnim Ä?imbenikom lakÅ¡ega pristupa pravosuÄ‘u; njime se u brojnim gospodarstvima ubrzava rjeÅ¡avanje sporova na temelju dogovora poduzetnika. Promicanjem mjera ARS-a mogao bi se smanjiti postojeći broj nerijeÅ¡enih predmeta na hrvatskim sudovima. Primjenom ARS-a i drugih mjera kojima se ubrzavaju sudski postupci i izvrÅ¡enje presuda unaprijedila bi se uÄ?inkovitost i smanjili troÅ¡kovi odvjetniÄ?kih naknada koje poduzetnici moraju podmiriti pri rjeÅ¡avanju sporova. Zbog neuÄ?inkovitih postupaka stranke se Ä?esto opetovano i nepotrebno pojavljuju na sudu, a raÄ?uni odvjetnika rastu. OgraniÄ?enjem vremena koje odvjetnici provode na sudu (ili pripremajući se za sud) smanjili bi se troÅ¡kovi za klijente, ali bi i odvjetnici dobili viÅ¡e vremena koje bi mogli posvetiti drugim klijentima. Hrvatsko Ministarstvo pravosuÄ‘a trenutaÄ?no razmatra promicanje ARS- a kroz sudske pristojbe, te tako slijedi primjer drugih europskih zemalja, npr. Ujedinjene Kraljevine. Trebalo bi osnažiti takve napore. Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje Nastaviti unaprjeÄ‘ivati sustav e-sudovanja uvoÄ‘enjem podnoÅ¡enja pismena elektroniÄ?kim putem i elektroniÄ?kih usluga u postupku. Od 2007. Hrvatska je ostvarila znatan napredak u pravcu uspostave sustava e-sudovanja. U proteklih nekoliko godina svi županijski, trgovaÄ?ki i općinski sudovi povezani su u Integrirani sustav za upravljanje sudskim predmetima (e-Spis).55 Podaci u sustavu mogu se pratiti po razliÄ?itim unaprijed definiranim parametrima (npr. zaprimljeni, rijeÅ¡eni i nerijeÅ¡eni predmeti, po vrsti spora, po sucu, po uÄ?inkovitosti sudaca itd.). U svim sudovima koji su povezani sustavom e-Spis provodi se automatski postupak dodjele predmeta. Od 2013. nova mrežna usluga e-Predmet 55 Sustav e-Spis uveden je poÄ?etkom 2008., a svi su sudovi njime obuhvaćeni do kolovoza 2013. 49 56 omogućuje strankama i odvjetnicima pristup osnovnim podacima o tijeku i dinamici rjeÅ¡avanja predmeta, Ä?ime se sudovi rasterećuju od takvih upita. Od sijeÄ?nja 2015. FINA podržava elektroniÄ?ke dražbe nekretnina i pokretne imovine. UnatoÄ? navedenim naporima, postupak informatizacije joÅ¡ uvijek nije dovrÅ¡en. PodnoÅ¡enje pismena elektroniÄ?kim putem i elektroniÄ?ke usluge u postupku joÅ¡ uvijek nisu dostupne. Jednako tako, stranke dokaze dostavljaju u papirnom obliku (kao i iskaze svjedoka). Zbog toga sudski službenici, suci i stranke moraju izlaziti na kraj s dvojnim sustavom u kojem se samo jedan dio podataka koje moraju ocijeniti, npr. zapisnici sa sasluÅ¡anja i prethodne sudske odluke, može pronaći na mreži. Zbog toga su prostorije suda Ä?esto zatrpane papirima i spisima, sudski službenici zatrpani su poslom, a kaÅ¡njenja su sve dulja. Potrebno je postupno poduzimati odgovarajuće mjere za uvoÄ‘enje sustava e-sudovanja bez papira. Europske zemlje u kojima dobro funkcioniraju sustavi e-sudovanja su Austrija, Danska, Finska, NorveÅ¡ka, Nizozemska, UK i Portugal. U Austriji, svi podnesci odvjetnika u graÄ‘anskim parnicama i postupcima sada prolaze kanalom elektroniÄ?kih podataka koji je u nadležnosti Ministarstva pravosuÄ‘a. Presude se dostavlja ju