Ispitivanje vještaka Komparativna analiza uloge vještaka u sudskim sistemima zapadnog Balkana mart/ožujak 2019. godine Sadržaj Zahvale ............................................................................................................................ 4 Sažetak ............................................................................................................................ 5 Ključni nalazi ............................................................................................................................ 6 Preporučene mjere .................................................................................................................. 7 Uvod .............................................................................................................................. 11 Pravni okvir i tok sudskog postupka ................................................................................ 14 Razumijevanje uloge vještaka u sudskim postupcima ...................................................... 20 Predmet/opseg vještačenja i potreba za vještačenjem ............................................................ 20 Vještaci ne mogu davati mišljenje o pravnim pitanjima .............................................................. 20 Kada treba tražiti mišljenje sudskog vještaka? ............................................................................ 21 Lica koja obavljaju poslove vještačenja ................................................................................... 26 Pravna i fizička lica kao sudski vještaci ......................................................................................... 26 Dostupnost vještaka ..................................................................................................................... 28 Stručnost sudskih vještaka ........................................................................................................... 30 Broj vještaka koji se angažiraju u suđenju ................................................................................... 33 Izbor sudskih vještaka ............................................................................................................ 36 Imenovanje sudskih vještaka ....................................................................................................... 36 Odabir sudskih vještaka od strane stranaka i od strane sudije .................................................... 37 Kvalitet vještačenja i kriterijumi za izradu nalaza i mišljenja .................................................... 39 Rokovi i upravljanje radom sudskih vještaka u suđenju ........................................................... 44 Obaveza blagovremene izrade nalaza i mišljenja ........................................................................ 44 Aktivnosti povezane s izradom nalaza i mišljenja vještaka .......................................................... 48 Obaveza sudskih vještaka da vrate spise predmeta sudu ............................................................ 52 Nagrada za rad sudskih vještaka ............................................................................................. 52 Sankcije za kršenje obaveza sudskih vještaka .......................................................................... 55 Preporuke i naredni koraci.............................................................................................. 60 Unapređenje postupka imenovanja sudskih vještaka.................................................................. 60 Unapređenje postupka odabira sudskih vještaka u suđenju ....................................................... 61 Poboljšanje kvaliteta rada sudskih vještaka i efikasnosti suđenja ............................................... 62 Racionalan pristup izvođenju dokaza vještačenjem .................................................................... 64 Jačanje odgovornosti sudskih vještaka ........................................................................................ 64 Rješavanje problema vezanih za nagrade sudskih vještaka ......................................................... 67 Predložena prioritizacija odabranih reformi ................................................................................ 68 Tabela 1. – Pregled preporuka ..................................................................................................... 70 Tabela 2. – Pregled preporuka za Srbiju....................................................................................... 73 Tabela 3. – Pregled preporuka za Crnu Goru ............................................................................... 74 2 Tabela 4. – Pregled preporuka za BiH .......................................................................................... 76 Tabela 5. – Pregled preporuka za Sjevernu Makedoniju.............................................................. 78 Prilog 1. – Metodologija.................................................................................................. 80 Prilog 2. – Upitnici o angažiranju sudskih vještaka ........................................................... 82 Prilog 3. – Upitnik o efikasnosti procesuiranja privrednih predmeta u BiH ....................... 87 Prilog 4. – Tabela slika .................................................................................................... 91 3 Zahvale Partnerstvo između Nizozemske inicijative za vladavinu prava i Svjetske banke okupilo je dva vodeća međunarodna partnera u oblasti vladavine prava na zapadnom Balkanu. I Nizozemska inicijativa za vladavinu prava i Svjetska banka dijele zajednički interes u povećanju učinkovitosti pravosudnih sistema za građane i poslovne subjekte, postizanju većeg stepena poštivanja ljudskih prava, usklađivanju s mjerilima Evropske unije (EU) i poboljšanju poslovnog okruženja. Sa tim ciljem uspostavljen je Eksterno financirani proizvod (engl. Externally Financed Output (EFO)) radi pružanja doprinosa dijalogu o politikama pravosuđa i jačanju efikasnosti pravosudnog sistema na zapadnom Balkanu kroz niz usmjerenih analitičkih izvještaja o zajedničkim izazovima sa kojima se suočavaju zemlje ovog regiona u pravosudnom sektoru. Ovaj Izvještaj u kojem se analizira uloga vještaka u sudskim sistemima zapadnog Balkana, jedna je od šest analiza izrađenih u okviru EFO-a. Svjetska banka zahvalna je Nizozemskoj inicijativi za vladavinu prava na velikodušnom financiranju. Ovaj Izvještaj izradio je tim specijalista i savjetnika za reformu pravosuđa iz Svjetske banke . Tim je predvodila gđa Runyararo Gladys Senderayi (vođa projektnog tima i specijalista za javni sektor), a činili su ga gđa Olga Šipka (vodeći autor i advokat), gđa Tatjana Sofijanić (koautor i pravni stručnjak), gđa Nevenka Ivanovska (pravni stručnjak), g. Nenad Milić (specijalista za analizu podataka) i gđa Aleksandra Stećuk (saradnik za prikupljanje podataka). Tim se želi zahvaliti srbijanskom Ministarstvu pravde i srbijanskim sudovima, naročito: Vrhovnom kasacionom sudu, Prvom osnovnom sudu u Beogradu, Privrednom sudu u Beogradu, Osnovnom sudu u Nišu, Privrednom sudu u Nišu, Osnovnom sudu u Subotici, Privrednom sudu u Subotici, Osnovnom sudu u Užicu i Privrednom sudu u Užicu; crnogorskom Ministarstvu pravde, Sudskom savjetu Crne Gore i crnogorskim sudovima, naročito: Osnovnom sudu u Podgorici, Privrednom sudu u Podgorici i Osnovnom sudu u Kotoru; Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine (BiH), Ministarstvu pravde Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Ministarstvu pravde Republike Srpske (RS) i sudovima u BiH, naročito: Osnovnom sudu u Banjaluci, Okružnom privrednom sudu u Banjaluci, Općinskom sudu u Sarajevu, Osnovnom sudu Brčko distrikta (BD) i Općinskom sudu u Mostaru; i Sudskom savjetu Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije (Sjeverne Makedonije), makedonskom Ministarstvu pravde i makedonskim sudovima, naročito: Osnovnom sudu Skoplje 1, Osnovnom sudu Skoplje 2, osnovnim sudovima u Velesu, Bitoli, Štipu i Kičevu na njihovim smjernicama i podršci. Sve greške isključivo su greške tima, a stavovi izneseni u ovom Izvještaju ne predstavljaju zvaničan stav Svjetske banke niti njenih izvršnih direktora. 4 Sažetak 1. Kao dio šire Inicijative Svjetske banke za pružanje doprinosa dijalogu o politikama pravosuđa na zapadnom Balkanu, u ovom Izvještaju razmatra se da li i na koji način rad sudskih vještaka dovodi do neefikasnosti sudskih postupaka u pravosudnim sistemima četiri jurisdikcije—Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine (BiH).1 2. Angažiranje sudskih vještaka uobičajeno je u sudskim sistemima zapadnog Balkana, ali su propisi kojima je uređena ova struka često nedovoljno jasni i/ili je njihova primjena u praksi nekonzistentna. Ovo negativno utiče na učinkovitost pravosudnog sistema i to prevashodno u domenu efikasnosti, kvaliteta i pristupa pravdi. Nejasna pravila o angažiranju vještaka u sudskim postupcima i neadekvatna primjena tih pravila od strane sudova ugrožavaju kvalitet, efikasnost i transparentnost rada sudskih vještaka i umanjuju efikasnost sudskih postupaka, posebno ako se ima u vidu ključna uloga koju sudski vještaci imaju u postupku – vještaci se često pozivaju da analiziraju složena pitanja o kojima sudije nemaju dovoljno znanja i nalazi i mišljenja vještaka postali su ključni faktor u procesu donošenja sudskih odluka. Stoga, unapređenje pravnog okvira koji uređuje rad sudskih vještaka i djelotvornija primjena propisa u praksi svakako bi doprinijela unapređenju transparentnosti, efikasnosti i kvaliteta pravosuđa. 3. Sve više zemalja na zapadnom Balkanu fokusira se na jačanje efikasnosti i učinkovitosti pravosudnog sistema, a kako se zemlje regije pripremaju za pristupanje EU posebno je važno osigurati da su svi aspekti njihovih pravosudnih sistema usklađeni s relevantnim mjerilima EU. To podrazumijeva, između ostalog, jačanje transparentnosti, povećanje efikasnosti i poboljšanje kvaliteta pravosuđa, što se može postići, između ostalog, odgovornijim i efikasnijim radom sudskih vještaka kojim se unapređuje, a ne ometa sudski proces. 4. Predmetni Izvještaj sadrži uporedni prikaz uloge vještaka u sudskim postupcima u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i BiH, identificira zajedničke izazove u pomenutim zemljama kada je u pitanju angažiranje sudskih vještaka u sudskom postupku, te daje normativne preporuke za rješavanje utvrđenih problema. Preporuke predstavljene u ovom Izvještaju prilagođene su razmatranim zemljama iz dva razloga: (i) dizajnirane su na osnovu, i kao odgovor na analizu postojećeg pravnog okvira koji uređuje sudske vještake u svakoj od zemalja; i (ii) zasnivaju se na primjerima dobre prakse o radu sudskih vještaka sadržanim u Smjernicama Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) o ulozi sudskih vještaka u sudskim postupcima država članica Vijeća Evrope i Vodiču dobre prakse u vještačenju u građanskim sudskim postupcima u Evropskoj uniji (Vodič EGLE). Ove preporuke stoga mogu doprinijeti integraciji zemalja zapadnog Balkana u EU. 5. Nalazi i preporuke predstavljeni u ovom Izvještaju mogu doprinijeti jačanju sistema pravosuđa u zemljama regiona, a naročito u okviru procesnih reformi koje imaju za cilj unapređenje efikasnosti sudskih postupaka. Unapređenje načina na koji sudski vještaci 1 Napominjemo da je BiH u velikoj mjeri decentralizirana i sastoji se od autonomnih entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS), i samoupravne administrativne jedinice, Brčko distrikta (BD). Oba entiteta i Brčko distrikt razmatrani su u ovom Izvještaju. 5 obavljaju poslove vještačenja i surađuju sa sudovima može povećati efikasnost sudskog procesa i poboljšati kvalitet sudskih odluka. Kada su sudski postupci efikasni i djelotvorni i kada sudovi donose pravične i utemeljene odluke, to jača povjerenje građana i poslovnih subjekata u sudski sistem. Unapređenje uloge i rada sudskih vještaka je izuzetno važno za jačanje sistema pravosuđa i ukupne učinkovitosti sudova. Tek tada građani i investitori počinju vjerovati sistemu i otvoreniji su za njegovo korištenje. Ključni nalazi 6. Ni u jednoj od analiziranih jurisdikcija, osim u FBiH, procedura imenovanja sudskih vještaka ne odgovara u dovoljnoj mjeri stvarnim potrebama sudova/javnih tužilaštava (JT- ovi) za vještacima u određenoj oblasti. Tako, dešava se da u registrima postoji dovoljan broj ili čak višak ponude vještaka, dok u praksi postoji nedostatak kvalificiranih vještaka. 7. Nedostatak kvalificiranih sudskih vještaka vodi tome da su malobrojni iskusni vještaci stalno angažirani od strane sudova i da su preopterećeni poslom (posebno u Srbiji, BiH i Crnoj Gori). Zbog velikog obima posla, sudski vještaci odbijaju predmete ili kasne sa dostavljanjem nalaza i mišljenja što onda dovodi do odugovlačenja sudskog postupka. U svim razmatranim jurisdikcijama saopćeno je da postoji nejednaka raspodjela posla među vještacima. 8. U Sjevernoj Makedoniji, Biro za sudska vještačenja ima zakonski monopol nad obavljanjem vještačenja za državne institucije i javna preduzeća, te de facto monopol nad obavljanjem supervještačenja.2 U praksi ovo otvara pitanja u vezi sa nezavisnošću Biroa za sudska vještačenja, kao i u vezi s kvalitetom i efikasnošću ekspertskog rada koji obavlja ta institucija. 9. Utisak je da je oslanjanje sudova na sudske vještake prekomjerno. To posebno važi u Srbiji i BiH u kojima je dojam da se sudski vještaci ponekad angažiraju za predmete u kojima stručno znanje vještaka nije potrebno za ispitivanje ili utvrđivanje relevantnih činjenica. Međutim, statistički podaci dobiveni od sudova nisu mogli potvrditi percepciju da se vještaci prečesto koriste. U građanskim i privrednim sporovima, krivičnom postupku i privrednim prestupima3, sudski vještaci se angažiraju u prosjeku u oko 13,5% slučajeva u Srbiji i 5,3% slučajeva u BiH.4 2 Vještačenje od strane komisije vještaka koje se nalaže u slučaju suprotstavljenih nalaza i mišljenja vještaka. 3 Vrste predmeta u kojima se sudski vještaci češće koriste. U nedostatku sveobuhvatne analize svakog pojedinačnog predmeta teško je sa sigurnošću tvrditi da li se vještaci zaista prekomjerno angažiraju, posebno na nivou sudova/pojedinačnih sudija. 4 Prema CEPEJ-evoj Studiji o ulozi vještaka u pravosudnim sistemima država članica Vijeća Evrope iz 2014. godine: “količina raspoloživih podataka o omjeru predmeta također je bila donekle ograničena . Nekoliko ih je bilo s informacijama, kao što su Irci, koji su kazali 15%, ili Slovenija, u kojoj su u 1,7% (650 predmeta) angažirani vještaci. Norveški ispitanik procijenio je da su u 20% parničnih predmeta i 10% krivičnih predmeta bili potrebni vještaci, dok su u Estoniji u 1 od 100 predmeta bili potrebni vještaci. Ispitanik u Berlinu izjavio je da su u 4% svih predmeta bili potrebni vještaci. Jedan od švicarskih sudova dao je prosjek od cca 0,5%. Nijedan ispitanik nije dao veću cifru od toga .” (dostupno na: https://static1.squarespace.com/static/534f89eee4b0aedbe40ae270/t/558a6d15e4b0dfba0a2afcc8/1435135253774/3rev _2014_CEPEJ-GT-QUAL_RoleExperts_en.pdf). 6 10. Nijedna od razmatranih zemalja ne zahtijeva od kandidata za sudske vještake da pohađaju obuku o procesnim pravilima i potrebama sudskih postupaka prije imenovanja. Osim toga, novi sudski vještaci se ne educiraju o potrebama sudskih postupaka, te mjestu i ulozi vještaka u postupku (osim u FBiH, nakon imenovanja). Zbog toga su mišljenja novih i neiskusnih sudskih vještaka ponekad nekvalitetna te su od male ili nikakve vrijednosti za sud. Na primjer, u Crnoj Gori je saopćeno da su neka mišljenja vještaka toliko složena i nejasna da ih sudovi i stranke ne mogu ni preispitati. 11. U Srbiji i Brčko distriktu (BD) vještaci nisu dužni polagati ispit prije imenovanja; u Sjevernoj Makedoniji postoji stručni ispit, ali se može unaprijediti tako da se njime djelotvornije vrši provjera praktičnog znanja kandidata (razumijevanje uloge vještaka u suđenju i procedura za provođenje vještačenja). 12. U svim razmatranim jurisdikcijama, čak i ako je propisana, kontinuirana obuka za sudske vještake se nikada ne (ili se rijetko) organizira. U Srbiji, Brčko distriktu (BD) i FBiH, vještaci nemaju obavezu kontinuirano usavršavati svoje znanje. 13. Širom razmatranih zemalja, sudski vještaci često kasne sa dostavljanjem nalaza i mišljenja, ili dostavljaju nalaze i mišljenja koje je potrebno mijenjati, dopunjavati ili ispravljati. Ponekad to rezultira odlaganjem ročišta ili angažiranjem većeg broja vještaka u jednom suđenju. Također, budući da nijedna od jurisdikcija faktički ne ograničava broj vještaka koji mogu biti angažirani u jednom postupku, angažiranje većeg broja vještaka radi vještačenja jednog istog pitanja može dovesti do značajnog odugovlačenja postupka. 14. Sudije ne koriste raspoložive mehanizme za upravljanje radom sudskih vještaka u cilju unaprijeđenja procesne efikasnosti. Uobičajena su odgađanja i kašnjenja zbog nepoštivanja rokova od strane sudskih vještaka ili stranaka. U Srbiji, BiH i Crnoj Gori, uputstva koja se daju sudskim vještacima često nisu dovoljno precizna i jasna. 15. Postojeći mehanizmi nadzora nad radom vještaka su slabi i nedjelotvorni, a jačanje odgovornosti sudskih vještaka je neophodno. Čini se da su tijela koja nadziru i prate rad sudskih vještaka blaga i ne razrješavaju sudske vještake zbog neurednog, nesavjesnog ili nestručnog rada. 16. Pravila o nagradama za obavljeno vještačenje razlikuju se u razmatranim zemljama. U BD-u ne postoje nikakva pravila, u RS su pravila zastarjela, u Sjevernoj Makedoniji nisu dovoljno precizna, a u Srbiji i Crnoj Gori jednostavno se ne primjenjuju u praksi. Čini se da u svakoj od zemalja nagrada koja se plaća vještaku zavisi od slobodne ocjene sudije ili tužioca. To može dovesti do velikih razlika u nagradama koje se plaćaju vještacima za istu vrstu vještačenja, što povećava rizik od korupcije i negativno utiče na nezavisnost sudskih vještaka. Preporučene mjere Unapređenje postupka imenovanja / izbora sudskih vještaka 17. Da bi unaprijedile postupak imenovanja sudskih vještaka, razmatrane zemlje mogu razmotriti sledeće normativne izmene: 7 a. Uvesti redovne javne pozive za imenovanje vještaka u Srbiji, BiH i Crnoj Gori; b. Uvesti obavezu objavljivanja javnog poziva za imenovanje na zahtjev sudova / javnih tužilaštava u svim razmatranim jurisdikcijama, radi usklađivanja stvarnih potreba sudova/javnih tužilaštava za vještacima u određenoj oblasti sa raspoloživošću vještaka u toj oblasti; c. Uvesti obavezne stručne ispite za vještake u Srbiji i BD-u; d. Uvesti jasne uslove za imenovanje u FBiH i unaprijediti ispit u Sjevernoj Makedoniji radi bolje provjere znanja kandidata o potrebama sudskog postupka i procedurama za provođenje vještačenja; i e. Dozvoliti sudskim vještacima da primaju pripravnike, stažiste i saradnike i jasno definirati njihova prava i obaveze – time bi se omogućilo vještacima koji su preopterećeni poslom da delegiraju zadatke i skrate vrijeme koje im je potrebno za izradu nalaza i mišljenja, čime bi se smanjila kašnjenja u sudskim postupcima. Dugoročno bi također pomoglo u razvoju kadra kvalitetnih sudskih vještaka. 18. Da bi unaprijedile postupak odabira sudskih vještaka u postupku, razmatrane zemlje mogu razmotriti sljedeće izmjene i dopune procesnih pravila: a. Kada su u pitanju krivični postupci u BiH, može biti korisno angažirati sudske vještake primarno sa liste stalnih sudskih vještaka; i b. U svim jurisdikcijama bi se mogla utvrditi jasna pravila o određivanju sudskih vještaka od strane javnih tužilaštava. Poboljšanje kvaliteta rada sudskih vještaka i efikasnosti suđenja 19. Uvođenje pravila/smernica za izradu nalaza i mišljenja vještaka. I sudovima i sudskim vještacima bi koristile smjernice o strukturi, formi i sadržini nalaza i mišljenja vještaka; takve smjernice bi doprinijele tome da nalazi i mišljenja vještaka budu koherentni, dobro strukturirani i razumljivi. Koherentni i sveobuhvatni nalazi i mišljenja bi smanjili broj zahtjeva za ispravku i dopunu, kao i olakšali rad sudija prilikom analize nalaza i mišljenja, te povećali efikasnost rada sudskih vještaka. 20. Organizirati edukaciju za sudske vještake. Treba razmotriti mogućnost da se kontinuirano usavršavanje vještaka i u struci i u obavljanju poslova vještačenja učini obaveznim. Nadležna tijela (stručne komisije u BiH i Crnoj Gori, Ministarstvo pravde (MP) u Srbiji i Komora sudskih vještaka u Sjevernoj Makedoniji) mogla bi biti zadužena da vode evidenciju provedenih edukacija. Osim toga, prisustvovanje edukaciji moglo bi se postaviti kao preduslov za ponovno imenovanje vještaka. U Sjevernoj Makedoniji bi se moglo razmotriti organiziranje obuke sudskih vještaka izvan Komore sudskih vještaka (koja je trenutno jedino tijelo koje ima pravo organizirati obuku za sudske vještake u toj zemlji). 21. Organizirati edukaciju za sudije. Za sudije može biti korisno da imaju opće razumijevanje i osnovno znanje o pitanjima zbog kojih se vještaci obično pozivaju (npr. čitanje financijskih Izvještaja ili izračun stope zatezne kamate). Na taj način će sudije biti adekvatno osposobljene za djelotvornije upravljanje radom sudskih vještaka – određivanje vještačenja isključivo onda kada je ono zaista potrebno, precizno određivanje predmeta i opsega vještačenja i kritičku analizu nalaza i mišljenja vještaka. 8 Racionalan pristup izvođenju dokaza vještačenjem 22. Sudski vještaci ne trebaju se pozivati u slučajevima u kojima je vještačenje suvišno. Sudovi viših instanci mogli bi kroz praksu podržati sudove niže instance u odbacivanju neutemeljenih prijedloga za vještačenje u predmetima u kojima vještačenje nije potrebno (npr. nije potrebno stručno znanje za ocjenu činjenica). Može se razmotriti ograničavanje broja sudskih vještaka koji se mogu angažirati u suđenju za ispitivanje određenog pitanja (npr. najviše tri vještaka po suđenju). Jačanje odgovornosti sudskih vještaka 23. Jednostavne tehnike za upravljanje sudskim postupkom mogu uvelike unaprijediti efikasnost sudskih postupaka i pojačati odgovornost sudskih vještaka. Jednostavne tehnike za upravljanje sudskim postupkom kao što su: (i) određivanje tačnog datuma za podnošenje nalaza i mišljenja; (ii) čest uvid u spise predmeta izvan ročišta radi staranja o tome da se sve potrebne aktivnosti preduzimaju u roku; (iii) praćenje poštivanja rokova i zahtijevanje opravdanja za probijanje rokova; (iv) zakazivanje ročišta tako da se ostavi dovoljno vremena između ročišta za preduzimanje svih procesnih radnji; i (v) davanje samo određenih (elektronskih) primjeraka dokumenata iz spisa predmeta sudskim vještacima, mogu ubrzati proces suđenja i pomoći u stvaranju okruženja u kojem su sudski vještaci odgovorniji. 24. Sudovima i strankama može se povjeriti više ovlasti za nadzor nad radom i sankcioniranje sudskih vještaka. Sudovi mogu imati ovlasti da pokrenu postupke protiv sudskih vještaka zbog neopravdanih kašnjenja u dostavljanju nalaza i mišljenja, nestručnog, nesavjesnog ili neprofesionalnog rada. Stranke bi imale koristi od jasno definiranih prava da prijave prijestupe sudskih vještaka svim nadležnim organima. Rješavanje pitanja vezanih za nagradu sudskih vještaka 25. Može se razmotriti izmjena pravila o nagradama sudskih vještaka kako bi se unaprijedili i precizirali kriteriji za obračun nagrade i naknade troškova sudskih vještaka. Također, konzistentna primjena tih pravila u praksi bila bi izuzetno korisna. Da bi se osiguralo jedinstveno i uniformno postupanje kada je u pitanju obračun nagrade, relevantna pravila bi trebalo da sadrže jasne i precizno određene kriterije kojima se omogućava nagrađivanje vještaka srazmjerno težini, trajanju i kvalitetu obavljenog posla, kvalifikacijama vještaka (moralnim i stručnim), kao i profesionalnoj, etičkoj i materijalnoj odgovornosti koju preuzimaju vještaci.5 Sudovi više instance bili bi u najboljoj poziciji da daju smjernice o primjeni tih kriterija. 26. Pravovremeno nagrađivanje sudskih vještaka, idealno neposredno nakon podnošenja nalaza i mišljenja, stvorilo bi dodatne poticaje za vještake da budu efikasni. S obzirom na to da do momenta kada je sudski vještak podneo nalaz i mišljenje, novac već treba 5 Vidi paragraf 6.3. Vodiča EGLE. 9 biti raspoloživ na depozitnim računima suda (barem u parničnim postupcima6), nema razloga za kašnjenja u isplatama sudskim vještacima. Sudije i stranke mogu tražiti od vještaka procjenu iznosa nagrade i troškova vještačenja unaprijed. Na taj način bi se mogli izbjeći eventualni problemi oko kasnije isplate nagrade i naknade troškova vještacima. 27. Detaljne preporuke u kojima je navedeno tijelo koje je odgovorno za njihovu provedbu date su u tabeli 1. U Izvještaju su također date specifične preporuke za pojedinačne države koje se mogu koristiti za planiranje i praćenje odgovarajućih reformi (tabela 2. do tabele 5.). Odjeljak s preporukama također uključuje prioritizaciju odabranih reformi koje mogu biti učinkovite u kratkom, srednjem i dugom roku. 6Čl. 258. i 268. srbijanskog ZPP-a, čl. 242. i 248. crnogorskog ZPP-a, čl. 146., 160. i 161. ZPP-ova RS i FBiH, čl. 270., 284. i 285. ZPP-a BD-a, čl. 234. i 241. makedonskog ZPP-a. 10 Uvod 28. U ovom Izvještaju razmatra se da li i na koji način rad sudskih vještaka utiče na integritet, nepristrasnost i efikasnost sudova i sudskih postupaka u četiri zemlje—Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i BiH.7 Izvještaj je dio šire inicijative Svjetske banke za podizanje svijesti o mogućnostima za provođenje reformi i pružanje doprinosa dijalogu o efikasnosti pravosuđa, kvalitetu pravosudnih tijela i pristupu pravdi širom zemalja na zapadnom Balkanu, koja se provodi s ciljem poboljšanja učinkovitosti njihovih pravosudnih sistema. U Izvještaju je provedena analiza učinkovitosti pravosudnih sistema u odabranim zemljama, postignutog naprijetka i daljih mogućnosti za reformu kada je u pitanju uloga vještaka u sudskom postupku. Imajući u vidu vitalnu ulogu koju sudski vještaci imaju u sudskom procesu, u Izvještaju se daju preporuke o tome kako iskoristiti i unaprijediti položaj i ulogu vještaka u sudskom postupku s ciljem poboljšanja kvaliteta, efikasnosti i učinkovitosti pravosudnog sistema. 29. Pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja osnova je svakog sudskog postupka; sudski vještaci imaju ključnu ulogu kada je potrebno analizirati složena pitanja i utvrditi činjenice koje zahtijevaju stručna znanja. U takvim suđenjima, sudski vještaci se pozivaju kako bi dali obrazloženo i jasno mišljenje o složenim pitanjima iz različitih oblasti (financijskim, medicinskim, naučnim, umjetničkim, jezičnim, itd.). Sudski vještaci bave se činjeničnim, a ne pravnim pitanjima. Angažiraju se da bi utvrdili činjenice i iste prezentirali sudu. Od njih se ne može očekivati niti su obavezni izvoditi pravne zaključke, jer je to izvan okvira njihove odgovornosti i ekspertize. Međutim, vještačenja predstavljaju gotovo neizostavni deo sudskog postupka. Svijet oko nas se brzo mijenja i ubrzan naučni razvoj u modernim društvima rezultirao je povećanjem potražnje za sudskim vještacima, koji sve češće sudjeluju u suđenjima.8 Sudski vještaci postali su ključna komponenta suđenja, a sudije i stranke postali su gotovo zavisni od njihovih stručnih znanja. 30. Nalaz i mišljenje vještaka koristi se kao dokaz u sudskom postupku. Iako mišljenje vještaka nije obavezujuće za sudije, isto u pravilu ima odlučujući uticaj na ishod postupka. U nekim pravnim sistemima, vještaci služe kao „oči i mozak suda” i imaju ulogu zastupnika sudije. U drugim pravnim sistemima, stranke su te koje angažiraju vještaka da svojim nalazom i mišljenjem pojača njihove činjenične tvrdnje. U oba slučaja, zbog njihove iznimno važne uloge u sudskom postupku, sudski vještaci podliježu strogim zahtjevima u pogledu stručnosti, nezavisnosti, nepristrasnosti i kodeksa ponašanja.9 31. I Vijeće Evrope (VE) i Evropska unija (EU) prepoznali su važnu ulogu koju sudski vještaci imaju u sudskom sistemu i izradili su vodiče najboljih praksi u radu sudskih vještaka i obavljanju vještačenja, a u cilju unapređenja sudskih postupaka u njihovim državama članicama. Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) donijela je Smjernice o ulozi 7 Napominjemo da je BiH u velikoj mjeri decentralizirana i sastoji se od autonomnih entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS), i samoupravne administrativne jedinice, Brčko distrikta (BD). 8 Vidi Sudsko vještačenje u parničnom postupku u EU: Nacionalna pravila i prakse objavljeno od strane Resornog odjela: Prava građana i ustavna pitanja, Evropski parlament, str. 8; dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2015/519211/IPOL_IDA(2015)519211_EN.pdf. 9 Idem, str. 13. 11 sudskih vještaka u sudskim postupcima država članica Vijeća Evrope (CEPEJ-ove Smjernice)10 radi davanja smjernica zakonodavcima, sudijama i strankama o ulozi vještaka u sudskom postupku. U CEPEJ-ovim Smjernicama utvrđeni su minimalni standardi postupanja sudskih vještaka koje trebaju primjenjivati svi vještaci, te su obrađene ključne teme kao što su predmet vještačenja, lica koja mogu biti imenovani za vještake, postupak izbora vještaka, obaveze i prava vještaka, itd.11 Slično tome, Evropski institut za stručno znanje i vještačenje (EEEI) i Generalna direkcija Evropske komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača izradili su Vodič za dobre prakse u vještačenju u građanskim sudskim postupcima u Evropskoj uniji (Vodič EGLE), kako bi isti služio kao evropski model za unapređenje i usklađivanje različitih praksi širom država članica EU. Vodič EGLE sadrži skup preporuka koji svaka država može prilagoditi svojim potrebama kako bi osigurala kvalitetno i efikasno izvođenje dokaza vještačenjem u sudskom postupku. 