BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA AGENCIJA ZA STATISTIKU AGENCY FOR STATISTICS OF BOSNE I HERCEGOVINE BHAS BOSNIA AND HERZEGOVINA 75642 Socijalna iskljuÄ?enost u Bosni i Hercegovini i globalna kriza mart 2012. Jedinica za smanjenje siromaÅ¡tva i ekonomsko upravljanje Region Evrope i centralne Azije Svjetska banka SOCIJALNA ISKLJUÄŒENOST U BOSNI I HERCEGOVINI I GLOBALNA KRIZA Jedinica za smanjenje siromaÅ¡tva i ekonomsko upravljanje Regija Evrope i centralne Azije Svjetska banka mart 2012. 1 Sadržaj IzvrÅ¡ni rezime................................................................................................................................................ 4 1. Uvod ...................................................................................................................................................... 8 2. Opis podataka........................................................................................................................................ 9 3. Uticaj finansijske krize........................................................................................................................ 10 3.1. Mehanizmi suoÄ?avanja s krizom ................................................................................................. 13 3.2. Mehanizmi podrÅ¡ke: formalni i neformalni ................................................................................ 14 4. Socijalna iskljuÄ?enost u BiH ............................................................................................................... 15 4.1. Profil rizika od siromaÅ¡tva .......................................................................................................... 15 4.2. Materijalna uskraćenost .............................................................................................................. 21 4.2.1. Dodatak: individualna varijabla koja obuhvata materijalnu uskraćenost ............................ 22 4.2.2. Profil materijalne uskraćenosti............................................................................................ 26 4.3. Domaćinstva s niskim intenzitetom rada .................................................................................... 29 5. Biti u riziku od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti (AROPE) i Å¡ta moÅ£emo saznati iz ove mjere .... 30 5.3. Kako na pojedine grupe djeluju Å¡okovi ili koje su koristi od politika.............................................. 34 6. Odnos izmeÄŽu indikatora rizika od siromaÅ¡tva i iskljuÄ?enosti i mjerenja siromaÅ¡tva po potroÅ¡nji .... 35 7. Ostale dimenzije socijalne ukljuÄ?enosti: stambeni smjeÅ¡taj i dugotrajna nezaposlenosti ................... 38 7.1. PriuÅ¡tivost stambenog smjeÅ¡taja i faktori okoliÅ¡a ....................................................................... 38 7.2. Dugotrajna nezaposlenost ........................................................................................................... 39 8. ZakljuÄ?ne napomene ........................................................................................................................... 42 Reference .................................................................................................................................................... 44 Aneksi: ........................................................................................................................................................ 45 2 ZAHVALE Ovu biljeÅ¡ku su pripremili Alexandru Cojocaru i Caterina Ruggeri Laderchi pod nadzorom Benu Bidani. Ona predstavlja dio programa rada na Programskoj procjeni siromaÅ¡tva na Zapadnom Balkanu (P112410). Nobou Yoshida je bio recenzent i dao je neprocjenjive komentare koji su doprinijeli jasnoći i preciznosti analize. TakoÄŽe se zahvaljujemo Goranu Tinjiću i Sarosh-u Sattar-u za komentare koje su dali tokom pregleda. Celine Thevenot iz Evropske komisije je pomogla da dodjemo do nekih dijagrama koje koristi Evroska komisija za prezentaciju ovih indikatora. Jasmina HadÅ£ić je zaduÅ£ena za objavljivanje i diseminaciju, a Sanja Tanić za dizajn i Å¡tampanje. Å¢elimo iskazati iskrenu zahvalnost Agenciji za statistiku BiH Å¡to nam je dopustila koriÅ¡tenje posebno dizajniranih modula u ProÅ¡irenoj anketi potroÅ¡nje domaćinstava (2011.) za prikupljanja podataka za naÅ¡e svrhe, kao i svima onima koji su doprinijeli dizajnu putem EHBS DUG (grupa korisnika podataka proÅ¡irene Ankete potroÅ¡nje domaćinstava). VelikoduÅ¡nu podrÅ¡ku za aktivnosti na prikupljanju podataka i podrÅ¡ku EHBS DUG je pruÅ£io DFID -ov Trust fond za Programsku procjenu siromaÅ¡tva na Zapadnom Balkanu (TF br. 070631), koji je sada zatvoren. Za sve greÅ¡ke i netaÄ?nosti su odgovorni iskljuÄ?ivo autori. Molimo dostavite nam komentare na acojocaru@worldbank.org i cruggeriladerchi@worldbank.org 3 IzvrÅ¡ni rezime U Bosni i Hercegovini je prije poÄ?etka finansijske krize doÅ¡lo do povećanja životnog standarda, potaknutog snažnim rastom. Stopa siromaÅ¡tva u zemlji pala je sa 17,7 procenata u 2004. na 14 procenata u 2007. Privreda je i u 2008. nastavila trend rasta iz perioda prije krize, biljeÅ£eći realnu stopu rasta BDP-a od 5,7 procenata u odnosu na prethodnu godinu, ali finansijska kriza je dovela do znaÄ?ajnog smanjenja u 2009. (-3,1 procenat u odnosu na prethodnu godinu). Oporavak je, kao i u ostatku regije spor. Da bi se ispitao uticaj krize i doÅ¡lo do ažurnijeg profila uskraćenosti u BiH, novi podaci su prikupljani u jesen 2010. Od 2007. nema podataka iz HBS-a, a oÄ?ekuje se da će podaci iz EHBS-a za 2011. biti na raspolaganju tek naredne godine. Stoga nije moguće aÅ£urirati trendove siromaÅ¡tva u potroÅ¡nji od 2007. Dizajnirani su dodatni moduli (LiTS-SM) i prikljuÄ?eni uzorku Druge ankete Å¢ivot u tranziciji (LITS 2) u 2010. da bi se bolje razumio uticaj krize, naroÄ?ito da bi se prikupli o socijalnoj iskljuÄ?enosti. Ti posebni moduli nam po prvi put daju priliku za izraÄ?unavanje indikatora socijalne iskljuÄ?enosti sliÄ?nih onima koje se primjenjuju u zemljama Ä?lanicama Evropske Unije. Ova biljeÅ¡ka ima dvostruku svrhu: da poÄ?ne dokumentirati uticaj finan sijske krize u BiH na domaćinstva i da po prvi put da procjene indikatora socijalne iskljuÄ?enosti koje su sve zemlje Ä?lanice Evropske Unije obavezne pratiti i izvjeÅ¡tavati o svom napretku u pravcu ciljeva socijalne iskljuÄ?enosti navedenih