ZAPADNI BALKAN REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ br.17 |proljeće 2020. Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19 PRIKAZ STANJA “Ti i ja” autor Tanja Burzanović (Crna Gora) RER No. 17 predstavlja zbirku bilješki o Ekonomskom i socijalnom uticaju COVID-19, koje će biti objavljene u dva dijela. Prvi dio se sastoji od tri bilješke: „Prikaz stanja: Pregled situacije i osjetljivosti ekonomija Zapadnog Balkana kako se suočavaju s COVID-19“; „Izgled: Teška vremena zahtijevaju dobru ekonomiku“; i Bilješke za zemlje Zapadnog Balkana. Drugi dio razmatra uticaj COVIDa-19 na konkretne ekonomske oblasti, socijalni sektor i na siromaštvo i distribuciju prihoda u regiji i biće objavljen prilikom predstojećeg e-predstavljanja u maju. Prikaz stanja: Pregled situacije i osjetljivosti ekonomija Zapadnog Balkana dok se suočavaju sa COVID-191 Šokovi bez presedana jer je došlo do istovremenog smanjenja i ukupne ponude i ukupne potražnje. Do U proljeće 2020. zemlje Zapadnog Balkana negativnih posljedica po ekonomiju u regiji su – kao i većina ostatka svijeta – bile dovode ne samo vladina ograničenja nego i prisiljene nametnuti stroga ograničenja odgovor domaćinstava i poslovnih subjekata. ekonomskih aktivnosti kako bi suzbile Smanjenje ekonomske aktivnosti uzrokuje i pandemiju COVID-19. U prvoj polovini komplikacije javnih finansija i povećava 2020. svijet se suočio sa eksplozivnim vladine finansijske potrebe. širenjem infekcije smrtonosnog novog virusa. Kako su zemlje jedna za drugom bile Kolaps zbirne potražnje. Potrošači prisiljene nametati ograničenja u brojnim izbjegavaju aktivnosti koje bi ih mogle područjima društvenog i ekonomskog života izložiti infekciji. Očekuje se da će ljetna kako bi usporile zarazu, ni Zapadni Balkan turistička sezona biti sa nenadoknadivim nije bio pošteđen. Prvi slučajevi su gubicima. Potrošnja i investicije koji nisu zabilježeni već u prvoj sedmici marta. Centar nužni odgađaju se dok se ne prevaziđu Johns Hopkins navodi da je do 27. aprila neizvjesnosti uzrokovane krizom. Slični 2020. u šest zemalja regije bilo potvrđeno problemi kod ključnih trgovinskih partnera, oko 11.000 slučajeva bolesti. Kao odgovor, kao što je EU, odrazit će se na izvoz. svih šest zemalja je uvelo ograničenja i stroge mjere socijalnog distanciranja. Međunarodni I zbirna ponuda se smanjuje. Ograničenja aerodromi u svih šest zemalja su zatvoreni za koja je uvela vlada primorala su poslovne putnički saobraćaj. Trajanje početnih djelatnosti koje nisu nužne za život i ograničenja je produženo. Glavni gradovi kompanije koje ne mogu ispuniti zahtjeve za Kosova i Albanije su u karantinu, kao i neki socijalnim distanciranjem, da prekinu ili drugi gradovi u regiji. Ključni ekonomski smanje obim svog poslovanja, da bi se sektori, kao ugostiteljstvo, maloprodaja koja ublažilo širenje zaraze. Iako se neke ne uključuje osnovne proizvode neophodne djelatnosti mogu nastaviti putem online za život, zatvoreni su. Putovanja i društvena prodaje ili rada na daljinu, kod većine će okupljanja su ograničena ili zabranjena a doći do pada produktivnosti. Neki radnici škole i fakulteti su zatvoreni. moraju ostati kući da bi čuvali djecu, jer su škole zatvorene ili provode socijalno Kriza uzrokovana COVID-19 ima teške distanciranje, kako bi izbjegli infekciju. posljedice za cjelokupnu ekonomiju na Poremećaji svjetskih i domaćih lanaca Zapadnom Balkanu, nabavke štete prerađivačkoj industriji. Pad cijena roba narušava marže u 1 Ovaj dio RER-a daje prikaz stanja da bi se pomoglo eksploatacijskim djelatnostima. Smanjenje razumijevanju