32. Koristeći analitički okvir dat u CEPEJ-ovim Smjernicama i Vodiču EGLE, ovaj Izvještaj pokušava utvrditi da li i na koji način rad sudskih vještaka dovodi do problema za stranke i sudove u odabranim jurisdikcijama. Prvo, u Izvještaju je dat komparativni prikaz propisa kojima se uređuje rad sudskih vještaka u četiri odabrane zemlje—Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i BiH. U Izvještaju je potom analizirana provedba zakonodavstva u praksi, uz poseban fokus na primjere najboljih praksi u regiji. Potom je dat pregled ključnih nalaza relevantnih za četiri zemlje. Posebno su istaknuta pitanja odnosno problemi koji su zajednički razmatranim jurisdikcijama. Konačno, u Izvještaju su date preporuke za rješavanje utvrđenih problema, uz oslanjanje na primjere najboljih praksi date u CEPEJ-ovim Smjernicama i u Vodiču EGLE. 33. Zaključci dati u Izvještaju zasnovani su na statističkim podacima prikupljenim od 22 suda pomoću upitnika o angažiranju sudskih vještaka i analize slučajnog uzorka pravomoćno okončanih predmeta na licu mjesta – tim je pregledao oko 1100 predmeta u četiri zemlje.12 Koristeći ovaj inovativni pristup, tim je sakupio dragocjene informacije o kvalitetu rada sudskih vještaka te je bio u stanju temeljito ispitati vezu između angažiranja vještaka i efikasnosti sudskog postupka. Koliko je poznato istraživačkom timu, na zapadnom Balkanu do sada nije provedena takva analiza, i u smislu metodologije, ali i opsega kvantitativne i kvalitativne analize podataka. Pozivanjem na statističke podatke nastoje se empirijski potvrditi ključni nalazi predstavljeni u Izvještaju te se pokušavaju utvrditi glavni uzroci ključnih problema. 34. Na temelju provedene analize, ovaj Izvještaj predlaže mjere koje mogu pomoći razmatranim zemljama da usklade svoje pravosudne sisteme s odgovarajućim mjerilima EU. Da bi se postigao efikasan, visokoučinkovit pravosudni sektor potrebno je, između ostalog, 10 CEPEJ-ove Smjernice dostupne su na: https://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/textes/Guidelines_en.pdf. 11 Vodič EGLE dostupan je na: https://experts-institute.eu/wp-content/uploads/2018/03/2016-01-07-eeei-guide-to-good- pratices-egle-en-brochure.pdf. Za više informacija o sudskim vještacima također vidi Sudsko vještačenje u parničnom postupku u EU: Nacionalna pravila i prakse objavljeno od strane Resornog odjela: Prava građana i ustavna pitanja, Evropski parlament; dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2015/519211/IPOL_IDA(2015)519211_EN.pdf i CEPEJ-ovu Studiju o ulozi vještaka u pravosudnim sistemima država članica Vijeća Evrope, dostupnu na: https://static1.squarespace.com/static/534f89eee4b0aedbe40ae270/t/558a6d15e4b0dfba0a2afcc8/1435135253774/3rev _2014_CEPEJ-GT-QUAL_RoleExperts_en.pdf. 12 Za detaljne informacije o metodologiji, vidi Prilog 1. Izvještaja. 12 unaprijediti ulogu vještaka u pravosudnom sistemu jer to jača povjerenje koje sudije, stranke u postupku i advokati imaju u rad vještaka te poboljšava kvalitet sudskih odluka. U ovom Izvještaju predstavljeni su nalazi i preporuke koji mogu doprinijeti reformama pravosudnog sektora i naporima ka unapređenju transparentnosti i efikasnosti pravosuđa u razmatranim zemljama. Nalazi također mogu doprinijeti pregovorima zemalja o pristupanju EU, budući da napredovanje u okviru pregovaračkog poglavlja 23. o “Pravosuđu i osnovnim pravima” zahtijeva stalne i usklađene napore na polju reforme pravosuđa radi postizanja nepristrasnosti, integriteta i visokog standarda suđenja — što su sve bitni faktori za očuvanje vladavine prava. 13 Pravni okvir i tok sudskog postupka 35. U svim razmatranim zemljama, statusna pitanja vezana za rad sudskih vještaka uređena su posebnim zakonima, dok je unaprijeđenje položaja i uloge sudskih vještaka dio strategija za reformu pravosuđa. U Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, zakoni o sudskim vještacima (ZSV/ZSV-ovi) doneseni su na državnom nivou. U BiH, status sudskih vještaka uređen je entitetskim zakonima donesenim u RS i FBiH, te pravilnikom donesenim u BD-u: a. Srbija: Srbijanski ZSV donesen je u 2010.13 Nacionalna strategija reforme pravosuđa za period od 2013.-2018.14, koja je dopunjena Akcionim planom za sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosuđa za period od 2013.- 2018.15, predviđa izmjene i dopune ZSV-a radi uvođenja novih kriterija za imenovanje i razrješenje sudskih vještaka. Također, Strategija i prateći Akcioni plan predviđaju implementaciju transparentnih mehanizama za unapređenje obuke i jačanje stručnosti i odgovornosti sudskih vještaka. b. Crna Gora: Crnogorski ZSV16 donesen je u 2016. godini, kao dio Nacionalne strategije reforme pravosuđa za period od 2014.-2018.17, radi postizanja sljedećih strateških ciljeva: i) unaprijeđenja procedure imenovanja i razrješenja vještaka; ii) jačanja odgovornosti sudskih vještaka; i iii) uvođenja kontinuirane obuke za sudske vještake. U Izvještaju o realizaciji Strategije za period od 2014.-2016. potvrđeno je da su ZSV-om iz 2016. postignuta prva dva strateška cilja, dok još uvijek ima prostora za poboljšanje kada je riječ o trećem cilju – obukama za sudske vještake.18 U Akcionom planu za sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosuđa za period od 2017.-2018. ponovno je istaknuta potreba za kontinuiranom edukacijom sudskih vještaka.19 c. Sjeverna Makedonija: ZSV20 iz 2010. u Sjevernoj Makedoniji bio je važan korak u uređenju statusa i djelatnosti sudskih vještaka. ZSV je mijenjan i dopunjavan više puta radi unapređenja statusa sudskih vještaka (ispit za vještake, nagrada za obavljeno vještačenje i troškovi sudskih vještaka, nadzor nad radom sudskih vještaka, razrješenje sudskih vještaka, rad Komore sudskih vještaka, prekršajne sankcije, itd.). Nacionalna strategija za reformu pravosudnog sektora za period od 2017.-2022., kroz Akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije za reformu pravosudnog sektora za period od 2017.-2022.21, predviđa mjere za daljnje poboljšanje stručnosti i odgovornosti sudskih vještaka, posebno 13 Srbijanski ZSV dostupan je samo na srpskom jeziku, vidi: https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_sudskim_vestacima.html. 14 Strategija je dostupna na: https://www.mpravde.gov.rs/files/Nacionalna-Strategija-reforme-pravosudja-za-period-2013.- 2018.-godine.pdf. 15 Akcioni plan dostupan je na: https://www.mpravde.gov.rs/tekst/2963/akcioni-plan-za-sprovodjenje-strategije.php. 16 Crnogorski ZSV dostupan je samo na crnogorskom jeziku, vidi: http://www.katalogpropisa.me/wp- content/uploads/2016/11/Zakon-o-sudskim-vjestacima.pdf. 17 Strategija je dostupna na: https://sudovi.me/podaci/vrhs/dokumenta/6290.pdf. 18 Izvještaj je dostupan na: http://cemi.org.me/wp-content/uploads/2017/04/IZVJE%C5%A0TAJ-O-REALIZACIJI-STRATEGIJE- REFORME-PRAVOSU%C4%90A-2014-2016.pdf. 19 Akcioni plan dostupan je na: https://sudovi.me/podaci/vrhs/dokumenta/6290.pdf. 20 Makedonski ZSV dostupan je samo na makedonskom jeziku, vidi: https://www.pravdiko.mk/zakon-za-veshtachen-e/. 21 Strategija i Akcioni plan dostupni su na: https://rm.coe.int/action-plan-for-implementation-of-the-judicial-sector-for-the- period-2/16808c4383. 14 unapređenje postupaka za imenovanje sudskih vještaka i zatvaranje Biroa za sudska vještačenja; d. BiH: U RS su sudski vještaci uređeni ZV-om donesenim u 2017. Kako je izvijestilo Ministarstvo pravde RS, ZV22 RS iz 2017. donesen je radi unaprijeđenja rada sudskih vještaka, ponajviše kroz poboljšanje postupka imenovanja, bolje uređenje prava i obaveza sudskih vještaka, kao i odgovornosti sudskih vještaka i nadzora nad njihovih radom. U FBiH, sudski vještaci uređeni su ZV-om23 FBiH koji je stupio na snagu 2005. (izmijenjen je i dopunjen u 2008.). Izmjene i dopune ZV-a FBiH bile su planirane već u 2016. ali prema javno dostupnim informacijama i kako je izvijestilo Ministarstvo pravde FBiH, te izmjene i dopune su još uvijek u fazi prednacrta.24 U BD-u je položaj sudskih vještaka uređen Pravilnikom o uslovima, načinu i postupku upisa na listu stalnih sudskih vještaka iz 2016. (Pravilnik BD-a)25 donesenim od strane Pravosudne komisije BD-a. 36. ZSV-ovi i Pravilnik BD-a uređuju postupak imenovanja, razrješenja, te prava i obaveze sudskih vještaka26: a. Imenovanje: U svim razmatranim jurisdikcijama, imenovanje sudskih vještaka vrši se pod okriljem Ministarstva pravde (MP), uz izuzetak BD, u kojem je postupak povjeren predsjednicima sudova i Pravosudnoj komisiji.27 U svim jurisdikcijama osim Srbije i BD, stručna komisija (Komisija) koju imenuje MP ima posebne ovlasti i odgovornosti u postupku imenovanja sudskih vještaka. U Crnoj Gori, Komisija imenuje/razrješava sudske vještake28, dok je u ostalim jurisdikcijama Komisija prvenstveno odgovorna za provođenje ispita za sudske vještake.29 Postupak imenovanja u Srbiji, Crnoj Gori, FBiH i BD-u pokreće MP nakon što sudovi / tužioci obavijeste MP o potrebi za sudskim vještacima u određenoj oblasti vještačenja. U skladu sa ZV-om FBiH, MP FBiH objavljuje javni poziv za imenovanje na osnovu prijedloga sudova30; u Srbiji i Crnoj Gori, MP objavljuje javni poziv za imenovanje samo ako utvrdi da je potreba za sudskim vještakom opravdana31; u BD, Pravosudna komisija može objaviti javni poziv na osnovu prijedloga sudova ili drugih organa koji angažuju vještake (npr. 22 ZV RS dostupan je samo na lokalnom jeziku, vidi: https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/zakon-o-vjestacima- republike-srpske.html. 23 ZV FBiH dostupan je samo na lokalnom jeziku, vidi: https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/zakon-o-vjestacima.html. 24 Program rada MP-a FBiH za 2018., dostupan samo na lokalnom jeziku, vidi: http://www.fmp.gov.ba/bs/id-2018.html. 25 Pravilnik BD-a dostupan je samo na lokalnom jeziku, vidi: http://www.pkbd.ba/vjestaci/pdf/PravilnikTumaciVjestaci38- 16.pdf. 26 Prema izvještaju CEPEJ-a iz 2014. Evropski pravosudni sistemi: efikasnost i kvalitet pravosuđa, status i položaj sudskih vještaka uređeni su u 20 od 28 zemalja, a njihovo zvanje zaštićeno je u 17 zemalja od 28. Odredbe o sudskim vještacima sadržane su u procesnim zakonima i/ili u posebnim zakonima o sudskim vještacima. 27 Član 4. srbijanskog ZSV-a, član 9. crnogorskog ZSV-a, član 19. makedonskog ZSV-a, član 8. ZV-a RS, član 10. ZV-a FBiH, član 62. Zakona o sudovima BD-a i član 4. Pravilnika BD-a. 28 Čl. 9., 18., 24. i 33. crnogorskog ZSV-a. 29 Član 12. makedonskog ZSV-a, čl. 6. i 7. ZV-a RS, čl. 6. i 7. ZV-a FBiH. 30 Član 4. ZV-a FBiH. 31 Član 11. srbijanskog ZSV-a, član 11. crnogorskog ZSV-a. U Crnoj Gori, MP obavještava Komisiju o izraženoj potrebi za imenovanjem sudskih vještka iz određene oblasti. Komisija utvrđuje opravdanost izražene potrebe (član 11.), dok MP objavljuje javni poziv za imenovanje (član 12.). 15 javna tužilaštva).32 U BD-u i Sjevernoj Makedoniji, sudski vještaci mogu biti imenovani na njihov zahtjev33 pod uslovom da dokažu da ispunjavaju utvrđene uvjete. Zahtjev se podnosi MP-u u Sjevernoj Makedoniji / Pravosudnoj komisiji u BD-u. U Sjevernoj Makedoniji, vještaci imaju mogućnost izlaska na stručni ispit najmanje dvaput godišnje.34 U svim razmatranim jurisdikcijama osim FBiH, da bi bili imenovani, vještaci trebaju imati najmanje pet godina radnog iskustva i visoku stručnu spremu.35 U svim razmatranim jurisdikcijama osim Srbije i BD, sudski vještaci dužni su položiti stručni ispit da bi bili imenovani.36 Stručnim ispitom vrši se provjera njihovog stručnog znanja ili i njihovog stručnog znanja i znanja o potrebama sudskih postupaka. U Sjevernoj Makedoniji i RS određena lica mogu biti imenovana sudskim vještacima a da ne moraju izaći na ispit i položiti ga (npr. kandidati koji su doktorirali iz relevantne oblasti).37 Sudski vještaci se imenuju na period od 4 godine u BD38, 5 godina u Sjevernoj Makedoniji39 i 6 godina u ostalim jurisdikcijama, s mogućnošću ponovnog imenovanja.40 A contrario, srbijanski ZSV ne propisuje period na koji se imenuju sudski vještaci. To je u suprotnosti i sa Vodičem EGLE i CEPEJ-evim Smjernicama, u skladu s kojima licenca sudskog vještaka treba biti vremenski ograničena.41 b. Razrješenje: Sudski vještak može se razriješiti, ako, između ostalog, poslove vještačenja obavlja nestručno ili nesavjesno42, npr. odbija pružiti vještačenje, ne odaziva se na poziv suda, krši rokove, daje nepotpune, nejasne, protivrječne ili netačne nalaze i mišljenja, itd. Razrješenja vrši MP u svim razmatranim jurisdikcijama (osim BD-a u kojem je ta odgovornost dodijeljena predsjednicima sudova). c. Prava i obaveze: U svim razmatranim jurisdikcijama, sudski vještaci mogu biti pravna ili fizička lica. U Sjevernoj Makedoniji, Biro za sudska vještačenja koji je pravno lice u okviru MP-a, ima isključivo pravo obavljanja poslova vještačenja za sve državne, javne institucije i državna preduzeća.43 Sudski vještaci imaju pravo na naknadu troškova i nagradu za obavljeno vještačenje. Zauzvrat su dužni pružiti kvalitetno vještačenje i pridržavati se rokova i pravila o čuvanju 32 Član 10. Pravilnika BD-a. 33 Član 19. makedonskog ZSV-a, član 9. Pravilnika BD-a. 34 Član 14. makedonskog ZSV-a. 35 Član 6. srbijanskog ZSV-a, član 6. crnogorskog ZSV-a, član 9. makedonskog ZSV-a, član 3. ZV-a RS, član 5. Pravilnika BD-a. Napominjemo da ostali kvalifikacijski kriteriji uključuju ispunjavanje općih uvjeta za rad u državnoj instituciji, stručno znanje i praktične vještine iz određene oblasti vještačenja i dostojnost za obavljanje poslova vještačenja. Samo izuzetno, sudski vještaci mogu imati srednju stručnu spremu. 36 Član 13. crnogorskog ZSV-a, član 11. makedonskog ZSV-a, član 7. ZV-a RS, član 7. ZV-a FBiH. 37 Član 20. makedonskog ZSV-a, član 7. ZV-a RS. Slično rješenje također postoji u Srbiji – određeni kandidati također su izuzeti od dokazivanja njihovih kvalifikacija (član 7. srbijanskog ZSV-a). 38 Član 13. Pravilnika BD-a. 39 Član 19. makedonskog ZSV-a. 40 Član 29. ZV-a RS, član 10. ZV-a FBiH, član 17. crnogorskog ZSV-a. Napominjemo da sudski vještaci nisu dužni polagati stručni ispit prilikom ponovnog imenovanja. 41 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 52. 42 Čl. 18. i 19. srbijanskog ZSV-a, član 31. crnogorskog ZSV-a, čl. 25. i 27. ZV-a FBiH, čl. 17. i 20. ZV-a RS, član 23. Pravilnika BD- a i član 26. i član 40. makedonskog ZSV-a. 43 Član 5.a makedonskog ZSV-a. 16 tajnosti podataka. U RS, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, sudski vještaci dužni su pohađati kontinuiranu obuku.44 d. Komora sudskih vještaka: Makedonskim ZSV-om osnovana je Komora sudskih vještaka (Komora)45 kao nezavisna profesionalna institucija u cilju zaštite i jačanja stručnosti i znanja sudskih vještaka, zaštite njihovih prava, jačanja odgovornosti i nadzora nad kvalitetom rada koji obavljaju sudski vještaci. Članstvo u Komori obavezno je za sve imenovane sudske vještake i Komora ima značajne ovlasti da nadzire rad sudskih vještaka.46 Radi poređenja, crnogorsko Udruženje sudskih vještaka (osnovano kao nevladina organizacija) ovlašteno je u skladu sa crnogorskim ZSV-om da vrši određena javna ovlaštenja (npr. da predlaže članove crnogorske Komisije),47 međutim, članstvo u Udruženju nije obavezno.48 U Srbiji i BiH, postoji više udruženja sudskih vještaka49, međutim, nijednom od njih nisu povjerene ovlasti na isti način na koji su povjerene Komori i crnogorskom Udruženju sudskih vještaka. 37. U svim razmatranim jurisdikcijama, uloga vještaka u suđenju uređena je pravilima parničnog postupka sadržanim u zakonima o parničnom postupku (ZPP) i pravilima krivičnog postupka sadržanim u zakonima o krivičnom postupku (ZKP).50 Ključna pravila koja uređuju ulogu vještaka u sudskom postupku su sledjeća: a. Angažiranje sudskih vještaka u suđenju i njihov odabir:51 U Srbiji, BiH i Crnoj Gori, pravilima parničnog postupka predviđeno je da stranka predlaže sudu 44 Član 41. crnogorskog ZSV-a, član 26. ZSV-a RS, član 25. makedonskog ZSV-a. 45 Član 31. makedonskog ZSV-a. 46 Član 32. makedonskog ZSV-a. Na primjer, Komora može izricati disciplinske mjere protiv vještaka u slučaju neprofesionalnog, nesavjesnog ili nestručnog rada. 47 Čl. 9., 13. i 41. crnogorskog ZSV-a. 48 Prema javno dostupnim informacijama, manje od 15% imenovanih vještaka su članovi Udruženja. Vidi http://www.hraction.org/wp-content/uploads/sudskivjestaci_analiza-1.pdf; 49 Neka od njih su: http://ssvs.rs/, http://www.forensicexp-vojvodina.org.rs/, http://search.bisnode.rs/rs/883852/udruzenje-sudskih-vestaka-forenzika-novi-sad/, http://www.udruzenje-vjestaka.com/, http://search.bisnode.rs/ba/258319/udruzenje-saobracajnih-sudskih-vjestaka-ekspert-banja-luka/. 50 Srbijanski ZKP dostupan je na: https://www.mpravde.gov.rs/files/Criminal%20Procedure%20Code%20-%202012.pdf, dok za srbijanski ZPP (dostupan samo na srpskom) vidi: https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_parnicnom_postupku.html. Ostali tekstovi dostupni su samo na lokalnim jezicima, kako slijedi: crnogorski ZKP dostupan je na: https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakonik-o-krivicnom-postupku.html dok je crnogorski ZPP dostupan na: https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-parnicnom-postupku.html. Makedonski ZKP dostupan je na: http://www.slvesnik.com.mk/Issues/BDBF29F810D5E9468FC65FA542B857B3.pdf dok je makedonski ZPP dostupan na: https://www.pravdiko.mk/wp-content/uploads/2013/11/Zakon-za-parnichnata-postapka-20-01-2011-prechisten-tekst.pdf. ZKP RS dostupan je na: https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/zakon-o-krivicnom-postupku-republike- srpske.html dok je ZPP RS dostupan na: https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/zakon-o-parnicnom- postupku.html. ZKP FBiH dostupan je na: https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/zakon-o-krivicnom-postupku-federacije- bosne-i-hercegovine.html dok je ZPP FBiH dostupan na: https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-o-parnicnom- postupku-FBiH-precisceni-tekst-2015.pdf. ZKP BD-a dostupan je na: https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/zakon-o- krivicnom-postupku-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html dok je ZPP BD-a dostupan na: https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/zakon-o-parnicnom-postupku-brcko-distrikta-bih.html. 51 Prema izvještaju Sudsko vještačenje u parničnom postupku u EU: Nacionalna pravila i prakse iz 2015., „[d]vije su grupe pravnih sistema sa aspekta položaja i uloge sudskog vještaka. U većem broju sistema (11 zemalja od 22 upotrebljiva odgovora), vještaci su pomoćnici suda […] i zbog toga podliježu istim obavezama i prerogativima kao sudija. Stoga su u tim zemljama (koje čine polovinu datih odgovora) isključivo sudije nadležne za odabir i angažiranje vještaka. U ostalim sistemima (11 zemalja), koji bi se mogli opisati kao „anglosaksonski" (a to zbilja važi samo za Veliku Britaniju), po donošenju odluke od strane suda, ili uz njegovu saglasnost da se agažira vještak, svaka stranka se poziva da angažira svog vještaka (kome se plaća nagrada na osnovu ugovora između vještaka i stranke), a sudija se uključuje samo ako stranke ne angažiraju vještaka (9 zemalja).” 17 izvođenje dokaza vještačenjem. Stranka predlaže i sudskog vještaka i navodi predmet i opseg vještačenja. Sud potom odlučuje o prijedlogu.52 U Sjevernoj Makedoniji, izvještaji/mišljenja sudskih vještaka su dopušteno dokazno sredstvo ako ih podnese stranka uz tužbu ili odgovor na tužbu. Sud će samo u izuzetnim okolnostima dozvoliti angažiranje vještaka na prijedlog stranke nakon podnošenja tužbe ili odgovora na tužbu.53 Pravilima krivičnog postupka u razmatranim jurisdikcijama predviđeno je pravo suda ili javnog tužioca da ex officio, i bez prijedloga stranke, odluči o angažiranju sudskog vještaka.54 Procesnim pravilima u svim razmatranim jurisdikcijama, osim u BiH (pravila krivičnog postupka RS, FBiH i BD), predviđeno je da se sudski vještaci prvenstveno biraju sa liste stalnih sudskih vještaka.55 Samo u izuzetnim okolnostima mogu se angažirati vještaci koji nisu na listi. b. Broj sudskih vještaka u postupku: Kao opće pravilo, angažira se jedan vještak za jednu vrstu vještačenja.56 To nije izričito propisano makedonskim ZPP-om, zbog posebnih pravila koja postoje u Sjevernoj Makedoniji. Kao što je prethodno objašnjeno, u Sjevernoj Makedoniji, stranke same angažiraju sudske vještake i dostavljaju nalaz i mišljenje zajedno s tužbom/odgovorom na tužbu.57 Nijedna od razmatranih jurisdikcija ne ograničava broj sudskih vještaka koji se mogu pojaviti u jednom predmetu.58 c. Postupanje u skladu sa naredbom suda: U svim razmatranim jurisdikcijama, prema pravilima i parničnog i krivičnog postupka, sudski vještaci mogu biti novčano kažnjeni od strane sudova ako se ne odazovu na sudski poziv ili ako, bez opravdanog razloga, odbiju vještačenje.59 d. Rokovi za dostavljanje nalaza i mišljenja: Pravilima parničnog i krivičnog postupka u svim razmatranim jurisdikcijama (osim pravila krivičnog postupka RS, FBiH i BD) propisano je da u sudskom rješenju kojim se određuje vještačenje mora biti naveden rok za podnošenje nalaza i mišljenja.60 U Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, rokovi za dostavljanje mišljenja u parničnom postupku ne mogu biti duži od 60 dana od dana donošenja rješenja kojim se određuje 52 Član 260. srbijanskog ZPP-a (na osnovu člana 262. srbijanskog ZPP-a, sud može da odredi izvođenje dokaza vještačenjem ex officio, ako je to propisano zakonom), član 147. ZPP-a RS i FBiH, član 271. ZPP-a BD-a, član 244. crnogorskog ZPP-a. 53 Član 235. makedonskog ZPP-a. 54 Član 114. srbijanskog ZKP-a, član 137. crnogorskog ZKP-a, član 110. ZKP-a FBiH, član 161. ZKP-a RS, član 96. ZKP-a BD-a, član 236. makedonskog ZKP-a. 55 Član 264. srbijanskog ZPP-a i član 117. srbijanskog ZKP-a, član 245. crnogorskog ZPP-a i član 137. crnogorskog ZKP-a, član 273. ZPP-a BD-a, član 149. ZPP-a RS i FBiH, član 236. makedonskog ZPP-a i član 236. makedonskog ZKP-a. 56 Član 114. srbijanskog ZKP-a i član 264. srbijanskog ZPP-a, član 137. crnogorskog ZKP-a i član 245. crnogorskog ZPP-a, član 236. makedonskog ZKP-a i član makedonskog ZPP-a. Napominjemo da ovo pravilo nije utvrđeno pravilima krivičnog postupka RS, FBiH i BD-a. 57 Član 235. makedonskog ZPP-a. 58 Član 264. srbijanskog ZPP-a i član 114. srbijanskog ZKP-a, član 245. crnogorskog ZPP-a i član 137. crnogorskog ZKP-a, član 273. ZPP-a BD-a, član 149. ZPP-a RS i FBiH, čl. 235. i 236. makedonskog ZPP-a i član 236. makedonskog ZKP-a. Napominjemo da je u parničnom postupku u BiH izričito propisano da se više vještaka može angažirati samo za različite vrste vještačenja (međutim to ne isključuje mogućnost razrješenja sudskog vještaka i određivanja novog sudskog vještaka u istom suđenju (član 155. ZPP-a FBiH, član 279. ZPP-a BD-a i član 154. ZPP-a RS)). 59 Član 267. srbijanskog ZPP-a i član 115. srbijanskog ZKP-a; član 182. crnogorskog ZPP-a i član 138. crnogorskog ZKP-a; član 411. ZPP-a FBiH i član 264. ZKP-a FBiH; član 411. ZPP-a RS i član 264. ZKP-a RS; član 145. ZPP-a BD-a i član 249. ZKP-a BD-a, član 240. makedonskog ZPP-a i član 237. makedonskog ZKP-a. 60 Član 269. srbijanskog ZPP-a i član 118. srbijanskog ZKP-a, član 249. crnogorskog ZPP-a i član 137. crnogorskog ZKP-a, član 245. makedonskog ZPP-a i član 236. makedonskog ZKP-a, član 150. ZPP-a FBiH, član 150. ZPP-a RS, član 263. ZPP-a BD-a. 18 vještačenje,61 dok se u svim razmatranim jurisdikcijama nalaz i mišljenje vještaka mora proslijediti objema strankama u postupku najmanje osam dana prije ročišta.62 e. Nagrada za obavljeno vještačenje/naknada troškova: Pravila parničnog postupka o isplatama sudskim vještacima ista su u svim razmatranim jurisdikcijama. Nagrada za obavljeno vještačenje isplaćuje se iz depozita suda63, odnosno iz predujma koji uplaćuje stranka koja predlaže vještačenje. Ako predujam nije uplaćen, sud če naložiti da se plaćanje izvrši u roku od 8 dana od donošenja rješenja o nagradi/naknadi troškova.64 U krivičnim postupcima pokrenutim ex officio, nagrada za obavljeno vještačenje plaća se unaprijed iz sredstava javnog tužilaštva ili suda.65 U Srbiji, ako nalaz i mišljenje vještaka traži stranka, sud/tužilac može naložiti polaganje predujma za to vještačenje.66 38. U svim razmatranim jurisdikcijama, osim u BD-u, propisano je na koji način se obračunava nagrada za obavljeno vještačenje te je utvrđeno koji troškovi se mogu nadoknaditi vještaku. U Srbiji se nagrada za rad vještaka plaća po satu – osnovica za obračun je dvostruki iznos prosječne mjesečne zarade po zaposlenom u Srbiji.67 U Crnoj Gori i RS, sudski vještaci dobijaju bodove za pojedine radnje vještačenja (u Crnoj Gori jedan bod vrijedi 5,50 eura, a u RS jedan bod vrijedi 0,5 eura).68 Pravilima u FBiH predviđena su tri raspona nagrade za obavljeno vještačenje u zavisnosti od složenosti vještačenja: najniži raspon – 25 eura do 75 eura; srednji raspon – 75 eura do 150 eura; i najviši raspon – 150 eura do 1.000 eura69. Nivo složenosti utvrđuje sud za svaki pojedinačni predmet.70 Nagrade za obavljena vještačenja u Sjevernoj Makedoniji utvrđene su u rasponima koji se određuju u skladu s potrebnim vremenom za davanje nalaza i mišljenja, složenošću razmatranog pitanja i vrijednošću predmeta vještačenja.71 Nivo složenosti rada i vrijednost predmeta vještačenja utvrđuje sud u svakom pojedinačnom slučaju. 61 Čl. 269. srbijanskog ZPP-a, član 245. makedonskog ZPP-a (rok za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka u Sjevernoj Makedoniji ne može biti duži od 45 dana, odnosno 60 dana u složenim predmetima). 62 Član 270. srbijanskog ZPP-a, član 253. crnogorskog ZSV-a, član 82. ZPP-a FBiH, član 280. ZPP-a BD-a, član 82. ZPP-a RS. 63 Sudski depoziti sastoje se od iznosa koji se uplaćuju po nalogu suda s namjerom da se trebaju ponovo isplatiti deponentu ili trećem licu. 64 Čl. 258. i 268. srbijanskog ZPP-a, čl. 242. i 248. crnogorskog ZPP-a, čl. 146., 160. i 161. ZPP-a RS i FBiH, čl. 270., 284. i 285. ZPP-a BD-a, čl. 234. i 241. makedonskog ZPP-a. 65 Član 261. srbijanskog ZKP-a, član 226. crnogorskog ZKP-a, član 96. ZKP-a RS, član 199. ZKP-a FBiH, član 185. ZKP-a BD-a i član 102. makedonskog ZKP-a. 66 Član 117. srbijanskog ZKP-a. 67 Pravilnik o naknadi troškova u sudskim postupcima Srbije. 68 Član 43. crnogorskog ZSV-a i Tarifa o nagradi i naknadi troškova za rad vještaka u RS (kako je javno dostupna). U obje jurisdikcije, Vladi Crne Gore odnosno Ministarstvu pravde RS je zakonom naloženo da donesu tarife o nagradi i naknadi troškova za rad sudskih vještaka. 69 Vrijednosti su približne. 70 Član 2. Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad vještaka u FBiH. 71 Pravilnik o načinu obračuna nagrada za obavljeno vještačenje i supervještačenje i naknadi stvarnih troškova (Službeni glasnik, br. 102/2014). U pravilima nije dalje precizirano kako se ovi kriteriji primjenjuju. 19 Razumijevanje uloge vještaka u sudskim postupcima 39. Kroz analizu postojećeg pravnog okvira i analizu primjene propisa u odabranim jurisdikcijama, ovim Izvještajem nastoji se bolje razumjeti uloga vještaka u sudskim postupcima prema sledećim tematskim oblastima: (i) predmet/opseg vještačenja i potreba za mišljenjem sudskog vještaka; (ii) lica koja obavljaju poslove vještačenja; (iii) određivanje vještaka; (iv) kvalitet vještačenja; (v) rokovi i upravljanje radom sudskih vještaka u suđenju; (vi) nagrađivanje sudskih vještaka; i (vii) mogućnost sankcioniranja sudskih vještaka. Ova strukura se zasniva na temama koje su analizirane u okviru CEPEJ-ovih Smjernica i Komparativne studije Svjetske banke o sudskim vještacima u sudskim postupcima72 te je prilagođena radi obrade pitanja odnosno problema koji su specifični za zemlje obuhvaćene ovim Izvještajem. Predmet/opseg vještačenja i potreba za vještačenjem Vještaci ne mogu davati mišljenje o pravnim pitanjima 40. Vještačenje se može odrediti isključivo u predmetima u kojima je stručno znanje vještaka iz određene oblasti neophodno za utvrđivanje relevantnih činjenica od strane suda. Procesna pravila su jasna u svim razmatranim jurisdikcijama u pogledu toga kada se sudski vještaci mogu angažirati i koja je njihova uloga u suđenju. Sud treba angažirati sudskog vještaka da da mišljenje o činjenicama isključivo ako nema potrebno znanje za utvrđivanje tih činjenica. Mišljenje vještaka treba pomoći sudu da utvrdi relevantne činjenice i da donese odluku. Od sudskih vještaka se ne može tražiti da daju mišljenje o pravnim pitanjima i oni nikada ne trebaju preuzimati ulogu sudije. To je također u skladu s međunarodno priznatim vodičima o angažiranju sudskih vještaka, posebno CEPEJ-evim Smjernicama i Vodičem EGLE.73 U skladu sa CEPEJ-evim Smjernicama, “[p]osao vještaka završava tamo gdje počinje ocjena činjenica, koja je isključivo zadatak sudije”. 41. Ipak, čini se da sudski vještaci u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, bilo na zahtjev sudova ili na njihovu vlastitu inicijativu, daju mišljenja o pravnim pitanjima: a. Sudovi u Srbiji često traže od sudskih vještaka da daju mišljenje o pravnim pitanjima. I u srbijanskom ZPP-u i u ZKP-u, u skladu s međunarodno priznatim standardima, jasno je navedeno da se sudski vještak treba angažirati isključivo radi utvrđivanja činjenica.74 Međutim, na osnovu informacija dobijenih od strane srbijanskih sudija i sudskih vještaka, čini se da se sudovi u Srbiji često traže od vještaka tumačenje pravnih pitanja. Na primjer, nije neuobičajeno da se od sudskih vještaka traži da utvrde postoji li pravni osnov za tužbu ili je li dug dospio (vidi okvir 1.). Okvir 1. – Primjer uputa datih od strane suda sudskom vještaku u Srbiji 75 72 Komparativna studija o sudskim vještacima u sudskim postupcima, Svjetska banka, 30. juni/lipanj 2010. 