u Europe 2020. Vrijednost drugog cilja se ogleda u tome Å¡to će dati uvid u vrstu informacija o kojima će EHBS omogućiti Agenciji za statistiku BH (BHAS) da izvjeÅ¡tava u budućnosti. Kao dio ove aktivnosti, biljeÅ¡ka takoÄŽe ima za cilj da uporedi rezultate standardnih analiza siromaÅ¡tva s nalazima koje nudi ovaj novi pristup. Obzirom da su rezultati prezentirani u ovoj biljeÅ¡ci joÅ¡ uvijek samo pribliÅ£ni, obzirom na ograniÄ?enost za sada raspoloÅ£ivih podataka – na robustniju procjenu ovih indikatora će se morati Ä?ekati dok ne budu na raspolaganju podaci iz EHBS – bit će znaÄ?ajno nastaviti ubuduće istraÅ£ivati karakteristike pojedinih indikatora, mjere do koje se oni mogu poboljÅ¡ati da bi bolje odrazili karakteristike u kontekstu BiH, i kako ih na najbolji naÄ?in iskoristiti za dijagnostiku politike. LiTS-SM podaci otkrivaju da je finansijska kriza imala – a vjerovatno će i dalje imati – snažan negativan uticaj. Preko 60 procenata domaćinstava u Bosni i Hercegovini navodi da su ili znaÄ?ajno ili priliÄ?no pogoÄŽena krizom. Kao Å¡to pokazuju i nalazi iz većine zemalja iz regi je IstoÄ?ne Evrope i Centralne Azije, uticaj krize se jaÄ?e osjeća u urbanim podruÄ?jima – manje od 20 procenata urbanih domaćinstava, te manje od 30 procenata ruralnih domaćinstava navodi da kriza nije imala uticaja na njihovo dobrostanje. ViÅ¡e od 70 procenata stanovniÅ¡tva iz donje petine stanovniÅ¡tva navodi da su znaÄ?ajno ili priliÄ?no pogoÄŽeni. To su subjektivna mjerila, te ne daju precizne procjene promjene siromaÅ¡tva kao posljedica krize. MeÄŽutim, iz ranije analize znamo da se 77 procenata smanjenja stope siromaÅ¡tva u periodu 2004 - 2007. pripisivalo rastu srednje 4 potroÅ¡nje, navodeći da privredno smanjenje u 2009. i spor oporavak poslije krize oznaÄ?avaju znaÄ?ajan prekid trendova koji su bili prisutni prije krize. Smanjenje priliva doznaka iz inostranstva i plata su glavni putevi uticaja krize, nakon Ä?ega slijedi gubitak posla. Smanjen priliv doznaka je navelo viÅ¡e od 50 procenata domaćinstava, a smanjenje plata skoro 40 procenata od ukupnog broja. Njihova je distribucija gotovo ravnomjerna po cijeloj distribuciji dobrostanja. Za razliku od toga, gubitak posla, naroÄ?ito meÄŽu ostalim Ä?lanovima domaćinstva, osim nosioca domaćinstva, i smanjenje broja radnih sati, su istaknutiji meÄŽu domaćinstvima s niÅ£im prihodom. Strategije domaćinstava za borbu protiv krize i uticaji krize se kreću Å¡ire od smanjenja potroÅ¡nje luksuznih roba. NajÄ?ešći mehanizmi borbe s uticajima krize su, Ä?ini se, smanjenje potroÅ¡nje luksuznih roba (navodi ga 46 procenata domaćinstava) ili iskljuÄ?ivanje TV/telefona/ interneta (18 procenata). MeÄŽutim, gotovo Ä?etvrtina domaćinstava (29 procenata u ruralnim podruÄ?jima) navodi da su morali smanjiti potroÅ¡nju osnovnih prehrambenih artikala kao Å¡to su mlijeko, voće, povrće ili kruh, a 11 procenata domaćinstava je moralo odgaÄŽati plaćanje reÅ£ija (3 procenta su imala iskljuÄ?enja komunalnih usluga zbog neplaćanja). Osam procenata domaćinstava je navelo da je moralo odgoditi odlazak ljekaru kad su bili bolesni, a 4 procenta je navelo da su prestali kupovati neophodne lijekove – Å¡to sve predstavlja dosta drastiÄ?ne mjere suoÄ?avanja s krizom. Ovo istraživanje nam takoÄŽe omogućava da po prvi put dobijemo indikator udjela stanovniÅ¡tva koje je u riziku od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti, kojeg su zemlje Ä?lanice EU usvojile u strategiji Europe 2020. Sastoji se od tri odvojena indikatora: stopa rizika od siromaÅ¡tva, teÅ¡ka materijalna uskraćenost i iskljuÄ?enost s trÅ£iÅ¡ta rada. Pored toga, omogućava i sagledavanje nekih dodatnih mjera, koje obuhvataju druge dimenzije socijalne iskljuÄ?enosti, kao Å¡to su loÅ¡ kvalitet stambenog smjeÅ¡taja i dugotrajna nezaposlenost. Obzirom da su ti indikatori raspoloÅ£ivi za sve zemlje Ä?lanice EU, mogu se koristiti za Å¡ire poreÄŽenje BiH u odnosu na zemlje EU. Obratiti paÅ£nju da su ovo samo preliminarne procjene, obzirom da je ovo malo istraÅ£ivanje i da će se pouzdanije naznake mjere ovih uskraćenost u BiH moći dobiti tek kad nalazi EHBS ankete budu dostupni. Gotovo trećina stanovniÅ¡tva BiH je u riziku od siromaÅ¡tva, Å¡to predstavlja indikator koji mjeri da li je prihod domaćinstva po osobi ispod 60 procenata srednjeg prihoda u zemlji. Ovo je stanovniÅ¡tvo koncentrirano u ruralnim podruÄ?jima, Å¡to je sluÄ?aj i u novim Ä?lanicama EU i zemljama juÅ£ne Evrope, za razliku od sjeverne Evrope, gdje je veći rizik od siromaÅ¡tva u urbanim podruÄ?jima. Kao i u EU zemljama, rizik od siromaÅ¡tva je najveći meÄŽu djecom i većim domaćinstvima, a dok se u BiH i muÅ¡karci i Å£ene suoÄ?avaju sa sliÄ?nim rizikom od siromaÅ¡tva, u EU taj je rizik veći za Å£ene. Gotovo 40 procenata stanovniÅ¡tva BiH se suoÄ?ava s teÅ¡kom materijalnom uskraćenosti , koja se definira kao nemogućnost plaćanja barem tri od sljedećih pet stavki: stanarinu ili reÅ£ije; 5 dovoljno zagrijavanje kuće; neoÄ?ekivane izdatke; meso, ribu ili drugi ekvivalent proteina svaki drugi dan; ili jednu sedmicu godiÅ¡njeg odmora van mjesta boravka. MeÄŽu varijablama koje ukazuju na materijalnu uskraćenost, mogućnost pokrivanja neoÄ?ekivanih troÅ¡kova u vrijednosti 386 KM (195 EUR) je najistaknutija u BiH – Ä?ini se da preko 70 procenata domaćinstava ne moÅ£e priuÅ¡titi pokrivanje neoÄ?ekivanih troÅ¡kova tog iznosa iz vlastitih sredstava. TakoÄŽe postoji korelacija izmeÄŽu dimenzija materijalne uskraćenosti. Geografski, Ä?ini se da je slika materijalne uskraćenosti u Å¡irem smislu sliÄ?na izmeÄŽu urbanih i ruralnih podruÄ?ja. Pribiližno jedna Ä?etvrtina stanovniÅ¡tva BiH, živi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom, ili domaćinstvima gdje je broj mjeseci tokom kojih su Ä?lanovi tog domaćinstva, radno-aktivne dobi, radili u periodu od prethodnih 12 mjeseci manji od 20 procenata teoretski mogućeg broja. Stepen iskljuÄ?enosti s trÅ£iÅ¡ta rada je veći nego u EU-27 u cjelini, gdje samo 9 procenata stanovniÅ¡tva radi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom. IskljuÄ?enost s trÅ£iÅ¡ta rada je veća u ruralnim podruÄ?jima, sliÄ?no kao i u novim Ä?lanicama EU, za razliku od zemalja zapadne Evrope, gdje gusto naseljena podruÄ?ja imaju veći udio stanovniÅ¡tva koje Å£ivi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom. U 2010., prema naÅ¡em istraživanju, približno 60 procenata stanovniÅ¡tva BiH je živjelo