detaljnih razmatranja izgleda u narednom dijelu RER-a pod nazivom: “Izgledi za Zapadni Balkan: Teška vremena likvidnosti bi moglo dovesti do daljih zahtijevaju dobru ekonomiku”. poremećaja u proizvodnji. | 1 Usluge, naročito one koje zahtijevaju lični povećati usporenu potrošnju i investicije, što kontakt, vjerovatno će biti najviše bi potaklo ekonomsku aktivnost na brz pogođene. V ladina ograničenja su uslovila oporavak. Međutim, do mjere u kojoj većinu sektora ugostiteljstva, maloprodaje i ekonomski zastoj i nedostatak likvidnost ličnih usluga na zatvaranje. Ograničenja prisiljavaju, u osnovi, održive djelatnosti na putovanja, kojima je namjera da se izbjegne zatvaranje, prekid lanaca snabdijevanja da putnici borave u skučenom prostoru s proizvodnje ili otpuštanje zaposlenih koji su drugim ljudima, npr. u autobusima, stekli značajno radno iskustvo, šok bi mogao vozovima i avionima, dovela su do značajnog smanjiti produktivnost u srednjoročnom poremećaja transporta. Iz praktičnih razloga, periodu. Do mjere u kojoj kriza zahvati javne došlo je do kolapsa turizma; trebaće vremena i privatne finansijske rezerve, napori na da oživi, čak i kad kriza prođe. Prerađivačka konsolidaciji i obnovi bilansa stanja mogu industrija je pogođena zaštitnim mjerama otežati oporavak. Do mjere u kojoj se socijalnog distanciranja, koje dovode do prijetnja virusa zadrži duže, oporavak može poremećaja u proizvodnji, kolapsa narudžbi i biti zasjenjen zabrinutošću zbog jačanja problema u lancu snabdijevanja. Esencijalni epidemije i vraćanja mjera ograničenja. sektori, poput medicine, snabdijevanja hranom, javnog sektora i sektora koji lakše Za ublažavanje uticaja krize, zemlje mogu preći na rad na daljinu, kao što su Zapadnog Balkana su najavile značajne profesionalne usluge vezane za digitalnu fiskalne pakete, koji se kreću od 1 do 7 ekonomiju, pokazuju relativno veću procenata BDP-a (bez garancija), kao robusnost. podrška njihovim građanima i poslovnim subjektima. Ova je kriza drugačija: Koliko su zemlje Zapadnog Balkana 1. Ovo predstavlja zdravstveni šok velikog pripremljene za veliku krizu? obima, koji zahtijeva svjesno – i neophodno – privremeno zaustavljanje aktivnosti s U Redovnom ekonomskom izvještaju ciljema usporavanja širenje zaraze. Dužina i (RER) iz jeseni 2019. je već pomenuta dubina krize će zavisiti od toga koliko budu rastuća neizvjesnost izgleda za regiju, s efikasne mjere za suzbijanje zaraze, koliko se obzirom da se čak i prije krize uzrokovane dobro zdravstveni sistem bude mogao nositi s pandemijom COVID-19 očekivalo pojavom zaraze i od uspješnog otkrivanja smanjenje i globalnih i stopa rasta u efektivnog načina liječenja bolesti i vakcine eurozoni. U eurozoni, u kojoj se nalaze protiv bolesti. glavni trgovinski partneri Zapadnog Balkana, očekivalo se usporavanje do 1 procenta . A bio je predviđen i pad cijena 2. Ekonomska politika sama ne može baznih metala, koji predstavljaju značajan okončati krizu, ali ima ključnu ulogu: da udio izvoza roba iz regije. Domaći rizici su zaštiti egzistenciju očuvanjem radnih mjesta već bili povećani zbog političkih prilika: i jačanjem mreža socijalne sigurnosti. planirani izbori u nekoliko zemalja. Kosovo je imalo parlamentarne izbore 6. oktobra, a 3. Brz ekonomski oporavak je moguć – ali vlada je formirana u februaru 2020. – dok joj nije zagarantiran. Popuštanje mjera je 25. marta ograničenja može 2 Pogledati prateći dio RER-a,“Izgledi za Zapadni Balkan: Teška etting vremena zahtijevaju dobru ekonomiku”. 