elektroniÄ?kom poÅ¡tom, koja je zamijenila stari naÄ?in dostavljanja obavijesti na papiru. Ujedinjena je Kraljevina uspjeÅ¡no uvela elektroniÄ?ko upravljanje predmetima na sudovima. Ovako to funkcionira: sudski službenici na trgovaÄ?kim sudovima utvrÄ‘uju rokove na prvoj konferenciji o upravljanju predmetom za sve aktivnosti od otvaranja predmeta do suÄ‘enja. Potom, nekoliko dana nakon konferencije o upravljanju predmetima, stranke utvrÄ‘uju datum suÄ‘enja odabirom jednog od niza datuma utvrÄ‘enih na konferenciji o upravljanju predmetima. Sudski službenici aktivno prate svaki predmet koji će se voditi na sudu od trenutka podnoÅ¡enja tužbe do trenutka pravomoćnosti odluke. To im omogućuje praćenje radnog opterećenja, predviÄ‘anje trendova i strateÅ¡ko planiranje. I Koreja je uspjeÅ¡no uvela uÄ?inkovit sustav upravljanja predmetima. UvoÄ‘enje opsežnog sustava e-sudovanja koreanskim je sucima omogućilo postupanje u oko 3.000 predmeta godiÅ¡nje, do 400 predmeta mjeseÄ?no i sasluÅ¡anje 100 tužbenih razloga mjeseÄ?no (Okvir 2.). 56 http://e-predmet.pravosudje.hr 50 Okvir 2.: PoboljÅ¡anje uÄ?inkovitosti sudovanja: e -sudovanje u Republici Koreji Pristupi e-sudovanju razliÄ?iti su u gospodarstvima, ovisno o kapacitetima i prioritetima pravosuÄ‘a, ali i sposobnostima stranaka za primjenu takvih rjeÅ¡enja. Alati dostupni strankama u Koreji s vremenom su se postupno proÅ¡irivali. TrenutaÄ?no je Koreja prva u svijetu prema indeksu spremnosti e -vlade, Å¡to je složena mjera kapaciteta i spremnosti gospodarstva na primjenu e-vlade u svrhu razvoja. Prvi sustav upravljanja predmetima uveden je sredinom 80-ih i omogućio je unutarnjim korisnicima pretraživanje graÄ‘anskih postupaka u bazi podataka. Danas sustav obiluje znaÄ?ajkama od kojih je većina osmiÅ¡ljena kao pomoć sucima (sustav upravljanja predmetima i sustav podrÅ¡ke sucima), strankama u postupku (e -spis) i radi informiranja javnosti (objavljivanje predmeta). Postupci su dodatno pojednostavnjeni tako Å¡to sustav omogućuje elektroniÄ?ko plaćanje svih naknada kreditnom karticom ili nalogom za plaćanje u trenutku podnoÅ¡enja pismena. Osim toga, korisnici se elektroniÄ?kom poÅ¡tom ili tekstualnim porukama obavješćuju o dodatnim pismenima koje je dostavila druga stranka u postupku. Nakon Å¡to sustav za dodjelu predmeta dodijeli predmete, odreÄ‘eni suci i odvjetnici mogu sve svoje predmete vidjeti na mreži, Å¡to ukljuÄ?uje i sva pismena dostavljena u odreÄ‘enom sudskom postupku u PDF formatu. Za suce sustav podrÅ¡ke ima Ä?etiri glavne znaÄ?ajke: • Sustav upravljanja predmetima, koji sucima omogućuje da organiziraju svoj rad na temelju statusa postupka te da odvojeno postupaju u predmetima u kojima su potrebne posebne mjere. • "Moja povijest predmeta" sucima omogućuje praćenje predmeta u kojima rjeÅ¡avaju, kao i konaÄ?no rjeÅ¡avanje po predmetima. • Sustav rasporeÄ‘ivanja pomaže pri organiziranju predmeta po danu, tjednu ili mjesecu, Å¡to je povezano sa sudskim registrom. • Sustav pisane podrÅ¡ke omogućuje automatsko formatiranje spisa, viÅ¡estruko ureÄ‘ivanje presude u manjim predmetima, kao i zajedniÄ?ko odluÄ?ivanje u nekim zajedniÄ?kim