u riziku od siromaÅ¡tva ili socijalne iskljuÄ?enosti (AROPE), koji predstavlja kljuÄ?ni zbirni socijalni indikator u Europe 2020 strategiji, koji kombinira tri indikatora, razmatrana iznad. Usporedbe radi, u Bugarskoj i Rumuniji se viÅ¡e od 40 procenata stanovniÅ¡tva suoÄ?ava sa sliÄ?nim nivoom uskraćenosti, a u EU-27 taj je procenat 23. Bez obzira na preklapanja, tri dimenzije iskljuÄ?enosti se istinski nadopunjavaju u smislu stanovniÅ¡tva koje identificiraju. Samo 16 procenata stanovniÅ¡tva koje je ili u riziku od siromaÅ¡tva ili Å£ivi u porodicama s niskim radnim intenzitetom ili je materijalno uskraćeno u smislu tri ili viÅ¡e od pomenutih stavki, je bilo uskraćeno po sve ove tri dimenzije istovremen o. MeÄŽu onima koji su ili bili u riziku od siromaÅ¡tva ili materijalno uskraćeni za tri ili viÅ¡e stavke, samo jedna trećina je imala obje ove karakteristike. Nemogućnost pokrivanja nepredviÄŽenih troÅ¡kova ili osiguranja odgovarajuće prehrane su najveći meÄŽu jednoÄ?lanim domaćinstvima, koja imaju najniÅ£u stopu rizika od siromaÅ¡tva. Bolje obrazovanje i pristup tržiÅ¡tu rada su usko povezani i oboje je od vitalnog znaÄ?aja za ublažavanje, kako rizika od siromaÅ¡tva tako i materijalne uskraćenosti. Bilo da je rijeÄ? o nivou obrazovanja pojedinaÄ?nog Ä?lana ili nosioca domaćinstva, niskom nivou obrazovanja se pripisuje veći rizik od siromaÅ¡tva i veća materijalna uskraćenost. Obrazovanje i uÄ?estvovanje na trÅ£iÅ¡tu rada su takoÄŽe blisko povezani – 81 procenat neobrazovanih nije radilo tokom prethodne godine, u poreÄŽenju sa samo 21 procentom onih koji imaju fakultetsku diplomu ili veći nivo obrazovanja. UÄ?estvovanje na trÅ£iÅ¡tu rada je veće meÄŽu muÅ¡karcima – 63 procenta muÅ¡karaca dobi 25-60 godina su radila u toku prethodnih 12 mjeseci, u poreÄŽenju s 37 procenata Å£ ena, a stopa uÄ?estvovanja se povećava s obrazovanjem i za muÅ¡karce i za Å£ene. ZapaÅ£a se da meÄŽu nosiocima fakultetskih diploma i većeg nivoa obrazovanja, razlike u uÄ?estvovanju na trÅ£iÅ¡tu rada 6 izmeÄŽu muÅ¡karaca i Å£ena nestaju. Nizak radni intenzitet se povezuje s većim rizikom od siromaÅ¡tva i većom materijalnom uskraćenosti. Ovi trendovi nisu jedinstveni za BiH već se mogu uoÄ?iti i u Evropskoj Uniji. Iako su naÅ¡e mjere rizika od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti vjerovatno aprokismacije, a za pouzdanije procjene će se morati Ä?ekati podaci iz EHBS 2010, ovo istraživanje je dovelo do tri glavna zakljuÄ?ka. Prvo, indikatori koji su dio EU pristupa mjerenju siromaÅ¡tva i socijalne iskljÄ?enosti se dosta razlikuju od onih koji su se do sada pratili u BiH. Iako su ti indikatori dosta korisni za obogaćivanje naÅ¡eg razumijevanja socijalnih uslova u zemlji, bi t će znaÄ?ajno i dalje nastaviti pratiti mjeru siromaÅ¡tva po potroÅ¡nji, da bi mogli pratiti trendovi i da bi se izbjeglo zbunjivanje javnosti. RjeÅ¡enje koje se trenutno primjenjuje u BiH, provoÄŽenjem EHBS, tj. dodavanjem modula na postojeću HBS, se Ä?ini idealnim u ovu svrhu. Drugo, ova nova mjerenja će, obuhvatom razliÄ?itih dimenzija uskraćenosti za razliku od prethodno koriÅ¡tenih, takoÄŽe dovesti do razliÄ?itih procjena incidence siromaÅ¡tva i razliÄ?ite identifikacije koje su to najuskraćenije grupe. Biće znaÄ?ajno provesti odgovarajuću kampanju komunikacije za objavljivanje novih nalaza kada postanu raspoloÅ£ivi. KonaÄ?no, kako je pokazano u ovoj biljeÅ¡ci, usvajanje novih pristupa otvara mogućnost poreÄŽenja BiH s ostalim zemljama koje su sada Ä?lanice EU ili koje su poÄ?ele prikupljati indikatore sliÄ?ne SILC istraÅ£ivanju. TakoÄŽe otvara mogućnost za dobivanje novih spoznaja iz debata o politici socijalnih programa koje se odvijaju u ostatku Evrope. Obzirom na sadaÅ¡nji naglasak na trÅ£iÅ¡ta rada i integraciju trÅ£iÅ¡ta rada i socijalnih politika, ovo će vjerovatno biti jedna od glavnih oblasti za sticanje takvih spoznaja u BiH. 7 1. Uvod BiH je, kao i većina zemalja JugoistoÄ?ne Evrope, bila snaÅ£no pogoÄŽena krizom. U 2009. je doÅ¡lo do smanjenja ekonomskih aktivnosti za 3,1 procenat (skoro 9 procentnih poena pada stope rasta BDP-a u poreÄŽenju s 2008.), a nezaposlenost je u 2009. porasla. Procjenjuje se da je doÅ¡lo do vraćanja umjerenog rasta ekonomije (0,8 procenata) u 2010., a oÄ?ekuje se da je u 2011. bio veći. Posljednja anketa domaćinstava reprezentativna za cijelu zemlju (Anketa potroÅ¡nje domaćinstava, HBS) je provedena 2007., tako da joÅ¡ uvijek nije moguća sveobuhvatna procjena kako je kriza uticala na domaćinstva. Namjera ove biljeÅ¡ke je da poÄ?ne raditi na prevazilaÅ£enju tog nedostatka, prezentacijom rezultata male, ali za cijelu zemlju reprezentativne ankete provedne u posljednjem kvartalu 2010. (LITS-SM anketa, vidjeti ispod). Ova anketa ne moÅ£e dati aÅ£urirane procjene siromaÅ¡tva koje bi bile uporedive s trendovima siromaÅ¡tva prezentiranim u prethodnom IzvjeÅ¡taju o siromaÅ¡tvu Svjetske banke (Svjetska banka, 2009.). Izrada takvog izvjeÅ¡taja treba Ä?ekati objavljivanje podatka iz ProÅ¡irene HBS (EHBS, 2011.) koju je provela Agencija za statistiku BiH (BHAS) u 2011. ZnaÄ?ajan aspekt LITS-SM ankete je da ona ukljuÄ?uje module socijalne iskljuÄ?enosti uraÄŽene za EHBS 2011., po preporuci ekspertne grupe za „Mjerenje siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti u pred-pristupnim i susjednim zemljama Evrope“, datoj u 2009.1 Stoga ova biljeÅ¡ka moÅ£e po prvi put dati procjene indikatora socijalne iskljuÄ?enosti koje su sve zemlje Ä?lanice Evropske Unije obavezne pratiti i izvjeÅ¡tavati o ostvarenom napretku na ispunjavanju cilja socijalne iskljuÄ?enosti EU 2020. Ti indikatori, koji su definirani u Odjeljku 4 ove biljeÅ¡ke, ukljuÄ?uju udio stanovniÅ¡tva koji je u riziku od siromaÅ¡tva, udio stanovniÅ¡tva koje Å£ivi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom i udio stanovniÅ¡tva koje je materijalno uskraćeno. Svaki od njih je interesantan po sebi, iako cilj EU kombinira informacije iz svakog od njih, tako da se svako domaćinstvo koje je uskraćeno po bilo kojoj od ovih dimenzija, moÅ£e smatrati siromaÅ¡nim ili socijalno iskljuÄ?enim. PoÄ?etni nalazi u ovoj biljeÅ¡ci, stoga daju uvid u tip informacija za koje će EHBS omogućiti BHAS da izvjeÅ¡tava u budućnosti. Obratiti paÅ£nju da su procjene date u ovoj biljeÅ¡ci najvjerovatnije aproksimacije, i neće biti direktno uporedive s onima iz EHBS-a, zbog brojnih razlika u metodologijama istraÅ£ivanja. Ipak, ovdje data analiza nudi korisne primjere tipova analiza koje će biti moguće kada podaci EHBS-a budu objavljeni. Pored toga, pruÅ£anjem prilike za poreÄŽenje rezultata dobivenih praćenjem siromaÅ¡tva po potroÅ¡nji i rizika od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti, ova biljeÅ¡ka daje argument da bi u budućnosti bilo korisno nastaviti pratiti oba pristupa, da bi se osigurao kontinuitet dosadaÅ¡njeg naÄ?ina mjerenja trendova tokom prethodne decenije i da bi se iskoristile prednosti oba pristupa. . 