3 Globalni ekonomski izgledi, januar 2020. marta izglasano nepovjerenje i trenutno radi Neto izvoz je u 2019. u cijeloj regiji u tehničkom mandatu. Izbori su planirani i u negativno uticao na rast; u prosjeku u Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, periodu 2012-2018. smanjivao je rast zbog dok su u Bosni i Hercegovini planirani velikog nivoa uvoza, malo je konkurentnih općinski izbori. Nadalje, Albaniju je u izvoznika, a glavni trgovinski partneri regije, novembru 2019., pogodio snažan zemljotres, naročito članice EU, su slabili. koji je doveo do potrebe za obimnim novim Produktivnost, uključujući rast napredne finansiranjem za obnovu. prerade i usluga, manja je od potrebne da bi regija dostigla prihod napredne EU. Model rasta Zapadnog Balkana je bio osjetljiv i prije krize. Potrošnja u regiji U vrijeme pojave COVID-19 krize zemlje posljednjih godina učestvuje u rastu s preko Zapadnog Balkana su imale različitu 60 procenata (Slika 1). Rast potrošnje je u ekonomsku snagu i slabosti. Osijenčeni nekim zemljama potaknut većom javnom dijagram (Slika A.1) je dobra ilustracija toga, potrošnjom i jednokratnim politikama plata, naročito ako se dopuni granularnom te skoro dvocifrenim rastom kredita za kvalitativnom analizom za svaku zemlju. domaćinstva, što dovodi u pitanje održivost Korisna je i multidimenzionalna procjena, rasta regije vođenog potrošnjom. Doprinos koja daje pregled karakteristika regionalnih investicija rastu je u 2019. bio oko 47 tržišta rada, sektorske strukture svake procenata, dok je neto izvoz imao negativan ekonomije, prostora za fiskalnu politiku, uticaj na rast. U Albaniji, Bosni i prostora za monetarnu politiku, Hercegovini i na Kosovu je rast investicija u finansijskih rezervi i vanjskih osjetljivosti. 2019. bio ograničen, dok je potrošnja rasla snažno, vođena prilivom doznaka i većim Prvo, vjerovatno je da će na tržištima s potrošačkim zajmovima. Rast je u Crnoj neformalnim i privremenim poslovima i Gori bio potaknut velikom neproporcionalnim omjerom jednokratnom investicijom. samozaposlenosti doći do gašenja radnih mjesta, što će dovesti do značajnih Slika 1. Rast Zapadnog Balkana prije krize je poteškoća, naročito ako mreže socijalne bi ograničen skromnim stopama investicija i sigurnosti nisu adekvatne. Do kraja 2019. neto izvoza. stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu je Contributions to growth, percentage points 12 dostigla 44,3 procenta, što je povećanje u 10 odnosu na 42,7 u 2018. i 36,9 u 2012. 8 Međutim, mnoga od otvorenih radnih 6 mjesta su bila u slabo plaćenim radno 4 2 intenzivnim sektorima prerađivačke 0 industrije i usluga. -2 -4 -6 2018 2019e 2018 2019e 2018 2019e 2018 2019e 2018 2019e 2018 2019e 2018 2019e 4 Ispod se ukratko razmatraju stanje i osjetljivosti ekonomija ALB BIH KOS MKD MNE SRB WB6 Zapadnog Balkana u svakoj od ovih oblasti. Detaljno razmatranje J Consumption J Investment J Net exports Q Real GDP growth uticaja COVID-19 na ove oblasti i sektore je dato u posebnom dijelu RER-a, koji će biti objavljen prilikom predstojećeg e- Izvor: Nacionali zavodi za statistiku; kalkulacije osoblja Svjetske banke predstavljanja izvještaja. | 3 Niske stope zaposlenosti i visoke stope vrijednosti i manjom potražnjom za trajnim nezaposlenosti su imale značajan uticaj na dobrima. U svim ekonomijama Zapadnog ograničavanje inkluzivnog rasta na Balkana sektori maloprodaje, ugostiteljstva i Zapadnom Balkanu. Mnoga radna mjesta su zabave čine preko 10 procenata zaposlenosti, privremena ili u neformalnom sektoru. Kako a dobar dio tih djelatnosti se morao zatvoriti se COVID-19 kriza razvija, vjerovatno je da zbog epidemije. će ta radna mjesta biti