predmetima. Ovaj sustav automatski izraÄ‘uje prijedlog pravomoćne presude, nakon odabira odreÄ‘enog predmeta i željenog predloÅ¡ka. Po zavrÅ¡etku sudac unosi elektroniÄ?ki potpis i upisuje odluku u bazu podataka o presudama koju je moguće pretraživati. Uvedeni su i centri za pomoć na mreži, koji odgovaraju na Ä?esto postavljana pitanja i raspolažu alatima za tužitelje koji se sami zastupaju, kako bi graÄ‘ani Å¡to brže dobili odgovore na pitanja o Vrhovnom sudu i njegovim postupcima. Jedna od najvažnijih komponenti ovih centara za pomoć je mrežna stranica za tužitelje koji se sami zastupaju, na k ojoj se mogu pronaći informacije i predloÅ¡ci koji su potrebni za pokretanje postupka i odgovor na tražbine druge strane, bez pomoći ovlaÅ¡tenog odvjetnika. U prva dva mjeseca od uvoÄ‘enja sustava e -spis za graÄ‘anske predmete, otprilike 5 % ih je pokrenuto elektroniÄ?kim putem. U 18 mjeseci ovaj se broj gotovo udvostruÄ?io. Ustvari, dvije godine kasnije, u lipnju 2013., taj je udjel porastao na viÅ¡e od 45 %. Prema izvješću Doing Business, u Seoulu uobiÄ?ajeni spor o prisilnom ostvarenju ugovora traje 230 dana u 3 2 postupka, troÅ¡ak je na razini 10,3 % tražbine, po Ä?emu je Koreja u izvješću Doing Business na vrhu ljestvice po lakoći izvrÅ¡enja ugovora. U brojnim su zemljama proraÄ?un i tehnoloÅ¡ka ograniÄ?enja meÄ‘u najÄ?ešćim razlozima za neuvoÄ‘enje e - sudovanja. No, to ne bi smjelo sprijeÄ?iti manje razvijena gospodarstva u razmatranju mogućnosti e -sudovanja. E- sudovanjem moguće su dugoroÄ?ne uÅ¡tede troÅ¡kova, a poÄ?etni troÅ¡kovi razvoja takvih rjeÅ¡enja mogu se podmiriti uz pomoć donatora, uz podrÅ¡ku kolega sa sudova u vodećim gospodarstvima kao Å¡to je Koreja. Uvede li se oprezno, e-sudovanje može unaprijediti sigurnost sudskih pismena i transparentnost sudskih odluka. DugoroÄ?no gledano, ono zemlji može donijeti novÄ?ane uÅ¡tede. UvoÄ‘enjem sustava e -sudovanja u Koreji, primjerice, ostvarene su uÅ¡tede od 221 USD po e-spisu. Takve su uÅ¡tede posljedica smanjenja uporabe papira, vremena provedenoga na sudu, povoljnijih usluga tijekom postupka, nižih troÅ¡kova prijevoza, lakÅ¡eg arhiviranja pismena te lakÅ¡eg plaćanja naknada. Izvor: Doing Business 2014 SteÄ?ajni postupci UÄ?inkoviti propisi o nesolventnosti poduzetnika odnose se na Å¡iru temu dostupnosti kredita. 51 Studije pokazuju da su tamo gdje su propisi o steÄ?aju najuÄ?inkovitiji vjerovnici, uvjereni da će moći naplatiti sredstva plasirana u kredite, skloniji kreditiranju, ukljuÄ?ujući i kreditiranje korisnika kredita s kojima nemaju dugotrajan odnos. Uravnotežen sustav steÄ?aja djeluje i kao filtar koji odvaja druÅ¡tva koja su u financijskim poteÅ¡koćama iako su ekonomski održiva od neuspjeÅ¡nih druÅ¡tava koja treba likvidirati. Zahvaljujući steÄ?ajnom zakonu koji održivim poduzetnicima pruža priliku za novi poÄ?etak, restrukturiranje i nastavak trajnog poslovanja, omogućuje se održiva viÅ¡a razina poduzetniÅ¡tva u zemlji, zaÅ¡tita radnih mjesta, održanje mreža dobavljaÄ?a, a to su samo neke prednosti za gospodarstvo. Å toviÅ¡e, olakÅ¡anjem izlaza za uÄ?inkovito poduzeće i likvidacije neodrživih poduzeća, pozitivan