1 Da bi pred-pristupne zemlje razvile statistiÄ?ki kapacitet potreban za implementaciju EU -SILC istraÅ£ivanja, koje je dio statistiÄ?kih acquis koje zemlje trebaju usvojiti tokom pristupnog procesa, panel je preporuÄ?io da usvoje strukturu rotirajućih modula koji bi se dodali njihovim osnovnim Anketama potroÅ¡nje domaćinstava ili drugim istraÅ£ivanjima kojima one redovno prate siromaÅ¡tvo. U ekspertnoj grupi su bili predstavnici Eurostata, INE Å panija, ISTAT -a Italija (u 2007./2008.), Svjetske banke i DFID-a. 8 Struktura ove biljeÅ¡ke je sljedeća: Odjeljak 2 ukratko razmatra podatke; Odjeljak 3 prezentira nalaze LITS-SM o uticaju krize, dok Odjeljak 4 daje novi profil indikatora socijalne iskljuÄ?enosti. Veza izmeÄŽu rizika od siromaÅ¡tva, materijalne uskraćenosti i niskog radnog intenziteta, kao i njihova veza s mjerenjem siromaÅ¡tva zasnovanim na potroÅ¡nji su istraÅ£ene u Odjeljku 5. Druge dvije dimenzije socijalne iskljuÄ?enosti, stambeni smjeÅ¡taj i dugotrajna nezaposlenost su istraÅ£ene u Odjeljku 6. Odjeljak 7 daje odreÄŽena zakljuÄ?na razmatranja. 2. Opis podataka Ova biljeÅ¡ka koristi podatke prikupljene u posljednjem kvartalu 2010. putem LITS-SM ankete. Ova je anketa provedena kao nastavak ispitivanja uzorka koji je ispitan za BiH 2010. krug Ankete Å£ivot u tranziciji (LITS) – aktivnosti provedene u viÅ¡e zemalja kojom je obuvhaćeno gotovo 39,000 domaćinstava iz 34 zemlje (ukljuÄ?ujući sve zemlje u tranziciji i nekoliko zemalja Zapadnog Balkana) u svrhu procjene stavova javnosti, dobrostanja i uticaja ekonomskih i politiÄ?kih promjena u regiji na osnovu uzoraka reprezentativnih na nivou zemlje za svaku od pojedinih zemalja.2 Uzorak LiTS 2010. ankete u BiH je obuhvatio 1.087 domaćinstava. Dopunski moduli, provedeni dva mjeseca nakon prvobitne LiTS ankete su obuhvatili 842 domaćinstva3. Iako odliv domaćinstava nije nasumiÄ?an4, Ä?ini se da razlika izmeÄŽu ranije LiTS ili uzorka za nastavak LiTS- i distribucije BiH stanovniÅ¡tva po popisu nije sistematiÄ?na.5,6 Kao rezultat, uzorak koriÅ¡ten u ovom materijalu se tretira kao samo-ponderiÅ¡ući.7 2 LITS su zajedno provele Evropska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka. 3 Odliv domaćinstava je primarno rezultat odbijanja da uÄ?estvuju jer ih intervju zamara (215 domaćinstava), kao posljedica kratkog razmaka izmeÄŽu LiTS i LiTS-SM. 30 domaćinstava nije naÄŽeno, uglavnom zbog putovanja u vrijeme intervjua, a 4 domaćinstva su bila odsutna jer tokom zime Å£ive na drugoj lokaciji. 4 Veći dio otpalih domaćinstava potiÄ?e iz RS, a manji iz sjevernog dijela FBiH, a naroÄ?ito iz Sarajeva. Otpala domaćinstva takoÄŽe navode niÅ£i nivo potroÅ¡nje po glavi, nego sveukupni LiTS uzorak, a sliÄ?no tome i niÅ£u incidencu trajnih dobara u domaćinstvu kao Å¡to su automobile ili kompjuter. MeÄŽutim, razlika izmeÄŽu prvobitnog uzorka LiTS od 1.087 domaćinstava i LiTS-SM uzorka od 842 domaćinstva u smislu geografske distribucije ili karakteristika domaćinstva nije statistiÄ?ki znaÄ?ajna, osim u sluÄ?aju srednjeg rashoda domaćinstva (vidjeti Aneks). Odliv. 5 Razlike nisu sistematiÄ?ne u smislu da ne postoji varijabla na nivou domaćinstva koja bi objasnila razliku izmeÄŽu piramide stanovniÅ¡tva dobivene na osnovu LiTS-SM uzorka i piramide stanovniÅ¡tva koju je dao popis (vidjeti Aneks A1.3). Da takva varijabla postoji ona bi se mogla iskoristiti za reponderisanje uzorka u skladu s tim. Obzirom da se takva varijabla nije mogla otkriti, LiTS-SM uzorak domaćinstava se ovdje smatra samo -ponderiÅ¡ućim uzorkom svih domaćinstava u zemlji. LiTS uzorak je samo-ponderiÅ¡ući uzorak domaćinstava po dizajnu. 6 Procjene stanovniÅ¡tva po dobnim grupama su iz meÄŽunarodne baze podataka US Census Bureau (Popisni biro SAD) (http://www.census.gov/ipc/www/idb/informationGateway.php) 7 Obratiti paÅ£nju da su u LiTS anketi domaćinstva uzorkovana u skladu sa samo -ponderiÅ¡ućim uzorkom. Potom su ponderi primijenjeni da bi se povukla distribucija odraslog stanovniÅ¡tva (18+) u BiH. Obzirom da nas viÅ¡e zanimaju procjene stanovnika o karakteristikama domaćinstva, a ne pitanja o miÅ¡ljenju u LiTS anketi, re-ponderisanje ne bi nuÅ£no bilo prikladno. 9 Dopunski moduli su dizajnirani da bi se dobio bolji uvid u uticaj krize, a naroÄ?ito da bi se mjerili EU indikatori socijalne iskljuÄ?enosti.8 Modul o socijalnoj iskljuÄ?enosti je zasnovan na EHBS modulu o socijalnoj iskljuÄ?enosti, koji je dizajniran da obuhvati glavne varijable koje prikuplja EU SILC anketa za mjerenje socijalne iskljuÄ?enosti. Pored toga ovaj modul ukljuÄ?uje odreÄŽene varijable migracija i doznaka koje su prikupljane u drugim modulima EHBS-a. Kombiniranjem informacija iz LITS-a i dodatnih modula, LITS-SM daje informacije o prihodu, rashodima, socijalnoj iskljuÄ?enosti i aktivnostima na trÅ£iÅ¡tu rada. Mjera dobrostanja zasnovana na rashodima koje se dobije iz modula o potroÅ¡nji LiTS ankete, gdje domaćinstva navode mjeseÄ?ne rashode domaćinstva u sljedeće tri kategorije: (i) hrana, piće i duhan; (ii) komunalije (el. energija, gas, voda, grijanje, fiksni telefon); i (iii) prevoz (javni transport i gorivo za automobil); kao i rashode u prethodnih 12 mjeseci za sljedeće kategorije rashoda: (iv) obrazovanje (ukljuÄ?ujući Å¡kolarine, knjige, vrtić); (v) zdravlje (ukljuÄ?ujući lijekove i zdravstveno osiguranje); (vi) odjeća i obuća; (vii) trajna dobra. Zbirna potroÅ¡nja koriÅ¡tena u ovom materijalu je zasnovana na ukupnim rashodima domaćinstva za sve gore navedene kategorije, izraÅ£ena po glavi. Ovaj indikator potroÅ¡nje nije uporediv s indikatorom potroÅ¡nje kojeg prikuplja BHAS putem HBS anketa, te se kao takav ne moÅ£e koristiti za aÅ£uriranje ni nacionalnih procjena siromaÅ¡tva ni onih koje redovno objavljuje Svjetska banka (Svjetska banka, 2009.). Analiza koriÅ¡tenjem prethodnog kruga LITS (2006.), koja je koristila sliÄ?an indikator potroÅ¡nje, i njegovim poreÄŽenjem s procjenama potroÅ¡nje iz tradicionalnih HBS i LSMS anketa, pokazuje da ovaj tip zbirnog indikatora daje pouzdano rangiranje domaćinstava (Zaidi et al., 2009.). 