73 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 18., i Vodič EGLE, paragraf 2.2. 74 Član 259. ZPP-a; član 113. ZKP-a. 75 Vidi također izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 16, dostupan na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF. 20 Sud nalaže sudskom vještaku da da mišljenje o tome obavezuju li važeći zakoni građevinske radnike da se pridržavaju pravila o bezbjednosti na radu. U krivičnom predmetu pred srbijanskim osnovnim sudom, sud je naložio sudskom vještaku – građevinskom inžinjeru – da utvrdi je li, na osnovu dokaza u spisima predmeta, (i) vezna ploča bila pozicionirana adekvatno i u skladu sa svim relevantnim propisima i (ii) jesu li građevinski radnici dužni po zakonu pridržavati se pravila o bezbjednosti na radu. b. Sudski vještaci u BiH i Crnoj Gori ponekad daju mišljenja o pravnim pitanjima. Analiza predmeta u ovim jurisdikcijama pokazala je da sudski vještaci, iako nisu pozvani/nemaju pravo na to, ponekad izlaze izvan okvira njihove odgovornosti i bave se pravnom ocenom relevantnih činjenica (vidi okvir 2.). Ta (problematična) praksa naglašena je i u postojećim analitičkim radovima o angažiranju sudskih vještaka, i u BiH i u Crnoj Gori. Kako je navedeno u tim analizama, nije neuobičajeno da vještaci daju pravne kvalifikacije, zadirući tako u ingerencije sudije koji ima isključivu nadležnost i odgovornost da tumači činjenice i odlučuje o pravnim pitanjima.76 Ta praksa je u suprotnosti s međunarodno priznatim standardima i najboljim praksama. Naime, u CEPEJ- ovim Smjernicama jasno je navedeno da se sudski vještak “mora strogo ograničiti na provođenje vještačenja, a ne smije […] davati pravnu ocjenu umjesto suda.”77 Okvir 2. – Primjer mišljenja sudskog vještak a u BiH i Crnoj Gori • Osnovni sud u Banjaluci (BiH) U krivičnom predmetu pred Osnovnim sudom u Banjaluci, sudski vještak, specijalista za neuropsihologiju, naveo je u svom mišljenju: „proizlazi iz ispitanih činjenica da je optuženi počinio djelo nasilja u porodici”. • Osnovni sud u Kotoru (Crna Gora) U predmetu pred Osnovnim sudom u Kotoru, sud nije prihvatio kvalifikaciju pravnog statusa korisnika usluga navedenu u nalazu i mišljenju datom od strane vještaka iz oblasti elektrotehnike i protivpožarne zaštite, jer tumačenje pravnih pitanja ne spada u nadležnost vještaka. Kada treba tražiti mišljenje sudskog vještaka? 76 USAID-ova Analiza sistema angažiranja vještaka u predmetima korupcije i organiziranog i privrednog kriminala u BiH, dostupna na: https://usaidjp.ba/assets/files/publication/1516869370-analiza-sistema-angazovanja-vjestaka-u-predmetima- korupcije-i-organizovanog-kriminala-u-bih.pdf, str. 64 (USAID-ova Analiza); Studija o sudskim vještacima u crnogorskom pravnom sistemu, str. 9. Studija je dostupna samo na lokalnom jeziku, vidi: http://cemi.org.me/wp- content/uploads/2017/08/sudskivjes%CC%8Ctaci_analiza.pdf. 77 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 88. 21 42. Generalna percepcija u svim razmatranim jurisdikcijama (osim Sjeverne Makedonije) je da se sudski vještaci angažiraju češće nego što je to potrebno. U pravilima parničnog i krivičnog postupka u svim jurisdikcijama navedeno je da se vještaci trebaju angažirati isključivo u predmetima u kojima sud ne posjeduje potrebno stručno znanje za utvrđivanje relevantnih činjenica. Ipak, čini se da se sudovi oslanjaju na vještačenje čak i u slučajevima kada ono ne doprinosi (ili malo doprinosi) postupku. Ta praksa samo vodi odugovlačenju postupka i povećava troškove suđenja. 43. Čini se da je često angažiranje sudskih vještaka uobičajena praksa u Srbiji. U Funkcionalnoj analizi pravosuđa u Srbiji iz 2014. (Funkcionalna analiza) izviješteno je da se srbijanske sudije prekomjerno oslanjaju na sudske vještake. Prema Funkcionalnoj analizi, postoji strah među prvostepenim sudijama da žalbeni sudovi neće potvrditi prvostepenu presudu ako ista nije zasnovana na nalazu i mišljenju vještaka.78 Advokati parničari i sudije prvostepenih sudova su tokom neformalnih razgovora izjavile da dijele ovo mišljenje. 44. U Srbiji se to prekomjerno oslanjanje na vještake naročito vidi u takozvanim „tipskim” predmetima. To su predmeti u kojima različite stranke imaju veoma slične ili identične tužbene zahtjeve i u kojima su tuženi obično država, općina, javno preduzeće, državni fond penzionog ili zdravstvenog osiguranja, npr. tužba za naknadu štete zbog ujeda psa lutalice, radni sporovi po osnovu potraživanja plaća za rad u smjenama ili noćni rad (naročito protiv Državnih željeznica), naknada troškova vrtića (protiv lokalnih samouprava), sporovi o iznosima penzija. Čini se da postoji veliki broj takvih predmeta i za gotovo sve te tipske predmete redovno se pozivaju sudski vještaci (vidi okvir 3.). Bespotrebno je reći da su vještačenja u takvim predmetima suvišna. Prvo, tim predmetima nije mjesto u sudu—trebaju se riješavati vansudskom nagodbom, ali javnim pravobranitelji nisu zainteresirani ili nemaju kapaciteta da se se bave takvim nagodbama. Drugo, u tim predmetima nalaz i mišljenje sudskog vještaka koristi kao zamjena za dokaze koje javni pravobranitelji ne obezbjeđuju. Pa sudije pozivaju sudske vještake da utvrđuju činjenice umjesto korištenja pravila o teretu dokazivanja na štetu stranke koja nije obezbijedila odgovarajuće dokaze.79 Nadalje, u tim predmetima se sudski vještaci ponekad pozivaju da jednostavno „stave pečat“ na odluku suda. To je zato što sudovi oklijevaju presuditi protiv države u nedostatku obavljenog vještačenja koje podupire ili potvrđuje njihovu odluku. Postoji bojazan da će odluka biti ukinuta po žalbi ako nisu izvedeni svi dokazi, uključujući vještačenje, ili ako je odbijen prijedlog stranke za vještačenje. Zbog angažiranja vještaka, tipski predmeti obično traju više od godinu dana, iako je dobivanje predmeta protiv državnog tuženika gotovo sigurno . Ti predmeti blokiraju sistem i utiču na efikasnost procesuiranja predmeta. Oni su klasičan primjer toga kako angažiranje sudskih vještaka u situacijama kada je to nepotrebno može biti prepreka djelotvornosti sudova. 78 Vidi str. 111 MTDF-ove Funkcionalne analize. MTDF-ova Funkcionalna analiza dostupna je na: http://www.vk.sud.rs/sites/default/files/attachments/Serbia%20Judicial%20Functional%20Review-Full%20Report.pdf. 79 Na primjer, u paragrafu 6.1. Vodiča EGLE jasno je navedeno da „Vještak i sudija trebat će osigurati da troškovi vještačenja ostanu srazmjerni vrijednosti predmeta spora.” 22 Okvir 3. – Primjer „šablonskog predmeta” u Srbiji 80 Tipski predmet – ujed psa lutalice Da bi odlučio po tužbi za naknadu štete zbog ujeda psa lutalice podnesenoj protiv lokalne samouprave, sud po pravilu zakazuje najmanje četiri ročišta i poziva dva sudska vještaka. Jedan sudski vještak treba biti ljekar, koji procjenjuje stepen tjelesne povrede. Drugi sudski vještak je psihijatar koji utvrđuje duševnu bol i strah pretrpljenu zbog ujeda. Ta dva vještaka potrebna su kako bi se konačno obračunao iznos naknade štete. Donošenje presude očekuje se u roku od dvije godine. Dobivanje predmeta protiv lokalne samouprave je gotovo izvjesno. Dosuđena naknada štete obično nije više od 100.000 srpskih dinara (cca 850 eura). Ukupni troškovi suđenja su viši ili su u najboljem slučaju približni vrijednosti dosuđene naknade šte te. Lokalnoj samoupravi se nalaže da plati sve troškove suđenja. 45. U BiH i Crnoj Gori sudski vještaci se ponekad pozivaju da daju mišljenje o činjenicama za koje nije potrebno stručno znanje. Na primjer, žalbeni i vrhovni sudovi u BiH izvijestili su da prvostepene sudije angažiraju stručnjake za financije da bi obračunali ukupan iznos duga sabiranjem iznosa na ispostavljenim fakturama. Naravno, znanje vještaka nije potrebno za tako jednostavan zadatak. Slično tome, u jednom od pregledanih predmeta u Osnovnom sudu u Kotoru (Crna Gora) bio je angažiran sudski vještak da utvrdi je li iznos od 980 eura niži od iznosa utvrđenog u kolektivnom ugovoru o radu, iako je to sam sudija mogao lako utvrditi. Angažiranje vještaka za jednostavne zadatke produžava postupak i dovodi do nepotrebnih troškova za stranke. Okvir 4. – Primjer naloženog vještačenja u BiH • Okružni privredni sud u Banjaluci – dva sudska vještaka angažirana da utvrde tačan iznos novca na bankovnom računu tuženog U privrednom predmetu sud je angažirao dva vještaka; vještaka za financije i vještaka za IT, da utvrde: i) tačan iznos novca na bankovnom računu tuženog dana 10. januara/siječnja 2012.; ii) je li, kada i koji iznos novca prenesen sa bankovnog računa tuženog na račune trećih lica; i iii) je li mjenica izdata od strane tužitelja unijeta u elektronski sistem naplate tuženog. 46. Prekomjerno angažiranje sudskih vještaka u BiH izviješteno je i od strane sudskih i tužilačkih tijela RS i FBiH. U Edukacijskom modulu izrađenom od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH i Centra za edukaciju sudija i tužilaca RS81 navedeno je da se ponekad sudski vještaci angažiraju u parničnim postupcima u BiH čak i ako nema potrebe za vještačenjem. Na primjer, često se traže mišljenja vještaka za procjenu vrijednosti nekog predmeta, iako se vrijednost ili kupovna cijena tog predmeta mogu lako utvrditi pomoću računa ili nekog drugog dokaza ili potvrde o plaćanju. 80 Vidi također izvještaj Ispitivanje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 20, dostupan na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF. 81 Edukacijski modul dostupan je samo na lokalnom jeziku, vidi: https://pravosudje.ba/vstv/faces/pdfservlet;jsessionid=0ff22a967c43ee9497c2de18a2272e02ce685d24f1ac28c462b04b9b 45b6a7d3.e34TbxyRbNiRb40Qb34Ma3yRbNb0?p_id_doc=347; 23 47. I USAID-ovom Analizom je utvrđeno da se tužioci i sudovi u BiH oslanjaju na financijsko vještačenje čak i kad je ono suvišno. Prema anketi sprovedenoj za potrebe USAID- ove Analize, 42% anketiranih tužilaca izjavilo je da se često traži nalaz i mišljenje vještaka o financijskim pitanjima čak i ako se postojanje krivičnog djela može dokazati bez angažiranja vještaka.82 48. Ipak, čini se da prikupljeni statistički podaci ne potvrđuju percepciju da se izvođenje dokaza vještačenjem prečesto određuje pred sudovima u Srbiji i BiH.83 Prema podacima za 2015. i 2016., sudski vještaci bili su angažirani u cca 1,4% predmeta pred srbijanskim sudovima i u manje od 3% predmeta u sudovima u BiH. U Srbiji je taj omjer bio nešto viši u 2017. Vidi statističke podatke na slici ispod. Slika 1. Angažiranje sudskih vještaka u sudskim predmetima – BiH i Srbija84 3.08% BiH 3.08% 2.94% 2.26% Serbia 1.32% 1.42% 0.00% 0.50% 1.00% 1.50% 2.00% 2.50% 3.00% 3.50% 2017 2016 2015 Analiza stope angažiranja vještaka u predmetima koji se u pravilu oslanjaju na vještačenja, tj. građanske i privredne sporove, krivični postupak i privredne prestupe, pokazuje da se u prosjeku, sudski vještaci pojavljuju u samo cca 13,5% svih takvih predmeta u Srbiji i 5,35% predmeta u BiH. Naravno, u određenim vrstama predmeta izvođenje dokaza vještačenjem se rijetko određuje, ako ikada (npr. u nekim vrstama izvršnih postupaka). Zato je analiza isključivo usmjerena na učestalost angažiranja vještaka u predmetima u kojima je prikladno odrediti vještačenje. Konkretno, ako se uporedi (i) broj predmeta u kojima je sudski vještak bio angažiran s (ii) brojem parničnih, radno-pravnih, porodičnih sporova i krivičnih predmeta, te privrednih predmeta i privrednih prestupa, statistički podaci pokazuju da su sudski vještaci bili angažirani u prosjeku u 13,5% svih takvih predmeta u Srbiji i 5,35% predmeta u BiH. Statistički pregled nalazi se u nastavku. Slika 2. % predmeta s angažmanom sudskih vještaka u osnovnim sudovima – Srbija85 82 USAID-ova Analiza, str. 69. 83 Statistički podaci nisu dostupni za Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. 84 Statistički podaci zasnovani na podacima dobivenim od sudova. 85 Statistički podaci zasnovani na podacima dobivenim od sudova. 24 25.0% 20.2% 20.0% 15.0% 14.1% 13.1% 11.5% 10.1% 10.0% 5.0% 0.0% First Basic Court in Basic Court in Užice Basic Court in Niš Basic Court in Serbia Total Belgrade Subotica Slika 3. % predmeta s angažmanom sudskih vještaka u privrednim sudovima – Srbija86 12.0% 11.2% 10.0% 9.4% 9.4% 9.4% 8.0% 6.8% 6.0% 4.0% 2.0% 0.0% Commercial Court in Commercial Court in Commercial Court in Commercial Court in Serbia Total Belgrade Niš Subotica Užice 86 Statistički podaci zasnovani na podacima dobivenim od sudova. 25 Slika 4. % predmeta s angažmanom sudskih vještaka u svim sudovima – BiH87 10.00% 8.87% 9.00% 8.31% 8.00% 7.08% 7.00% 6.58% 6.33% 6.05% 6.00% 5.00% 4.28% 4.00% 3.62% 3.00% 2.27%2.15% 2.00% 1.00% 0.00% Basic Court in Banja Commercial Court in Municipal Court in Municipal Court in BD Basic Court Luka Banja Luka Sarajevo Mostar 2015 2016 Lica koja obavljaju poslove vještačenja Pravna i fizička lica kao sudski vještaci 49. U svim razmatranim jurisdikcijama, i fizička i pravna lica mogu biti sudski vještaci. Međutim, u Srbiji i BiH je ustaljenije da se fizička lica angažiraju kao sudski vještaci. Pravno lice može biti sudski vještak sve dok ima registrirane sudske vještake kao zaposlenike. Ipak, podaci dobiveni od sudova pokazuju da se, u praksi, veoma mali broj pravnih lica poziva da budu sudski vještaci.88 To je posebno tačno u BiH u kojoj su svih 10 najčešće angažiranih vještaka fizička lica. Slična situacija postoji u Srbiji u kojoj su fizička lica cca 8 od 10 najčešće angažiranih sudskih vještaka.89 Čini se da je u Sjevernoj Makedoniji90 raspodjela posla između fizičkih i pravnih lica jednaka. Međutim, to se može pripisati činjenici da Biro za sudska vještačenja (koji je pravno lice) ima (i) zakonski monopol kada je riječ o obavljanju poslova vještačenja za državne institucije/javna preduzeća, i (ii) de facto monopol kada je riječ o obavljanju poslova supervještačenja (kako je objašnjeno u paragrafu 49. i paragrafu 50. u nastavku).91 Ipak postoje neki izuzeci od tog pravila – npr. u osnovnim sudovima u Štipu i Velesu, 82% odnosno 75% angažiranih vještaka bili su fizička lica. 87 Statistički podaci zasnovani na podacima dobivenim od sudova. 88 Statistički podaci nisu dostupni za Crnu Goru. 89 Prema izvještaju Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravde, to je naročito slučaj u osnovnim sudovima u kojima su fizička lica svih vodećih 10 najčešće angažiranih sudskih vještaka (str. 20). 90 Na osnovu pregledanog uzorka predmeta. 91 Supervještačenje je po pravilu treće vještačenje koje se određuje u suđenju, i to ako postoji potreba da se pomire suprotstavljeni nalazi i mišljenja dva vještaka o istom pitanju. 26 Slika 5. Vodećih 10 sudskih vještaka (udio fizičkih i pravnih lica) – BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija92 120% 100% 100% 83% 80% 60% 50.09% 49.91% 40% 17% 20% 0% Individuals Legal Entities BiH Serbia FYR Macedonia 50. Makedonski ZSV daje Birou za sudska vještačenja, koji je javno financirani državni subjekt, isključivo pravo obavljanja vještačenja za Vladu, sve državne inistitucije i javna preduzeća. Taj efektivni monopol sprječava razvoj slobodnog tržišta i onemogućava natjecanje sudskih vještaka. Također stvara percepciju nedostatka nezavisnosti i pristrasnosti u korist države. 51. U Sjevernoj Makedoniji, Biro za sudska vještačenja također ima de facto ekskluzivitet kada je reč o supervještačenju – vještačenju od strane komisije vještaka u slučaju suprotstavljenih nalaza i mišljenja vještaka. U makedonskom ZSV-u navedeno je da svaka institucija koja ispunjava uslove da obavlja vještačenje može također obavljati supervještačenje sve dok zapošljava tri licencirana sudska vještaka iz iste oblasti. Međutim, na malom tržištu kao što je Sjeverna Makedonija, postoji veoma mali broj privatnih preduzeća koja mogu zadovoljiti kriterij podobnosti od minimalno tri sudska vještaka iz iste oblasti. Zbog toga u većini slučajeva samo javne ustanove obavljaju supervještačenje, a u mnogim oblastima postoji samo jedna institucija koja može obavljati poslove supervještačenja (npr. Medicinski fakultet Univerziteta u Skoplju i Institut za sudsku medicinu u Skoplju iz njihovih odnosnih oblasti). Zanimljivo je da čak i u slučajevima kada postoji više institucija koje se mogu angažirati za supervještačenje, umjesto nasumične dodjele vještačenja jednoj od tih institucija kako je predviđeno ZSV-om, sudije gotovo uvijek biraju Biro za sudska vještačenja. Ne pomaže ni činjenica da elektronski sistem za nasumičnu dodjelu supervještačenja još uvijek nije uspostavljen. Još jednom, trenutno stanje stvari je u suprotnosti s ciljevima koji se žele postići – slobodno tržište usluga vještačenja i natjecanje sudskih vještaka. 52. Zakoni o sudskim vještacima u razmatranim jurisdikcijama ne predviđaju pravo sudskih vještaka koji su fizička lica da angažiraju pomoćno osoblje. CEPEJ-ove Smjernice predviđaju da sudski vještaci trebaju imati pravo angažiranja pomoćnog osoblja,93 ipak zakoni 92 Statistički podaci za Srbiju i BiH zasnovani su na podaci dobivenim od sudova. U Sjevernoj Makedoniji, podaci o udjelu fizičkih i pravnih lica pribavljeni su u prilikom analize slučajnog uzorka predmeta u sudovima. 93 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 25. 27 o sudskim vještacima u svim razmatranim zemljama šute o tom pitanju. Osim toga, čini se da je postojeća praksa da sudski vještaci rade sami. Na primjer, razgovori sa sudskim vještacima u Srbiji otkrili su da nije uobičajeno da sudski vještaci angažiraju pomoćno osoblje, čak i u slučajevima kada fizička lica osnuju samostalna poduzetništva. Oklijevanje u pogledu angažiranja pomoćnog osoblja može proizlaziti iz činjenice da ni srbijanski ZSV ni ZPP ili ZKP ne daju nikakve smjernice o ulozi ili pravima pomoćnog osoblja sudskih vještaka. Bez pomoćnog osoblja, sudski vještaci moraju sami raditi sav posao, što može kako produžiti potrebno vrijeme za izradu nalaza i mišljenja vještaka (i dovesti do kašnjenja u dostavljanju nalaza i mišljenja), tako i uticati na kvalitet rada sudskih vještaka. Taj rizik je čak i veći u jurisdikcijama u kojima se isti sudski vještaci opetovano angažiraju od strane suda i koji su preopterećeni poslom (vidi paragraf 78. u nastavku). Dostupnost vještaka 53. Izviješteni su nedostaci kvalitetnih vještaka u razmatranim jurisdikcijama94: a. Neke regije i sudovi u Srbiji nemaju adekvatnu ponudu sudskih vještaka. Na primjer, sudije Osnovnog suda u Subotici napomenule su nedostatak kvalitetnih vještaka iz više oblasti. Zbog toga se često pozivaju vještaci iz Novog Sada. S obzirom na visoke putne troškove koji su povezani s angažiranjem sudskih vještaka u nekim regijama, stranke oklijevaju da predlože vještačenje što dovodi do problema u toku sudskog postupka i komplikuje proces za sve učesnike u postupku. Sudski vještaci iz Beograda također su izvijestili da moraju putovati kako bi zadovoljili potrebe sudova širom zemlje. Također, grafološka ekspertiza nedostaje u Srbiji i čini se da je druge struke obezbjeđuju. To dovodi do zabrinutosti u vezi sa stručnošću vještaka koji se angažiraju i kvalitetom njihovog vještačenja. Okvir 5. – Deficitarnost ekspertize u Srbiji 95 Jedan od privrednih sudova u Srbiji obuhvaćenih analizom nema dostupne vještake iz oblasti informacione tehnologije U predmetu pred privrednim sudom tužitelj je uložio prigovor protiv ličnosti vještaka kojeg je tuženi predložio te je zatražio od suda da izabere drugog vještaka . Sud je utvrdio da nema registriranih vještaka za informacione tehnologije na području višeg suda96 te je pozvao vještaka iz Beograda da provede vještačenje. Sudski vještak iz Beograda morao je 94 Prema CEPEJ-evim Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u sudskim postupcima u državama članicama Vijeća Evrope iz 2014.: “Nedostatak vještaka naveden je od strane većine ispitanika kao uzrok odugovlačenja postupka . Među ispitanicima koji su naveli nedostatak vještaka kao problem, neki su također jasno dali do znanja da je to problem koji je prisutniji u određenim oblastima. U Turskoj je, npr., naročito teško pronaći vještake u malim gradovima za određene vrste predmeta, kao što su kibernetički kriminal i forenzika. U slučajevima kada se pojave takvi predmeti, dokazi se šalju većim sudovima da pronađu odgovarajućeg vještaka, ako je to moguće. U Sloveniji, slično tome, istaknuto je da su neki ‘dobri vještaci preopterećeni predmetima u različitim sudovima’.” […] “Najveći problem je nedostatak vještaka. To je nešto na što moraju obratiti pažnju zakonodavci kako bi održali visok kvalitet i integritet stručnih tijela u njihovim odnosnim jurisdikcijama.” 95 Vidi također izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 21, dostupan na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF. 96 U Srbiji sudski vještaci se registriraju za područja viših sudova . Registar je dostupan na internetskoj stranici MP-a: https://www.mpravde.gov.rs/court-experts.php. 28 putovati više od pet sati da bi prisustvovao ročištima i preuzimao/vršio uvid u spise predmeta. To je dovelo do kašnjenja te je povećalo troškove suđenja. b. U Sjevernoj Makedoniji postoji ukupno 1261 registrirani sudski vještak. Više od polovine sudskih vještaka živi i radi u Skoplju (653). Bitola, grad s drugim najvećim brojem registriranih sudskih vještaka poslije Skoplja ima samo 88 registriranih vještaka (vidi sliku ispod). Postoji ukupno 96 oblasti vještačenja, a za neke od tih oblasti postoji jako ograničen broj registriranih sudskih vještaka, od kojih su svi bazirani u Skoplju. Angažiranje tih vještaka od strane sudova izvan Skoplja neizbježno dovodi do viših troškova i utiče na trajanje postupka. Nadalje, kako je gore navedeno, uočen je nedostatak institucija koje mogu biti angažirane za supervještačenje. Slika 6. Broj sudskih vještaka u odabranim gradovima – Sjeverna Makedonija97 Kicevo 12 Ohrid 49 Bitola 88 Skopje 653 0 100 200 300 400 500 600 700 c. U Crnoj Gori nema dovoljno vještaka iz nekih oblasti, dok ih iz nekih drugih oblasti ima previše. U oblastima u kojima postoji neadekvatan broj vještaka, vještaci su preopterećeni poslom što utiče na kvalitet njihovog rada. Čini se da je to ključni problem. Na primjer, u jednom radnom sporu sud je poništio rješenje o angažiranju sudskog vještaka jer je on već bio angažiran u 24 druga sudska predmeta. U Izvještaju Građanskog saveza iz 2015.98 navedeno je da po mišljenju 52,9% sudija i 69,5% javnih tužilaca nedostatak kvalificiranih vještaka iz određenih oblasti negativno utiče na kvalitet i efikasnost suđenja. d. U BiH sudije su izvijestile da postoji veoma mali broj kvalificiranih sudskih vještaka iz oblasti relevantnih za privredne predmete. Postoji veliki broj sudskih vještaka na listi registriranih sudskih vještaka, ali po mišljenju sudija mali broj njih je adekvatno kvalificiran i ima potrebno znanje za rad na složenim predmetima, naročito u privrednim sporovima. Kvalificirani sudski vještaci stoga postaju preopterećeni poslom i to često dovodi do kašnjenja u izradi nalaza i mišljenja. Također, naročito je od strane javnih tužilaštava u BiH naglašen nedostatak sudskih vještaka iz sljedećih oblasti: bankarsko- 97Na osnovu elektronskog registra koji vodi makedonsko Ministarstvo pravde. 98Izvještaj o mišljenju sudija, tužilaca i građana o pravosudnom sistemu, Građanski savez i Udruženje sudija i tužilaca Crne Gore, 2015. 29 financijskog poslovanja, fondova za ograničavanje rizika (engl. hedge funds), pranja novca, korporativnog upravljanja, burzovnog poslovanja, zapljene imovine stečene krivičnim djelom, itd. Također, postoji ozbiljan nedostatak vještaka sudske medicine.99 Stručnost sudskih vještaka Stručni ispiti za vještake 54. U Srbiji i BD-u nema stručnog ispita za vještake, što dovodi u pitanje kvalitet rada sudskih vještaka i rađa sumnju u postupak odabira sudskih vještaka. Kvalifikacijski kriteriji za imenovanje vještaka propisani su u obje jurisdikcije100 te zahtijevaju da sudski vještaci imaju adekvatno stručno znanje u trenutku imenovanja. Uprkos tom zahtjevu, u Srbiji i BD-u ne provjerava se stručnost kandidata za sudske vještake prije imenovanja; zapravo, ne postoji uspostavljen mehanizam za ocjenu njihove stručnosti.101 Stoga nije iznenađujuće to što novi vještaci nemaju nikakvo ili imaju ograničeno znanje o potrebama sudskih postupaka te nemaju nikakvu drugu platformu za učenje osim kroz praksu. To rezultira problemima u praksi te sužava krug sudskih vještaka koje sudovi žele da angažiraju. Kvalificirani sudski vještaci s ekstenizivnim znanjem o potrebama sudskih postupaka češće se angažiraju te su stoga preopterećeni poslom što također, u dugom roku, dovodi do kašnjenja. Istovremeno, manje iskusni vještaci imaju ograničenu mogućnost da se pojave pred sudovima što ograničava njihov prostor za učenje iz iskustva te se kao rezultat rijetko angažiraju, ako se uopće angažiraju. Također, ta komplicirana dinamika doprinosi percepcijama o nedostatku transparentnosti u izboru sudskih vještaka jer se neki sudski vještaci konstantno angažiraju češće od drugih. 55. U Sjevernoj Makedoniji i RS, određena lica mogu biti imenovana za sudske vještake a da ne moraju izaći na stručni ispit i položiti ga. Na primjer, lice koje ima doktorat ili magisterij iz određene oblasti bit će izuzeto od izlaska na ispit kojim se vrši provjera znanja iz te oblasti. Ali također, takvo lice će biti imenovano bez provjere njegovog znanja o potrebama sudskog postupka i ulozi vještaka u postupku. Stoga je moguće da lice bez ikakvog praktičnog iskustva u izradi nalaza i mišljenja i poznavanja potreba sudskog postupka bude primljeno u struku. Iskustvo pokazuje da bez obzira na izvanredna akademska postignuća sudskog vještaka, njegovo stručno mišljenje može biti od male vrijednosti sudu ako vještak ne poznaje procesna pravila i posebne potrebe suda. 56. U FBiH su pravila o ispitu za sudske vještake nejasna. Kandidati za sudske vještake dužni su položiti stručni ispit kojim se proverava njihovo stručno znanje za određenu oblast vještačenja. Međutim, pravila nisu jasna u pogledu toga da li se vrši i provjera znanja o procesnim pravilima, odnosno o mjestu i ulozi vještaka u suđenju. Nejasna pravila ostavljaju 99 USAID-ova Analiza, str. 65. 100 Član 6. srbijanskog ZSV-a i član 5. Pravilnika BD-a. 101 Vidi Vodič EGLE, paragrafe 3.12. i 3.13. „U vezi s upisom na listu, nadležna organizacija na evropskom nivou, i domaće organizacije u onoj mjeri u kojoj je to u njihovoj nadležnnosti, moraju barem provjeriti stručnost Vještaka vršenjem uvida u dokaze o (i) kvalifikacijama Vještaka, (ii) profesionalnom iskustvu, (iii) poznavanju istražnih tehnika, (iv) poznavanju zakonskih normi kojima je uređeno vršenje njegove glavne djelatnosti i pravila koja se odnose na obaveze i prava vještaka, kao i vodećih načela pravičnog suđenja.” 30 prostor za diskrecijsku primjenu i nedovoljnu kontrolu kompetentnosti sudskih vještaka u trenutku njihovog imenovanja. To može negativno uticati na efikasnost suđenja. Bez dovoljnog poznavanja potreba suda i procedure za provođenje vještačenja, teško se može očekivati od sudskih vještaka da izrađuju nalaze i mišljenja koji imaju praktičnu vrijednost za sud, te umjesto unapređivanja procesa odlučivanja, njihovo angažiranje izaziva, ili u nekim slučajevima pojačava, neefikasnost. 57. U RS/FBiH, članovi Komisija koje provode ispitivanje kandidata za sudske vještake nisu kompetentni za obavljanje tog zadatka, te nema garancije da se najbolji/najkompetentniji ili najkvalificiraniji pojedinci imenuju za vještake.102 Udruženja sudskih vještaka i sudovi nisu uključeni u postupak izbora ili imenovanja članova Komisije koja provodi ispitivanje kandidata za sudske vještake. Umjesto toga, stručne članove Komisije imenuje MP. Teško je da MP može kompetentno utvrditi i izabrati odgovarajuća lica za ispitivanje kandidata za sudske vještake budući da MP ne zapošljava niti angažira sudske vještake u svom svakodnevnom radu (vještaci se pojavljuju na suđenjima pred sudovima, a ne pred MP). 58. U Sjevernoj Makedoniji se ispit za imenovanje sudskih vještaka može unaprijediti adekvatnijom provjerom znanja kandidata o potrebama sudskih postupaka i mjestu i ulozi vještaka u suđenju. Tokom neformalnih razgovora, mnogi vještaci i drugi pravni stručnjaci naveli su da se, u njegovom sadašnjem obliku, stručnim ispitom ne provjerava na adekvatan način praktično znanje kandidata (procedure za provođenje vještačenja i izradu nalaza i mišljenja). U makedonskoj Strategiji reforme pravosudnog sektora navedeno je da će ispit za sudske vještake biti izmijenjen,103 ali ostaje da se vidi da li će nova struktura ispita biti djelotvornija u ocjeni relevantnog znanja i vještina ispitanika. Zahtjevi za imenovanje sudskih vještaka 59. U poređenju s ostalim razmatranim jurisdikcijama, uvjeti za imenovanje sudskih vještaka u FBiH su nejasni i ostavljaju prostor za diskrecijsko postupanje. ZV-om FBiH nisu predviđeni posebni uvjeti za imenovanje u smislu obrazovanja/prethodnog profesionalnog iskustva kandidata za sudskog vještaka. Ovim zakonom je samo predviđeno da sudski vještak mora imati odgovarajuću školsku spremu, iskustvo i stručno znanje u određenoj oblasti da bi bio imenovan.104 Definicija odgovarajućeg nije data. Kandidat za vještaka dužan je dostaviti biografiju, dokaze o odgovarajućoj školskoj spremi, pisma preporuke i popis posljednjih deset predmeta u kojima je obavljao poslove vještačenja (ukoliko je te poslove već obavljao).105 Međutim, u pravilima ostalih razmatranih jurisdikcija precizirano je šta se smatra odgovarajućim u smislu školske spreme i iskustva. Na primjer, da bi bilo imenovano kao sudski vještak, lice je dužno imati najmanje pet godina radnog iskustva i VSS ili poslijediplomsku diplomu. 