steÄ?ajni okvir podrÅ¡ka je uÄ?inkovitoj preraspodjeli resursa u cijelom gospodarstvu.57 U izvješću Doing Business pokazatelji "SteÄ?ajni postupci" obuhvaćaju dvije mjere: naplata duga u sluÄ?aju insolventnosti i indeks jaÄ?anja steÄ?ajnog okvira. Prvim se mjeri vrijeme, troÅ¡ak i ishod steÄ?ajnog postupka za domaća trgovaÄ?ka druÅ¡tva. Pokazatelj se ne odnosi na sluÄ?ajeve u kojima vlasnik dobrovoljno likvidira druÅ¡tvo, nego u kojima druÅ¡tvo postaje "insolventno" (uobiÄ?ajeno se primjenjuje jedna od dvije definicije): (1) poduzetnik nije u stanju podmirivati svoja dugovanja po dospijeću; ili (2) poduzetnikove obveze premaÅ¡uju njegovu imovinu. Drugi je indeks ove godine uveden u izvješće Doing Business i njime se ocjenjuju primjerenost i integritet pravnoga okvira koji se primjenjuje na steÄ?ajni postupak. Dobre se prakse ocjenjuju u skladu s NaÄ?elima i smjernicama Svjetske banke o uÄ?inkovitim steÄ?ajnim sustavima i pravima vjerovnika i dužnika i Zakonodavnim vodiÄ?em za steÄ?ajno pravo Komisije Ujedinjenih naroda za meÄ‘unarodno trgovaÄ?ko pravo (UNCITRAL).58 Podaci za pokazatelje koji se odnose na rjeÅ¡avanje nesolventnosti izvedeni su na temelju upitnika i odgovora lokalnih steÄ?ajnih upravitelja, uvidom u zakonske propise te na temelju javno dostupnih podataka o sustavima steÄ?ajnih postupaka. Prema pokazatelju SteÄ?ajni postupci i izvješću Doing Business, Hrvatska je trenutaÄ?no na 56. mjestu od 189 gospodarstava. Osigurani vjerovnici u Hrvatskoj - najÄ?ešće su to banke koje prihvaćaju nekretninu kao instrument osiguranja plaćanja - prate steÄ?ajni postupak (steÄ?aj) dužnika radi naplate njegovih nepodmirenih dugovanja. SteÄ?aj bi se mogao primijeniti na studiji sluÄ?aja pretpostavljenoj pokazateljem, s obzirom na to da SteÄ?ajnim zakonom iz 1996., kao ni Zakonom o predsteÄ?ajnoj nagodbi iz 2012. nije predviÄ‘eno izuzeće osiguranih vjerovnika od zastoja postupka (vidi u nastavku), koji imaju pravo pokrenuti zaseban postupak namirenja iz imovine dužnika. Prema izvješću Doing Business, prosjeÄ?an steÄ?ajni postupak u Hrvatskoj traje neÅ¡to dulje od tri godine, a troÅ¡kovi su na razini 14,5 posto vrijednosti steÄ?ajne mase dužnika, pri Ä?emu je rasprodaja druÅ¡tva ishod postupka. U postupku steÄ?aja vjerovnici naplate 30,5 centi za dolar (Tablica 10.1). Trajanje i troÅ¡kovi postupka veći su od prosjeka u regiji Europe i srednje Azije i prosjeka gospodarstava zemalja Ä?lanica OECD-a s visokim dohotkom, dok je iznos koji vjerovnici naplate za dolar niži od regionalnog prosjeka. 57 Vidjeti Djankov, Simeon. 2009. “Bankruptcy Regimes during Financial Distress.â€? Mimeo, World Bank Group; Funchal, Bruno. 2008. “The Effects of the 2005 Bankruptcy Reform in Brazil.â€? Economics Letters, 101: 84-86; Klapper, Leora 2011. “Saving Viable Businesses.â€? Vi ewpoint 328, September 2011, The World Bank Group; Visaria, Sujata. 2009. “Legal Reform and Loan Repayment: The Microeconomic Impact of Debt Recovery Tribunals in India.â€? American Economic Journal: Applied Economics, 1(3): 59 81. 58 Svjetska banka 2011b; UNCITRAL 2004. 