3. Uticaj finansijske krize9 Prema LiTS 2010. anketi, 64 procenta domaćinstava u Bosni i Hercegovini je bilo znaÄ?ajno ili priliÄ?no pogoÄŽeno krizom (Tabela 1)10. ÄŒini se da se uticaj krize mnogo jaÄ?e osjetio u urbanim podruÄ?jima nego u ruralnim: 40 procenata domaćinstava u urbanim podruÄ?jima navodi da su znaÄ?ajno pogoÄŽeni krizom, u poreÄŽenju s 29 procenata ruralnih domaćinstava. To je u skladu s nalazima iz drugih dijelova regije, uz izuzetak Srbije gdje je kriza imala jaÄ?i poÄ?etni uticaj u ruralnim podruÄ?jima. Samo 18 procenata urbanih domaćinstava u BiH i 28 procenata ruralnih domaćinstava navodi da finansijska kriza nije imala nikakav uticaj na njihovo dobrostanje. To su subjektivna mjerenja, stoga ne daju precizne procjene promjene siromaÅ¡tva kao rezultat krize. MeÄŽutim, iz prethodne analize znamo da se 77-procentno smanjenje stope siromaÅ¡tva u periodu 2004 – 2007. pripisivalo rastu srednje potroÅ¡nje, ukazujući da se ekonomsko usporavanje u 2009. i spor oporavak poslije krize predstavljaju prekid trendova prije krize. 8 TakoÄŽe je uraÄŽen poseban modul za zdravstvo za dobivanje informacija za odvojen istraÅ£ivaÄ?ki projekt . 9 Ovaj se odjeljak uglavnom oslanja na odjeljak o krizi LiTS upitnika, iako su dodatni detalji dobiveni iz pitanja o materijalnog uskraćenosti iz LiTS-SM. 10 Ukoliko nije navedeno drugaÄ?ije, ovo se odnosi na domaćinstva koja su ispitana i u LiTS i u dopunskim modulima. 10 Tabela 1: Da li vas je ekonomska kriza pogodila? (% ukupnog) Urbana Ruralna Ukupno ZnaÄ?ajno 40.4 29.3 35.3 PriliÄ?no 28.0 29.9 28.9 Malo 13.1 13.0 13.1 Nimalo 18.4 27.8 22.8 Ukupno 100 100 100 Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka. Ova slika je u skladu s generalnom procjenom nosilaca ispitanih domaćinstava o njihovoj mogućnosti da 'spoje kraj s krajem'. Oko 35 procenata domaćinstava navodi teÅ¡koće ili velike teÅ¡koće pri spajanju kraja s krajem, dok daljih 37 procenata ima neÅ¡to poteÅ¡koća, a preostala (manje od 30 procenata) navode da nisu imali poteÅ¡koća u sastavljanju kraja s krajem tokom 2010. Udio urbanih domaćinstava koje ima velike poteÅ¡koće da spoje kraj s krajem je duplo veći nego domaćinstava u ruralnim podruÄ?jima. (Tabela 2). Tabela 2: Kako vaÅ¡e domaćinstvo uspijeva spojiti kraj s krajem? Urbana/ruralna (% ukupnih) Urbana Ruralna Ukupno Uz velike poteÅ¡koće 15.6 7.7 11.9 Uz poteÅ¡koće 22.2 23.7 22.9 Uz neÅ¡to poteÅ¡koća 31.6 42.6 36.7 PriliÄ?no lako 23.1 18.9 21.1 Lako 6.2 6.1 6.2 Vrlo lako 1.3 1.0 1.2 Ukupno 100 100 100 Napomena: Procjene autora na osnovu podataka iz dopunskih LiTS modula, 2010. Uticaj krize se osjetio kroz cijeli spektar dobrostanja, iako je uticaj na najsiromaÅ¡nije grupe izraÅ£eniji (Tabela 3). MeÄŽu domaćinstvima iz donje petine potroÅ¡nje, 71 procenat je bio pogoÄŽen znaÄ?ajno ili priliÄ?no, a samo za 4. petinu ukupni udio ispitanika u ovoj kategoriji je ispod 60 procenata. Udio domaćinstava koja nisu nimalo pogoÄŽena krizom je najniÅ£i u donje dvije petine potroÅ¡nje. Tabela 3: Uticaj krize po petinama potroÅ¡nje (% ukupnog) Petina 1. 2. 3. 4. 5. Ukupno ZnaÄ?ajno 41.2 36.2 34.6 31.9 35.0 35.3 PriliÄ?no 29.8 29.8 32.7 23.9 29.1 28.9 Malo 8.8 14.9 9.3 17.6 13.1 13.1 Nimalo 20.2 19.2 23.5 26.6 22.8 22.8 Ukupno 100 100 100 100 100 100 Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka. 11 Domaćinstva koja su navela penziju, a ne neÅ¡to drugo, naroÄ?ito platu ili zaradu za odraÄŽeni posao, kao glavni izvor prihoda, navode jaÄ?i uticaj krize, iako pribliÅ£no isti udio domaćinstava koja Å£ive od penzije navodi da nisu nimalo osjetili uticaj krize (Tabela 4).11 Tabela 4: Uticaj krize po osnovnom izvoru sredstava za život (% ukupnog) Plata/ Prihod od Penzija Ukupno zarada samozaposlenosti ZnaÄ?ajno 30.7 34.1 42.0 35.3 PriliÄ?no 31.0 28.6 25.9 28.9 Malo 16.6 11.9 9.5 13.1 Nimalo 21.7 25.4 22.6 22.8 Ukupno 100.0 100.0 100.0 100.0 Napomena: Procjene autora na osnovu podataka LiTS 2010. Prihod od samozaposlenosti ukljuÄ?uje i prodaju poljoprivrednih proizvoda. Kategorija penzija takoÄŽe ukljuÄ?uje i 7 domaćinstava koja Å£ive primarno od naknada koje dobivaju od drÅ£ave. Kategorija pomoći od prijatelja se ne navodi, obzirom na malu veliÄ?inu uzorka. Smanjen priliv doznaka i kanali trÅ£iÅ¡ta rada su najznaÄ?ajniji naÄ?ini na koje kriza pogaÄŽa domaćinstva – viÅ¡e od polovine domaćinstava navodi smanjenje doznaka, a 49 procenata navodi bilo gubitak posla ili smanjenje/kaÅ¡njenje plate. Å taviÅ¡e, Ä?ini se da je smanjenje plate znaÄ?ajniji naÄ?in od gubitka posla ili propadanja porodiÄ?nog biznisa. PoreÄŽenje domaćinstava s razliÄ?itim izvorima sredstava za Å£ivot, pokazuje da je smanjenje primanja istaknutije kod domaćinstava koja Å£ive od plate ili zarade, ali mnogo manje nego kod ostalih grupa. Smanjenje doznaka je daleko najÄ?ešći naÄ?in uticaja za sve grupe domaćinstava, osim onih koja Å£ive od plate ili zarade. NaÄ?ini uticaja krize poput prisiljenosti da se prihvati dodatni posao, poveća broj radnih sati, ili da Ä?lanovi domaćinstava koji ne rade, poÄ?nu raditi, su mnogo rjeÄŽe, i navodi ih samo 5 procenata domaćinstava. Tabela 5: NaÄ?ini djelovanja krize, po osnovnom izvoru sredstava za život (%) Plata / Prihod od Penzija Ukupno zarada samozaposlenosti Gubitak posla nosioca domaćinstva 8.0 26.6 6.4 11.1 Gubitak posla drugog Ä?lana 14.2 16.0 14.9 14.5 domaćinstva KaÅ¡njenje/nedobivanje plate 12.4 8.5 8.5 10.3 Smanjenje plate 52.5 20.2 26.6 38.9 Smanjen priliv doznaka 41.0 53.2 65.4 50.9 Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka. Navedeni su samo naÄ?ini djelovanja krize koji pogaÄŽaju viÅ¡e od 10 procenata domaćinstava. 11 Obzirom da nemamo informacije o glavnom izvoru prihoda prije krize, ovo moÅ£e biti odraz ili veće poÄ?etne osjetljivosti onih koji nisu na trÅ£iÅ¡tu rada, ili selektivni uticaj krize na zaposlene pri Ä?emu su neki izgubili posao a drugi nastavili raditi. ÄŒini se da su dokazi o naÄ?inima djel ovanja krize iz Tabele 4. u skladu s ovim prvim tumaÄ?enjem. 