102 USAID-ova Analiza, str. 54. 103 Nacionalna strategija reforme pravosudnog sektora za period od 2017.-2022., str. 44; Akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosudnog sektora za period od 2017.-2022., str. 20. 104 Član 3. Zakona o vještacima FBiH. 105 Član 5. Zakona o vještacima FBiH. 31 Kontinuirana obuka za sudske vještake 60. Kontinuriana edukacija za sudske vještake se provodi rijetko ili se uopće ne provodi u razmatranim jurisdikcijama106: a. U Srbiji, BD-u i FBiH, sudski vještaci nemaju obavezu redovno se usavršavati. Imenovani sudski vještaci nisu dužni pohađati kontinuiranu obuku ili dokazivati da održavaju potreban nivo znanja i vještina u oblasti za koju vještače, ali i znanja o propisima koji uređuju mjesto i ulogu vještaka u sudskom postupku. U FBiH, nakon imenovanja, sudski vještaci pohađaju jednokratnu obuku107 koja uključuje predavanja iz oblasti vještačenja i iz oblasti sudskih, upravnih i prekršajnih postupaka, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na prava, dužnosti, zadatke i odgovornosti vještaka, postupak vještačenja, specifičnosti pojedinih vidova vještačenja.108 Sudski vještaci koji ne prisustvuju toj obuci neće biti ponovno imenovani109, ali mogu obavljati vještačenje prvih 6 godina (razdoblje važenja njihovog imenovanja). Komisija FBiH može organizirati dodatnu obuku za sudske vještake ako dođe do izmjena i dopuna relevantnih procesnih zakona i/ili izmjena u pravilima struke konkretne naučne oblasti.110 Međutim, pravilima to nije učinjeno obaveznim te ona ne predviđaju da se dodatna edukacija mora organizirati, niti je u njima navedeno da je ta edukacija obavezna za sudske vještake. Jednokratna obuka nakon imenovanja je jedina obavezna za vještake. b. Iako je propisana zakonom, obuka za sudske vještake u Sjevernoj Makedoniji, RS, FBiH i Crnoj Gori još uvijek se ne organizira redovno u praksi. Makedonski ZSV propisuje obaveznu kontinuiranu edukaciju sudskih vještaka; međutim, Komora sudskih vještaka nema kapacitet za organiziranje redovnih obuka. Od njenog osnivanja u 2013., Komora je organizirala samo devet edukacija u svih 96 oblasti vještačenja. Osim toga, Komora ne objavljuje nikakve biltene ili druge dokumente za upoznavanje njenih članova s novim naučnim ili profesionalnim razvojima u relevantnim oblastima za njihov rad. Nadalje, vještaci su izvijestili da u praksi vještaci rijetko plaćaju članarine Komori, što loše utiče na budžet i kapacitet Komore da organizira obuke. U RS i FBiH, Ministarstva pravde su tek odnedavno počela planirati/organizirati obuku za sudske vještake. Kako je izviješteno od strane MP-a FBiH, prva obavezna edukacija za sudske vještake organizirana je u ljeto 2018. U RS je MP tek počelo planirati edukaciju u oktobru/listopadu 2018. (iako je ZV RS, kojim je uvedena obavezna kontinuirana obuka, donesen u 2017.). Slično tome, u 106 Prema CEPEJ-evim Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u sudskim postupcima u državama članicama Vijeća Evrope iz 2014., „[v]ećina ispitanika poznaje neku vrstu obuke za sudske vještake. Neki pilot sudovi naveli su da se obuke jako često organiziraju. Jedan od njemačkih sudova naveo je da vještaci koji redovno prisustvuju suđenjima često zahtjevaju edukacijske sesije koje organiziraju razne profesionalne institucije. U Monaku, [sudovi] određuju vještake sa zvanične liste francuskog žalbenog suda u (pokrajini Aix-en-Provence) koji su obično dio organizacije koja organizira kontinuirano usavršavanje za njih. Kada je riječ o drugim ispitanicima koji su naveli da se obuke rijetko org aniziraju, to može ukazivati na visok nivo povjerenja u vještake i njihovu početnu obuku i kvalifikacije u njihovim odnosnim zemljama.” 107 Član 34. Zakona o vještacima FBiH i član 2. Pravilnika o obuci vještaka za obavljanje poslova vještačenja FBiH. 108 Član 3. Pravilnika o obuci vještaka za obavljanje poslova vještačenja FBiH. 109 Član 6. Pravilnika o obuci vještaka za obavljanje poslova vještačenja FBiH. 110 Član 5. Pravilnika o obuci vještaka za obavljanje poslova vještačenja FBiH . 32 Crnoj Gori, koraci za organiziranje edukacije za sudske vještake poduzeti su tek krajem 2017. Prema internetskoj stranici crnogorskog Udruženja sudskih vještaka, jedna obuka organizirana je u novembru/studenom 2017. sa samo 19 učesnika.111 c. Sveprisutni nedostatak kontinuirane edukacije sudskih vještaka na zapadnom Balkanu u suprotnosti je sa praksama preporučenim CEPEJ-evim Smjernicama i Vodičem EGLE. Prema CEPEJ-evim Smjernicama, vještaci moraju unapređivati svoje znanje ne samo u njihovoj naučnoj oblasti, već i znanje o načelima kojima se moraju voditi u obavljanju poslova vještačenja. Nadalje je navedeno kao primjer dobre prakse da su, u određenim zemljama, „vještaci također dužni pohađati edukaciju o pravilima postupka koja se odnose na vještačenje i ulogu vještaka, kao i o uslovima sudjelovanja vještaka na ročištima i izvođenja dokaza vještačenjem.”112 Slični zahtjevi postoje u EU. U EU, edukaciju za sudske vještake mogu organizirati institucije iz javnog i privatnog sektora. To se zapravo potiče Vodičem EGLE u kojem je navedeno da „[s]vaka država članica EU treba uspostaviti ili imenovati jedno ili više pravosudnih, upravnih ili privatnih tijela koja zadovoljavaju propisane kriterije nezavisnosti […], a koja će se baviti transparentnošću, imenovanjem, edukacijom i kvalitetom sudskih vještaka i sudskog vještačenja.”113 Budući da sve odabrane zemlje teže članstvu u EU, one će sigurno imati koristi od uvođenje odredbi o edukaciji kojima će uskladiti svoje zakonske odredbe i stvarnu praksu sa mjerilima EU. Broj vještaka koji se angažiraju u suđenju 61. U razmatranim zemljama zakonom se ne propisuje maksimalni broj sudskih vještaka koji se mogu angažirati za vještačenje određenog pitanja. Pravila parničnog i krivičnog postupka u svim razmatranim jurisdikcijama dopuštaju sudu da poziva onoliko sudskih vještaka koliko smatra potrebnim. Ako dva sudska vještaka imaju suprotna ili protivrječna mišljenja, sud ima pravo tražiti treće mišljenje od komisije sudskih vještaka (supervještačenje) koja analizira nalaze oba vještaka. Čak i nakon supervještačenja, sudovi i dalje imaju pravo pozivati još sudskih vještaka da analiziraju isto pitanje iznova. To nije u skladu sa CEPEJ-ovim Smjernicama, u kojima je navedeno da angažiranje prevelikog broja sudskih vještaka u jednom predmetu preopterećava suđenje i dovodi do neefikasnosti.114 Formalno, jedini izuzetak je BiH. Prema pravilima parničnog postupka RS, FBiH i BD, samo jedan sudski vještak može biti angažiran za obavljanje jedne vrste vještačenja. Međutim, to ne sprječava sud da razriješi tog sudskog vještaka zbog lošeg ili neblagovremenog nalaza i mišljenja i da angažira drugog vještaka (ili vještake) da vještače o istom pitanju. 111 Vidi Studiju o sudskim vještacima u crnogorskom pravnom sistemu, str. 19 i 21. Studija je dostupna samo na lokalnom jeziku, vidi: http://cemi.org.me/wp-content/uploads/2017/08/sudskivjes%CC%8Ctaci_analiza.pdf. Također vidi internetsku stranicu crnogorskog Udruženja sudskih vještaka, dostupnu na: http://usvcg.me/novosti.html. 112 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 87. 113 Vidi Vodič EGLE, paragrafe 7.23. - 7.26. 114 U CEPEJ-ovim Smjernicama izviješteno je da „broj vještaka treba da bude ograničen, i ne smije se dozvoliti da postane prevelik da bi se izbegli problemi sa efikasnošću. Boj vještaka treba biti ograničen i zavisiti od složenosti razmatranog pitanja. Taj broj treba biti definiran od strane suda ili zakonom.” Za više informacija vidi paragraf 28. CEPEJ-ovih Smjernica. 33 62. U Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, pravila parničnog postupka dopuštaju dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka sa tužbom ili odgovorom na tužbu; to često dovodi do angažiranja više od jednog sudskog vještaka u postupku. Makedonskim pravilima parničnog postupka predviđeno je da mišljenja vještaka trebaju dostaviti stranke. Svi dokazi (uključujući nalaz i mišljenje vještaka) trebaju se dostaviti do vremena održavanja pripremnog ročišta. Budući da u tom trenutku (tj. prije pripremnog ročišta) sporne činjenice još uvijek nisu utvrđene, neka mišljenja vještaka izrađuju se prerano i onda se moraju ispravljati i dopunjavati. To stvara dodatni posao za sudske vještake, rezultira dodatnim troškovima za stranke i kašnjenjima u postupku. U Srbiji stranke mogu dostaviti nalaz i mišljenje vještaka sudu zajedno sa inicijalnim aktom. Međutim, parnične sudije su izvijestile da to dovodi do problema u praksi, jer su mišljenja često međusobno protivrječna i iziskuju dodatan angažman suda, sudskih vještaka i stranaka radi pomirenja mišljenja i utvrđivanja relevantnih činjenica. 63. U Srbiji i BiH je uobičajeno angažiranje većeg broja sudskih vještaka u krivičnim postupcima; u BiH nije neuobičajeno angažiranje većeg broja sudskih vještaka ni u parničnim predmetima. Neformalni razgovori s advokatima krivičarima u Srbiji otkrili su da se često više puta u postupku određuje izvođenje dokaza vještačenjem.115 Pregledom slučajnog uzorka predmeta pred sudovima u BiH potvrđeno je da se u krivičnom postupku obično angažira više sudskih vještaka. Taj pregled je također pokazao da se često angažira više od jednog vještaka u parničnim predmetima pred sudovima u BiH. Statistički podaci zasnovani na analizi slučajnog uzorka (statistika uzorka) prikazani su na slikama ispod. Slika 7. Višestruka mišljenja vještaka u parničnim predmetima – BiH116 8.70% More than three 4.69% 2.74% 26.09% Three 7.81% 10.96% 52.17% Two 23.44% 26.03% 0.00% 10.00% 20.00% 30.00% 40.00% 50.00% 60.00% BD RS FBiH 115 Za statističke podatke o Srbiji, vidi izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 22 i 23; dostupan na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF; 116 Statistika uzorka. 34 Slika 8. Višestruka mišljenja vještaka u krivičnim predmetima – BiH117 0.00% More than three 0.00% 20.00% 0.00% Three 25.00% 50.00% 83.33% Two 50.00% 60.00% 0.00% 10.00% 20.00% 30.00% 40.00% 50.00% 60.00% 70.00% 80.00% 90.00% BD RS FBiH U Sjevernoj Makedoniji je u 40% parničnih predmeta korišteno više od jednog nalaza i mišljenja vještaka u jednom predmetu (u čak 18% parničnih predmeta dostavljena su tri ili više nalaza i mišljenja vještaka). Procenti su niži u krivičnom postupku – u cca 30% svih pregledanih predmeta bilo je potrebno više od jednog nalaza i mišljenja vještaka za pravomoćno okončanje predmeta. Slika 9. Višestruka mišljenja vještaka u parničnim predmetima – Sjeverna Makedonija118 0.00% 8.82% More than three 5.33% 5.52% 0.00% 6.98% 13.04% 8.82% Three 14.67% 15.17% 4.76% 4.65% 21.74% 35.29% Two 19.33% 20.00% 23.81% 4.65% 0.00% 5.00% 10.00% 15.00% 20.00% 25.00% 30.00% 35.00% 40.00% Veles Stip Skopje 2 Skopje 1 Kicevo Bitola 117 Statistika uzorka. 118 Statistika uzorka. 35 Slika 10. Višestruka mišljenja vještaka u krivičnim predmetima – Sjeverna Makedonija119 0.00% 33.33% 1.92% More than three 9.09% 0.00% 0.00% 0.00% 9.62% Three 0.00% 0.00% 14.29% 22.22% 19.23% Two 45.45% 22.22% 0.00% 5.00% 10.00% 15.00% 20.00% 25.00% 30.00% 35.00% 40.00% 45.00% 50.00% Veles Stip Skopje 2 Skopje 1 Kicevo Bitola Izbor sudskih vještaka Imenovanje sudskih vještaka 64. Čini se da sistem imenovanja sudskih vještaka dovodi do nedostatka kvalificiranih vještaka u RS, Srbiji i Crnoj Gori. ZV RS ne predviđa da će javni poziv za imenovanje biti ili da može biti objavljen na zahtjev sudova ili tužilaštava – MP objavljuje javni poziv za imenovanje ex officio, tj. po vlastitom nahođenju/na vlastitu inicijativu. Međutim, bez informacija od sudova/tužilaca, MP teško može donijeti informiranu odluku o potrebi za sudskim vještacima iz određene oblasti, budući da ne zapošljava niti koristi sudske vještake u svom svakodnevnom radu. Vještaci se pojavljuju pred sudovima/javnim tužilaštvima, tako da su ti organi najbolje pozicionirani da utvrde postoji li deficitarnost vještaka i u kojoj oblasti. Pravila o imenovanju u Srbiji120 i Crnoj Gori predviđaju da sudovi121 dostavljaju MP informacije o tome postoji li potreba za sudskim vještacima iz određene oblasti. Ipak, ni srbijansko ni crnogorsko MP nije dužno objaviti javni poziv za imenovanje na osnovu informacija dostavljenih od strane sudova i/ili tužilaca. Ministarstva, po njihovom vlastitom nahođenju, objavljuju javni poziv za imenovanje sudskih vještaka za određenu oblast vještačenja.122 Taj mehanizam dovodi do nedostatka veze između stvarne potrebe za sudskim vještacima kako je utvrđuju sudovi i ponude vještaka koju kontrolišu Ministarstva. Još važnije, taj pristup nije u skladu sa CEPEJ- 119 Statistika uzorka. 120 U Srbiji je posljednji javni poziv za imenovanje bio u 2014. i od tada nijedan javni poziv za imenovanje nije objavljen niti postoji otvoreni javni poziv u vrijeme pisanja ovog Izvještaja. Istovremeno, sudovi su primijetili nedostatak vještaka iz nekih oblasti. 121 Prvostepeni sudovi u Srbiji. Predsjednici sudova i šefovi tužilaštava/drugih organa koji provode postupke u Crnoj Gori. 122 Član 11. ZSV-a. 36 evim Smjernicama.123 Među razmatranim zemljama, samo ZV FBiH predviđa da će MP objaviti poziv za imenovanje u struku kada to od njega zatraže sudovi (vidi također paragraf 52. o nedostatku kvalificiranih vještaka). Odabir sudskih vještaka od strane stranaka i od strane sudije 65. Pravila krivičnog postupka u RS, FBiH i BD-u predviđaju da sudovi nisu dužni angažirati vještake sa liste stalnih sudskih vještaka. Prema Vodiču EGLE – zbog kvaliteta garancija svojstvenih tim listama, koje se izrađuju ne kao puki imenici već kao javna potvrda kompetentnosti, moralnosti i ugleda, sudija, koji zadržava potpunu slobodu izbora, morao bi posebno opravdati svoj izbor u slučaju odabira vještaka van tih lista.124 U zakonima RS i FBiH koji uređuju rad sudskih vještaka izričito je navedeno da liste stalnih sudskih vještaka nisu obavezujuće za sud, osim ako nije drugačije određeno u procesnim zakonima. Također, pravila krivičnog postupka RS, FBiH i BD-a ne predviđaju da sudovi trebaju birati registrirane vještake, niti predviđaju kriterije koje sud treba koristiti u postupku odabira. S druge strane, u zakonima o sudskim vještacima u Srbiji i Crnoj Gori navedeno je da sud mora uzeti u obzir jednaku raspodjelu predmeta među sudskim vještacima, a pravila i parničnog i krivičnog postupka predviđaju da vještak van liste stalnih sudskih vještaka može biti angažiran isključivo ako je to opravdano izuzetnim okolnostima. 66. Nijedna od razmatranih jurisdikcija nema uspostavljena jasna pravila za izbor sudskih vještaka od strane javnih tužilaštava. Izbor sudskih vještaka od strane javnih tužilaštava naročito je relevantan za predistražnu fazu krivičnog postupka. Konkretno, u svim razmatranim jurisdikcijama, javna tužilaštva su ta koja angažiraju sudske vještake u toj fazi postupka. U Srbiji su advokati angažirani u krivičnim predmetima, kao i sudski vještaci, naveli da nema transparentnih pravila za izbor sudskih vještaka od strane javnih tužilaštava. Također, provedenim istraživanjem nisu utvrđena nikakva pravila koja usmjeravaju javna tužilaštva u izboru sudskih vještaka u predistražnoj fazi krivičnog postupka. Analiza primjene zakonodavstva u praksi od strane srbijanskih sudova također je pokazala da se u predistražnoj fazi krivičnog postupka ne dokumentiraju izbor, aktivnosti sudskih vještaka, te mjere za praćenje njihovog rada, te da se čini da tim postupcima nedostaju transparentnost i jasnoća. Slično tome, javna tužilaštva u BiH izvijestila su da nema unaprijed utvrđenih kriterija za izbor sudskih vještaka u predistražnoj fazi. Umjesto toga, izbor je ad hoc, a također nema adekvatnog praćenja rada sudskih vještaka angažiranih od strane tužilaca.125 67. Neki sudski vještaci u BiH i Srbiji angažiraju se puno češće od drugih. Neformalni razgovori sa sudskim vještacima, advokatima i sudijama pokazali su da se neki sudski vještaci angažiraju češće od drugih. To je također potvrđeno statističkim podacima prikupljenim od sudova.126 Na primjer, analiza svih prvostepenih sudova u BiH pokazala je da je vodećih 10 najčešće angažiranih sudskih vještaka bilo angažirano u cca 40% predmeta u kojima je bilo 123 Vidi dio 3.2.1. CEPEJ-ovih Smjernica, vidi također Vodič EGLE, paragraf 3.12. 124 Vidi Vodič EGLE, paragraf 3.3. 125 USAID-ova Analiza, str. XIX. 126 U Makedoniji i Crnoj Gori nisu dostupni statistički podaci o angažiranju vještaka koji su fizička lica. Statistički podaci za Srbiju dostupni su u izvještaju Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 24 i 25; dostupnom na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF. 37 određeno vještačenje. Međutim, u nekim sudovima, kao što je Općinski sud u Mostaru, procenti su viši – vodećih 10 najčešće angažiranih sudskih vještaka bilo je angažirano u cca 68% svih predmeta koji su uključivali sudske vještake. Slika 11. Angažiranje vodećih 10 sudskih vještaka u svim sudovima – BiH127 BD Basic Court 43.70% Municipal Court in Sarajevo 34.41% Municipal Court in Mostar 68.27% Commercial Court in Banja Luka 51.02% Basic Court in Banja Luka 13.82% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Prekomjerno oslanjanje na neke sudske vještake u BiH i Srbiji može se također zaključiti iz udjela plaćanja izvršenih u korist vodećih 10 najplaćenijih sudskih vještaka. U Srbiji je od 4,3 miliona eura isplaćenih sudskim vještacima od strane posmatranih sudova, 1,7 miliona eura, tj. gotovo polovina, isplaćeno u korist vodećih 10 najplaćenijih sudskih vještaka angažiranih od strane tih sudova. Slika 12. Udio nagrada isplaćenih u korist vodećih 10 najplaćenijih sudskih vještaka – BiH i Srbija128 EUR 1,385,908.34 BiH EUR 2,828,874.21 EUR 1,769,135.40 Serbia EUR 4,333,432.52 0 500,000 1,000,000 1,500,000 2,000,000 2,500,000 3,000,000 3,500,000 4,000,000 4,500,000 5,000,000 Amount paid to 10 most paid expert witnesses Total amount paid to expert witnesses 68. Visok kvalitet rada nekih sudskih vještaka u Srbiji, Crnoj Gori i BiH dovodi do njihovog čestog angažiranja. Čini se da je visok kvalitet rada određenih vještaka razlog za njihov opetovani izbor od strane sudova i stranaka, a ne neadekvatna pravila o odabiru 127 Statistički podaci zasnovani na podacima dobivenim od sudova. 128 Podaci dobiveni od sudova. 38 vještaka ili pristrasnost prema određenim vještacima. Neformalni razgovori sa sudijama, tužiocima i advokatima, kao i analiza predmeta u sudovima, pokazali su da angažiranje iskusnog sudskog vještaka s dobrim poznavanjem pravila postupka doprinosi lakšem utvrđivanju činjenica od strane suda i smanjuje rizik od ukidanja odluka po žalbi. Zbog toga i sudovi i stranke oklijevaju izabrati sudske vještake koji su nepoznati ili neiskusni. Na primjer, izviješteno je da se u Privrednom sudu u Podgorici (Crna Gora) jedan vještak iz oblasti financija opetovano angažira od strane suda zato što uvijek prisustvuje ročištima , dostavlja mišljenja pravodobno i ima besprijekorne rezultate. Međutim, dugoročno, ta praksa može dovesti do kašnjenja u radu, neefikasnosti i problema sa transparentnošću. Može također dovesti do bojazni u vezi sa nezavisnošću vještaka u odnosu prema sudu i strankama. Opetovano angažiranje iskusnijih sudskih vještaka isključuje ostale vještake (npr. jedan vještak u Crnoj Gori izvijestio je da mu nije dodijeljen nijedan predmet u tri godine) i de facto smanjuje broj kvalificiranih vještaka raspoloživih sudovima i strankama. Pored toga, što je pouzdaniji vještak i što više posla ima to je veći rizik od kašnjenja u dostavljanju nalaza i mišljenja. To može postati ozbiljan problem jer sudovi imaju tendenciju da budu preblagi prema onim sudskim vještacima na koje se najviše oslanjaju te oklijevaju izreći sankcije za kašnjenja . Također, nedostatak adekvatne raspodjele predmeta među vještacima može izazvati zabrinutost u pogledu transparentnosti, budući da to ostavlja prostor za favoriziranje i korupciju (posebno u slučaju nejasnih pravila o nagradama za rad sudskih vještaka). Konačno, prema CEPEJ-evim Smjernicama129, opetovani izbor istog vještaka za istu vrstu vještačenja i/ili od strane istog suda može negativno uticati na činjeničnu i ličnu nezavisnost tog vještaka: “[s]udovi trebaju također biti na oprezu u pogledu situacija monopola nad vještačenjem. Rotacija vještaka može se smatrati prikladnim načinom izbjegavanja recipročne zavisnosti i unapređenja nezavisnosti vještaka u odnosu prema sudu”.130 Kvalitet vještačenja i kriterijumi za izradu nalaza i mišljenja 69. Nalazi i mišljenja sudskih vještaka podložni su izmjenama; statistika uzorka pokazala je da je broj naloga za dopunu/ispravku nalaza i mišljenja značajan. U Crnoj Gori sud je naložio sudskom vještaku da dopuni mišljenje u 27% svih posmatranih predmeta, dok su u BiH pojašnjenja zahtijevana u 24% predmeta. Mišljenja se dopunjuju i ispravljaju iz raznih razloga. Najvažniji i najuobičajeniji su: i) uslijed nedostatka kontinuirane obuke sudskih vještaka iz njihove naučne oblasti, ali i propisa o mjestu i ulozi vještaka u suđenju, vještaci ne izrađuju nalaze i mišljenja koje se mogu koristiti za donošenje informirane odluke od strane suda (kako je objašnjeno u paragrafu 59. iznad); ii) sudije ponekad ne daju precizna uputstva sudskim vještacima što često rezultira općenitim i neodređenim mišljenjima koja su od male ili nikakve vrijednosti za sud (kako je objašnjeno u paragrafu 70. u nastavku); i iii) sudije ponekad oklijevaju kritički preispitati mišljenja vještaka, te umjesto toga dopuštaju stranci da traži dopune nalaza i mišljenja, čak i kada su takvi zahtjevi puka taktika za prolongiranje suđenja i očigledna zloupotreba procesnih prava (kako je objašnjeno u paragrafu 72. u nastavku). 129 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 40. Također, CEPEJ-ove Smjernice su jasne da se izbor vještaka ne može učiniti ovisnim o tome je li vještak već imao iskustvo u obavljanju poslova vještačenja u sudskom postupku. 130 U Vodiču EGLE također je navedeno da „sudija treba osigurati da postoji adekvatan broj vještaka iz svake oblasti te treba nastojati da izbjegava ponovno određivanje istog vještaka dok u isto vrijeme isključuje ostale vještake sa istim kvalifikacijama”. 39 Slika 13. Dopuna mišljenja vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija131 FYR Macedonia 13.07% BiH 24.46% Montenegro 27.08% Serbia 18.40% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% 70. Sudije u Srbiji i BiH često daju nejasna ili čak pogrešna uputstva sudskim vještacima; u Sjevernoj Makedoniji je percepcija da sudije daju precizna uputstva vještacima. Sudije često daju nejasna, preopćenita ili čak pogrešna uputstva sudskim vještacima ili ne preispituju adekvatno zaprimljena mišljenja. Čini se da postoji široko rasprostranjena praksa traženja od sudskih vještaka da izvrše uvid u cijeli spis predmeta i daju mišljenje o vjerodostojnosti dostavljenih izjava svjedoka.132 Ta praksa produžava suđenje i neefikasna je jer takvi zahtjevi: i) izlaze van opsega onoga što je sudski vještak u stvari dužan raditi (sud je taj koji mora preispitati vjerodostojnost podnesaka i spise predmeta); ii) otežavaju (ako ne onemogućavaju) vještaku da provede fokusiranu analizu i izradi nalaz i mišljenje od praktičnog značaja za sud; i iii) crpe resurse svih zainteresiranih strana – vještaka, koji je onda dužan analizirati širok spektar pitanja (čak i irelevantna pitanja) te se često poziva kasnije da precizira ili pojasni nalaz i mišljenje; suda, koji često mora tražiti pojašnjenja kako bi donio informiranu odluku na osnovu nalaza i mišljenja vještaka; te stranke, koja snosi troškove svih tih procesnih aktivnosti. U USAID-ovoj Analizi također je izviješteno da su uputstva sudskim vještacima u BiH često previše nejasna, što utiče na efikasnost suđenja ili čak može usmjeriti istragu u pogrešnom pravcu i negativno uticati na ishod postupka.133 Okvir 6. – Problemi s uputstvima koja s udije daju sudskim vještaci ma Primjeri neadekvatnih instrukcija vještacima u Srbiji i BiH Srbija134 • Osnovni sud u Srbiji – računovođa treba utvrditi je li osumnjičeni prodao vozila Sudija je u krivičnom predmetu naložio sudskom vještaku koji je računovođa da ocijeni: (i) je li došlo do prodaje vozila, i plaćene iznose i (ii) ukupnu vrijednost izbjegnutog poreza za na dohodak građana. 131 Statistika uzorka. 132 Na primjer, u Vodiču EGLE navedeno je da „Uputstva moraju biti definirana što je preciznije moguće, kao i biti prilagođena konkretnom sporu.“ 133 USAID-ova Analiza, str. 69. 134 Vidi također izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 27, dostupan na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF. 40 • Privredni sud u Srbiji – sudski vještak treba utvrditi sve relevantne činjenice Uputstvo suda sudskom vještaku u privrednoj parnici bilo je da utvrdi vrijednost duga na dan otvaranja stečajnog postupka i sve ostale relevantne činjenice. BiH • Osnovni sud u BD-u – sudski vještak treba dati mišljenje o sadržaju tužbe/zapisnika sa pripremnog ročišta Od sudskog vještaka je zatraženo da ispita i da stručno mišljenje o okolnostima navedenim u tužbi i zapisniku sa pripremnog ročišta. • Privredni sud u RS Od sudskog vještaka je zatraženo da izvrši uvid u cjelokupnu financijsku dokumentaciju jedne od stranaka i da stručno mišljenje. • Osnovni sud u Banjaluci – dva različita sudska vještaka trebaju utvrditi isti skup činjenica Dvojici vještaka, jednom vještaku za financije i jednom za IT, dat je isti zadatak bez preciziranja koji vještak treba utvrditi koju činjenicu/skup činjenica. 71. Do neadekvatnih uputstava sudskim vještacima ponekad dolazi zbog nedostatka specijaliziranog znanja na strani sudija i javnih tužilaštava za utvrđivanje postoji li potreba za angažiranjem vještaka te ako postoji, određivanje vrste vještačenja i njegovog predmeta/opsega. Sudije u privrednim sporovima u BiH izvijestile su da im nedostaje znanje iz oblasti vještačenja koja su uobičajena za privredne sporove, te da kao rezultat toga, nisu u stanju efikasno i djelotvorno upravljati radom sudskih vještaka. Bez dovoljnog poznavanja pitanja koja u pravilu iziskuju vještačenje, sudije nisu u stanju pravilno ocijeniti prijedloge za određivanje vještačenja (u smislu jesu li ili nisu suvišni), precizno utvrditi predmet i opseg vještačenja, dati jasna uputstva sudskim vještacima i kritički ispitati nalaze i mišljenja vještaka. Čak su i neki od iskusnijih sudija izjavili da im nedostaje znanje iz određenih oblasti koje obično iziskuju angažiranje sudskog vještaka (bankarstvo i financije, intelektualno vlasništvo, itd.). Slično tome, prema USAID-ovoj Analizi, većini tužilaca u BiH nedostaje adekvatno znanje iz oblasti financija i ekonomije koje bi im omogućilo da daju precizna uputstva sudskim vještacima. U Crnoj Gori je (pod)specijalizacija vještaka kombinirana, naročito iz nekih oblasti (arhitektura naspram građevine, mašinski inžinjeri naspram saobraćajnih inžinjera), te su uputstva koja daju sudije o vrsti potrebnog vještačenja često pogrešna. Također, u BiH, Crnoj Gori i Srbiji postoje problemi sa kvalifikacijama sudskih vještaka koji obavljaju vještačenje o valjanosti potpisa (grafološko vještačenje). Naime, u praksi se vještaci iz različitih oblasti angažiraju za tu vrstu vještačenja (hemičari, psiholozi i/ili drugi vještaci) te sudije nisu sigurne ko je najstručniji za ovu analizu. 72. Nijedna od razmatranih zemalja nije izradila smjernice o minimalnoj sadržini i formi nalaza i mišljenja vještaka. Kao rezultat, nalazi i mišljenja koja se dostavljaju sudovima mogu 41 se značajno razlikovati u načinu na koji su strukturirana i u količini sadržanih detalja. To rezultira nekonzistentnostima u izvještavanju od strane sudskih vještaka. Sudije iz Sjeverne Makedonije i BiH koje su intervjuirane za potrebe ove studije spomenule su poteškoće na koje nailaze prilikom analize nalaza i mišljenja vještaka koji mogu biti nerazumljivi i nesistematični. Takva mišljenja je teško razumjeti, moguće ih je lakše osporavati te iziskuju daljnja revidiranja što može dovesti do odugovlačenja postupka. 73. Sudovi u Srbiji, BiH i Crnoj Gori često prihvataju mišljenje vještaka onako kakvo je, bez njegovog kritičkog preispitivanja.135 Taj nedostatak preispitivanja od strane sudova u suprotnosti je sa CEPEJ-evim Smjernicama u kojima je navedeno da mišljenje vještaka nije obavezujuće za sud ili za stranke. Sud ga slobodno ocjenjuje. Sud mora provjeriti i utvrditi je li mišljenje vještaka ubjedljivo.136 Evidentirane su različite prakse u pregledanom uzorku i neformalnim razgovorima sa sudijama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Čini se da u Srbiji nema kontrole nalaza i mišljenja vještaka, naročito za tipske predmete ili za predmete u kojima je tuženi država. Javni pravobranioci i pravne službe javnih preduzeća ili državnih fondova često nisu zainteresirani niti su proaktivni u kontroli zaprimljenih mišljenja vještaka. Ponekad je ključno ograničenje to što ti uredi nemaju adekvatnu ekspertizu ili osoblje koje može preispitati mišljenje vještaka i djelotvorno ga ocijeniti. Sudski vještaci priznaju da su svjesni toga i često ne izrađuju kvalitetne nalaze koje ispunjavaju sve zahtjeve kada su angažirani u tipskim predmetima ili ako je tuženi država. Sudije u BiH oklijevaju da, ili im nedostaje dostatna edukacija da, kritički ispituju mišljenja vještaka i ocjenjuju jesu li ta mišljenja koherentna i ubjedljiva. Umjesto toga, prihvataju ih onakva kakva jesu, dopuštaju strankama da neprestano daju primjedbe na nalaze i mišljenja ili dopuštaju novim sudskim vještacima da potvrđuju valjanost već datih mišljenja. To dovodi do nepotrebnog odugovlačenja postupka i uzrokuje neefikasnost budući da i) neutemeljena mišljenja vještaka mogu dovesti do ukidanja odluka po žalbi te uzrokovati nova suđenja, ii) su primjedbe stranaka ponekad neosnovane i služe isključivo kao dilatorne taktike, te iii) angažiranje novih vještaka crpi resurse sudova i stranaka. U Studiji o sudskim vještacima u crnogorskom pravnom sistemu također je izviješteno da crnogorski sudovi imaju tendenciju da prihvataju nalaze i mišljenja vještaka bez njihove kontrole, uglavnom zato što im nedostaje specijalizirano znanje.137 135 To se također javlja kao izazov u državama članicama Vijeća Evrope. Prema CEPEJ-evim Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u sudskim postupcima u državama članicama Vijeća Evrope iz 2014.: „iako sudije možda nisu obavezane zakonom, one mogu pridavati ogroman značaj nalazu i mišljenju vještaka prilikom donošenja odluke. Postoji naravno nekoliko mogućih razloga za visok stepen oslanjanja na rad vještaka. Prvo, do prekomjernog oslanjanja može doći usled nedostatka znanja o tome kako se analizira i cijeni nalaz i mišljenje vještaka, posebno kada je riječ o usko stručnim nalazima i mišljenjima, što dovodi do prihvatanja nalaza i mišljenja bez kritičke ocijene. Drugo, do toga može doći usled nedostatka odgovarajućeg obrazloženja u presudama u pogledu toga kolika je snaga data nalazu i mišljenju vještaka, posebno u odnosu na činjenice i ostale dokaze. To dovodi do pitanja snage i značaja nalaza i mišljenja vještaka.” 