52 Prema indeksu Snaga steÄ?ajnog okvira Hrvatska je dobila 12 od 16 bodova.59 Zemlja dobro stoji prema podindeksu pokretanje postupka (3 od 3 boda) i podindeksu postupka restrukturiranja (3 od 3 boda), ali bi se mogli unaprijediti rezultati podindeksa upravljanja imovinom dužnika (4 od 6 bodova) i podindeksa sudjelovanja vjerovnika (2 od 4 boda). Hrvatski steÄ?ajni okvir trenutaÄ?no dužniku ne nudi mogućnost dobivanja kredita nakon pokretanja steÄ?ajnog postupka. Zbog toga financiranje nakon pokretanja postupka nema prednost nad obiÄ?nim neosiguranim vjerovnicima tijekom raspodjele imovine. Kada je posrijedi sudjelovanje vjerovnika, steÄ?ajnim okvirom ne zahtijeva se suglasnost vjerovnika za prodaju najvažnije imovine dužnika te pojedinaÄ?ni vjerovnici nemaju pravo zatražiti podatke od steÄ?ajnih upravitelja. Hrvatski steÄ?ajni okvir znatno je bolji od regionalnog prosjeka (9,2 od 16 bodova) i uvelike je usklaÄ‘en sa steÄ?ajnim okvirom gospodarstava zemalja Ä?lanica OECD-a s visokim dohotkom (12,2 od 15 bodova), ali je loÅ¡iji od steÄ?ajnog okvira Bugarske koja je s 15 od 16 bodova meÄ‘u vodećim najboljim praksama na globalnoj razini. Tablica 10.1 RjeÅ¡avanje nesolventnosti, poredak na ljestvici i najbolji rezultati Pokazatelj Regionalni Najbolji Najbolji rezultat Hrvatska rezultat u Doing Business prosjek u svijetu regiji 1,4 Vrijeme (u godinama) 3,1 2,3 0,4 (Irska) (Crna Gora) TroÅ¡ak (u postotku steÄ?ajne 14,5 13,3 5 (San Marino) 1 (NorveÅ¡ka) mase) Stopa naplate (u centima za 30,5 37,7 70,5 (Cipar) 92.9 (Japan) dolar) Indeks snage steÄ?ajnog okvira 15,0 15,0 (5 12 9,2 (0-16) (Bugarska) gospodarstava) Izvor: Baza podataka Doing Business Reformski zahvati SteÄ?ajni propisi u Hrvatskoj sadržani su u dva zakona: (i) SteÄ?ajnom zakonu, kojim je ureÄ‘en postupak koji se odvija pod nadzorom suda, i (ii) Zakonu o financijskom poslovanju i predsteÄ?ajnoj nagodbi, kojim je ureÄ‘en postupak predsteÄ?ajne nagodbe. 59 Važno je napomenuti da se u sluÄ?aju Hrvatske postupak koji je bio predmet analize prema ovom indeksu ne odnosi na Postupak predsteÄ?ajne nagodbe, nego na steÄ?ajni postupak na sudu, ureÄ‘en SteÄ?ajnim zakonom (1997.). 53 SteÄ?ajnim zakonom, koji je od uvoÄ‘enja 1996. pretrpio nekoliko izmjena 60, detaljno je propisan suvremeni sustav restrukturiranja poslovanja, u okviru kojega je dužnicima omogućeno restrukturiranje na temeljima trajnosti poslovanja, uz istovremenu zaÅ¡titu interesa vjerovnika i osiguranje njihova potpunog sudjelovanja u postupku.61 Zakonom o financijskom poslovanju i predsteÄ?ajnoj nagodbi, koji je stupio na snagu 2012. godine, uveden je dodatni postupak: postupak predsteÄ?ajne nagodbe. OsmiÅ¡ljen je kako bi se dužnicima u financijskim poteÅ¡koćama omogućilo iznalaženje rjeÅ¡enja u ranoj fazi, bez službenog sudjelovanja suda pa se postupak predsteÄ?ajne nagodbe odvija usporedo sa steÄ?ajnim postupkom pod nadzorom suda, a vodi ga hrvatska Financijska agencija (FINA). Dužnici u postupku predsteÄ?ajne nagodbe mogu, meÄ‘u ostalim, predlagati i dogovarati plan restrukturiranja s vjerovnicima; postupak je ubrzan, a rokovi kratki. Od njegova uvoÄ‘enja 2012. godine 62, otvorila su se neka pitanja u vezi s provedbom