12 Ovi naÄ?ini djelovanja krize, iako u Å¡irem smislu sliÄ?ni za urbana i ruralna podruÄ?ja, pokazuju razlike po distribuciji dobrostanja (Tabela 6). Na primjer, gubitak posla, bilo nosioca ili Ä?lana domaćinstva, kao i smanjenje broja radnih sata i propadanje biznisa, su, Ä?ini se, prisutniji na dnu distribucije dobrostanja, dok su smanjenje doznaka i smanjenje zarade prisutniji na vrhu distribucije. Tabela 6: NaÄ?ini djelovanja krize (%) Urbana Ruralna Donja 3. petina Gornja Ukupno petina petina Gubitak posla nosioca domaćinstva 9.5 13.1 19.8 12.1 8.7 11.1 Gubitak posla drugog Ä?lana 14.4 14.5 18.7 13.7 8.2 14.5 domaćinstva KaÅ¡njenje/nedobivanje plate 13.4 6.4 11.0 8.9 9.3 10.3 Smanjenje plate 37.3 41.0 33.0 37.1 41.0 38.9 Smanjen priliv doznaka 53.1 48.1 50.5 41.9 61.2 50.9 Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka. Navedeni su samo naÄ?ini djelovanja krize koji pogaÄŽaju viÅ¡e od 10 procenata domaćinstava. 3.1. Mehanizmi suoÄ?avanja s krizom Da bi se suoÄ?ila s krizom, domaćinstva smanjuju potroÅ¡nju luksuznih roba, medija i komunikacija (Tabela 7).12 Uticaj krize je, meÄŽutim, iÅ¡ao dosta dalje od toga. Gotovo Ä?etvrtina domaćinstava (29 procenata) je navelo da su morali smanjiti potroÅ¡nju osnovnih Å£ivotnih namirnica kao Å¡to su mlijeko, voće, povrće ili kruh, a 11 procenata domaćinstva je moralo odgaÄŽati plaćanja reÅ£ija (nekima su komunalije Ä?ak i iskljuÄ?ene zbog neplaćanja). Nadalje, 8 procenata domaćinstava navodi da su morali odgaÄŽati odlazak ljekaru kad su bili bolesni, a 4 procenata navodi da su prestali kupovati neophodne lijekove. 13 Tabela 6: Mehanizmi suoÄ?avanja s krizom (%) Urbana Ruralna Ukupno Smanjenje potroÅ¡nje osnovnih Å£ivotnih namirnica 18.2 28.8 23.2 Smanjenje potroÅ¡nje luksuznih roba 47.3 44.6 46.1 Smanjenje potroÅ¡nje alkoholnih pića 13.8 13.3 13.5 Smanjenje koriÅ¡tenja vlastitog vozila 13.3 17.1 15.1 Smanjenje odmora 18.7 19.1 18.9 Smanjenje puÅ¡enja 13.3 12.0 12.7 KaÅ¡njenje plaćanja reÅ£ija 10.0 11.7 10.8 IskljuÄ?ivanje TV/telefona/interneta 14.0 23.0 18.2 Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka. Navedene su samo strategije suoÄ?avanja s krizom koje je koristilo viÅ¡e od 10 procenata domaćinstava. 12 Procjene u ovom odjeljku su zasnovane na pitanjima da li je u prethodne dvije godine (kraj 2008.- kraj 2010.) iko u domaćinstvu morao poduzeti bilo kakve mjere kao rezultat smanjenja prihoda ili drugih ekonomskih poteÅ¡koća. Smanjenje potroÅ¡nje luksuznih roba je bio najÄ?ešći mehanizam suoÄ?avanja s krizom, kojeg je navelo 46 procenata domaćinstava. Gotovo jedna petina domaćinstava je iskljuÄ?ila TV/telefon/internet. 13 ÄŒini se da je kriza imala i neke potencijalno pozitivne efekte kao smanjenje potroÅ¡nje alkohola i duhana. 13 NajuoÄ?ljivija razlika u mehanizmima suoÄ?avanja s krizom po distribuciji dobrostanja je mnogo veće oslanjanje na smanjenje potroÅ¡nje osnovnih Å£ivotnih namirnica meÄŽu siromaÅ¡nim domaćinstvima – pojava ovog mehanizma suoÄ?avanja s krizom je viÅ¡e nego duplo veća nego meÄŽu domaćinstvima u gornjoj petini potroÅ¡nje (Tabela 8). ÄŒini se da su se siromaÅ¡nija domaćinstva takoÄŽe viÅ¡e oslanjala i na smanjenje potroÅ¡nje luksuznih roba, iako tu razlika nije toliko uoÄ?ljiva. S druge strane, mehanizmi suoÄ?avanja meÄŽu bogatijim domaćinstvima, primarno ukljuÄ?uju smanjenje odlaska na odmor. Tabela 7: Mehanizmi suoÄ?avanja s krizom po petinama potroÅ¡nje (%) 1. petina 2. petina 3. petina 4. petina 5. petina Smanjenje potroÅ¡nje osnovnih Å£ivotnih namirnica 29.8 27.0 30.9 21.3 13.9 Smanjenje potroÅ¡nje luksuznih roba 55.3 48.9 45.1 45.2 41.4 Smanjenje potroÅ¡nje alkoholnih pića 10.5 14.2 17.3 15.4 10.5 Smanjenje koriÅ¡tenja vlastitog automobila 7.9 17.7 17.3 16.5 14.3 Smanjenje odlaska na odmor 14.9 12.8 17.3 21.8 23.2 Smanjenje puÅ¡enja 13.2 14.9 11.7 14.4 10.5 OdgaÄŽanje/preskakanje odlaska kod doktora u sluÄ?aju 12.3 7.1 8.6 9.6 5.1 bolesti l OdgaÄŽanje plaćanja reÅ£ija 8.8 12.1 10.5 10.1 11.8 IskljuÄ?ivanje TV/telefona/interneta 19.3 20.6 23.5 18.6 12.2 Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka. Navedene su samo strategije suoÄ?avanja s krizom koje je koristilo viÅ¡e od 10 procenata domaćinstava u svakoj petini potroÅ¡nje. 3.2. Mehanizmi podrÅ¡ke: formalni i neformalni Pored promjene naÄ?ina potroÅ¡nje, domaćinstva se takoÄŽe mogu obratiti formalnim institucijama ili neformalnim mreÅ£ama da bi ublaÅ£ila negativne uticaje na nivo njihove potroÅ¡nje. Prema podacima iz modula o krizi, viÅ¡e od Ä?etvrtine domaćinstava navodi da su pokuÅ¡avala pozajmiti novac od prijatelja, neke druge osobe ili institucije tokom prethodne dvije godine. Pojava pokuÅ¡aja uzimanja zajma je veća meÄŽu domaćinstvima koja su navela da su znaÄ?ajno pogoÄŽena krizom (35 procenata) ili priliÄ?no pogoÄŽena (28 procenata), u poreÄŽenju s onima koji su bili pogoÄŽeni malo (18 procenata) ili nimalo (15 procenata). Razlike izmeÄŽu ruralnih i urbanih podruÄ?ja su minimalne. Primjetno je da je većina domaćinstava koja je pokuÅ¡ala pozajmiti novac, to i uspjela (88 procenata od ukupnog broja), iako su domaćinstva iz donje petine imala veća kreditna ograniÄ?enja – 17 procenata domaćinstava iz donje petine koja su pokuÅ¡ala dobiti zajam to nisu uspjela, za razliku od 12 procenata od ukupnog broja. Mala veliÄ?ina uzorka nam ne omogućava procjenu doprinosa formalnih mreÅ£a socijalne sigurnosti – manje od 2 procenta domaćinstava su navela primanje stalne socijalne pomoći, manje od 1 procenta su navela povremenu socijalnu pomoć ili naknadu za nezaposlenost.14 14 Obratiti paÅ£nju da su ostali izvori manje zastupljeni jer od 2006. u bu dÅ£etima za socijalna davanja u BiH dominiraju naknade koje ne podlijeÅ£u imovinskom cenzusu (naroÄ?ito boraÄ?ke naknade) dok je obuhvat siromaÅ¡nih 14 Za domaćinstva koja primaju doznake iz inostranstva (7 procenata15 od ukupnog broja), Ä?ini se da su te doznake bile uspjeÅ¡ne u ublaÅ£avanju najgorih efekata krize - u ovoj grupi domaćinstava manji udio je naveo smanjenje potroÅ¡nje osnovnih Å£ivotnih namirnica kao jedan od mehanizama suoÄ?avanja s krizom (15 procenata u poreÄŽenju s 25 procenata domaćinstava koja nisu navela primanje doznaka iz inostranstva). Stoga, postoje odreÄŽeni dokazi da doznake imaju efekt pruÅ£anja sigurnosti, kao Å¡to pominju brojne studije iz literature o doznakama.16 4. Socijalna iskljuÄ?enost u BiH LITS-SM nudi po privi put priliku za mjerenje indikatora socijalne iskljuÄ?enosti u zemlji u skladu sa indikatorima sliÄ?nim onima koje su usvojila Ä?lanice EU i koje prikuplja EU SILC anketa. Temeljito sagledavanje tih pitanja će biti moguće tek po objavljivanju podataka iz EHBS 2011., koji