136 Vidi dio 8.1. CEPEJ-ovih Smjernica. 137 Studija o sudskim vještacima u crnogorskom pravnom sistemu, str. 16. 42 Okvir 7. – Problemi sa preispitivanjem mišljenja vještaka Primjeri nedostatka kontrole nalaza i mišljenja vještaka Srbija138 Razlog zbog kojeg je krivični predmet koji se je odnosio na sigurnost na cestama vraćen na ponovno odlučivanje po žalbi bili su nedostaci u mišljenju sudskog vještaka. Naime, prvostepeni sud nije pozvao vještaka za saobraćaj već se je samo oslonio na vještačenje doktora medicine. Doktor medicine je naveo da je došlo do teške tjelesne povrede (što je bilo u okviru opsega njegovog angažmana) ali je također dao mišljenje o tome je li se automobil kretao nedozvoljenom brzinom . BiH U dva odvojena sudska predmeta vođena pred istim sudijom, isti sudski vještak izdao je dva suprotstavljena mišljenja iako je predmet analize bio isti. Crna Gora Presude u više predmeta bile su poništene isključivo zbog toga što je mišljenje vještaka bilo neadekvatno, a prvostepeni sud nije adekvatno ocenio nalaz i mišljenje i naložio otklanjanje ustanovljenih nedostataka. 74. Značajan je broj predmeta u Srbiji, BiH i Crnoj Gori vraćenih na ponovno odlučivanje po žalbi zbog problema sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka.139 Upoređen je (i) ukupan broj predmeta u kojima su uložene žalbe u pregledanom uzorku (sve žalbe) i (ii) broj predmeta u kojima je žalba bila usvojena, te je predmet vraćen na ponovno odlučivanje zbog problema sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka. U sve tri zemlje, preko 10% žalbi bilo je usvojeno zbog problema sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka (u Crnoj Gori je taj procenat bio viši—19%). U nekim pregledanim predmetima presude su ukinute isključivo zbog nedostataka u vezi sa vještačenjem. Slika 14. Žalbe zbog nedostataka u nalazima i mišljenjima vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora140 BiH 15.79% Montenegro 19.15% Serbia 11.17% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 138 Vidi također izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 27, dostupan na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF. 139 Statistički podaci nisu dostupni za Sjevernu Makedoniju. 140 Statistika uzorka. 43 Rokovi i upravljanje radom sudskih vještaka u suđenju Obaveza blagovremene izrade nalaza i mišljenja 75. Sudski vještaci ne pridržavaju se u potpunosti sudskih rokova ni u jednoj od razmatranih jurisdikcija. a. U Funkcionalnoj analizi pravosuđa u Srbiji navedeno je da sudski vještaci često kasne sa dostavljanjem nalaza i mišljenja, što dovodi do kašnjenja u sudskim postupcima. Također, ročišta se ponekad odlažu ili odgađaju zbog izostanka vještaka sa ročišta ili iz drugih razloga povezanih sa sudskim vještacima (npr. loše koordinacije rada vještaka od strane suda, kašnjenja u podnošenju nalaza i mišljenja, navoda da sudskim vještacima stranke plaćaju da daju mišljenja).141 I statistika uzorka je potvrdila ovaj nalaz. Sudski vještaci su prekoračili rok u preko 50% pregledanih predmeta u osnovnim sudovima i u preko 40% analiziranih predmeta u privrednim sudovima. Drugim riječima, u prosjeku je rok bio prekršen u svakom drugom slučaju. b. U Crnoj Gori, značajna kašnjenja su uočena i u osnovnim i u privrednim sudovima. Na primjer, u jednom predmetu je sudski vještak prekoračio utvrđeni rok za dostavljanje nalaza i mišljenja za oko tri mjeseca. Također je veoma uobičajeno da se sudski vještaci ne pojave na ročištu čak i kada dobiju poziv od suda. Sudovi rijetko sankcioniraju sudske vještake zbog izostanka sa ročišta, a ako to i čine, pribjegavaju novčanim sankcijama često nakon višestrukog kršenja rokova. Pored toga, statistika uzorka je pokazala da su sudski vještaci prekršili rok u 75% pregledanih predmeta u osnovnim sudovima i u 49% pregledanih predmeta u privrednim sudovima. Slika 15. Kršenja rokova od strane sudskih vještaka – Crna Gora142 Commercial Courts 48.94% Basic Courts 75.26% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% 141 Vidistr. 11 i 132 MTDF-ove Funkcionalne analize. Isti su nalazi MDTF-ove Ankete: Iskustva i percepcije pravosuđa u Srbiji. Na osnovu te Ankete dostupne na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/Experiences%20and%20Perceptions%20of%20Justice%20in%20Serbia%20- %20EN.pdf, donijet je zaključak da sudije, tužioci i advokati dijele mišljenje da su učesnici u postupku, posebno svjedoci i sudski vještaci često razlog odlaganja ili odgađanja ročišta. Vidi str. 30. 142 Statistika uzorka. 44 c. Česta su kašnjenja u sudskim postupcima u BiH zbog problema vezanih za rad sudskih vještaka. Sudskom vještaku je u jednom predmetu trebalo više od 15 dana da obavijesti sud da nije u stanju preuzeti predmet; u drugom slučaju sudski vještak je dostavio nalaz i mišljenje dva mjeseca nakon roka koji je odredio sud. Pored toga, statistika uzorka pokazala je da su sudski vještaci prekoračili rok u 96% pregledanih predmeta u sudovima u BD, kao i u 58% pregledanih predmeta u sudovima u RS i u 57% pregledanih predmeta u sudovima u FBiH. Slika 16. Kršenja rokova od strane sudskih vještaka – BiH143 BD 96.55% RS 58.33% FBiH 57.14% 0% 20% 40% 60% 80% 100% d. Percepcija u Sjevernoj Makedoniji, koja je najvjerovatnije informirana praksom, jeste da do kašnjenja u izradi nalaza i mišljenja često dolazi, posebno u predmetima u kojima se određuje supervještačenje koje uglavnom obavljaju Biro za sudska vještačenja ili Medicinski fakultet. 76. Ročišta se odlažu/odgađaju kada sudski vještaci ne poštivaju rokove, a to dovodi do odugovlačenja u rješavanju predmeta. Prekoračenja rokova od strane sudskih vještaka dovela su do odlaganja u preko 19% analiziranih predmeta u Srbiji, Crnoj Gori i BiH. Kršenje roka za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka rezultiralo je odlaganjima u čak 45% pregledanih predmeta u Crnoj Gori (42% tih predmeta bilo je pred osnovnim sudovima, dok je 52% tih predmeta bilo pred privrednim sudovima).144 143 Statistika uzorka. 144 Statistički podaci nisu dostupni za Sjevernu Makedoniju. 45 Slika 17. Odlaganja usled kršenja rokova od strane sudskih vještaka – Crna Gora145 Commercial Courts 52.17% Basic Courts 42.47% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50% 55% 60% Slika 18. Odlaganja usled kršenja rokova od strane sudskih vještaka – BiH146 BD 14.29% RS 19.05% FBiH 22.92% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 77. U stvari, gotovo jedna trećina svih evidentiranih odlaganja povezana je sa radom sudskih vještaka; to je potvrđeno statistikom uzorka u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Razni razlozi dovode do odlaganja, uključujući prekoračenje rokova od strane sudskih vještaka, izostanak sudskog vještaka sa ročišta, zahtjeve za dopunu/ispravku nalaza i mišljenja vještaka i drugo.147 145 Statistika uzorka. 146 Statistika uzorka. 147 Prema CEPEJ-evim Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u sudskim postupcima u državama članicama Vijeća Evrope iz 2014.: „nadalje je postavljeno i pitanje o tome u kojem procentu predmeta u kojima se angažiraju vještaci dolazi do nepotrebnih odlaganja u pilot sudovima. Dvadeset ispitanika nije imalo ove podatke na raspolaganju ili nije dalo odgovor. Međutim, neki od tih ispitanika dali su procjenu na osnovu iskustva. Ispitanici iz Njemačke procijenili su da su u između 20- 50% predmeta vještaci uzrokovali nepotrebno odlaganje. S druge strane, Norveška je procijenila da je ‘blizu 0%’ vještaka bilo odgovorno za nepotrebna odlaganja. Litvanija je bila jedina zemlja sa raspoloživim podacima, u kojoj je ispitanik izjavio da “Od svih odloženih parničnih predmeta u 2012., od 17,2 do 25,6 procenata odlaganja desilo se je zbog trajanja vještačenja. U godišnjim izvještajima Nacionalne sudske uprave to se konstantno spominje kao jedan od glavnih razloga za odugovlačenje sudskog postupka.” 46 Slika 19. Odlaganja povezana sa radom sudskih vještaka – Srbija, BiH, Crna Gora148 69.86% BiH 30.14% 65.57% Montenegro 34.43% 66.90% Serbia 33.10% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% Not related Related 78. Izostanak sudskih vještaka sa ročišta doveo je do odlaganja u svakom drugom analiziranom slučaju; to je potvrdila statistika uzorka u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Obaveze sudskih vještaka ne završavaju sa dostavljanjem nalaza i mišljenja. To jest, vještaci ne samo da su obavezni dostaviti nalaz i mišljenje na vrijeme, već su također obavezni prisustvovati ročištu na poziv suda i dopuniti/pojasniti nalaz i mišljenje prema potrebi. Kašnjenje u izvršavanju bilo koje od tih aktivnosti neminovno dovodi do odlaganja. Slika 20. Izostanak sudskih vještaka sa ročišta i odlaganje ročišta – Srbija, BiH, Crna Gora149 BiH 52.50% Montenegro 60.00% Serbia 55.93% 48% 50% 52% 54% 56% 58% 60% 62% 79. Sudski vještaci koji se često angažiraju u Srbiji, RS i Crnoj Gori ponekad odbijaju preuzeti predmete ili dostavljaju nalaz i mišljenje sa zakašnjenjem, koristeći činjenicu da su preopterećeni poslom kao opravdanje. Sudski vještaci koji se često angažiraju u Srbiji imaju u svakom trenutku 50 ili više vještačenja. Ti vještaci tvrde da su kašnjenja neizbježna jer rade sami i moraju putovati širom zemlje radi zadovoljavanja potreba mnogih sudova, kao i jer se često moraju pojavljivati na ročištima više puta (s obzirom na česte odgode ročišta). Naveli su 148 Statistika uzorka. 149 Statistika uzorka. 47 da su jedine opcije koje su im na raspolaganju kašnjenje u dostavljanju nalaza i mišljenja ili odbijanje predmeta; po njima je ova druga opcija „loša za posao”. Međutim, u Crnoj Gori i BiH je uobičajeno da vještaci odbiju preuzeti predmet jer su preopterećeni poslom. U svakom slučaju, preuzimanje predmeta i potom izostanak sa ročišta ili odbijanje preuzimanja predmeta u konačnici dovodi do odugovlačenja postupka. Na primjer, u jednom predmetu pred Osnovnim sudom u Banjaluci, sud nije mogao angažirati sudskog vještaka i suđenje je bilo odloženo više od tri mjeseca jer su sudski vještaci odbijali preuzeti predmet zato što su, između ostalog, bili preopterećeni poslom. 80. Sudski vještaci u Crnoj Gori i BiH su izvijestili da do kašnjenja u dostavljanju nalaza i mišljenja često dolazi zbog nedostatka saradnje trećih lica koja su u posjedu dokumenata neophodnih za izradu nalaza i mišljenja vještaka. Sudski vještaci u BiH često nailaze na probleme u pristupu dokumentaciji koja im je potrebna za provođenje vještačenja. Jedan od ključnih uzroka kašnjenja u izradi nalaza i mišljenja vještaka u Crnoj Gori (čak do godinu dana) je nedostatak saradnje tuženog ili državnih tijela koja su dužna predati neophodnu dokumentaciju za izradu nalaza i mišljenja vještaka. Sudski vještaci obično nisu u stanju sami pribaviti dokumentaciju, pa je stoga potrebna intervencija suda da bi se dokumenti dostavili vještaku. Aktivnosti povezane s izradom nalaza i mišljenja vještaka 81. U svim razmatranim jurisdikcijama, neadekvatno upravljanje sudskim postupkom od strane sudija dovodi do narušavanja procesne discipline, te brojnih odlaganja i kašnjenja (i to barem u jednakoj mjeri ako ne i više nego neefikasnost sudskih vještaka). Čini se da je za poboljšanje efikasnosti rada sudskih vještaka i izbjegavanje kašnjenja potrebn o bolje rukovođenje procesnim aktivnostima i primjena tehnika za dobro upravljanje suđenjima. Na primjer, trebalo bi unaprijediti postupak za izjašnjavanje stranaka o nalazu i mišljenju sudskih vještaka. Također, sudovi trebaju biti proaktivniji kada su u pitanju praćenje rada sudskih vještaka i određivanje redosleda aktivnosti povezanih sa radom sudskih vještaka. 82. Gore navedeni zaključak potvrđen je i statistikom o vremenskom periodu koji je u prosjeku potreban vještaku za izradu nalaza i mišljenja. Prikupljeni podaci za Srbiju, BiH i Crnu Goru pokazali su da vrijeme koje je potrebno za izradu nalaza i mišljenja nije toliko dugo da znatno utiče na trajanje suđenja. To je slučaj i sa parničnim i sa krivičnim postupkom. Vrijeme koje je potrebno za izradu nalaza i mišljenja vještaka u razmatranim zemljama ne premašuje 54 dana u parničnim predmetima, odnosno 58 dana u krivičnim predmetima.150 Ako uporedimo vrijeme koje je potrebno sudskom vještaku za izradu nalaza i mišljenja s ukupnim trajanjem postupka, u većini predmeta vrijeme za izradu nalaza i mišljenja ne uzima više od 10% od ukupnog trajanja postupka (često puno manje). To pokazuje da do kašnjenja povezanih sa radom sudskih vještaka prvenstveno dolazi zbog loših tehnika upravljanja radom vještaka od strane sudova. 150Prema CEPEJ-evoj Studiji o ulozi vještaka u pravosudnim sistemima država članica Vijeća Evrope iz 2014. „od ispitanika je zatraženo da ukratko opišu prosječno trajanje koje je potrebno za vještačenje. Odgovori su se uvelike razlikovali u opsegu od jednog mjeseca do dvanaest mjeseci. Vrsta predmeta i vještačenja mogu uticati na trajanje predmeta: ispitanik u Monaku naveo je da je potrebno od 2-3 mjeseca za medicinsko vještačenje, 1-3 mjeseca za financijsko vještačenje i 1-4 godine za građevinsko vještačenje. Mnogi ispitanici nisu imali raspoložive podatke.“ 48 Slika 21. Prosječno trajanje postupka i vještačenja u krivičnim predmetima – BiH, Srbija, Crna Gora151 25 Average duration of expert witness work - days 27 54 678 Average duration of trials - days 249 1060 0 200 400 600 800 1000 1200 BiH Montenegro Serbia Slika 22. Prosječno trajanje postupka i vještačenja u parničnim predmetima – BiH, Srbija, Crna Gora152 58 Average duration of expert witness work - days 49 44 774 Average duration of trials - days 607 692 0 200 400 600 800 1000 1200 BiH Montenegro Serbia 83. Često sudovi u BiH i Crnoj Gori ne preciziraju u dovoljnoj mjeri rok za podnošenje nalaza i mišljenja vještaka. U Crnoj Gori su rješenja o određivanju vještačenja često kratka i sadrže samo ime i prezime sudskog vještaka i opis potrebnog vještačenja. U većini analiziranih predmeta nije bio preciziran rok za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka, već je sudskom vještaku bilo naloženo da izradi izvještaj čim prije (iako crnogorski ZPP predviđa da se rok treba odrediti u svakom predmetu). U FBiH se čini na osnovu pregledanih predmeta da sudovi ne određuju uvijek precizno rokove za dostavljanje nalaza i mišljenja. Od sudskih vještaka se često traži da dostave nalaz i mišljenje čim prije ili na vrijeme radi dostavljanja mišljenja 151 Statistika uzorka. 152 Statistika uzorka. 49 strankama prije zakazanog ročišta. Ponekad u BD-u sud ili tužilac ne određuju precizno rok za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka. Na primjer, sudskom vještaku može biti naloženo da dostavi mišljenje u razumnom roku, uz vođenje računa o vremenu potrebnom da stranke pregledaju nalaz i mišljenje. 84. Čini se da je praksa u Srbiji, BiH i Crnoj Gori da sudski vještaci donose nalaz i mišljenje sa sobom na ročište umjesto dostavljanja istog prije ročišta. Ta praksa je veoma uobičajena iako je pravilima parničnog postupka u svim razmatranim jurisdikcijama jasno propisano da se nalaz i mišljenje sudskog vještaka treba dostaviti prije ročišta, kako bi se ostavilo dovoljno vremena strankama da pregledaju nalaz i mišljenje i izjasne se o istom.153 Ta praksa neizbježno dovodi do odlaganja jer stranke imaju opravdan razlog da traže odlaganje ročišta kako bi imale vremena da pregledaju nalaz i mišljenje i izjasne se o njemu. 85. Statistika uzorka u Srbiji, BiH i Crnoj Gori je pokazala da neadekvatno upravljanje radom sudskih vještaka, a posebno neuredno dostavljanje nalaza i mišljenja strankama na izjašnjenje dovodi do odlaganja. Radi utvrđivanja aspekata rada sudskih vještaka koji najčešće dovode do odlaganja, upoređen je i) ukupan broj evidentiranih odlaganja povezanih sa radom sudskih vještaka i ii) broj odlaganja koji se mogu pripisati određenim problemima povezanim sa radom sudskih vještaka. Statistika uzorka pokazala je da su zahtjevi za određivanjem dodatnog roka za izjašnjavanje o nalazu i mišljenju vještaka doveli do odlaganja u 40% slučajeva u Srbiji, 25% slučajeva u Crnoj Gori i 30% slučajeva u BiH. 153 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 129. 50 Slika 23. Analiza odlaganja povezanih sa radom sudskih vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora154 21.43% other reasons related to expert witnesses 12.82% 18.28% 6.38% delay in payment of costs for expert witness 10.26% 9.95% 30.85% issues related to comments 27.35% 43.28% 22.34% expert witness absence 12.82% 8.87% 11.70% justified extensions of the deadline 20.51% 7.26% 12.77% expert witness breached the deadline 16.24% 12.37% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50% BiH Montenegro Serbia 86. Neplaćanje predujma za vještačenje također dovodi do odugovlačenja postupka u Crnoj Gori i Srbiji. Kašnjenja u plaćanju predujma dovela su do odlaganja u cca 10% predmeta u Srbiji i Crnoj Gori. Analiza okončanih predmeta ukazala je na to da su sudije blage prema strankama i dopuštaju odlaganje ročišta ako predujam nije uplaćen, čak i u parničnom postupku. I to bez obzira na to što pravila parničnog postupka dozvoljavaju sudu da donese odluku bez vještačenja ako predujam nije uplaćen. Okvir 8. – Kašnjenja u plaćanju predujma mogu dovesti do ozbiljnih odlaganja u suđenju Propuštanje uplate predujma za vještačenje Srbija155 Sud je u jednoj građanskoj parnici naložio uplatu predujma na ročištu koje je održano 5. maja/svibnja 2014. Rok za plaćanje bio je osam dana. Dokaz o plaćanju nije dostavljen. Sud je poslao tri upozorenja 29. decembra/prosinca 2014., 3. marta/ožujka 2015. i 7. maja/svibnja 2015. Plaćanje je izvršeno 28. maja/svibnja 2015., godinu dana kasnije. Za to vrijeme bilo je odloženo procesuiranje predmeta . Iznos predujma bio je 8.000 srpskih dinara (cca 70 eura). Crna Gora 154Statistika uzorka. 155 Vidi također izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 31, dostupan na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF. 51 Glavno ročište u jednoj privrednoj parnici odgođeno je dva puta jer stranka nije uplatila predujam za predloženo vještačenje; sud je odlučio staviti van snage rješenje o određivanju vještačenja kada stranka to nije uradila treći put. Obaveza sudskih vještaka da vrate spise predmeta sudu 87. U svakoj jurisdikciji osim BD-a, sudskim vještacima se obično daje izvornik spisa predmeta kako bi izvršili uvid u njega van suda. To predstavlja problem kako sa aspekta efikasnosti, tako i sa aspekta očuvanja integriteta postupka. Sudovi vode jedan jedinstveni spis predmeta u toku cijelog postupka. Ako je potrebno angažiranje sudskog vještaka, sudovi traže od sudskog vještaka da preuzme izvornik spisa predmeta od suda, izvrši uvid u spis i isti vrati po završetku vještačenja. Dopuštanje da izvornik spisa predmeta napusti sud stvara mogućnosti za neovlaštene izmjene spisa ili barem stvara percepciju da je to lako moguće.156 Osim toga, to je čest uzrok neefikasnosti jer se nijedna druga radnja u suđenju ne može poduzimati dok sudski vještak ne završi vještačenje i vrati spis predmeta sudu. Okvir 9. – Slučaj Osnovnog suda BD-a - BiH Vještaci nemaju pravo iznositi spise predmeta iz suda radi vršenja uvida u njih Od nedavno, u Osnovnom sudu BD-a sudskim vještacima više nije dopušteno da iznose spise predmeta iz suda radi vršenja uvida u njih. Obično će u sudskom rješenju biti navedeno da sudski vještak može pregledati spis predmeta i napraviti kopije u prostorijama suda. Ta praksa uvedena je zbog zaštite povjerljivosti i smanjivanja rizika od korupcije na strani sudskih vještaka. U jednom slučaju, sud je neformalno obavješten o tome kako se jedan sudski vještak „hvalio“ da ima mogućnost pristupa spisima predmeta. Šef pisarnice izvijestio je, međutim, da vršenje uvida u spise predmeta u prostorijama suda izaziva probleme i sudskim vještacima i osoblju suda jer sudski vještaci dolaze u sud više puta radi vršenja uvida u spise predmeta i njihovog kopiranja, često prekidajući svakodnevne djelatnosti pisarnice. 88. U Srbiji su statistički podaci pokazali da sudski vještaci krše obavezu urednog preuzimanja i vraćanja spisa predmeta, što dovodi do odugovlačenja postupka. Vještaci su u cca 10% analiziranih predmeta prekršili obavezu urednog preuzimanja i vraćanja spisa predmeta. Veoma je zabrinjavajuća činjenica da se cijeli sudski postupak zaustavlja ako sudski vještak odluči ne vratiti spis predmeta iz nekog razloga. Nepotvrđeni dokazi ukazuju na to da je bilo slučajeva angažiranja policije radi vraćanja spisa predmeta od neresponzivnih sudskih vještaka. Raspoloživi statistički podaci u ostalim jurisdikcijama pokazali su da sudski vještaci u većoj mjeri poštuju obavezu preuzimanja i vraćanja spisa predmeta (5 slučajeva kršenja u cca 150 predmeta u Crnoj Gori i samo jedan slučaj kršenja u 184 pregledana predmeta u BiH). Nagrada za rad sudskih vještaka 89. Problemi sa nagradom za rad sudskih vještaka izviješteni su u svim razmatranim jurisdikcijama: 156Potvrđeno je u svim posjećenim sudovima da sud redovno predaje izvornik cijelog spisa predmeta sudskom vještaku bez pravljenja zasebne interne kopije. 52 a. U Crnoj Gori su sudski vještaci izvijestili da im se ne isplaćuju nagrade za obavljena vještačenja ili da im se iste ne isplaćuju uredno, te da sudovi imaju tendenciju da smanjuju traženu nagradu za obavljeno vještačenje. Pored toga, sudski vještaci su naveli da se rješenje suda o nagradi za obavljeno vještačenje i naknadi troškova često donosi sa zakašnjenjem. U nekim slučajevima, rješenja o nagradama toliko kasne da se donose nakon završetka postupka, koji može potrajati godinama. U postojećim analitičkim tekstovima navedeno je da se nagrade za obavljena vještačenja smatraju preniskim te da se trebaju povećati radi poticanja i) imenovanih vještaka da poboljšaju kvalitet njihovog rada i ii) novih vještaka da uđu u struku;157 b. U Srbiji su sudski vještaci izvijestili da se odredbe Pravilnika o naknadi troškova u sudskim postupcima, koji uređuje i nagradu za rad vještaka, uopće ne primjenjuju u praksi. Prema navodima sudskih vještaka, nagrada ne zavisi od složenosti predmeta ili trajanja posla već od iznosa za koji stranke, a naročito sudija, procijene da bi bio adekvatan. U praksi sudije samostalno donose odluke o nagradi za vještačenja, a ponekad čak i o nastalim troškovima, te čak idu tako daleko da nalažu da se sudskom vještaku naknade samo nastali troškovi. Sudije veoma rijetko traže od sudskog vještaka da dostavi izjavu o troškovima i nagradi za obavljeno vještačenje po završetku posla, iako je to propisano odredbama Pravilnika o naknadi troškova u sudskim postupcima. Takvo postupanje otvara prostor za korupciju. Pored toga, sudovi i javna tužilaštva značajno kasne sa isplatom naknada vještacima u krivičnim postupcima. Razlozi za ta kašnjenja su dvostruki. S jedne strane, regulatorni okvir za angažiranje i nagrađivanje sudskih vještaka je neadekvatan, što dovodi do neizvjesnosti u pogledu toga kada (tj. u kom momentu u toku postupka) i koliko će sudski vještaci biti plaćeni. S druge strane, budžeti sudova i javnih tužilaštava konstantno su manji od onoga što je potrebno za uredno plaćanje vještaka i izbegavanje docnji;158 c. Sudski vještaci u BiH tvrde su često plaćeni manje od onoga što traže. Pored toga, pravila o nagrađivanju sudskih vještaka su zastarjela (RS) ili nisu dovoljno jasna (FBiH i BD). Sudije i tužioci su naveli da Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad vještaka u FBiH nije dovoljno precizna. Tarifa poznaje tri raspona nagrada za obavljeno vještačenje u zavisnosti od složenosti vještačenja. Najviši raspon, koji se primjenjuje na najsloženije predmete je cca od 150 eura do 1000 eura (u zavisnosti od složenosti vještačenja i u predmetima u kojima je potrebna posebna ekspertiza, znanje i/ili iskustvo, nagrada se može uvećati za 100%).159 Nivo složenosti utvrđuje sud/javno tužilaštvo za svaki pojedinačni predmet, a kriteriji za obračunavanje iznosa nisu propisani.160 Tarifa u RS nije mijenjana od 1998. i ne odražava stvarnu 157 Studija o sudskim vještacima u crnogorskom pravnom sistemu, str. 17. 158 Za detaljnu procjenu dospjelih neplaćenih obaveza (dugova) srbijanskih sudova i javnih tužilaštava vidi Analizu dospjelih neplaćenih obaveza sudova u Srbiji dostupnu na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/Serbia%20Court%20Arrears%20- %20draft%20May2018.pdf; te Analizu dospjelih neplaćenih obaveza javnih tužilaštava u Srbiji, dostupnu na: http://documents.worldbank.org/curated/en/793961508178431209/Analysis-of-arrears-of-public-prosecutors-offices-in- Serbia. 159 Član 3. Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad vještaka u FBiH. 160 Član 2. Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad vještaka u FBiH. 53 vrijednost rada sudskih vještaka. U BD-u sud/javno tužilaštvo utvrđuje nagrade za obavljena vještačenja i troškove sudskih vještaka po vlastitom nahođenju; d. U Sjevernoj Makedoniji nema jedinstvenog i transparentnog sistema nagrađivanja vještaka. Osim toga, neke institucije, kao što su Medicinski fakultet Univerziteta u Skoplju i Institut za sudsku medicinu u Skoplju, su jedine institucije u Sjevernoj Makedoniji koje mogu obavljati određene vrste vještačenja. Kao rezultat, mogu naplaćivati nagrade koje su značajno više od propisanih. Okvir 10. – Nagrade za obavljena vještačenja – Makedonija Pravila o nagrađivanju sudskih vještaka ne primjenjuju se u praksi U jednom predmetu u Sjevernoj Makedoniji sudski vještak bio je psihijatar sa Medicinskog fakulteta Univerziteta svetog Ćirila i Metodija u Skoplju. Po završetku nalaza i mišljenja, sudski vještak dostavio je fakturu sudu u kojoj je nagrada za obavljeno vještačenje bila obračunata na osnovu Odluke o utvrđivanju iznosa nagrade člana i ostalih lica Medicinskog odbora Medicinskog fakulteta. Taj obračun bio je viši za cca 50% od obračuna na osnovu propisa MP o obračunu nagrada za obavljena vještačenja donesenog u 2014. Sud je odbio platiti traženi iznos fakture te je platio iznos propisan od strane MP. Medicinski fakultet u Skoplju osporio je to pred sudom. Ovo je samo jedan od rijetkih primjera u kojima su sudovi odbili platiti traženu nagradu javnim institucijama koje obavljaju poslove vještačenja po višoj cijeni. U većini slučajeva, sudovi jednostavno plaćaju tražene nagrade kako bi izbjegli sporenja te kako bi održali dobre profesionalne odnose. 90. Pokazalo se je da u Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji različiti sudski vještaci naplaćuju različite iznose za istu vrstu vještačenja. Značajne razlike u nagradama koje naplaćuju sudski vještaci izviještene su u informativnim razgovorima sa sudijama, advokatima i sudskim vještacima. Te razlike navodno utiču na izbor sudskih vještaka i kvalitet njihovog rada. Neke sudije u Srbiji su čak izvijestile da postoje nezvanične liste ‘jeftinih’ i ‘skupih’ sudskih vještaka. U Sjevernoj Makedoniji, zbog nepreciznih pravila o nagradama za obavljena vještačenja, postoje velike razlike u nagradama koje naplaćuju sudski vještaci u različitim gradovima, koje se ne mogu opravdati razlikama u troškovima i životnim standardima. Najuočljivija razlika postoji između nagrada koje se naplaćuju u Skoplju, a koje su dvostruko veće od nagrada koje se naplaćuju u drugim gradovima. Također, sudski vještaci iz Skoplja uvijek naplaćuju maksimalne iznose u rasponu utvrđenom propisima. 91. Statistički podaci pokazali su da u Srbiji i BiH postoje razlike među sudovima kada su u pitanju prosječni iznosi nagrada koji se isplaćuju vještacima; razlike su najviše između privrednih sudova i osnovnih sudova. Na primjer, prosječna nagrada koja se plaća za obavljeno vještačenje u Osnovnom sudu u Užicu je cca 90 eura, dok vještačenje u Privrednom sudu u Užicu može u prosjeku koštati preko 200 eura. Slično tome, prosječna nagrada koja se plaća za obavljeno vještačenje u Osnovnom sudu u Banjaluci je cca 150 eura, dok prosječna nagrada u Privrednom sudu u Banjaluci premašuje 250 eura. 54 Sankcije za kršenje obaveza sudskih vještaka 92. U svim razmatranim jurisdikcijama, relevantnim pravilima se propisuju sankcije za kršenje obaveze od strane sudskog vještaka. Zakoni u svakoj od zemalja predviđaju nekoliko vrsta sankcija za sudske vještake koji krše svoje obaveze. I u skladu sa pravilima parničnog i krivičnog postupka, sudovi mogu novčano kazniti sudske vještake za nepoštivanje procesne discipline (nepojavljivanje na ročištu, neopravdano odbijanje vještačenja, itd.). U slučaju teže povrede obaveze, nadležna tijela (MP, Komisija) imaju ovlasti da razriješe sudskog vještaka, naročito ako sudski vještak izvršava obaveze neuredno, nestručno ili nesavjesno. Također, stranka ima mogućnost da pokrene postupak protiv sudskog vještaka i traži naknadu štete u skladu sa standardnim pravilima o naknadi štete u slučaju nestručnog, odnosno nesavjesnog rada. Konačno, sudski vještaci mogu biti krivično gonjeni za davanje lažnih nalaza i mišljenja. 