najviše zahvaćena gašenjem, uz anuliranje napretka ostvarenog Treće, podrška fiskalne politike je od prethodnih godina. Što je najgore, mnogi od ključnog značaja za pomoć privatnom tih radnika možda neće moći ostvariti prava sektoru tokom COVID-19 krize, ali zemlje na socijalnu zaštitu. Kako je istaknuto na u regiji imaju malo fiskalnog prostora za dijagramu (Slika A.1), ti su problemi nove mjere (Slika A.1). Osim Crne Gore, naročito akutni na Kosovu (mala sve zemlje Zapadnog Balkana su u 2019. zaposlenost, znatan dio privremenih ostvarile fiskalni deficit, iako je kod svih bio poslova), u Bosni i Hercegovini (mala relativno mali (Slika 2). Međutim, uprkos zaposlenost i velika neformalnost) i u relativno dobrom učinku prihoda Albaniji (velika samozaposlenost i prethodnih godina, činjenica da prihodi u neformalna zaposlenost). regiji zaostaju za prihodima u eurozoni, također, ograničava fiskalni prostor za Drugo, Albaniju, Crnu Goru i Kosovo pružanje odgovora na krizu u odnosu na značaj turizma za njihove ekonomije čini napredne ekonomije. To se posebno odnosi osjetljivijim na ekonomski uticaj krize na Kosovo i Albaniju. Kao zaostatak svjetske nego ostale zemlje u regiji. Struktura finansijske krize i krize u eurozoni, nivoi ekonomija Zapadnog Balkana doprinosi javnog duga u regiji su još uvijek visoki njihovim osjetljivostima. Na vanjskom (Slika 3), osim na Kosovu i u Bosni i planu, ekonomije Albanije, Crne Gore i Hercegovini, jer obje ove zemlje imaju Kosova u velikoj mjeri zavise od izvoza poteškoće s pristupom međunarodnim usluga, uglavnom turizma; baza izvoza roba tržištima kapitala, tako da su njihov jedini je vrlo uska (pogledati Sliku A.1). Stoga izvor finansiranja međunarodne finansijske izbijanje COVID-19 može pogoditi Albaniju, institucije. Postoji određen prostor za Crnu Goru i Kosovo, ne samo direktno, prihvatanje većeg deficita tokom COVID-19 preko ograničenja putovanja, nego možda i krize, koji bi se trebao koristiti za aktivaciju preko promjene ponašanja potrošača nakon mjera podrške ekonomske politike, ali epidemije. Kosovski turizam bi se mogao očekuje se da će fiskalna politika biti pokazati otpornijim: zavisi uglavnom od ograničena brigom za držanje duga pod turista iz dijaspore. U ekonomijama Bosne i kontrolom i osiguranjem finansiranja s Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije tržišta i od službenih kreditora. Nadalje, izvoz roba čini veći procenat BDP-a; one su očekuje se da će automatski stabilizatori biti bolje uvezane u globalni lanac vrijednosti, ograničeni, obzirom da su u regiji putem solidne automobilske industrije i ograničene mreže socijalne sigurnosti, kao industrije auto-dijelova. Te su ekonomije što su novčane naknade za nezaposlene i pogođene prekidom globalnih lanaca potrošnja na socijalnu pomoć. 5 Obrazac potražnje za trajnim dobrima je sličan kao kod investicija; oba su dosta ciklična, uz smanjenje tokom ekonomskih usporavanja (Bils i Klenow 1998., Caramp, Colino i Restrepo 2017). etting Slika 2. Fiskalni deficiti su umjereni Slika 3. Nekoliko ekonomija Zapadnog Balkana već ima značajan dug Percent of GDP Percent of GDP 3 90 2 80 1 70 0 60 -1 50 -2 40 -3 30 -4 20 -5 10 -6 0 MNE KOS MKD ALB BIH SRB WB6 MNE ALB SRB MKD BIH KOS WB6 J 2017 J 2018 J 2019e J 2019e ▬ 2015 Q 2017 Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku; kalkulacije osoblja Svjetske banke Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku; kalkulacije osoblja Svjetske banke Četvrto, zemlje širom regije imaju malo Finansijski sistemi su otporniji nego prije, opcija monetarne politike, naročito