su trenutno u procesu obrade. NaÅ¡i podaci ne daju uporedive procjene s procjenama EHBS-a, ali ipak biljeÅ¡ka daje po prvi put priliku da se vidi napredak koji je BiH ostvarila na tranziciji u pravcu statistiÄ?kih zahtjeva u vezi s pristupanjem EU i istraÅ£e vrste informacija koje će biti moguće pratiti u budućnosti. Ovaj odjeljak daje Å¡iri profil tri kljuÄ?na indikatora socijalne iskljuÄ?enosti – stanovniÅ¡tvo u riziku od siromaÅ¡tva, materijalno uskraćeno i koje Å£ivi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom – i pojedinaÄ?no i zbirno kao u EU2020 indikator rizika od siromaÅ¡tva ili iskljuÄ?enosti (AROPE). Odjeljak 7 ispituje karakteristike stanovanja i ambijenta, Å¡to je takoÄŽe dio indikatora aspekta Socijalne iskljuÄ?enosti Otvorene metode koordinacije u EU. 4.1. Profil rizika od siromaÅ¡tva U Evropskoj Uniji, indikator rizika od siromaÅ¡tva se definira kao nivo prihoda ispod 60 procenata od srednjeg prihoda u zemlji, izraÅ£en u jedinicama ekvivalenta odrasle osobe naosnovu OECD skale.17 Ta se mjera razlikuje od zvaniÄ?ne stope siromaÅ¡tva koju navodi BHAS18 i stope siromaÅ¡tva koju je izraÄ?unala Svjetska banka (Svjetska banka, 2009.).19 programima pomoći koji nisu zasnovani na osiguranju mali, i uticaj tih programa na smanjenje siromaÅ¡tva je dosta ograniÄ?en (za detalje, vidjeti Svjetska banka, 2009.). 15 U domaćinstvima koja su navela primanje doznaka tokom protekle go dine, njihova vrijednost je pribliÅ£no 28 procenata ukupnog budÅ£eta domaćinstva. Obratiti paÅ£nju da je udio domaćinstva koja navode primanje doznaka dosta mali u poreÄŽenju s udjelom domaćinstva koja su navela smanjenje priliva doznaka zbog krize. Iako je to dijelom moÅ£da zato Å¡to su domaćinstva potpuno prestala dobivati doznake, razlika je ipak dosta velika. S raspoloÅ£ivim podacima nije moguće Å¡pekulirati o uzrocima ove razlike. 16 Clarke i Wallsten, 2004.; Mishra, 2005.; Yang and Choi, 2007.; Yang, 2008.; Frankel, 2009.; Mohapatra i sar, 2009. 17 Prema OECD skali, prvi odrasli Ä?lan domaćinstva dobiva ponder 1, svi dalji odrasli Ä?lanovi 0,5, a djeca ispod 14 godina 0,3. 18 Mjera siromaÅ¡tva za cijelu zemlju koju objavljuje Agencija z a statistiku BiH se zasniva na pragu relativnog siromaÅ¡tva utvrÄŽenom na 60 procenata srednje potroÅ¡nje po ekvivalentu odrasle osobe (na osnovu HBS podataka). Posljednje procjene siromaÅ¡tva u zemlji, na osnovu ovog mjerila, iznose 18,2 procenta prema podaci ma HBS 2007. 15 Definicija: Rizik od siromaÅ¡tva se ovdje definira s aspekta prihoda, u skladu s EU definicijom. Prihodi se baziraju na posebnom modulu za prihode (dizajniranom za EHBS) i administriraju kao dio LiTS-SM. Indikator stanovniÅ¡tva u riziku od siromaÅ¡tva se definira kao nivo prihoda u iznosu ispod 60 procenata srednjeg prihoda u BiH, izraÅ£enog u jedinicama ekvivalenta odrasle osobe na osnovu OECD skale. Ova biljeÅ¡ka opisuje samo profil rizika od siromaÅ¡tva u 2010., i nije u mogućnosti aÅ£urirati trendove siromaÅ¡tva nakon posljednjih procjena izvrÅ¡enih za 2007. – uporedive procjene siromaÅ¡tva će morati priÄ?ekati do sljedeće godine, kada baza podataka EHBS bude na raspolaganju. Prema podacima iz LiTS-SM 2010., u riziku od siromaÅ¡tva je pribliÅ£no 1,5 milion ljudi ili 33 procenta sveukupnog stanovniÅ¡tva BiH. Eurostat procjenjuje da je u 2010. u riziku od siromaÅ¡tva bio 21 procenat stanovniÅ¡tva Bugarske, Hrvatske i Rumunije, a 16 procenata sveukupno za EU - 27 zemlje. Tabela 8: Dobni profil stanovniÅ¡tva u riziku od siromaÅ¡tva (%) StanovniÅ¡tvo Sveukupno Rizik od u riziku od stanovniÅ¡tvo siromaÅ¡tva po siromaÅ¡tva dobnim grupama 0-17 21.7 17.7 40.1 18-24 11.3 11.3 32.8 25-34 12.9 17.6 23.9 35-44 15.7 13.8 37.2 45-54 17.0 16.1 34.6 55-64 10.9 12.4 28.9 65+ 10.5 11.1 31.2 Ukupno 100 100 32.8 Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010 i podataka iz dopunskim modula. U BiH je stanovniÅ¡tvo u riziku od siromaÅ¡tva koncentrirano u ruralnim podruÄ?jima, koje Ä?ini 58 procenata ukupnog stanovniÅ¡tva u riziku od siromaÅ¡tva, u poreÄŽenju s ukupnim udjelom ruralnog stanovniÅ¡tva od 51 procenat. Veći rizik od siromaÅ¡tva u ruralnim podruÄ?jima je u skladu s nalazima u novim Ä?lanicama EU, kao i u zemljama juÅ£ne Evrope (Portugal, Å panija, GrÄ?ka ili Italija) u kojima je rizik od siromaÅ¡tva takoÄŽe veći u ruralnim podruÄ?jima (Evropska komisija, 2011.).20 AnalitiÄ?ki po polu nosioca domaćinstva, domaćinstva sa Å£enskim nosiocem su manje zastupljena u grupi u riziku od siromaÅ¡tva u poreÄŽenju s njihovim ukupnim udjelom u stanovniÅ¡tvu u ruralnim podruÄ?jima, dok je u urbanim podruÄ?jima distribucija domaćinstava s muÅ¡kim i 19 Svjetska banka raÄ?una siromaÅ¡tvo prema liniji siromaÅ¡tva utvrÄŽenoj na osnovu LSMS 2001 na 205 KM po glavi mjeseÄ?no po cijenama iz 2007. 20 Nasuprot tome, u sjeverno-evropskim zemljama, stopa rizika od siromaÅ¡tva je manja u ruralnim podruÄ?jima . 16 Å£enskim nosiocem ravnomjerna. U smislu dobne strukture nosioca domaćinstva, u urbanim podruÄ?jima je stanovniÅ¡tvo u riziku od siromaÅ¡tva koncentrirano u domaćinstvima gdje je nosilac domaćinstva u dobnoj grupi 65+ - 27 procenata grupe u riziku od siromaÅ¡tva potiÄ?e iz takvih domaćinstava, u poreÄŽenju s 19 procenata ukupnog stanovniÅ¡tva (Slika 1). U ruralnim podruÄ?jima je veći od prosjeÄ?nog udio onih u riziku od siromaÅ¡tva koji Å£ive u domaćinstvima Ä?iji nosilac pripada dobnoj grupi 45-54 godine (33 procenta stanovniÅ¡tva u riziku od siromaÅ¡tva u poreÄŽenju s ukupnim udjelom od 29 procenata stanovniÅ¡tva u toj grupi). Slika 1: Profil rizika od siromaÅ¡tva po dobi i polu nosioca domaćinstva (%) Po dobi nosioca domaćinstva Po polu nosioca domaćinstva Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010. i podataka iz dopunskim modula. Sveukupna dobna distribucija odraslog stanovniÅ¡tva ukazuje na neÅ¡to veći rizik od siromaÅ¡tva za dobnu grupu 35-44 godine, iako je ovo preteÅ£no ruralna pojava. Rizik od siromaÅ¡tva je takoÄŽe znaÄ?ajno veći za djecu (0-17), kako u urbanim, tako i u ruralnim podruÄ?jima. NajniÅ£i rizik od siromaÅ¡tva je zabiljeÅ£en za dobnu grupu 25-34 godine. Situacija je u Å¡irem smislu sliÄ?na i u EU, gdje je rizik od siromaÅ¡tva znaÄ?ajno veći za djecu, dok je stopa rizika od siromaÅ¡tva za starije u skladu s prosjeÄ?nim rizikom za zemlju.21 Grupa 18-24 godine starosti koja je u EU zemljama u neÅ¡to većem riziku, izgleda u BiH nije pogoÄŽena viÅ¡e od drugih grupa. StanovniÅ¡tvo koje Å£ivi u većim domaćinstvima (5 ili viÅ¡e Ä?lanova) ima mnogo veći rizik od siromaÅ¡tva i u urbanim i u ruralnim podruÄ?jima. Za manja domaćinstva, u ruralnim podruÄ?jima stopa rizika od siromaÅ¡tva je sliÄ?na za domaćinstva od 1, 2 ili 4 Ä?lana, a neÅ¡to veća za domaćinstva od 3 Ä?lana. U urbanim podruÄ?jima rizik od siromaÅ¡tva je najmanji za jednoÄ?lana domaćinstva, neÅ¡to se povećava za dvoÄ?lana domaćinstva, potom se znaÄ?ajnije povećava za troÄ?lana domaćinstva. Veća domaćinstva, sliÄ?no kao i u Evropskoj Uniji, imaju veći rizik od siromaÅ¡tva. 21 Iako je u brojnim EU zemljama stopa rizika od siromaÅ¡tva veća za grupu 65+ (npr. Bugarska, Danska , UK). 