postupka predsteÄ?ajne nagodbe, uglavnom zbog vrlo kratkih rokova propisanih Zakonom o financijskom poslovanju i predsteÄ?ajnoj nagodbi, kao i pitanja u vezi s koordinacijom izmeÄ‘u Fine i sudova koji su nadležni za steÄ?ajne predmete. Kako bi odgovorila na ta pitanja i unaprijedila uÄ?inkovitost postupka predsteÄ?ajne nagodbe, hrvatska je Vlada u 2015. godini odluÄ?ila sve postojeće postupke u sluÄ?aju insolventnosti spojiti i urediti jednim propisom. Nakon Å¡to nacrt prijedloga zakona bude odobren, stavit će izvan snage Zakon o financijskom poslovanju i predsteÄ?ajnoj nagodbi iz 2012. i uskladit će se svi propisi u sluÄ?aju nesolventnosti koji se primjenjuju u Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske trebala bi iskoristiti predstojeću reformu u podruÄ?ju steÄ?aja kako bi razmotrila sljedeće preporuke u cilju daljnjeg unaprjeÄ‘enja sustava postupanja u sluÄ?aju nesolventnosti u zemlji. Uz već zapoÄ?ete reforme, provedbom preporuka opisanih u odjeljku IzvrÅ¡enje ugovora, unaprijedila bi se uÄ?inkovitost sudovanja u steÄ?ajnim predmetima koji se vode na TrgovaÄ?kim sudom u Zagrebu. Preporuke za kratkoroÄ?no razdoblje Prethodno spomenuti Nacrt prijedloga Zakona, koji bi trebao biti usvojen prije kraja 2015. godine, usmjeren je na reformiranje postupka predsteÄ?ajne nagodbe, no u najvećoj se mjeri ne dotiÄ?e steÄ?ajni postupak koji se vodi na sudu. PoboljÅ¡anje Nacrta prijedloga Zakona jedinstvena je prilika za izmjene odredaba kojima se ureÄ‘uju postupci koji se vode pod nadzorom suda (restrutkuriranje i likvidacija), koje se nisu mijenjale od 2006. godine. U tom smislu, bilo bi dobro razmotriti sljedeće preporuke: Uvesti odredbe o izuzeću iz zastoja postupka te razvijati kulturu restrukturiranja. Postojeći steÄ?ajni okvir u Hrvatskoj ne potiÄ?e restrukturiranje. Prema hrvatskome pravu, nema zastoja u sluÄ?aju steÄ?aja. Zbog toga dužnik može pokrenuti steÄ?aj i predložiti restrukturiranje, ali pojedinaÄ?ni vjerovnici mogu pokrenuti postupak naplate svojih tražbina izvan steÄ?ajnog postupka. Time se znatno umanjuju izgledi za uspjeÅ¡no restrukturiranje. Potrebno je poduzeti i dodatne korake u cilju povećanja fleksibilnost postupka restrukturiranja, primjerice povećanjem broja mehanizama dostupnih vjerovnicima i 60 Zadnje izmjene i dopune odobrene su 2006. 61 Kako je navedeno u prethodnom odjeljku, odredbe o ovom postupku razmatrane su i ocijenjene u okviru metodologije za primjenu pokazatelja RjeÅ¡avanje nesolventnosti. 62 Potražnju za postupkom predsteÄ?ajne nagodbe potvrÄ‘uje i Ä?injenica da je u razdoblju od listopada 2012. do sijeÄ?nja 2013. Financijska agencija, nadležna za provedbu postupka, zaprimila 3.000 zahtjeva za pokretanje postupka predsteÄ?ajne nagodbe. 