Kosovo dijelom zbog provedenih reformi u i Crna Gora, koje su provele unilateralnu finansijskom sektoru nakon svjetske eurizaciju. Instrumenti aktivne monetarne finansijske krize 2008/09. Bankarski sektor politike su ograničeni i u Bosni i Hercegovini na Zapadnom Balkanu ulazi u krizu sa zbog aranžmana valutnog odbora. U ostalim snažnim zbirnim kapitalnom i rezervama zemljama, niske kamatne stope prije krize likvidnosti. U Albaniji su spajanja i ograničavaju prostor za konvencionalno oduzimanja licenci ojačali sistem putem monetarno olakšanje. U međuvremenu, konsolidacije. U Crnoj Gori su dvije velika neslužbena eurizacija predstavlja rizik nedovoljno kapitalizirane banke likvidirane. za finansijsku stabilnost u zemljama gdje su Na Kosovu su uvođenje privatnih agencija za banke izložene indirektnom kreditnom prinudnu naplatu i primjena otpisa pomogli riziku kroz njihovu izloženost neosiguranim smanjenju NPL-ova, koji su na kraju 2019. zajmoprimcima i kroz moguće povećanje dostigli do sada najniži nivo od 2 procenta potražnje za deviznim instrumentima. Kako ukupnih zajmova. Međutim, iako se NPL-ovi se strani kapital povlači s tržišta u nastanku smanjuju u svim zemljama, u Albaniji i BiH tokom krize, u zemljama s fleksibilnim su visoki, a prisutne su i bojazni u vezi s deviznim kursom dolazi do smanjenja osjetljivostima pojedinih privatnih i vrijednosti njihovih valuta. Ali prednosti državnih banaka. Iako je prije krize iznos konkurentnosti cijena nisu od velike pomoći, neotplaćenih kredita rastao u većini regije, obzirom na zastoj globalne ekonomije, pa ekonomski zastoj će vjerovatno predstavljati centralne banke interveniraju da bi test za sistem. Mnogi sadašnji zajmoprimci stabilizirale kurs. Na primjer, Narodna će se suočiti s ograničenjem likvidnosti i banka Srbije ubacuje likvidnost u sistem neće moći otplaćivati svoje zajmove, a banke smanjenjem svoje kamate i zamjenom će vjerovatno u ovim teškim ekonomskim valuta i operacijama reprogramiranja. vremenima postati izuzetno pažljive kad je riječ o davanju novih zajmova. Peto, finansijski sektori generalno imaju solidan kapital i rezerve likvidnosti – iako će kriza biti pravi test za to. | 5 Stoga će biti značajno korištenje devizne rezerve biti od ključnog značaja za mehanizama kao što su fondovi za finansiranje vanjske neravnoteže. djelimičnu garanciju kredita, subvencije za izvoz i subvencionirani zajmovi od razvojnih Otpornost ekonomija Zapadnog Balkana banaka za smanjenje problema likvidnosti će biti na testu kako COVID-19 kriza bude inače solventnih firmi. Kriza zahtijeva blisko tekla. Ekonomski zastoj će dovesti do praćenje i nadzor nad finansijskim pritiska i na vladine budžete i na bilans sektorom, u cilju smanjenja potencijalnih stanja privatnog sektora. Domaćinstva će rizika, koji bi mogli proisteći iz krize – izgubiti radna mjesta, a neki od ranije kreatori politike trebaju biti spremni na brzu održivih poslovnih subjekata će se zatvoriti. intervenciju po potrebi. Iako su tokom U cijeloj ekonomiji će se trebati pažljivo prethodne decenije zabilježena značajna upravljati likvidnošću kako bi se izbjegla poboljšanja, u superviziji banaka su još eskalacija krize. Javna politika u ova teška uvijek prisutne slabosti u smislu kriznog vremena treba učiniti sve što može da smanji upravljanja, rezolucije i nesolventnosti, na poteškoće, uz ciljane mjere za brzu podršku čemu treba raditi. onima kojima je najpotrebnija. Što ekonomski zastoj bude duže trajao, biće Šesto, za vrijeme trajanja krize trebat će dublje ekonomske posljedice ove javno- finansirati značajan deficit