93. Međutim, u praksi se rijetko izriču propisane sankcije. Na primjer, kada sudski vještaci prekoračuju rokove, sud ih ne sankcionira. Opomene i novčane kazne izriču se samo za teška i opetovana kršenja ali se često ne izvršavaju. U razmatranim jurisdikcijama, intervjuirani sudije i parničari izvijestili su da se sudski vještaci rijetko sankcioniraju za prekoračenje rokova. Statistika uzorka za sudove u Srbiji, BiH i Crnoj Gori potvrđuje da sudovi ne reagiraju niti sankcioniraju sudske vještake za prekoračenje rokova. Većina slučajeva prekoračenja prođe nezapaženo — cca 70% svih evidentiranih slučajeva prekoračenja roka (u BiH do 83%). Vidi sliku ispod o procentu izrečenih novčanih kazni, opomena i uopće reakcijama suda na prekoračenje rokova u pregledanom uzorku. Slika 24. Kršenje roka od strane sudskog vještaka i reagiranje suda – BiH, Srbija, Crna Gora161 BiH Montenegro Serbia 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% No reaction Expert provided Excuse Court imposed fine Warning 94. Broj izrečenih novčanih kazni sudskim vještacima u svim razmatranim jurisdikcijama je veoma nizak: 161 Statistika uzorka. 55 a. Prema podacima stavljenim na raspolaganje od strane MP u Srbiji, u 2016. su sudovi izrekli manje od 20 novčanih kazni sudskim vještacima širom Srbije. S obzirom na stotine hiljada predmeta godišnje u kojima se sudski vještaci angažiraju u Srbiji i brojne rokove kojih se trebaju pridržavati u svakom predmetu, tako mali broj novčanih kazni ukazuje na to da sudovi ne nadziru niti sankcioniraju sudske vještake za nepoštivanje procesnih odredbi. U stvari, sudije su u toku informativnih razgovora navele da izricanje novčanih kazni dodatno opterećava suđenje jer će, u kasnijoj fazi, trebati osigurati da je izrečena novčana kazna zaista plaćena. Čini se da je razlog za tako mali broj novčanih kazni, djelimično to što sudije oklijevaju sankcionirati sudske vještake koje često angažiraju i od kojih zavise. Informativni razgovori sa sudijama otkrili su da vještaci koji se često angažiraju odbijaju raditi s određenim sudijama ili određenim sudovima koji su ih sankcionirali u prošlosti. To stvara ozbiljan problem za sudiju jer, nakon sankcioniranja vještaka, malo je vjerovatno da će vještak prihvatiti da bude angažiran u drugom predmetu u kojem sudi taj sudija. A zbog nedostatka kvalitetnih vještaka, na neki način, sudije zavise od određenih sudskih vještaka i oslanjaju se na njih; b. Sudovi u BiH rijetko sankcioniraju sudske vještake zbog nedostavljanja nalaza i mišljenja na vrijeme ili zbog izostanka sa ročišta. To je potvrdila statistika uzorka i čini se da je problem izraženiji u FBiH. To je također percepcija predstavnika pravne i poslovne zajednice u BiH (vidi sliku ispod). Kazne nisu bile izrečene ni za jedan od evidentiranih slučajeva u kojima je sudski vještak izostao sa ročišta, dok su opomene izricane samo u BD-u; Slika 25. Izostanak sa ročišta i reagiranje suda – BiH162 25.00% BD 62.50% 12.50% 38.46% RS 61.54% 0.00% 47.37% FBiH 52.63% 0.00% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% No reaction Excuse provided and accepted by the court Court imposed fine Warning 162 Statistika uzorka. 56 Slika 26. Sankcioniranje sudskih vještaka za procesnu nedisciplinu u BiH (izvor: Istraživanje percepcije i stavova o procesnoj efikasnosti u BiH) Do judges sanction expert witnesses for procedural indiscipline? 5% Mostly yes Mostly no 95% c. U Crnoj Gori je uobičajeno da se sudski vještaci ne pojave na ročištu uprkos pozivu suda. Kako je izviješteno od strane advokata parničara, sudovi rijetko sankcioniraju sudske vještake za neprisustvovanje ročištima. Samo u predmetima u kojima kršenje postane konzistentno, sudovi pribjegavaju novčanim sankcijama. Statistika uzorka pokazala je da sudovi nisu izrekli nijednu novčanu kaznu sudskim vještacima u posmatranom trogodišnjem razdoblju; Slika 27. Izostanak sa ročišta i reagiranje suda – Crna Gora163 66.67% 33.33% Commercial Courts 0.00% 31.58% 63.16% Basic Courts 5.26% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% No reaction Excuse provided and accepted by courts Court imposed fine Warning 163 Statistika uzorka. 57 d. Sudski vještaci u Sjevernoj Makedoniji se rijetko sankcioniraju za nepridržavanje pravila i obaveza struke. Samo jedan od 482 sudska vještaka koja su bila angažirana u predmetima pregledanim za ovu studiju kažnjen je novčano za neodazivanje na pozive suda. Istovremeno je evidentirano nekoliko predmeta u kojima je sud naložio policiji da dovede sudskog vještaka na sud. Zanimljivo je da u tim predmetima sudije i dalje nisu novčano kaznile sudskog vještaka. Analiza je pokazala i da su sudovi veoma tolerantni na kašnjenja u dostavljanju izvještaja o supervještačenju, naročito prema Birou za sudska vještačenja i Medicinskom fakultetu. Ovo je posebno važno ako se ima u vidu odredba makedonskog ZSV-a prema kojoj se sudski vještak kome su izrečene tri novčane kazne u godini dana treba razriješiti.164 Međutim, s obzirom na to da sudske vještake jedva ikada sankcioniraju sudovi, ova odredba se ne može primijenit. To također znači da mnogi sudski vještaci bivaju ponovno imenovani, ostaju u registru i mogu biti ponovo angažirani od strane stranaka čak i ako stalno svoje nalaze i mišljenja dostavljaju kasno ili krše druga pravila struke. 95. Nadležna tijela u Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji u praksi ne nadziru rad sudskih vještaka. MP u Srbiji ne vodi sistematizirane podatke o broju razrješenja sudskih vještaka zbog neurednog, nesavesnog ili nestručnog vještačenja. To se može objasniti činjenicom da MP rijetko razrješava sudske vještake po tim osnovama, ako ih ikako razrješava, tako da vjerovatno i nema podatke koji se mogu prikupljati i sređivati. ZSV predviđa da se sudski vještak može razriješiti ako sud ili stranka podnesu zahtjev MP. Podaci MP ukazuju na to da je u 2017. godini 65 pritužbi dostavljeno MP zbog neurednog, nesavesnog ili nestručnog rada. Međutim, nije bilo nijednog razrješenja po tim osnovama. Jedinstveni i sistematizirani podaci za prethodne godine nisu dostupni. I sudski vještaci su potvrdili u informativnim razgovorima da nijedan sudski vještak nikada nije razriješen po tim osnovama. Sudski vještaci su također naveli da ni MP ni odjel/zaposlenici zaduženi za ocjenu rada sudskih vještaka nisu dovoljno stručni niti imaju uspostavljene mehanizme za ocjenu njihovog rada i donošenje odluka o razrješenju. Više od 80% ispitanika u Istraživanju percepcije i stavova o procesnoj efikasnosti u BiH smatra da Ministarstva pravde RS i FBiH ne postupaju po pritužbama na rad sudskih vještaka. Pored toga, kako je izviješteno od strane MP-a RS, izrečena je samo jedna pisana opomena od donošenja novog ZV-a RS (prije gotovo dvije godine), a nijedan sudski vještak nije razriješen. 164 Član 26. makedonskog ZSV-a. 58 Slika 28. Nadzor nad radom sudskih vještaka u BiH (izvor: Istraživanje percepcije i stavova o procesnoj efikasnosti u BiH) Does the BiH MOJ act upon complaints to expert witness work? 14% Mostly yes Mostly no 86% Registar sudskih vještaka u Sjevernoj Makedoniji ne sadrži ažurne informacije o sudskim vještacima, zato što se informacije o razrješenjima ne dostavljaju uredno. Registar je javna baza podataka koja sadrži listu svih izdatih, obnovljenih, ukinutih i isteklih licenci vještaka. Izmjenama i dopunama makedonskog ZSV-a propisano je da se u Registar sudskih vještaka unose podaci o svim sudskim vještacima koji su položili ispit, dobili licencu i uplatili osiguranje od profesionalne odgovornosti. Međutim, sadašnji Registar još uvijek sadrži podatke o sudskim vještacima čije licence su istekle, kao i sudskim vještacima koji su trebali zadržati licence samo pod uslovom da su položili ispit u roku od dvije godine, ali nisu, te sudskim vještacima koji nemaju adekvatno osiguranje. I dalje je ključni problem taj što je MP dužno u ovim situacijama donijeti formalno rješenje o razrješenju, umjesto da je taj postupak automatiziran u Registru. Pored toga, ZSV nalaže da MP i Državna inspekcija nadziru primjenu ZSV-a, pa ipak u ZSV-u nije objašnjeno kako se taj nadzor treba provoditi. Kao rezultat, nema pismenih dokaza ni o kakvim nadzornim posjetama Komori sudskih vještaka ili nekom uredu sudskog vještaka. 59 Preporuke i naredni koraci Unapređenje postupka imenovanja sudskih vještaka 96. U Srbiji, BiH i Crnoj Gori bi se moglo razmotriti revidiranje zakona o sudskim vještacima radi uvođenja redovnih javnih poziva za imenovanje i/ili redovnog stručnog ispita za vještake. To bi također olakšalo kontinuirano ažuriranje liste vještaka i osiguralo adekvatan broj vještaka na tržištu. Imenovanje novih sudskih vještaka bi ublažilo nedostatak vještaka u različitim oblastima, naročito vještaka iz oblasti koje se brzo razvijaju (IT, telekom, itd.). U Srbiji bi se moglo razmotriti uvođenje obaveznog ponovnog imenovanja sudskih vještaka svakih nekoliko godina.165 U vrijeme ponovnog imenovanja bi sudski vještaci trebali biti obavezni dokazati da su se kontinuirano usavršavali u skladu sa propisima. 97. U razmatranim jurisdikcijama bilo bi korisno zakonima o sudskim vještacima povezati postupak imenovanja sudskih vještaka s utvrđenim potrebama sudova/javnih tužilaštava za dodatnim vještacima (kao što je slučaj u FBiH). Informacije koje dostavljaju sudovi/javna tužilaštva o potrebama za dodatnim vještacima na njihovim područjima trebale bi obavezivati MP/Pravosudnu komisiju BD-a. Tim mehanizmom bi se povezala potreba za sudskim vještacima sa ponudom vještaka odobrenom od strane MP/Pravosudne komisije BD- a. Sudovi/javna tužilaštva, a ne MP/Pravosudna komisija BD-a, su ti koji su informiraniji o tome za koje oblasti vještačenja su im najpotrebniji vještaci na njihovom području i kada. Potencijalno bi žalbeni sudovi mogli odlučivati o ovim potrebama i o tome treba li se objaviti javni poziv za imenovanje te bi trebali voditi registar izraženih potreba prvostepenih sudova na njihovom području.166 Taj pristup je također u skladu sa CEPEJ-evim Smjernicama.167 98. ZV u FBiH može se izmijeniti radi uvođenja jasnih kriterija za imenovanje vještaka, a naročito uvjeta u pogledu određene stručne spreme i/ili profesionalnog iskustva koje je potrebno za imenovanje sudskih vještaka (kao što je slučaj u drugim jurisdikcijama). To bi ograničilo diskrecijsko imenovanje vještaka u FBiH i onemogućilo imenovanje onih koji nemaju neophodnu stručnu spremu/iskustvo iz potrebne oblasti. 99. U Sjevernoj Makedoniji se stručni ispit za sudske vještake može unaprijediti kako bi adekvatnije testirao znanje kandidata o potrebama sudskih postupaka i procesnim pravilima. Stručni ispit u njegovom sadašnjem obliku ne provjerava na adekvatan način praktično znanje kandidata, tako da bi se mogla provesti analiza radi a) utvrđivanja glavnih slabosti ispita u načinu na koji mjeri potrebno znanje i vještine kandidata za sudske vještake i b) davanja preporuka o tome na koji način se ispit treba unaprediti kako bi se otklonile ove slabosti. 100. Bilo bi preporučljivo ukinuti monopol Biroa za sudska vještačenja u obavljanju vještačenja za sve državne institucije i javna preduzeća u Sjevernoj Makedoniji. Budući da 165 Vodič EGLE sugerira maksimum od pet godina, paragraf 3.11. 166 Također vidi Vodič EGLE, paragraf 3.21., u kojem je navedeno da „Sudija treba osigurati da postoji adekvatan broj vještaka iz svake oblasti te treba nastojati da izbjegava ponovno angažiranje istog vještaka dok u isto vrijeme isključuje ostale vještake koji imaju iste kvalifikacije.” 167 Vidi dio 3.2.1. CEPEJ-ovih Smjernica, također vidi Vodič EGLE, paragraf 3.12. 60 je jedina (ili makar primarna) ovlast Biroa za sudska vještačenja obavljanje te vrste vještačenja, ako bi se monopol ukinuo, bilo bi korisno osigurati prelazak zaposlenika Biroa za sudska vještačenja u druge javne ili privatne institucije koje obavljaju vještačenja. 101. U svim razmatranim jurisdikcijama moglo bi biti korisno razmotriti izmjene i dopune zakona o sudskim vještacima radi propisivanja i jasnog uređivanja prava i obaveza pripravnika, stažista i stručnih saradnika sudskih vještaka. U CEPEJ-ovim Smjernicama izviješteno je da sudski vještak treba imati osoblje koje može ne samo obavljati pripremne radove, već također i izrađivati nacrt nalaza i mišljenja sudskog vještaka pod nadzorom sudskog vještaka.168 Time bi se povećala efikasnost rada sudskih vještaka na više načina: a. Sa više radne snage bilo bi manje kašnjenja u toku postupka. To je naročito važno za preopterećene, češće angažirane sudske vještake koji izrađuju najkvalitetnije nalaze i mišljenja. b. Saradnici bi bili izloženi praksi i bili bi u stanju učiti od iskusnijih sudskih vještaka. To bi dugoročno pomoglo u razvoju podmlatka kvalitetnih sudskih vještaka. Saradnici bi, ako bi kasnije sami postali nezavisni sudski vještaci, imali i potrebnu stručnost i iskustvo u obavljanju poslova vještačenja i već bi bili priznati od strane sudija kao kvalificirani vještaci za preuzimanje angažmana. Unapređenje postupka odabira sudskih vještaka u suđenju 102. Preporučuje se da svaka razmatrana zemlja uspostavi jasna pravila o načinu izbora sudskih vještaka od strane javnih tužilaštava. Jasna pravila o izboru sudskih vještaka od strane javnih tužilaštava povećala bi transparentnost. Također, da bi se dodatno osigurala transparentnost, bilo bi korisno da se uredno vode spisi predmeta u krivičnom predistražnom postupku te da se pravilno dokumentiraju način, razlog i metoda izbora sudskog vještaka od strane javnih tužilaštva u svakom predmetu. 103. Po uzoru na pravila krivičnog postupka u ostalim razmatranim zemljama, pravila krivičnog postupka u BiH mogla bi obavezati sudove i javna tužilaštva da angažiraju sudske vještake prvenstveno sa liste stalnih sudskih vještaka. U kombinaciji s adekvatnim postupkom imenovanja i redovnim ažuriranjem liste vještaka, time bi se osiguralo da se samo kvalitetni vještaci, oni koji imaju adekvatne vještine i ispunjavaju potrebne uvjete, angažiraju u suđenju. 104. U Sjevernoj Makedoniji je preporučljivo unaprijediti sistem za nasumičnu dodjelu supervještačenja u sudskim predmetima. Elektronski sistem koji trenutno postoji (ACCMIS) mogao bi se unaprijediti radi omogućavanja nasumičnog izbora pravnog lica za supervještačenje, slično postojećoj softverskoj aplikaciji za izbor stečajnih upravitelja u stečajnim predmetima. Time bi se omogućilo sudijama da nasumično dodjeljuju supervještačenja i da se ne oslanjaju samo na jednu instituciju, kao što je to slučaj sada sa Biroom za sudska vještačenja. 168 CEPEJ-ove Smjernice, strana 55. 61 Poboljšanje kvaliteta rada sudskih vještaka i efikasnosti suđenja 105. U svim razmatranim jurisdikcijama moglo bi se razmotriti uvođenje smjernica o formi i sadržini nalaza i mišljenja vještaka. Kako je sugerirano i CEPEJ-evim Smjernicama i Vodičem EGLE, mišljenje vještaka treba ispunjavati određene kriterije u smislu njegove strukture i sadržaja.169 Mišljenje treba biti izraženo na jasan i sažet način te biti podijeljeno u pododjeljke u određenom redoslijedu, kako bi se sudiji olakšala analiza nalaza i mišljenja iz različitih izvora (zaprimljenih od dva ili više vještaka). Mora biti apsolutno jasno iz izvještaja vještaka koji elementi su činjenični, a koje je pretpostavke vještak napravio u analizi. Da bi se to postiglo, i sudovi i sudski vještaci bi imali koristi od jasnih smjernica o sadržaju i formi u kojoj se nalazi i mišljenja sudskih vještaka trebaju izrađivati. U Vodiču EGLE razrađena je struktura pismenog izvještaja sudskog vještaka koja se može koristiti kao osnova za izradu domaćih normi u ZSV-ovima.170 106. U svim razmatranim jurisdikcijama bilo bi preporučljivo izmijeniti i dopuniti zakone o sudskim vještacima radi uvođenja obavezne obuke o procesnim pravilima/potrebama sudskih postupaka prije imenovanja vještaka.171 Edukacija o sudskim postupcima i mjestu i ulozi vještaka u suđenju prije imenovanja172 poboljšala bi kvalitet i efikasnost rada sudskih vještaka te bi im omogućila da provode vještačenje prema odgovarajućim procedurama, kako je predviđeno u CEPEJ-evim Smjernicama.173 Svaki kandidat za sudskog vještaka trebao bi pohađati obuku o procesnim pravilima, potrebama sudskog postupka i procedurama za izradu nalaza i mišljenja. Između ostalog, mogle bi se organizirati simulacije suđenja i objasniti i pokazati uloga sudskih vještaka novim sudskim vještacima. Sudije i iskusni vještaci bili bi najbolje pozicionirani da sudjeluju u pružanju takve edukacije. Adekvatna edukacija upoznala bi sve sudske vještake sa potrebama sudskih postupaka što bi im omogućilo ravnopravno natjecanje za angažmane pred sudovima. Time bi se smanjilo često angažiranje istih sudskih vještaka i poboljšala efikasnost suđenja. Osim toga, ova obuka bi poboljšala ukupni kvalitet rada sudskih vještaka. 107. Sudski vještaci u Srbiji, BD-u i FBiH mogli bi biti u obavezi da kontinuirano unapređuju svoje znanje i (i) iz svoje naučne oblasti i (ii) o procesnim pravilima/potrebama sudskih postupaka. U CEPEJ-ovim Smjernicama navedeno je da sudski vještak „treba da se usavršava ne samo u svojoj struci već također i da unapređuje znanje o vodećim principima obavljanja poslova vještačenja.”174 Seminari/edukacije mogu se organizirati na polugodišnjoj 169 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 73., i Vodič EGLE, paragrafi 5.4. i 5.5. 170 Vodič EGLE, paragrafi 5.5. i 5.6. 171 Na primjer, u Vodiču EGLE, u odjeljku III, navedene su detaljne informacije o tome kako se osigurava kvalitetan kadar sudskih vještaka. Da bi bio akreditiran kao sudski vještak pojedinac treba naročito imati sljedeće vještine: (i) znanje i kompetentnost iz oblasti vještačenja; (ii) praktično znanje i vještine; (iii) savjesnost i profesionalan stav i (iv) efikasnost. U Vodiču EGLE dalje se objašnjava na koji način se obezbeđuje da za vještake budu imenovani samo kvalitetni i kvalificirani pojedinci, te se govori i o tijelima za certifikaciju koja bi se bavila transparentnošću, imenovanjem, edukacijom i kvalitetom rada vještaka. 172 A ne nakon imenovanja, kao što je trenutno slučaj u FBiH. 173 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 89. 174 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 87. 62 ili nekoj drugoj redovnoj osnovi, te bi bilo optimalno ako bi se prisustvovanje obukama moglo utvrditi kao preduslov za ponovno imenovanje sudskog vještaka.175 108. Sudije i tužioci u svim razmatranim jurisdikcijama bi imali koristi od pohađanja obuka o nekim od najčešće korištenih vještačenja u suđenjima. Sudije i tužioci trebaju imati opće znanje o uobičajenim vrstama vještačenja koje se obično određuju u toku suđenja. Na primjer, osnovna obuka o čitanju financijskih izvještaja ili izračunu stope zatezne kamate bila bi korisna za sudije privrednog suda. Time bi se dala prednost sudijama i tužiocima u analizi nalaza i mišljenja vještaka. Time bi se također poboljšao kvalitet suđenja i minimiziralo oslanjanje sudova na vještake. 109. Edukacija za sudije i sudske vještake mogla bi se institucionalizirati i provoditi od strane nadležnih centara za edukaciju (ili drugih tijela/institucija zaduženih za organiziranje edukcija/seminara, npr. udruženja sudija/Pravosudne komisije BD-a). Centri za edukaciju najbolje su pozicionirani da, u saradnji sa Komisijama/Ministarstvima pravde/Pravosudnom komisijom BD, utvrđuju osnovni plan i program obuke.176 Prisustvo obukama bi se moglo evidentirati i sudski vještaci i sudije mogli bi dobivati bodove za prisustvo. Dobivanje određenog broja bodova bilo bi preduslov za ponovno imenovanje u slučaju sudskih vještaka, dok bi se u slučaju sudija bodovi uzimali u obzir prilikom evaluacije njihovog rada. U slučaju sudskih vještaka, Komisije/Ministarstva pravde/Pravosudna komisija BD-a mogli bi voditi evidenciju o prisustvu edukacijama, dok bi u slučaju sudija to trebali raditi predsjednici sudova. 110. Dugoročno bi se u svim razmatranim jurisdikcijama moglo razmotriti poticanje učešća privatnog sektora u organiziranju edukacija za sudske vještake. Kako je preporučeno Vodičem EGLE, moglo bi se osnovati jedno privatno tijelo ili više tijela koja ispunjavaju propisane kriterije nezavisnosti za bavljenje edukacijom i unapređenjem kvaliteta vještaka i vještačenja. Ta tijela bi utvrđivala plan i program obuke i postupke ocjene rada sudskih vještaka. Sredstva za njihov rad pribavljala bi se iz naknada za edukaciju koje bi plaćali vještaci.177 111. Konkretno, u Sjevernoj Makedoniji bi bilo preporučljivo omogućiti drugim tijelima da organiziraju kontinuirano usavršavanje sudskih vještaka. Na primjer, prisustvo seminarima, konferencijama i obukama organiziranim od strane drugih institucija (a ne samo od strane Komore sudskih vještaka), ili sudjelovanje u edukacijama organiziranim u inostranstvu, moglo bi se također smatrati kontinuiranim usavršavanjem sudskih vještaka. Stoga, čak i ako Komora iz bilo kog razloga ne može organizirati obuku iz svih oblasti vještačenja, sudskim vještacima se i dalje može odati priznanje za poduzimanje drugih koraka na planu stručnog usavršavanja te mogu imati pravo na ponovno imenovanje na osnovu tih koraka. 175 U Vodiču EGLE, u paragrafu 3.14., navedeno je da se treba „redovno utvrđivati, na primjer svakih pet godina, da vještak i dalje zadovoljava kriterije koji su mu omogućili da bude imenovan , te provjeravati da je ispunio obavezu kontinuiranog usavršavanja i u struci i u obavljanju poslova vještačenja, te unapređivanja znanja o pravosuđu i sudskim postupcima.“ 176 Vidi Vodič EGLE paragraf 7.26. 177 Vidi Vodič EGLE, paragrafi 7.23. – 7.26. 63 Racionalan pristup izvođenju dokaza vještačenjem 112. Sudovi viših instanci u svim razmatranim jurisdikcijama mogli bi kroz svoju praksu podržati sudove nižih instanci u odbacivanju zahtjeva za vještačenje kada je takvo vještačenje suvišno. Ako tuženi u parničnom postupku (bilo da se radi o državi ili nekom drugom subjektu) odgovori na tužbu, on mora dostaviti dokaze o razlozima za osporavanje navoda iz tužbe, kako je propisano ZPP-om. Ako tuženi samo osporava tužbu ali ne dostavi dokaze, sudovi svih instanci trebali bi primijeniti pravila o teretu dokazivanja umjesto da prihvataju prijedloge stranke za izvođenje dokaza vještačenjem. Sudovi viših instanci trebali bi podržavati odluke prvostepenih sudova na štetu stranke koja ne obezbedi dovoljne dokaze. Vrhovni sudovi mogli bi razmotriti usvajanje pravnog shvatanja kojim bi se razjasnili slučajevi u kojima je korišćenje nalaza i mišljenja vještaka kao dokaza prihvatljivo, a kada takve dokazne predloge ne bi trebalo usvojiti. Primjeri dobrih praksi mogli bi se distribuirati na konferencijama i zajedničkim sastancima između sudija različitih instanci i u toku edukacija sudija. 113. Preporučljivo je propisati ZKP-om i ZPP-om maksimalni broj vještačenja koja se mogu odrediti za utvrđivanje određene činjenice u postupku. Ako sud odluči ispitati neku spornu činjenicu određivanjem dva vještačenja te potom također zatraži supervještačenje, trebalo bi po okončanju tog procesa obustaviti daljnju analizu te činjenice i donijeti odluku. Isto važi i za parnični postupak u BiH – ako sud razriješi jednog vještaka zbog nepotpunog ili nerazumljivog nalaza i mišljenja, te angažira drugog vještaka da ispita isto pitanje, treba biti u stanju donijeti odluku po provođenju opetovanog vještačenja (i traženja svih potrebnih pojašnjenja od angažiranih vještaka). Prikupljeni materijal nakon tako složenog postupka utvrđivanja činjenica obično je dovoljan sudu za donošenje informirane odluke. Svako daljnje preispitivanje samo bi preopteretilo sud, a samo bi neznatno doprinijelo rješavanju spornog pitanja. CEPEJ-ove Smjernice su jasne po pitanju toga da broj sudskih vještaka treba biti ograničen, te da ograničenje treba biti definirano od strane suda ili zakon om.178 Jačanje odgovornosti sudskih vještaka 114. Sudovi u svim jurisdikcijama mogli bi kvalitetnije pratiti rad sudskih vještaka. Mehanizmi za adekvatno upravljanje radom sudskih vještaka uspostavljeni su relevantnim procesnim pravilima u svim jurisdikcijama. Pa ipak, čini se da sudovi ne koriste sve alate koje imaju na raspolaganju. Jednostavne tehnike i alati za upravljanje postupkom i radom vještaka mogu se koristiti za poboljšanje efikasnosti suđenja, jačanje odgovornosti sudskih vještaka i pomoć i podršku vještacima u njihovom radu (kako je preporučeno u CEPEJ-ovim Smjernicama179). Bilo bi vrlo korisno kada bi sudije: a. Kritički cijenile prijedlog za izvođenje dokaza vještačenjem radi ocjene da li je vještačenje zaista potrebno. Na primjer, ako tuženi samo ospori tužbu ali ne dostavi dokaze, sudovi svih instanci mogli bi raditi na primjeni pravila o teretu dokazivanja umjesto prihvatanja prijedloga stranke za izvođenje dokaza vještačenjem. 178 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 28. 179 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 109. 64 b. Precizno određivale predmet i opseg vještačenja u svakom predmetu. Stranke su te koje predlažu sudskog vještaka, ali sudija određuje opseg i predmet vještačenja. Jasna uputstva sudskom vještaku značajno bi doprinijela efikasnosti rada sudskih vještaka. To je potvrđeno međunarodnim standardima iz ove oblasti. U Vodiču EGLE navedeno je da: „[u]putstva moraju biti definirana što je preciznije moguće, kao i biti prilagođena u mjeri u kojoj je potrebno za rješavanje spora […]. Što je češće moguće, uputstva trebaju biti postavljena kao (niz) pitanje/a.” c. Utvrđivale tačan datum za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka uzimajući u obzir sve neophodne procesne radnje.180 Preporučljivo je da sudije odrede datum do kojeg nalaz i mišljenje treba biti podnijet sudu, ostavljajući dovoljno vremena za analizu nalaza i mišljenja prije njegovog dostavljanja strankama (najmanje 8 dana prije ročišta), te, prema potrebi, traženje pojašnjenja/dopuna prije dostavljanja nalaza i mišljenja strankama na izjašnjenje. d. Nadzirale poštivanje rokova i zahtijevale opravdanja za kašnjenja. Osoblje suda (sudijski saradnici, ali i sudije) moglo bi biti zaduženo za pregled spisa predmeta prije zakazanog ročišta radi kontrole urednog sprovođenja aktivnosti sudskog vještaka kao što su: i. da li je sudski vještak obavijestio sud o mogućim kašnjenjima u izradi nalaza i mišljenja;181 ii. da li je sudski vještak dostavio izjavu o razlozima zbog kojih nije bio u stanju završiti posao, zajedno sa kratkim pregledom poduzetih radnji, kao i novim rokom za dostavljanje nalaza i mišljenja;182 iii. da li, u slučaju složenijeg vještačenja u kojem je prvobitni rok koji je određen od strane suda prilično dug, sudski vještak dostavlja sudu mjesečne izvještaje o obavljenom poslu, itd. Ti preliminarni izvještaji bi također dali dovoljno vremena strankama da formuliraju svoja zapažanja prije izrade konačnog nalaza i mišljenja.183 e. Sankcionirale sudske vještake za nedostavljanje nalaza i mišljenja u roku; f. Zanemarivale neutemeljene primjedbe stranaka na nalaz i mišljenje sudskog vještaka ili neosnovane zahtjeve za dopunu/ispravku nalaza i mišljenja. Umjesto toga, bilo bi korisno da sudije prvo kritički preispitaju nalaz i mišljenje. Sudija može po preispitivanju mišljenja, prema potrebi, zatražiti pojašnjenja prije ročišta ili na glavnom ročištu (postavljanjem usmjerenih i jasnih pitanja sudskom vještaku). Ako sudija utvrdi da je mišljenje manjkavo, mogao bi naložiti dopunu mišljenja. g. Zahtijevali od sudskih vještaka da pojasne/dopune nerazumljiv/nepotpun nalaz i mišljenje prije angažiranja novog sudskog 180 Vodič EGLE, paragraf 4.14. 181 Prema Vodiču EGLE, „vještak treba biti u stanju obratiti se sudiji u vezi sa uputstvima koja su mu data u slučaju kada (i) u toku rada primijeti da dati vremenski okvir neće biti dovoljan za provođenje vještačenja i izradu nalaza i mišljenja i/ili (ii) kada u toku rada, iz tehničkih razloga, utvrdi da su potrebni dodatni koraci ili se trebaju ispitati dodatna tehnička pitanja.” 182 Kako je navedeno u Vodiču EGLE, „Vještak je također dužan provesti procjenu i izraditi stručno mišljenje u razumnom roku, a barem u roku određenom od strane suda. Dužan je obavijestiti sud o razlozima nemogućnosti dostavljanja nalaza i mišljenja u predviđenom roku. Tom prilikom mora također reći sudu koliko dugo će trajati izrada nalaza i mišljenja u konačnici.” 183 Vodič EGLE, paragrafi 4.3. i 4.9. 