54 dužnicima kako bi restrukturiranje djelovalo. Slovenija je zanimljiv primjer. Proteklih su godina nadležna tijela u Ljubljani donijela nekoliko izmjena i dopuna Zakonu o financijskom poslovanju, steÄ?ajnom postupku i prisilnom prestanku i raste broj trgovaÄ?kih druÅ¡tava koja se odluÄ?uju za postupak restrukturiranja.63 Poticati financiranje dužnika nakon pokretanja i tijekom trajanja steÄ?ajnog postupka. Da bi restrukturiranje bilo moguće, dužnik će općenito trebati neku vrstu financiranja kako bi mogao održati likvidnost i nastaviti poslovanje tijekom procesa restrukturiranja. Zakonom se može olakÅ¡ati kreditiranje nakon pokretanja postupka, osiguravanjem odgovarajućih poticaja vjerovnicima, kao Å¡to je prednost njihovih tražbina ili založnog prava na imovini iz steÄ?ajne mase. Uvesti sustav odgovornosti rukovoditelja za nesavjesno izvrÅ¡avanje transakcija koje su uzrokovale gubitke za poduzeće. Prema SteÄ?ajnom zakonu, vlasnici i rukovoditelji trgovaÄ?kog druÅ¡tva ne snose odgovornost za nesavjesno ili nemarno poslovanje koje negativno utjeÄ?e na steÄ?ajnu masu i prava vjerovnika. Odgovornost direktora i rukovoditelja uobiÄ?ajeni je mehanizam u suvremenim steÄ?ajnim postupcima kojim se sprjeÄ?ava neopravdano bogaćenje rukovoditelja na raÄ?un steÄ?ajne mase i osiguravaju dostatna sredstva u steÄ?ajnoj masi za zajedniÄ?ko namirenje vjerovnika. Blisko povezane strane ne smiju glasovati o planu restrukturiranja. TrenutaÄ?no, prema SteÄ?ajnom zakonu, nisu ograniÄ?ena glasaÄ?ka prava blisko povezanih strana tijekom glasovanja o planu restrukturiranja. ToÄ?nije, odredbe o glasaÄ?kim pravima vjerovnika ne prijeÄ?e osobe iz poduzeća i druge povezane strane da glasuju o planu. S obzirom na to da je takvim stranama dopuÅ¡teno glasovanje o planu restrukturiranja, Zakon otvara put ozbiljnim zlouporabama postupka, kao Å¡to je manipulacija kategorijama vjerovnika radi ostvarenja dovoljnog broja glasova za odobrenje plana. Preporuke za srednjoroÄ?no razdoblje Unaprijediti kapacitete nadležnih institucija za rjeÅ¡avanje steÄ?ajnih predmeta. Brojne prepreke zbog kojih su steÄ?ajni postupci neuspjeÅ¡ni ili se nedovoljno primjenjuju institucionalne su naravi. Sudovi su nadležni za provedbu steÄ?ajnog postupka i odgovorni za zaÅ¡titu prava vjerovnika i dužnika. UÄ?inkovito postupanje u predmetima iznimno je važno za steÄ?ajni postupak u kojem dugotrajna kaÅ¡njenja mogu uzrokovati pad vrijednosti imovine i negativno utjecati na poduzetnikovu sposobnost nastavka održivog poslovanja. Da bi se osigurala odgovarajuća provedba bilo koje takve inicijative, sudovima trebaju struÄ?na znanja i sposobnosti za provedbu toga zakona. Moglo bi se organizirati struÄ?no usavrÅ¡avanje za nekoliko sudaca TrgovaÄ?kog suda u Zagrebu koji rade na steÄ?ajevima, Å¡to bi im omogućilo stjecanje struÄ?nih znanja u ovome podruÄ?ju. Nakon toga bi se mogla oÄ?ekivati 63 Prvim su izmjenama uvedena posebna pravila o povećanju temeljnog kapitala dužnika tijekom steÄ?ajnog postupka, ukljuÄ?ujući pretvaranje duga u vlasniÄ?ki kapital. Uvedena su ograniÄ?enja ovlasti upravljaÄ?kih tijela dužnika tijekom steÄ?ajnog postupka, a povećane su ovlasti vjerovnika u pogledu zamjene steÄ?ajnog upravitelja kojega imenuje sud. U konaÄ?nici, pojednostavnjen je postupak restrukturiranja za mikro poduzeća i poduzetnike fiziÄ?ke osobe. Kasnijim je izmjenama malim poduzećima omogućena primjena pojednostavnjenog postupka restrukturiranja i uveden je novi preventivni postupak restrukturiranja za velika i srednja poduzeća koja bi mogla postati nesolventna u sljedećih 12 mjeseci. Vjerovnicima, a posebno bankama, dane su znatne ovlasti tijekom preventivnog postupka. Vjerovnici s 20 % financijskih potraživanja od dužnika imaju pravopokrenuti restrukturiranje i predložiti plan restrukturiranja koji ima prednost nad svakim planom koji predloži dužnik. U konaÄ?nici, uklonjen je zahtjev o obveznom namirenju 50 % potraživanja u okviru plana restrukturiranja u roku od Ä?etiri godine. 