tekućeg računa, zdravstvene krize, kako se rezerve kapitala i naročito u Crnoj Gori, te u manjoj mjeri u likvidnosti budu iscrpljivale u cijeloj Albaniji, na Kosovu i u Srbiji (Slika A.1). ekonomiji. Ova će vremena testirati Trgovinski deficit Zapadnog Balkana je u otpornost ekonomija Zapadnog Balkana – 2019. dostigao 13,8 procenata BDP-a. kao i odlučnost ljudi da se agresivno Ključni izvoz se sastoji od međunarodnog suprotstave i pobijede u borbi protiv turizma, prerađevina i eksploatacije COVID-19. prirodnih bogatstava – što je sve pogođeno krizom uzrokovanom korona virusom. Zemlje trebaju iskoristiti sve raspoložive Trgovinski deficit se u prošlosti uglavnom opcije za snalaženje u krizi, korištenjem finansirao doznakama i direktnim stranim pomoći kad je ona na raspolaganju, kao što investicijama (FDI), a u krizi je došlo do je pristup finansiranju putem međunarodnih pada i jednog i drugog. Iako su doznake finansijskih institucija. Gdje god ima obično otporne na ekonomsko usporavanje, prostora za monetarnu ili fiskalnu politiku, ovaj put možda to ne bude slučaj, dijelom sada je vrijeme da se iskoristi za održavanje zato što značajan dio doznaka dolazi produktivnog kapaciteta ekonomije i neformalnim kanalima, ali i zato što su funkcioniranje tržišta i za podršku i mnogi u dijaspori ostali bez posla zbog mjera spašavanje ekonomija i egzistencije. suzbijanja virusa korona. Priliv postojećih, Obzirom na ograničene resurse, podrška kao i novih FDI će vjerovatno kasniti, politike treba biti pravovremena, vremenski obzirom da kriza zaustavlja značajan dio ograničena, ciljana i transparentna. Kako ekonomskog života na Zapadnom Balkanu, a zemlje regije budu izlazile iz krize, njihove ekonomska neizvjesnost se ne rješava. se politike trebaju prebaciti s borbe protiv Vjerovatno će tokom cijelog trajanja krize krize na ponovno pokretanje ekonomije – i u konačnici normalizaciju bilansa stanja i smanjenje duga akumuliranog tokom krize. etting Slika A.1. Osjenčeni dijagram relativne osjetljivosti Zapadnog Balkana na COVID-19 | 7 Zapadni Balkan Redovni ekonomski izvještaj br.17 | proljeće 2020. Prikaz stanja Potražite ovaj izvještaj online: www.worldbank.org/eca/wbrer Ti i ja Autor Tanja Burzanović (Crna Gora) Dr. Tatjana Burzanović ima veliko iskustvo na polju grafičkog dizajna, grafičke arhitekture, dizajna interijera. Radila je kao umjetnički direktor, dizajner interijera i grafički dizajner na različitim instancama. Imala je mnogo izložbi na raznim mjestima. Dobila je brojne nagrade za svoja umjetnička i književna djela. Objavila je knjigu pod naslovom „Međuodnosi umjetničkih svjetova“, uz podršku Ambasade Indije za Austriju i Crnu Goru u Beču. Njena umjetnička filozofija uključuje prikaz odnosa između umjetničkih svjetova (prostorna i vremenska umjetnost). Stoga umjetnik posreduje između prirode i duha, a opet proističe iz apsolutne ideje i služi svrsi ispunjenja apsolutnog duha. 'Dokučiti značenje kroz formu' je zadatak umjetnosti kojeg savremeni mislilac postavlja da bi pokazao da su stvaranje formi i davanje smisla dva istovremena, isprepletena i apsolutno neodvojiva procesa u umjetnosti. Bez te spoznaje nije moguće napraviti iskorak na istraživanju prirode umjetnosti i književnosti. Ona vjeruje da je umjetnost način traganja za istinom. Umjetnost je neodvojiva od traganja za istinom. Ljudi oblikuju ideje, ljudi modeliraju snove i ljudi stvaraju umjetnost. Da bi lokalne umjetnike povezali sa širom publikom, naslovnica ovog izvještaja i njegovih narednih izdanja će predstavljati umjetnička djela iz zemalja Zapadnog Balkana.