65 vještaka. Sud bi trebao izbjegavati imenovanje novog sudskog vještaka prije saslušanja sudskog vještaka koji je izradio nalaz i mišljenje i traženja dopune/pojašnjenja dostavljenog nalaza i mišljenja. Ako sudski vještak ne dopuni i/ili pojasni nalaz i mišljenje, sud može imenovati novog sudskog vještaka (i prijaviti neprofesionalno ponašanje prethodnog sudskog vještaka nadležnim tijelima). Taj pristup bi bio u skladu sa CEPEJ-ovim Smjernicama, u kojima je navedeno da „sud ili stranke moraju […] insistirati na dopuni i pojašnjenjima nalaza i mišljenja vještaka. To je naročito slučaj ako vještak izradi mišljenje koje je nepotpuno, nejasno, dvosmisleno i objektivno netačno, nije u skladu sa najnovijim razvojima u konkretnoj oblasti, nije podržano naučnim dokazima, ili ako vještak ne postupi u skladu sa uputstvima za izradu mišljenja ili se pokaže da nije kompetentan.”184 h. Prijavljivale prijestupe sudskih vještaka nadležnom tijelu u svakom slučaju (npr. Ministarstvu pravde, Komisiji, Pravosudnoj komisiji BD). U slučaju kašnjenja u izradi nalaza i mišljenja i/ili dostavljanja nerazumljivih ili nepotpunih nalaza i mišljenja, ili drugog neprofesionalnog ili nesavjesnog ponašanja sudskog vještaka, preporučuje se da sudija obavijesti nadležno tijelo o navedenom ponašanju i zatraži sankcije protiv sudskog vještaka. 115. Sudovima i strankama moglo bi se dodijeliti više ovlasti za nadzor i sankcioniranje rada sudskih vještaka. MP185 je tijelo koje odlučuje o razrješenju sudskih vještaka. Ipak, osoblje MP nema kapacitet za ocjenu rada sudskih vještaka i odlučivanje o kompetentnosti sudskih vještaka. U CEPEJ-ovim Smjernicama navedeno je da „određene zemlje smatraju korisnim imenovanje sudija koje su posebno zadužene za pitanja povezana sa obavljanjem poslova vještačenja, uključujući pitanja vezana za izbor vještaka, nesavestan rad vještaka koji ne ispunjava standarde kvaliteta, itd.”186 Stoga bi se sudovima mogle dodijeliti ovlasti za vođenje postupka protiv sudskog vještaka i čak njegovo razrješenje. Stranke bi imale koristi od jasnih prava da prijave zloupotrebe sudskih vještaka svim nadležnim tijelima, uključujući MP i sudove. Odredbe ZPP-a i ZKP-a ili ZSV-a mogle bi jasnije propisati pravo stranaka na tužbu za naknadu štete i krivičnu prijavu u slučajevima nesavjesnog rada sudskih vještaka. 116. Bilo bi korisno zadužiti nadležna tijela da poduzimaju periodične ocjene rada sudskih vještaka (kao što je slučaj u FBiH) i izrađuju izvještaje o njihovom radu. Tijelo nadležno za nadzor sudskih vještaka u određenoj zemlji (obično komisija/MP) moglo bi na redovnoj osnovi prikupljati mišljenja o radu sudskih vještaka (od sudova187, advokatskih komora, privrednih komora, itd.), napomene i primjedbe na rad sudskih vještaka i podatke o obukama i izrečenim sankcijama. Te informacije mogle bi se koristiti za izradu redovnih izvještaja o provedenoj obuci, sankcijama izrečenim sudskim vještacima, primjedbama od strane stranaka, sudova i/ili profesionalnih udruženja. To bi bilo u skladu sa međunarodno priznatim standardima o 184 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 121. 185 U nekim jurisdikcijama, komisija u okviru MP-a ili Pravosudna komisija BD-a koja odlučuje o razrješenju sudskih vještaka. 186 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 61. 187 Kako je navedeno u Vodiču EGLE, treba „predvidjeti sistem pružanja povratnih informacija od strane sudova sudskim vještacima kako je predloženo od strane Radne grupe za osiguranje kvaliteta. Tako, sudija koji odlučuje u predmetu bi mogao dati ocjenu rada vještaka. U toj ocjeni sudija treba dati svoj utisak o znanju, vještinama, etici i profesionalnom ponašanju vještaka, kao i o njegovoj efikasnosti. Po dobivanju obavijesti o toj ocjeni, vještak treba imati mogućnost davanja komentara i pružanja objašnjenja.” 66 angažiranju sudskih vještaka. CEPEJ-ove Smjernice jasne su kada je u pitanju potreba za redovnim nadzorom nad radom sudskih vještaka radi očuvanja njihove stručnosti.188 117. Preporučuje se da sudovi u svim razmatranim jurisdikcijama vode registar novčanih kazni izrečenih sudskim vještacima te da redovno izvještavaju MP ili bilo koje drugo nadležno tijelo koje je ovlašteno da provodi postupak razrješenja o tim novčanim kaznama. To bi podrazumijevalo uspostavu stalnog kanala komunikacije između sudova i MP (ili drugih nadzornih tijela) radi pribavljanja blagovremenih i tačnih informacija o radu sudskih vještaka i njihovom učinku u toku suđenja. Razmjena informacija omogućila bi nadzornom tijelu da provodi svoj mandat, odnonsno da unapređuje stručnost i kvalitet rada sudskih vještaka. Rješavanje problema vezanih za nagrade sudskih vještaka 118. Pravila krivičnog postupka u Srbiji predviđaju da se od stranke koja predlaže izvođenje dokaza vještačenjem može zahtijevati polaganje predujma za vještačenje. Bilo bi dobro kada bi ostale razmatrane zemlje slijedile taj pristup. Na taj način bi sredstva za isplatu nagrade/naknade troškova bila osigurana unaprijed i izbjegla bi se eventualna kašnjenja u isplatama prema vještacima. 119. Preporučljivo je revidirati pravila o nagradama za obavljena vještačenja u Srbiji, FBiH i Sjevernoj Makedoniji uvođenjem preciznih kriterija za obračun nagrada. U skladu sa primjerima najboljih praksi datim u CEPEJ-ovim Smjernicama i Vodiču EGLE, nagrada sudskih vještaka treba prevashodno zavisiti od težine, trajanja i kvaliteta posla koji obavlja vještak. Pravila u Srbiji i FBiH mogla bi se revidirati kako bi uključivala te kriterije. Također bi bilo korisno kada bi pravila u Srbiji, FBiH i Sjevernoj Makedoniji pružala smjernice o primjeni odgovarajućih kriterija od strane sudija/tužilaca u suđenjima. 120. Posebno se preporučuje donošenje novih pravila o nagrađivanju sudskih vještaka u RS, BD-u i Crnoj Gori. Efikasnost rada sudskih vještaka poboljšala bi se sa novim pravilima o nagradama za obavljena vještačenja koja bi bila aktuelna, u skladu sa tržišnim standardima i zasnovana na posebnim kriterijima za obračun nagrade za obavljeno vještačenje, kao što su složenost posla, potrebno vrijeme za provođenje vještačenja i kvalitet obavljenog vještačenja. U skladu sa CEPEJ-ovim Smjernicama, nagrade za obavljena vještačenja trebaju se optimalno uskladiti sa kvalitetom i složenošću provedenog vještačenja, te utroškom vremena i truda u određeni zadatak.189 121. Sudija/tužilac bi mogao naložiti plaćanje sudskom vještaku ubrzo po podnošenju nalaza i mišljenja; bilo bi korisno izbjegavati plaćanje vještacima tek po završetku postupka. Sudovi nemaju razloga da gomilaju dugove prema sudskim vještacima, naročito u parničnom postupku jer sredstva već trebaju biti raspoloživa na depozitnim računima suda nakon uplate predujma. Stoga bi sudski vještak vrlo brzo po dostavljanju nalaza i mišljenja mogao biti plaćen. Time bi se spriječilo gomilanje dugova, te bi se povećala ukupna efikasnost rada sudskih vještaka. 188 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 52. 189 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 100. 67 122. Sudije/tužioci i stranke mogli bi unaprijed tražiti procjenu troškova i nagrade za vještačenje. Kako je navedeno u CEPEJ-ovim Smjernicama, vještaci su dužni obavijestiti sud i stranke, prije angažiranja, o proceni troškova vještačenja (te ih čak obavijestiti o svim naknadnim odstupanjima od prvobitne procjene troškova).190 Time bi se izbegli kasniji problemi sa isplatom. Time bi se također omogućilo sudu da unaprijed ispita moguće razloge za procenjeni previsok ili prenizak iznos.191 Međutim, treba voditi računa o tome da ova dodatna aktivnost u suđenju može dovesti do problema s efikasnošću ako sudovi prvo ne unaprijede vođenje sudskih postupaka. 123. Sudije i tužioci u svim razmatranim jurisdikcijama bi imali koristi od smjernica za obračunavanje nagrade za vještačenje. Smjernice bi mogli dati sudovi viših instanci kako bi se osigurala jedinstvena i adekvatna primjena odgovarajućih kriterija i kako bi se smanjile razlike između iznosa koji se isplaćuju različitim vještacima za istu vrstu vještačenja. Sudije i tužioci trebaju biti u stanju izračunati nagradu uzimajući u obzir složenost i trajanje obavljenog posla, kvalitet provedenog vještačenja, savesno i profesionalno ponašanje vještaka. Također, kako je sugerirano Vodičem EGLE, sud bi trebao uložiti sve razumne napore kako bi osigurao da trošak vještačenja ostane srazmjeran vrijednosti predmeta spora.192 Predložena prioritizacija odabranih reformi 124. Kako bi se maksimizirala korist od predloženih preporuka i unaprijedila uloga vještaka na način koji bi doprineo poboljšanju procesne efikasnosti, predložene reforme trebale bi se prilagoditi pojedinim zemljama. Osim toga, da bi se vidjele značajne promjene u sudskim postupcima bili bi potrebni usklađeni napori za usvajanje i provedbu cijelog niza predloženih preporuka za svaku zemlju budući da su preporuke međusobno povezane. Specifične preporuke za pojedine zemlje date su u tabelama 2. do 5. 125. Međutim, možda neće biti moguće ili praktično provesti sve reforme odjednom. Mogućnosti za reforme koje mogu biti učinkovite u kratkom, srednjem i dugom roku uključuju sljedeće: 126. U kratkom roku: Vođenje evidencija o radu sudskih vještaka moglo bi pomoći relevantnim tijelima u utvrđivanju osnove za mjerenje unapređenja i praćenje napretka u provođenju reformi/mjera za unapređenje uloge i rada sudskih vještaka. Evidencije bi sadržavale informacije o imenovanjima sudskih vještaka, edukaciji koju su pohađali, povredama dužnosti i izrečenim sankcijama, itd. Time bi se također obezbijedila osnova za povećanje transparentnosti u radu sudskih vještaka te stvorili poticaji za njih da rade na profesionalniji i odgovorniji način. 127. U srednjem roku: Izmjena i dopuna odgovarajućih zakona/podzakonskih akata radi unapređenja postupka imenovanja sudskih vještaka i njihovog nagrađivanja. Uvođenje obavezne edukacije kao preduslova za imenovanje vještaka, utvrđivanje jasnih uvjeta za imenovanje, unapređenje tehnika ispitivanja, itd. omogućilo bi nadležnim tijelima testiranje kompetentnosti kandidata na strukturiran način. Time bi se poboljšao kalibar 190 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 91. 191 Također vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 83. tačka 3. 192 Ovi kriteriji su u skladu sa Vodičem EGLE, paragrafima 6.2. i 6.3. 68 novoimenovanih sudskih vještaka. Jasna pravila o nagrađivanju sudskih vještaka potakla bi eksperte na bavljenje poslovima vještačenja te bi također potakla one koji su već imenovani na kvalitetno i odgovorno obavljanje rada. Izmjena i dopuna odgovarajućih zakona radi davanja strankama i sudovima više ovlasti za nadzor i sankcioniranje rada sudskih vještaka. To bi također pomoglo u izgradnji kapaciteta sudova da djelotvorno nadgledaju rad sudskih vještaka i jačanju nadzora nad radom sudskih vještaka, što bi također moglo uticati na vještake da poboljšaju kvalitet rada. Jačanju odgovornosti bi doprinijela funkcionalna koordinacija među različitim tijelima i zainteresiranim stranama koje mogu pozivati sudske vještake na odgovornost: sudovima, Komisijama, Ministarstvima pravde, strankama, itd. 128. U dugom roku: Poticanje i uvođenje obuke sudskih vještaka od strane institucija u privatnom sektoru koje ispunjavaju propisane kriterije. Time bi se rasteretila nadležna tijela i povećala djelotvornost nadzora nad radom vještaka. 69 Tabela 1. – Pregled preporuka Opis: Aktivnost i tijelo nadležno za implementaciju: 1. Unapređenje postupka imenovanja / izbora sudskih vještaka Unaprijediti postupke imenovanja sudskih vještaka na Ministarstvo pravde/Pravosudna komisija BD-a sljedeće načine: Izraditi izmjene i dopune ZSV-ova/Pravilnika BD-a radi: • Odlukom sudova/javnih tužilaštava o tome treba li se • Uvođenja redovnih javnih poziva za imenovanje u objaviti javni poziv za imenovanje sudskih vještaka; struku sudskih vještaka ili ispitivanja kandidata / • Izmjenama i dopunama ZSV-a propisati polugodišnje imenovanja na zahtjev vještaka; ili druge redovne javne pozive za imenovanje u • Uvođenja javnih poziva za imenovanje na zahtjev struku ili ispitivanje kandidata / imenovanje na sudova/javnih tužilaštava; zahtjev vještaka (Srbija, BiH, Crna Gora); • Uvođenja jasnih uvjeta za imenovanje (FBiH); • Jasnim uvjetima za izmenovanje (FBiH); • Uvođenja pripravnika, stažista i saradnika sudskih • Unaprijeđenjem stručnog ispita radi bolje provjere vještaka i definiranja njihovih prava i obaveza u toku i praktičnog znanja kandidata (Sjeverna Makedonija); van suđenja; • Ukidanjem isključive nadležnosti Biroa za sudska • Uvođenja novih tehnika ispitivanja kandidata za vještačenja za obavljanje poslova vještačenja za vještake (Sjeverna Makedonija); državne institucije/preduzeća (Sjeverna • Ukidanja isključive nadležnosti Biroa za sudska Makedonija); vještačenja za obavljanje poslova vještačenja za • Unapređenjem sistema za nasumičnu dodjelu državne institucije/javna preduzeća (Sjeverna supervještačenja u sudskim predmetima (Sjeverna Makedonija) Makedonija). Izraditi izmjene i dopune ZKP-ova radi angažiranja vještaka prevashodno sa liste stalnih sudskih vještaka (RS, FBiH i Uvođenje pripravnika i stručnih saradnika sudskih BD). vještaka kao posebnih kategorija u propisima: ZSV-ovi/Pravilnik BD-a mogli bi se izmijeniti i dopuniti Nadograditi sistem za nasumičnu dodjelu supervještačenja kako bi u njima bila jasno navedena prava i obaveze u sudskim predmetima (Sjeverna Makedonija); pripravnika, stažista i saradnika sudskih vještaka, kao što su pravo preuzimanja i vraćanja spisa predmeta, Javna tužilaštva pomaganja u izradi nalaza i mišljenja i prisustvovanja • Donošenje pravila/podzakonskih akata kojima bi se suđenju (također vidi CEPEJ-ove Smjernice). definirala metoda izbora sudskih vještaka u krivičnim predmetima od strane javnih tužilaštava; Utvrditi jasna i transparentna pravila o: • Donošenje podzakonskih akata koji bi propisivali • Metodu za odabir sudskih vještaka od strane javnih uredno vođenje spisa predmeta u krivičnom tužilaštava; predistražnom postupku. • Urednom vođenju spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku u vezi sa određivanjem i provođenjem vještačenja; • Angažiranju sudskih vještaka sa liste stalnih sudskih vještaka (BiH). 2. Poboljšanje kvaliteta rada sudskih vještaka i efikasnosti suđenja Uvesti standarde za izradu nalaza i mišljenja vještaka Ministarstvo pravde/Pravosudna komisija BD-a Radi osiguravanja koherentnosti, dobre strukturiranosti i Izraditi izmjene i dopune ZSV-ova/Pravilnika BD-a kojima razumljivosti mišljenja vještaka, i sudovi i sudski vještaci bi se uvela: bi imali koristi od smjernica o strukturi, formi i sadržaju • Pravila/standardi za izradu nalaza i mišljenja vještaka; nalaza i mišljenja vještaka. • Obavezna edukacija za sudske vještake prije ulaska u struku; Uspostaviti obuku za sudske vještake • Obavezna kontinuirana obuka sudskih vještaka (Srbija, BD i FBiH); 70 Moglo bi se razmotriti uvođenje nekoliko vrsta obuke • (U dugom roku) sudjelovanje privatnog sektora u kako slijedi: organiziranju obuka. • Inicijalna obuka prije imenovanja vještaka o potrebama sudskih postupaka uključujući edukaciju Pravosudna akademija/Centri za edukaciju/Pravosudna o pravilima ZPP-a i ZKP-a, zahtjevima i procesima komisija BD-a/Komora sudskih vještaka/Akademija za suđenja, izradi nalaza i mišljenja, te organizirane obuku sudija i tužilaca simulacije suđenja, s učešćem sudija i iskusnih • Organizirati obuke za sudske vještake, sudije i tužioce. sudskih vještaka u pružanju edukacije. • Redovna usavršavanja sudskih vještaka iz oblasti vještačenja i znanja o potrebama sudskih postupaka (Srbija, BD i FBiH). Uspostaviti obuku za sudije i tužioce Obuka bi mogla biti usmjerena na najčešće vrste vještačenja koja se određuju u suđenju, prema potrebama određenog sudije/tužioca. Omogućiti sudjelovanje privatnog sektora u organiziranju obuka U svim odabranim jurisdikcijama moglo bi se omogućiti sudjelovanje privatnog sektora u organiziranju obuka radi obezbjeđivanja dodatnih foruma za usavršavanje sudskih vještaka. U Sjevernoj Makedoniji bi se mogao izmijeniti i dopuniti ZSV radi uvođenja drugih foruma za kontinuiranu edukaciju sudskih vještaka pored Komore sudskih vještaka. 3. Racionalni pristup izvođenju dokaza veštačenjem Podrška sudovima nižih instanci u odbacivanju zahtjeva za Sudovi viših instanci izvođenje dokaza vještačenjem kada je ono suvišno • Razviti sudsku praksu koja bi podržala prvostepene Odluke prvostepenih sudova o odbacivanju prijedloga za sudove u odbacivanju suvišnih prijedloga za izvođenje izvođenje dokaza vještačenjem mogle bi biti podržane od dokaza vještačenjem. strane sudova viših instanci prilikom odlučivanja o žalbi. Vrhovni sudovi • Razmotriti usvajanje pravnog shvatanja koje bi Vrhovni sudovi mogli bi razmotriti usvajanje pravnog obezbijedilo jasnoću o tome kada je prikladno koristiti shvatanja kojim bi se razjasnili slučajevi u kojima bi izvođenje dokaza vještačenjem. trebalo odbiti zahtev stranke za izvođenje dokaza Ministarstvo pravde/Pravosudna komisija BD-a vještačenjem. • Izraditi izmjene i dopune ZPP-ova i ZKP-ova radi ograničavanja broja sudskih vještaka koji se u toku Ograničiti broj mišljenja vještaka postupka mogu odrediti da vještače isto pitanje. Bilo bi korisno organičiti broj vještaka koji se mogu angažirati za isto vještačenje u postupku. 4. Jačanje odgovornosti sudskih vještaka Korištenje tehnika za upravljanje suđenjima radi Ministarstvo pravde/Pravosudna komisija BD-a poboljšanja efikasnosti i odgovornosti sudskih vještaka, Izraditi izmjene i dopune ZSV-ova/Pravilnika BD-a kojima naročito u: bi se uveli/detaljnije uredili: 71 • Utvrđivanju je li vještačenje potrebno, kojeg opsega i • Nadležnost sudova da vode postupke protiv sudskih predmeta; vještaka i čak da ih razrješavaju; • Utvrđivanju tačnog datuma kada se nalaz i mišljenje • Postupci u kojima stranke mogu prijaviti prijestupe treba dostaviti sudu; sudskih vještaka svih nadležnim tijelima; • Čestom vršenju uvida u spise predmeta van ročišta • Postupci za tužbe za naknadu štete protiv sudskih radi praćenja provođenja svih potrebnih aktivnosti u vještaka; roku; • Nadzor nad radom sudskih vještaka i vođenje • Nadziranju pridržavanja rokova i zahtijevanju evidencija od strane nadležnih tijela; opravdanja za kršenja; • Elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja po • Zakazivanju ročišta tako da između ročišta protekne toj osnovi. dovoljno vremena za sve neophodne procesne radnje, posebno izjašnjavanje stranaka na nalaz i Ministarstvo pravde/Pravosudna komisija BD-a/Komora mišljenje; sudskih vještaka/Komisija • Ustupanju samo kopija spisa predmeta relevantnih Pribavljanje mišljenja o radu sudskih vještaka i izrada za analizu sudskim vještacima; redovnih izvještaja. • Sankcioniranju vještaka za nepridržavanje rokova ili nepoštivanje obaveza; Pravosudna akademija/Centri za edukaciju u • Prijavljivanju prijestupa sudskih vještaka nadležnim BiH/Pravosudna komisija BD-a/Akademija za obuku tijelima. sudija i tužilaca • Uključiti tehnike za dobro upravljanje suđenjima u Dodjeljivanje više ovlasti sudovima / strankama za nadzor plan i program obuke sudija i tužilaca. i sankcioniranje rada sudskih vještaka Sudovima bi se mogle dodijeliti ovlasti da vode postupke Sudovi (predsjednici sudova) protiv sudskih vještaka i čak da ih razrješavaju. Stranke bi • Organizirati rad sudskih referenata tako da prema ZSV-u mogle imati jasna prava da prijave prijestupe dostavljaju samo (elektronske) kopije dokumentacije sudskih vještaka svim nadležnim tijelima – i MP-u (i sudskim vještacima, Komisijama u okviru njih) i sudovima. • Organizirati sudsko osoblje da prati predmete van ročišta i signalizira kašnjenja sudijama, Bolji nadzor nad radom sudskih vještaka • Voditi registar novčanih kazni izrečenih sudskim Tijelo zaduženo za nadzor sudskih vještaka moglo bi vještacima. periodično pribavljati mišljenja o radu sudskih vještaka (od sudova, advokatskih komora, privrednih komora, itd.), napomenama i primjedbama na rad sudskih vještaka, usavršavanjima i izrečenim sankcijama. Sudovi bi mogli voditi registar novčanih kazni izrečenih sudskim vještacima i redovno izvještavati MP ili drugo nadležno tijelo o tim kaznama. 5. Rješavanje pitanja nagrađivanja sudskih vještaka Jasno propisati rokove za isplate vještacima Ministarstvo pravde/Pravosudna komisija BD-a Bilo bi efikasnije kada bi sudije naređivale uplatu na račun Uvesti (RS, BD, Crna Gora) / revidirati (Srbija, FBiH, Sjeverna sudskog vještaka ubrzo nakon sprovedenog vještačenja. Makedonija) pravila o nagrađivanju sudskih vještaka radi Time bi se spriječilo nagomilavanje dugova i neizmirenih detaljnog uređenja: obaveza. • Kriterija za obračun nagrade za obavljeno vještačenje i njihovu primjenu; Povećati predvidljivost troškova • Tačnih rokova za plaćanje nagrade za rad i Sudije i stranke mogle bi unaprijed tražiti procjenu naknade troškova sudskih vještaka; troškova i nagrada od sudskih vještaka. • Postupaka za dostavljanje fakture/izjave o troškovima i nagradama za rad; Omogućiti plaćanje predujma za nagrade za obavljena • Kriterija prema kojima sudije razmatraju vještačenja i troškove sudskih vještaka fakturu/izjavu o troškovima sudskog vještaka i 72 Kao što je slučaj u Srbiji, pravilima krivičnog postupka u nagradama za obavljena vještačenja i odlučuju o ostalim jurisdikcijama moglo bi se predvidjeti da stranka konačnim iznosima; koja predlaže vještačenje treba dati predujam za • Definiranja prava na pritužbu na dodijeljene vještačenje. iznose. Uvesti/revidirati pravila o nagrađivanju sudskih vještaka Izraditi izmjene i dopune ZKP-a radi omogućavanja Bilo bi korisno donijeti/revidirati pravila o nagradama za sudijama da traže predujam za vještačenje (Crna Gora, obavljena vještačenja tako da su ta pravila u skladu sa BiH, Sjeverna Makedonija). tržišnim standardima i zasnovana na posebnim kriterijima za obračun nagrada za obavljena vještačenja, kao što su Sudovi viših instanci kompleksnost rada vještaka i potrebno vrijeme za • Donijeti smjernice o primjeni kriterija za provođenje vještačenja. nagrađivanje sudskih vještaka. Pružiti smjernice o nagrađivanju vještaka Sudovi viših instanci mogli bi pružiti smjernice sudovima nižeg nivoa radi osiguravanja jedinstvene i adekvatne primjene relevantnih pravila i kriterija za nagrađivanje sudskih vještaka. Tabela 2. – Pregled preporuka za Srbiju Aktivnost i tijelo nadležno za implementaciju: 1. Unapređenje postupka imenovanja / izbora sudskih vještaka Ministarstvo pravde Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli: • Redovni javni pozivi za imenovanje sudskih vještaka ili ispitivanje kandidata; • Redovno ažuriranje liste sudskih vještaka (npr. ponovno imenovanje posle nekoliko godina); • Javni pozivi za imenovanje na zahtjev sudova/javnih tužilaštava; • Pripravnici, stažisti i saradnici sudskih vještaka i definirala njihova prava i obaveze na suđenju i izvan suđenja. Javna tužilaštva • Donijeti pravila/podzakonske akte kojima bi se definirala metoda izbora sudskih vještaka u krivičnim predmetima od strane javnih tužilaštava; • Donijeti podzakonske akte koji bi propisivali uredno vođenje spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku . 2. Poboljšanje kvaliteta rada sudskih vještaka i efikasnosti suđenja Ministarstvo pravde Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli: • Pravila/standardi za izradu nalaza i mišljenja; • Obavezna obuka sudskih vještaka o procesnim pravilima/potrebama sudskih postupaka prije imenovanja; • Obavezna kontinuirana edukacija sudskih vještaka i iz oblasti vještačenja i o potrebama sudskih postupaka (optimalno kao preduslov za ponovno imenovanje); • (U dugom roku) sudjelovanje privatnog sektora u organiziranju obuka/edukacija. Pravosudna akademija • Organizirati obuke za sudske vještake, sudije i tužioce. 3. Racionalni pristup izvođenju dokaza veštačenjem 73 Sudovi viših instanci • Razviti sudsku praksu koja bi podržala prvostepene sudove u odbijanju suvišnih vještačenja. Vrhovni kasacioni sud • Razmotriti usvajanje pravnog shvatanja koje bi obezbijedilo jasnoću o tome kada je prikladno odrediti izvođenje dokaza vještačenjem. Ministarstvo pravde • Izraditi izmjene i dopune ZPP-a i ZKP-a radi ograničavanja broja sudskih vještaka koji bi se mogli angažirati u suđenju za vještačenje istog pitanja (na npr. tri). 4. Jačanje odgovornosti sudskih vještaka Ministarstvo pravde Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli: • Nadležnost sudova da vode postupke protiv sudskih vještaka i čak da ih razrješavaju; • Postupci u kojima stranke mogu prijaviti prijestupe sudskih vještaka svih nadležnim tijelima (sudovima, Ministarstvu pravde); • Postupci za podnošenje tužbe za naknadu štete protiv sudskih vještaka; • Nadzor nad radom sudskih vještaka od strane Ministarstva pravde; • Elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja. Pravosudna akademija • Uključiti tehnike za dobro upravljanje suđenjima u plan i program obuke sudija i tužilaca. Sudovi (predsjednici sudova) • Organizirati rad sudskih referenata tako da dostavljaju samo (elektronske) kopije dokumentacije sudskim vještacima; • Organizirati sudsko osoblje da vrši uvid u spise predmeta izvan ročišta i upozorava sudije na moguća kašnjenja; • Voditi registar novčanih kazni izrečenih sudskim vještacima. 5. Rješavanje pitanja nagrađivanja sudskih vještaka Ministarstvo pravde Revidirati Pravilnik o naknadi troškova u sudskim postupcima radi detaljnijeg obrazlaganja: • Kriterija za obračun nagrada za obavljena vještačenja i njihovu primjenu; • Tačnih rokova za isplatu nagrada za rad i naknada troškova sudskim vještacima; • Postupaka za dostavljanje fakture/izjave o troškovima i nagradama; • Kriterija prema kojima sudije razmatraju fakturu/izjavu o troškovima sudskog vještaka i nagrade za rad i odlučuju o konačnim iznosima; • Prava na pritužbu na dodijeljene iznose. Sudovi viših instanci • Donijeti smjernice o primjeni kriterija za nagrađivanje sudskih vještaka. Tabela 3. – Pregled preporuka za Crnu Goru Aktivnost i tijelo nadležno za implementaciju: 1. Unapređenje postupka imenovanja / izbora sudskih vještaka 74 Ministarstvo pravde Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli: • Redovni javni pozivi za imenovanje sudskih vještaka ili ispitivanje kandidata; • Javni pozivi za imenovanje na zahtjev sudova/javnih tužilaštava; • Pripravnici, stažisti i saradnici sudskih vještaka i definirala njihova prava i obaveze na suđenju i izvan suđenja. Javna tužilaštva • Donijeti pravila/podzakonske akte kojima bi se definirala metoda izbora sudskih vještaka u krivičnim predmetima od strane javnih tužilaštava; • Donijeti podzakonske akte koji bi propisivali uredno vođenje spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku . 2. Poboljšanje kvaliteta rada sudskih vještaka i efikasnosti suđenja Ministarstvo pravde Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli: • Pravila/standardi za izradu nalaza i mišljenja; • Obavezna obuka sudskih vještaka o procesnim pravilima/potrebama sudskih postupaka prije imenovanja; • (U dugom roku) sudjelovanje privatnog sektora u organiziranju obuka/edukacija. Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu • Organizirati obuke za sudske vještake, sudije i tužioce. 3. Racionalni pristup izvođenju dokaza veštačenjem Sudovi viših instanci • Razviti sudsku praksu koja bi podržala prvostepene sudove u odbijanju suvišnih vještačenja. Vrhovni sud • Razmotriti usvajanje pravnog shvatanja koje bi obezbijedilo jasnoću o tome kada je prikladno odrediti izvođenje dokaza vještačenjem. Ministarstvo pravde • Izraditi izmjene i dopune ZPP-a i ZKP-a radi ograničavanja broja sudskih vještaka koji bi se mogli angažirati u suđenju za vještačenje istog pitanja (na npr. tri). 4. Jačanje odgovornosti sudskih vještaka Ministarstvo pravde Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli/detaljnije uredili: • Nadležnost sudova da vode postupke protiv sudskih vještaka i čak da ih razrješavaju; • Postupci u kojima stranke mogu prijaviti prijestupe sudskih vještaka svih nadležnim tijelima (sudovima, Komisiji, Ministarstvu pravde); • Postupci za podnošenje tužbe za naknadu štete protiv sudskih vještaka; • Nadzor nad radom sudskih vještaka od strane Komisije; • Elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja. Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu • Uključiti tehnike za dobro upravljanje suđenjima u plan i program obuke sudija i tužilaca. 75 Sudovi (predsjednici sudova) • Organizirati rad sudskih referenata tako da dostavljaju samo (elektronske) kopije dokumentacije sudskim vještacima; • Organizirati sudsko osoblje da vrši uvid u spise predmeta izvan ročišta i upozorava sudije na moguća kašnjenja; • Voditi registar novčanih kazni izrečenih sudskim vještacima. 5. Rješavanje pitanja nagrađivanja sudskih vještaka Ministarstvo pravde Donijeti Tarifu nagrada za obavljena vještačenja i troškova sudskih vještaka radi detaljnog obrazlaganja: • Kriterija za obračun nagrada za obavljena vještačenja i njihovu primjenu; • Tačnih rokova za isplatu nagrade za rad i naknade troškova sudskim vještacima; • Postupaka za dostavljanje fakture/izjave o troškovima i nagradama; • Kriterija prema kojima sudije razmatraju fakturu/izjavu o troškovima sudskog vještaka i nagrade za rad i odlučuju o konačnim iznosima; • Prava na pritužbu na dodijeljene iznose. Izraditi izmjene i dopune ZKP-a radi omogućavanja sudijama da zahtjevaju od stranke polaganje predujma za vještačenje. Sudovi viših instanci • Donijeti smjernice o primjeni kriterija za nagrađivanje sudskih vještaka. Tabela 4. – Pregled preporuka za BiH Aktivnost i tijelo nadležno za implementaciju: 1. Unapređenje postupka imenovanja / izbora sudskih vještaka Ministarstva pravde RS/FBiH/Pravosudna komisija BD-a Izraditi izmjene i dopune ZV-ova RS/FBiH/Pravilnika BD-a kojima bi se uveli: • Redovni javni pozivi za imenovanje sudskih vještaka ili ispitivanje kandidata; • Javni pozivi za imenovanje na zahtjev sudova/javnih tužilaštava; • Pripravnici, stažisti i saradnici sudskih vještaka i definirala njihova prava i obaveze na suđenju i izvan suđenja. Izraditi izmjene i dopune ZKP-ova radi propisivanja angažiranja vještaka sa liste stalnih sudskih vještaka. Javna tužilaštva • Donijeti pravila/podzakonske akte kojima bi se definirala metoda izbora sudskih vještaka u krivičnim predmetima od strane javnih tužilaštava; • Donijeti podzakonske akte koji bi propisivali uredno vođenje spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku . 2. Poboljšanje kvaliteta rada sudskih vještaka i efikasnosti suđenja Ministarstva pravde RS/FBiH/Pravosudna komisija BD-a Izraditi izmjene i dopune ZV-ova RS/FBiH/Pravilnika BD-a kojima bi se uveli: • Pravila/standardi za izradu nalaza i mišljenja; • Obavezna obuka sudskih vještaka o procesnim pravilima/potrebama sudskih postupaka prije imenovanja; • Obavezna kontinuirana obuka sudskih vještaka (u FBiH i BD-u); • Jasni uvjeti u pogledu stručne spreme/profesionalnog iskustva za imenovanje vještaka (u FBiH); • (U dugom roku) sudjelovanje privatnog sektora u organiziranju edukacija. 76 Stručne komisije RS/FBiH/Pravosudna komisija BD-a • Organizirati obuke za sudske vještake, sudije i tužioce. 3. Racionalni pristup izvođenju dokaza veštačenjem Sudovi viših instanci u RS/FBiH/Žalbeni sud BD-a • Razviti sudsku praksu koja bi podržala prvostepene sudove u odbijanju suvišnih vještačenja. Vrhovni sudovi RS/FBiH/Žalbeni sud BD-a • Razmotriti usvajanje pravnog shvatanja koje bi obezbijedilo jasnoću o tome kada je prikladno odrediti izvođenje dokaza vještačenjem. Ministarstva pravde RS/FBiH/Pravosudna komisija BD-a • Izraditi izmjene i dopune ZPP-a i ZKP-a radi ograničavanja broja sudskih vještaka koji bi se mogli angažirati u suđenju za vještačenje istog pitanja (na npr. tri). 4. Jačanje odgovornosti sudskih vještaka Ministarstva pravde RS/FBiH/Pravosudna komisija BD-a Izraditi izmjene i dopune ZV-ova RS/FBiH/Pravilnika BD-a kojima bi se uveli/detaljnije uredili: • Nadležnost sudova da vode postupke protiv sudskih vještaka i čak da ih razrješavaju; • Postupci u kojima stranke mogu prijaviti prijestupe sudskih vještaka svih nadležnim tijelima (sudovima, Komisijama, Ministarstvima pravde/Pravosudnoj komisiji BD-a); • Postupci za podnošenje tužbe za naknadu štete protiv sudskih vještaka; • Nadzor rada sudskih vještaka od strane Stručne komisije (u RS); • Elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja. Centri za edukaciju sudija i tužilaca u RS/FBiH/Pravosudna komisija BD-a • Uključiti tehnike za dobro upravljanje suđenjima u plan i program obuke sudija i tužilaca. Sudovi (predsjednici sudova) • Organizirati rad sudskih referenata tako da dostavljaju samo (elektronske) kopije dokumentacije sudskim vještacima; • Organizirati sudsko osoblje da vrši uvid u spise predmeta izvan ročišta i upozorava sudije na moguća kašnjenja; • Voditi registar novčanih kazni izrečenih sudskim vještacima. 5. Rješavanje pitanja nagrađivanja sudskih vještaka Ministarstva pravde RS/FBiH/Pravosudna komisija BD-a Donijeti/revidirati pravila o nagrađivanju sudskih vještaka radi detaljnog obrazlaganja: • Kriterija za obračun nagrada za obavljena vještačenja i njihovu primjenu; • Tačnih rokova za isplatu nagrade za rad i naknade troškova sudskim vještacima; • Postupaka za dostavljanje fakture/izjave o troškovima i nagradama; • Kriterija prema kojima sudije razmatraju fakturu/izjavu o troškovima sudskog vještaka i nagradama za obavljena vještačenja i odlučuju o konačnim iznosima; • Prava na pritužbu na dodijeljene iznose. Izraditi izmjene i dopune ZKP-ova radi omogućavanja sudijama da zahtjevaju od stranke polaganje predujma za vještačenje. 77 Sudovi viših instanci u RS/FBiH/Žalbeni sud BD-a • Donijeti smjernice o primjeni kriterija za nagrađivanje sudskih vještaka. Tabela 5. – Pregled preporuka za Sjevernu Makedoniju Aktivnost i tijelo nadležno za implementaciju: 1. Unapređenje postupka imenovanja / izbora sudskih vještaka Ministarstvo pravde Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se: • Uveli redovni javni pozivi za imenovanje sudskih vještaka; • Uveli javni pozivi za imenovanje na zahtjev sudova/javnih tužilaštava; • Uvele nove tehnike ispitivanja kandidata za sudske vještake; • Uveli pripravnici, stažisti i saradnici sudskih vještaka i definirala njihova prava i obaveze na suđenju i van suđenja; • Ukinula isključiva nadležnost Biroa za sudska vještačenja za obavljanje vještačenja za državne institucije/javna preduzeća. Nadograditi sistem za nasumičnu dodjelu supervještačenja u sudskim predmetima. Javna tužilaštva • Donijeti pravila/podzakonske akte kojima bi se definirala metoda izbora sudskih vještaka u krivičnim predmetima od strane javnih tužilaštava; • Donijeti podzakonske akte koji bi propisivali uredno vođenje spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku . 2. Poboljšanje kvaliteta rada sudskih vještaka i efikasnosti suđenja Ministarstvo pravde Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli: • Pravila/standardi za izradu mišljenja vještaka; • Obavezna edukacija sudskih vještaka prije ulaska u struku; • Drugi forumi za kontinuiranu obuku sudskih vještaka (pored Komore sudskih vještaka); • (U dugom roku) sudjelovanje privatnog sektora u organiziranju obuka/edukacija. Komora sudskih vještaka/Akademija za obuku sudija i tužilaca • Organizirati obuku za sudske vještake, sudije i tužioce. 3. Racionalni pristup izvođenju dokaza veštačenjem Sudovi viših instanci • Razviti sudsku praksu koja bi podržala prvostepene sudove u odbijanju suvišnih vještačenja. Vrhovni sud • Razmotriti usvajanje pravnog shvatanja koje bi obezbijedilo jasnoću o tome kada je prikladno odrediti izvođenje dokaza vještačenjem. Ministarstvo pravde • Izraditi izmjene i dopune ZPP-a i ZKP-a radi ograničavanja broja sudskih vještaka koji bi se mogli angažirati u suđenju za vještačenje istog pitanja (na npr. tri). 78 4. Jačanje odgovornosti sudskih vještaka Ministarstvo pravde Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli: • Nadležnost sudova da vode postupke protiv sudskih vještaka i čak da ih razrješavaju; • Postupci u kojima stranke mogu prijaviti prijestupe sudskih vještaka svih nadležnim tijelima (sudovima, Komori sudskih vještaka, Ministarstvu pravde); • Postupci za podnošenje tužbe za naknadu štete protiv sudskih vještaka; • Nadzor rada sudskih vještaka od strane Komore sudskih vještaka ili Ministarstva pravde; • Elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja. Akademija za obuku sudija i tužilaca • Uključiti tehnike za dobro upravljanje suđenjima u plan i program obuke sudija i tužilaca. Sudovi (predsjednici sudova) • Organizirati rad sudskih referenata tako da dostavljaju samo (elektronske) kopije dokumentacije sudskim vještacima; • Organizirati sudsko osoblje da vrši uvid u spise predmeta izvan ročišta i upozorava sudije na moguća kašnjenja; • Voditi registar novčanih kazni izrečenih sudskim vještacima. 5. Rješavanje pitanja nagrađivanja sudskih vještaka Ministarstvo pravde Revidirati pravila o nagradama za obavljena vještačenja i troškovima sudskih vještaka radi detaljnijeg obrazlaganja: • Kriterija za obračun nagrada za obavljena vještačenja i njihovu primjenu; • Tačnih rokova za isplatu nagrade za rad i naknade troškova sudskim vještacima; • Postupaka za dostavljanje fakture/izjave o troškovima i nagradama; • Kriterija prema kojima sudije mogu razmatrati fakturu/izjavu o troškovima sudskog vještaka i nagradama za obavljena vještačenja i odlučiti o konačnim iznosima; • Prava na pritužbu na dodijeljene iznose. Izraditi izmjene i dopune ZKP-a radi omogućavanja sudijama da zahtjevaju od stranke polaganje predujma za vještačenje. Sudovi viših instanci • Donijeti smjernice o primjeni kriterija za nagrađivanje sudskih vještaka. 79 Prilog 1. – Metodologija 129. U Izvještaju se dokumentiraju nalazi dvofaznog analitičkog procesa poduzetog radi ispitivanja uloge vještaka u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i BiH. 130. Prva faza fokusirala se je na uredsko istraživanje (engl. desk research) koje je uključivalo analizu javno dostupnih dokumenata, zakona i propisa iz odabranih zemalja o statusu sudskih vještaka i drugim pitanjima od značaja za predmet analize. Taj postupak bio je nadopunjen s nekoliko neformalnih razgovora s advokatima parničarima, sudijama i sudskim vještacima. Analiza je poduzeta radi ispitivanja uticaja sudskih vještaka na efikasnost i kvalitet sudskih postupaka kao i mogućnosti unaprijeđenja. Razmatran je niz pitanja uključujući: imenovanje vještaka, izbor, nagrađivanje, obuku vještaka, kao i kvalitet vještačenja, sankcije (u slučaju nesavesnog postupanja i nepoštovanja procesnih odredbi) i procesna pravila koja uređuju rad sudskih vještaka u toku suđenja. 131. Druga faza podrazumijevala je analizu primjene zakonodavstva u praksi. Analiza je provedena u osam sudova u Srbiji – četiri privredna suda i četiri osnovna suda u Beogradu, Nišu, Subotici i Užicu; tri suda u Crnoj Gori – Osnovnom sudu i Privrednom sudu u Podgorici, te Osnovnom sudu u Kotoru; pet sudova u BiH – Osnovnom sudu i Okružnom privrednom sudu u Banjaluci, Općinskom sudu u Sarajevu, Osnovnom sudu Brčko distrikta i Općinskom sudu u Mostaru, te šest sudova u Sjevernoj Makedoniji – Osnovnom sudu Skoplje 1 (parnični predmeti), Osnovnom sudu Skoplje 2 (krivični predmeti), osnovnim sudovima u Velesu, Bitoli, Štipu i Kičevu. Geografski obuhvat osigurao je odgovarajuću regionalnu zastupljenost te je uključivao male do srednje i velike gradove/sudove u odabranim jurisdikcijama. 132. Tokom analize primjene propisa u praksi podaci su prikupljani na dva načina — (i) putem upitnika distribuiranih sudovima i putem (ii) analize slučajnog uzorka pravomoćno okončanih predmeta u svakom sudu. Prvo je Svjetska banka izradila upitnik koji su trebali popuniti sudovi u sve četiri zemlje. Upitnik je korišten za sakupljanje statističkih podataka na nivou cijelog suda o broju predmeta u kojima su sudjelovali sudski vještaci, iznosima isplaćenih nagrada, broju angažiranih sudskih vještaka, itd. Upitnik se nalazi u Prilogu 2. ovog Izvještaja. Podaci su dobiveni od sudova iz Srbije i BiH u traženom obliku. Sudovi iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije dostavili su djelimične podatke i/ili interne statističke izvještaje. Stoga neki podaci nisu dostupni ili nisu u cijelosti uporedivi za sve četiri razmatrane zemlje. Dobiveni podaci od sudova obrađeni su od strane Svjetske banke kako bi se utvrdilo npr. koliko često se vještaci angažiraju, na koji način vještaci doprinose postupku, itd. (ovi podaci se nazivaju statističkim podacima/statistikom u Izvještaju). Drugo, pregled slučajnog uzorka pravomoćno okončanih predmeta u svakom sudu proveden je od strane tima Svjetske banke radi potkrjepljivanja analize i analize pitanja koja nisu bila obuhvaćena upitnikom. Pregledom su prikupljeni podaci o vremenu potrebnom za izradu nalaza i mišljenja, odlaganjima koja su u vezi sa radom sudskih vještaka, itd., koji su kasnije obrađeni radi utvrđivanja učestalosti kašnjenja u dostavljanju nalaza i mišljenja, te odugovlačenja postupka i ukidanja presuda kao rezultata nesavjesnog ili nestručnog rada sudskih vještaka (ovi podaci se nazivaju statistikom uzorka u Izvještaju). Tim Svjetske banke pregledao je oko 1100 predmeta u četiri razmatrane zemlje. Uzorak je uključivao samo predmete u kojima su angažirani sudski vještaci. Slučajni uzorak je konstruisan tako da uključuje različite vrste sporova – radne, porodične, parnične i 80 krivične postupke pred osnovnim sudovima i parnične postupke i privredne prestupe pred privrednim sudovima. Uzorak je uključivao sudove različitih veličina radi osiguravanja odgovarajućeg geografskog obuhvata. S obzirom na praktična ograničenja povezana sa prikupljanjem podataka (raspoloživost predmeta na licu mjesta, vrijeme za pregled i slično), za uzorak se ne može kazati da je statistički reprezentativan uzorak. Statistički podaci sakupljani su u toku trogodišnjeg razdoblja: 2015., 2016. i 2017. Za vrijeme pregleda predmeta sakupljeni su i primjeri sudske prakse. 133. U BiH je upitnik193 o procesnoj efikasnosti i angažiranju vještaka u privrednim predmetima i mogućnostima za reformu dostavljen advokatskim komorama RS i FBiH, privrednim komorama RS i FBiH i Vijeću stranih investitora BiH. Upitnik je služio kao neformalno istraživanje percepcije i stavova o efikasnosti procesuiranja privrednih predmeta u okviru tekućeg projekta tehničke pomoći Svjetske banke za unapređenje privrednog pravosuđa u BiH. Upitnik je sadržavao pitanja koja su se odnosila na rad sudskih vještaka radi nastojanja da se prikupe gledišta advokata i poslovne zajednice (predstavnika pravnih službi/odjela) o ovom pitanju. 193 Upitnik je priložen kao Prilog 3. ovog Izvještaja. 81 Prilog 2. – Upitnici o angažiranju sudskih vještaka PRILOG 1. UPUTSTVO U VEZI SA PRIPREMOM PODATAKA KOJI ĆE SE PRIKUPITI NA OSNOVU UVIDA U PREDMETE Radi vršenja uvida u predmete pri pisarnici suda, tim Svetske banke će posetiti Vaš sud na dan: 23. maj 2018. godine. Molimo da na dan posete pripremite predmete koji su pravnosnažno okončani u 2015., 2016. i 2017. godini, a u kojima su se dokazi izvodili veštačenjem, kako bi tim Svetske banke izvršio uvid u iste. Predmete je potrebno pripremiti na način prikazan u tabeli ispod: Predmeti u koje će se vršiti uvid po principu uzorka, a prema oblastima materijalnog prava Predmeti: Broj predmeta koji je potrebno pripremiti po godinama: 194 2015. godina 2016. godina 2017. godina - privredni predmeti X X X - krivični predmeti X X X - parnični predmeti X X X - radnopravni predmeti X X X PRILOG 2. UPITNIK U VEZI SA PODACIMA KOJI ĆE SE PRIKUPITI NA OSNOVU EVIDENCIJA KOJE VODI SUD Prema informacijama kojima raspolažemo, sudovi poseduju određene podatke o radu veštaka i to pre svega na osnovu evidencija o plaćanjima veštacima. Na osnovu datih evidencija je moguće prikupiti podatke o (a) broju predmeta u kojima su učestvovali veštaci i (b) isplatama veštacima po predmetu. Pritom se pod podacima o naknadama isplaćenim veštacima podrazumevaju podaci o ukupnom iznosu isplaćenih naknada, bez obzira da li je reč o naknadi za veštačenje ili troškovima neposrednog vršenja radnje veštačenja. Srdačno Vas molimo da na osnovu navedenih evidencija popunite tabele koje Vam dostavljamo u nast avku i da nam popunjene tabele dostavite do 18. maja 2018. godine. Napominjemo da se podaci prikupljaju na godišnjem nivou za prethodne tri godine – 2015., 2016. i 2017. godinu i to kako za aktuelne, tako i za okončane predmete. Podaci se prikupljaju kao anonimizovani, dakle veštaci se ne identifikuju svojim ličnim imenom ili poslovnim imenom u slučaju pravnih lica. Podaci se prikupljaju kako u odnosu na sve veštake, tako i u odnosu na veštake sledećih identifikovanih oblasti veštačenja: (a) ekonomsko-finansijska; (b) oblast građevinarstva i (v) oblast medicine. 1. Podaci iz evidencija sudova 1.1 podaci o učešću veštaka u sudskim postupcima: podaci o ukupnom broju veštaka koji su postupali pred sudom u posmatranom periodu. Broj veštaka koji su postupali pred sudom Ukupan broj veštaka Ukupan broj veštaka Ukupan broj veštaka iz Ukupan broj veštaka iz oblasti Godina: koji su postupali pred ekonomsko-finansijske oblasti oblasti građevinarstva koji medicine koji su postupali sudom: koji su postupali pred sudom: su postupali pred sudom: pred sudom: 2015. 2016. 2017. 1.2 podaci o učešću veštaka u sudskim postupcima: podaci o ukupnom broju predmeta u kojima su učestvovali veštaci i podaci o ukupnom broju predmeta u kojima su učestvovali veštaci identifikovanih oblasti veštačenja u posmatranom periodu. 194 Od različitih sudova je traženo da pripreme različiti broj predmeta. 82 Učešće veštaka u sudskim postupcima Ukupan broj predmeta Ukupan broj predmeta u Ukupan broj predmeta u Ukupan broj predmeta u u kojima su kojima su učestvovali veštaci kojima su učestvovali kojima su učestvovali veštaci Godina: učestvovali veštaci: iz ekonomsko-finansijske veštaci iz oblasti iz oblasti medicine: oblasti: građevinarstva: 2015. 2016. 2017. 1.3 podaci o učestalosti pojavljivanja istih veštaka u sudskim postupcima: podaci o deset veštaka koji su se najčešće pojavljivali u postupcima pred sudovima bez obzira na oblast veštačenja i podaci o deset veštaka identifikovanih oblasti veštačenja koji su se najčešće pojavljivali u postupcima pred sudovima u okviru navedenih oblasti. Napomena: Podaci se prikupljaju kao anonimizovani bez identifikacije pojedinačnih imena, već po rangu i ukupnom broju predmeta (prvi po broju predmeta do deseti po broju predmeta). Deset veštaka koji su se najčešće pojavljivali u postupcima pred sudom 2015. godina 2016. godina 2017. godina F/P Ukupan broj predmeta 195 Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Deset veštaka iz ekonomsko-finansijske oblasti veštačenja koji su se najčešće pojavljivali u postupcima pred sudom 2015. godina 2016. godina 2017. godina Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 195 Molimo identifikujte da li je veštak u pitanju fizičko (F) ili pravno lice (P). 83 8. 9. 10. Deset veštaka iz oblasti građevinarstva koji su se najčešće pojavljivali u postupcima pred sudom 2015. godina 2016. godina 2017. godina Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Deset veštaka iz oblasti medicine koji su se najčešće pojavljivali u postupcima pred sudom 2015. godina 2016. godina 2017. godina Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 1.4 podaci o naknadama za veštake – podaci o ukupnom iznosu naknada isplaćenih veštacima od strane suda i podaci o naknadama isplaćenim veštacima identifikovanih oblasti veštačenja. Naknade isplaćene veštacima Ukupan iznos naknada Ukupan iznos naknada Ukupan iznos naknada Ukupan iznos naknada isplaćen svim veštacima isplaćen veštacima isplaćen veštacima iz isplaćen veštacima iz oblasti Godina: koji su postupali pred ekonomsko-finansijske oblasti građevinarstva: medicine: sudom: oblasti: 2015. 2016. 2017. 84 1.5 podaci o deset najviše plaćenih veštaka Napomena: Podaci se prikupljaju kao anonimizovani bez identifikacije pojedinačnih imena već po rangu i iznosu (prvi najplaćeniji i iznos isplaćenih naknada do 10-ti najplaćeniji i iznos isplaćenih naknada). Deset najviše plaćenih veštaka za sve oblasti veštačenja 2015. godina 2016. godina 2017. godina Ukupan iznos isplaćenih Ukupan iznos isplaćenih Ukupan iznos isplaćenih F/P F/P F/P naknada: naknada: naknada: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Deset najviše plaćenih veštaka za oblast medicine 2015. godina 2016. godina 2017. godina Ukupan iznos isplaćenih Ukupan iznos isplaćenih Ukupan iznos isplaćenih F/P F/P F/P naknada: naknada: naknada: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Deset najviše plaćenih veštaka za oblast građevinarstva 2015. godina 2016. godina 2017. godina Ukupan iznos isplaćenih Ukupan iznos isplaćenih Ukupan iznos isplaćenih F/P F/P F/P naknada: naknada: naknada: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 85 9. 10. Deset najviše plaćenih veštaka za ekonomsko-finansijsku oblast 2015. godina 2016. godina 2017. godina Ukupan iznos isplaćenih Ukupan iznos isplaćenih Ukupan iznos isplaćenih F/P F/P F/P naknada: naknada: naknada: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 86 Prilog 3. – Upitnik o efikasnosti procesuiranja privrednih predmeta u BiH I. DOSTAVLJANJE PISMENA 1. Prema vašem iskustvu, koliko vremena je potrebno da se sudsko pismeno uruči primaocu u okviru istog mesta (od trenutka kada je doneta odluka da se izvrši dostava/dat nalog pa do konačne uredne dostave)? a. do 7 dana b. od 7 do 15 dana c. više od 15 dana 2. Prema vašem iskustvu, koliko vremena je potrebno za međumesno ili međuentitetsko dostavljanje (od trenutka kada je doneta odluka da se izvrši dostava/dat nalog pa do konačne uredne dostave)? a. do 7 dana b. od 7 do 15 dana c. od 15 do 30 dana d. više od 30 dana 3. Da li je prema vašem iskustvu dostavljanje pismena efikasnije kada se vrši preko pošte ili kada se vrši putem sudskih dostavljača (u smislu vremena potrebnog da se dostavljanje izvrši uredno)? a. Dostavljanje preko pošte je efikasnije b. Dostavljanje preko sudskih dostavljača je efikasnije 4. Da li poštanski službenici vrše dostavu odgovorno i u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku (ostavljanje obaveštenja o pokušanom dostavljanju, pribijanje pismena na vrata i sl.)? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne 5. Da li sudski dostavljači vrše dostavu odgovorno i u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku (ostavljanje obaveštenja o pokušanom dostavljanju, pribijanje pismena na vrata i sl.)? c. Uglavnom da d. Uglavnom ne 6. Da li sudovi primenjuju pravila Zakona o parničnom postupku kada je u pitanju dostavljanje (dostavljanje preko oglasne table, pozivanje stranaka da preuzmu presudu, postavljanje zastupnika za prijem pismena i sl.)? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne 7. Da li smatrate da postupak dostavljanja pismena značajno utiče na odugovlačenje u rešavanju privrednih sporova? a. Da b. Ne II. UPRAVLJANJE POSTUPKOM 1. Koji od sledećih faktora smatrate da je najviše utiče na trajanje sudskog postupka u privrednim predmetima (sagledavajući ukupno trajanje jednog spora od inicijalnog akta do pravnosnažne sudske presude višestepenog suda)? a. Stranke svojim ponašanjem doprinose odugovlačenju postupka b. Sudije ne upravljaju postupkom efikasno i u skladu sa zakonskim odredbama 87 c. Loša organizacija u sudu doprinosi dugom trajanju postupka (npr. sudije su preopterećene predmetima, preveliki je broj predmeta u radu) 2. Da li se u privrednim sporovima ročišta zakazuju u rokovima propisanim Zakonom o parničnom postupku? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne 3. Da li mislite da do odlaganja/odgađanja ročišta u privrednim sporovima dolazi iz razloga koji se prevashodno mogu pripisati razlozima na strani strankama ili suda? a. Sudije odlažu ročišta na svoju inicijativu zbog preopterećenosti predmetima ili drugih org anizacionih razloga ili iz ličnih razloga (bolovanje, odsustvo i sl.) b. Sudije odlažu ročišta pretežno na zahtev stranaka ili zbog razloga na strani stanaka 4. Da li se u istom postupku ročišta odlažu više puta iz istog razloga (npr. pokušaj poravnanja, nemogućnost pribavljanja određenog dokaza)? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne 5. Da li sudije zahtevaju posebna obrazloženja za odlaganje/odgađanje ročišta ili isto dopuštaju i bez razloga? a. Potrebno je posebno obrazloženje i opravdan razlog da bi ročište bilo odloženo/odgođeno b. Potrebno je obrazloženje, ali razlog ne mora biti opravdan ili se obrazloženje ne mora potkrepiti dokazima c. Nije potrebno posebno obrazloženje da bi ročište bilo odloženo/odgođeno 6. Koliko često sudije odlažu izvršenje određenih procesnih radnji iako za to ne postoji razlog u toku postupka (npr. odlaganje ili zadržavanje evidencije bez vršenja procesne radnje) ? a. Veoma često b. Često c. Ponekad d. Nikad 7. Da li mislite da se u prvostepenim privrednim postupcima dozvoljava izvođenje nepotrebno velikog broja dokaza? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne III. VEŠTAČENJE 1. Da li sudovi efikasno upravljaju radom veštaka (određivanje predmeta veštačenja, analiza nalaza i mišljenja veštaka, ispitivanje veštaka)? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne 2. Da li veštaci poštuju rokove za dostavljanje nalaza i mišljenja u privrednim predmetima? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne 3. Da li sudije kažnjavaju veštake za procesnu nedisciplinu (npr. nedostavljanje nalaza i mišljenja u ostavljenom roku)? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne 4. Da li su veštaci dovoljno stručni za obavljanje veštačenja u privrednim predmetima? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne 88 5. Da li Ministarstvo pravde postupa po pritužbama na rad veštaka? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne 6. Da li postoji dovoljan broj veštaka za struke relevantne za privredne predmete? c. Uglavnom da d. Uglavnom ne IV. STEČAJNI UPRAVNICI 1. Da li stečajni upravnici imaju potrebna znanja da bi upravljali društvima u stečaju? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne 2. U kojim oblastima bi stečajni upravnici morali biti dodatno edukovani? (možete zaokružiti više od jednog odgovora) a. Upravljanje privrednim društvima b. Stečajno pravo i stečajni postupak c. Pravo d. Ekonomija e. Ne mislim da je potrebna dodatna edukacija stečajnim upravnicima 3. Da li stečajne sudije vrše potreban nadzor nad radom stečajnih upravnika? a. Uglavnom da b. Uglavnom ne V. SISTEM ZA AUTOMATSKO UPRAVLJANJE PREDMETIMA (CMS) 1. Da li se u CMS unose svi relevantni podaci o predmetu? a. Da b. Ne (navedite koje podatke bi bilo poželjno uneti u CMS) _____________________________________________________ _____________________________________________________ _____________________________________________________ 2. Da li mislite da je potrebno uvesti dodatne funkcionalnosti u postojeći CMS? a. Da b. Ne (navedite koje funkcionalnosti bi bilo poželjno uvesti u CMS) _____________________________________________________ _____________________________________________________ _____________________________________________________ VI. BAZA SUDSKE PRAKSE 1. Da li mislite da je potrebno unaprediti bazu sudske prakse u okviru Centra za sudsku dokumentaciju Visokog sudskog i tužilačkog veća i na koji način? (možete zaokružiti više od jednog odgovora) a. Da, unošenjem drugostepenih odluka u bazu sudske prakse b. Da, unapređenjem pretraživača c. Da, unošenjem odluka viših sudova Hrvatske, Srbije, Crne Gore u bazu sudske prakse d. Ne koristim bazu, ali bih je koristio da je pristup jeftiniji ili slobodan 89 e. Nije potrebno unaprediti bazu VII. DODATNE INFORMACIJE a. Upitnik sam popunio pretežno na osnovu utisaka o efikasnosti procesiranja privrednih predmeta u Republici Srpskoj b. Upitnik sam popunio pretežno na osnovu utisaka o efikasnosti procesiranja privrednih predmeta u Federaciji Bosne i Hercegovine c. Nema razlike u efikasnosti procesiranja privrednih predmeta u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj 90 Prilog 4. – Tabela slika Slika 1. Angažiranje sudskih vještaka u sudskim predmetima – BiH i Srbija ...........................24 Slika 2. % predmeta s angažmanom sudskih vještaka u osnovnim sudovima – Srbija............24 Slika 3. % predmeta s angažmanom sudskih vještaka u privrednim sudovima – Srbija..........25 Slika 4. % predmeta s angažmanom sudskih vještaka u svim sudovima – BiH........................26 Slika 5. Vodećih 10 sudskih vještaka (udio fizičkih i pravnih lica) – BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija .............................................................................................................................. 27 Slika 6. Broj sudskih vještaka u odabranim gradovima – Sjeverna Makedonija......................29 Slika 7. Višestruka mišljenja vještaka u parničnim predmetima – BiH ....................................34 Slika 8. Višestruka mišljenja vještaka u krivičnim predmetima – BiH......................................35 Slika 9. Višestruka mišljenja vještaka u parničnim predmetima – Sjeverna Makedonija .......35 Slika 10. Višestruka mišljenja vještaka u krivičnim predmetima – Sjeverna Makedonija .......36 Slika 11. Angažiranje vodećih 10 sudskih vještaka u svim sudovima – BiH ............................. 38 Slika 12. Udio nagrada isplaćenih u korist vodećih 10 najplaćenijih sudskih vještaka – BiH i Srbija ........................................................................................................................................38 Slika 13. Dopuna mišljenja vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija ..............40 Slika 14. Žalbe zbog nedostataka u nalazima i mišljenjima vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora 43 Slika 15. Kršenja rokova od strane sudskih vještaka – Crna Gora ...........................................44 Slika 16. Kršenja rokova od strane sudskih vještaka – BiH ......................................................45 Slika 17. Odlaganja usled kršenja rokova od strane sudskih vještaka – Crna Gora .................46 Slika 18. Odlaganja usled kršenja rokova od strane sudskih vještaka – BiH............................ 46 Slika 19. Odlaganja povezana sa radom sudskih vještaka – Srbija, BiH, Crna Gora ................47 Slika 20. Izostanak sudskih vještaka sa ročišta i odlaganje ročišta – Srbija, BiH, Crna Gora ...47 Slika 21. Prosječno trajanje postupka i vještačenja u krivičnim predmetima – BiH, Srbija, Crna Gora..........................................................................................................................................49 Slika 22. Prosječno trajanje postupka i vještačenja u parničnim predmetima – BiH, Srbija, Crna Gora..........................................................................................................................................49 Slika 23. Analiza odlaganja povezanih sa radom sudskih vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora ...51 Slika 24. Kršenje roka od strane sudskog vještaka i reagiranje suda – BiH, Srbija, Crna Gora 55 Slika 25. Izostanak sa ročišta i reagiranje suda – BiH............................................................... 56 Slika 26. Sankcioniranje sudskih vještaka za procesnu nedisciplinu u BiH (izvor: Istraživanje percepcije i stavova o procesnoj efikasnosti u BiH) ................................................................ 57 Slika 27. Izostanak sa ročišta i reagiranje suda – Crna Gora ....................................................57 Slika 28. Nadzor nad radom sudskih vještaka u BiH (izvor: Istraživanje percepcije i stavova o procesnoj efikasnosti u BiH) ....................................................................................................59 91