55 kvalitativna poboljÅ¡anja sudskih presuda, postupanja u složenim predmetima i upravljanja važnim pitanjima, kao Å¡to je izuzeće od zastoja ovrÅ¡nog postupka i privremeno financiranje. Ustrojiti komoru steÄ?ajnih upravitelja. Da bi bili uvrÅ¡teni na listu Ministarstva pravosuÄ‘a i mogli obavljati svoj posao, steÄ?ajni upravitelji u Hrvatskoj moraju posjedovati odreÄ‘ene minimalne kvalifikacije propisane SteÄ?ajnim zakonom iz 2007. No tadaÅ¡nji zahtjevi nisu dostatni za danaÅ¡nje gospodarstvo. Stoga sudovi Ä?esto moraju iskljuÄ?ivati nestruÄ?ne steÄ?ajne upravitelje i imenovati nove, zbog Ä?ega se produljuje trajanje steÄ?ajnog postupka. Mogla bi se osnovati komora steÄ?ajnih upravitelja, s ciljem primjene standarda izobrazbe i etiÄ?koga kodeksa struke. Zainteresirane strane moraju biti obavijeÅ¡tene o postupku restrukturiranja kako bi razmotrile njegovu primjenu. Suci, steÄ?ajni upravitelji, vjerovnici i dužnici moraju biti upoznati s postupkom restrukturiranja, njegovim odvijanjem i prednostima koje donosi svim sudionicima u postupku. Vjerovnici i dužnici pokrenut će postupak restrukturiranja samo ako imaju povjerenja u postupak. Pravosudne radionice mogle bi se pokazati korisnima u tom pogledu. Banke Ä?esto nastupaju kao vjerovnici pa je stoga važno podizanje svijesti i meÄ‘u institucijama bankovnog sektora. Gospodarstva koja su provela uspjeÅ¡ne reforme u ovom podruÄ?ju Ä?esto su ustrojavala posebne državne agencije za praćenje rada steÄ?ajnih upravitelja i reviziju planova restrukturiranja, Å¡to je osiguravalo odgovarajuće usavrÅ¡avanje steÄ?ajnih upravitelja, stjecanje iskustva i upoznavanje sa svim pravilima i propisima. Na taj se naÄ?in osigurava provedivost planova restrukturiranja koja sudovi i vjerovnici odobre. 56 Priznanja U izradi ovoga memoranduma sudjelovali su Alessio Zanelli (struÄ?njak za razvoj privatnog sektora, Grupacija Svjetske banke) i Iva Hamel (viÅ¡a struÄ?njakinja za razvoj privatnog, Grupacija Svjetske banke), pod nadzorom Sylvie Solf (struÄ?njakinja za globalne proizvode, trgovinu i konkurentnost, Grupacija Svjetske banke) i Christine Zhenwei Qiang (voditeljica, trgovina i konkurentnost, Grupacija Svjetske banke). Svoj su doprinos dali Erica Bosio, Maika Chiquier, Fernando Dancausa, Baria Nabil Daye, Marie Delion, Heike Gramckow, Joyce Antone Ibrahim, Violane Konar-Leacy, Jean Michel Lobet, Nan Jiang, Herve Kaddoura, Olena Koltko, Igor Matijević, Sanja Madžarević-Å ujster, Frederic Meunier, Joanna Nasr, Nadia Novik, Mika-Petteri Torhonen, Hana Sahatqija, Valentina Saltane, Gunjan Sharma, Victoria Stanley i Richard Stern. Imate li pitanja i primjedbi, obratite se Ivi Hamel: ihamel@ifc.org tel: + 39 333 4602506 57