17 Slika 2: Rizik od siromaÅ¡tva po veliÄ?ini domaćinstva (%) Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010. i podataka iz dopunskim modula. Kao Å¡to je Ä?est sluÄ?aj, rizik od siromaÅ¡tva je snaÅ£no povezan s obrazovanjem. Dok sveukupno 31 procenat stanovniÅ¡tva Å£ivi u domaćinstvima Ä?iji nosilac ima osnovno obrazovanje ili manje, u grupi koja je u riziku od siromaÅ¡tva taj udio je 49 procenata. SliÄ?no tome, dok 44 procenta sveukupnog stanovniÅ¡tva potiÄ?e iz domaćinstava Ä?iji nosilac ima zavrÅ¡enu srednju Å¡kolu ili viÅ¡e, taj je procenat samo 28 za grupu koja je u riziku od siromaÅ¡tva. Sveukupni rizik od siromaÅ¡tva je veći za ljude koji Å£ive u domaćinstvima Ä?iji nosilac ima osnovno obrazovanje (54 procenta), a manji za ljude iz domaćinstava Ä?iji nosilac ima fakultetsku diplomu (11 procenata). Tabela 9: Distribucija dobrostanja po nivou obrazovanja nosioca domaćinstva, 2010. (%) Rizik od Ukupno siromaÅ¡tva Bez obrazovanja/diplome 11.6 8.5 Osnovno (1-4 razreda) 37.1 22.3 Osnovno (5-8 razreda) 23.1 25.1 Srednje 22.4 30.3 ViÅ¡e 3.1 5.6 Fakultetska diploma ili magisterij/doktorat 2.8 8.2 Ukupno 100 100 Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010. i podataka iz dopunskim modula. Isti je odnos i distribucije obrazovanja Ä?lana domaćinstva i dobrostanja. Iz grupe 25+, 31 procenat je naveo da imaju osnovno obrazovanje ili manje u 2010., ali oni Ä?ine 45 procenata stanovniÅ¡tva u riziku od siromaÅ¡tva. Kao i u sluÄ?aju obrazovanja nosioca domaćinstva, pojedinci s niÅ£im nivoom obrazovanja (osnovno ili manje) se suoÄ?avaju s većim rizikom od siromaÅ¡tva od prosjeÄ?nog, a sluÄ?aj je obrnut za pojedince koji imaju zavrÅ¡en nivo obrazovanja iznad srednjeg. 18 Tabela 10: Obrazovanje i rizik od siromaÅ¡tva (%) Rizik od Ukupno Incidenca siromaÅ¡tva rizika od siromaÅ¡tva Bez obrazovanja/diplome 14.9 10.3 44.4 Osnovno (1-4 razreda) 29.6 20.8 43.6 Osnovno (5-8 razreda) 24.2 24.9 29.9 Srednje 25.0 30.8 24.9 ViÅ¡e 2.8 4.6 18.4 Fakultetska diploma ili magisterij/doktorat 3.6 8.5 12.9 Ukupno 100 100 30.7 Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010 i podataka iz dopunskim modula. JoÅ¡ jedan dobar prognozer rizika od siromaÅ¡tva je status zaposlenosti. U grupi koja je u riziku od siromaÅ¡tva, 70 procenata pripadnika iz dobne grupe 25-60 godina nije radilo tokom prethodnih 12 mjeseci, u poreÄŽenju s 51 procentom sveukupno. Na osnovu statusa zaposlenosti nosioca domaćinstva, 40 procenata odraslog stanovniÅ¡tva je Å£ivjelo u domaćinstvima Ä?iji nosilac nije radio tokom prethodne godine, ali u grupi koja je u riziku od siromaÅ¡tva, taj udio iznosi 60 procenata. Tabela 11: Status zaposlenosti i obrazovni nivo, dobna grupa 26-60 (%) Radili za Nisu Radili za Nisu Ukupno prihod radili za prihod radili za prihod prihod Procenti reda Procenti kolone Bez obrazovanja/diplome 19.0 81.0 1.8 7.2 4.5 Osnovno (1-4 razreda) 25.2 74.8 9.1 26.0 17.7 Osnovno (5-8 razreda) 47.0 53.0 26.2 28.5 27.3 Srednje 54.9 45.1 39.6 31.4 35.4 ViÅ¡e 72.6 27.4 7.2 2.6 4.9 Fakultetska diploma ili magisterij/doktorat 78.5 21.5 16.3 4.3 10.2 Ukupno 49.1 50.9 100 100 100 Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010. i podataka iz dopunskim modula. Ove dvije dimenzije – obrazovanje i status na trÅ£iÅ¡tu rada – su snaÅ£no meÄŽusobno povezane. U dobnoj grupi 25-60 godina, 34 procenta pripadnika koji nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci je imalo osnovno obrazovanje ili manje, u poreÄŽenju sa samo 11 procenata onih koji su radili. Sagledavajući to na drugi naÄ?in, 81 procenat pripadnika bez obrazovanja nije radilo tokom prethodne godine, u poreÄŽenju sa samo 21 procentom koji imaju fakultetsku diplomu ili viÅ¡e. 19 UÄ?estvovanje na trÅ£iÅ¡tu rada se znaÄ?ajno razlikuje izmeÄŽu muÅ¡karaca i Å£ena – 63 procenta muÅ¡karaca i 37 procenata Å£ena dobi 25-60 godina navode da su radili tokom prethodnih 12 mjeseci. Stope uÄ?estvovanja se povećavaju s nivoom obrazovanja, a meÄŽu onima s fakultetskom diplomom ili viÅ¡e, nestaju razlike izmeÄŽu muÅ¡karaca i Å£ena po stopi uÄ?estvovanja na trÅ£iÅ¡tu rada. Slika 3: Ispitanici koji su radili u toku prethodne godine po obrazovanju i polu (%) Women Men Overall employed Bachelor's degree or higher Post-secondary non-technical (Upper) secondary Lower secondary Primary No education / degree 0.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0 % worked during past 12 months Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. U smislu osnovnih izvora sredstava za Å£ivot, kod grupe u riziku od siromaÅ¡tva plate su znatno manje zastupljene, a oslanjanje na prodaju poljoprivrednih proizvoda je mnogo viÅ¡e zastupljeno, u poreÄŽenju s ukupnim stanovniÅ¡tvom. S druge strane, zastupljenost prihoda od samo- zaposlenosti i penzija22 je pribliÅ£no ista u ove dvije grupe. Slika 4: Rizik od siromaÅ¡tva po glavnom izvoru prihoda (% ukupnog) Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Procjene s viÅ¡e varijacija profila rizika od siromaÅ¡tva (vidjeti Tabelu A1.4 u Aneksu) potvrÄŽuju veći rizik od siromaÅ¡tva za osobe koje Å£ive u domaćinstvima Ä?iji nosilac ima nizak nivo 22 Kategoriju penzija i drÅ£avnih davanja uglavnom Ä?ine penzije, obzirom da je samo 7 domaćinstava u LiTS -SM navelo da su im davanja od drÅ£ave osnovni izvor prihoda. 20 obrazovanja. Veći rizik od siromaÅ¡tva povezan s niskim nivoom obrazovanja joÅ¡ uvijek postoji kada se uzme u obzir glavni izvor prihoda domaćinstva. U regresijama na individualnom nivou (Å¡to se ne navodi), neobrazovanost je povezana s većim rizikom od siromaÅ¡tva, uzimajući u obzir obrazovanje nosioca domaćinstva. Rizik od siromaÅ¡tva je takoÄŽe u pozitivnoj vezi s neuÄ?estvovanjem nosioca domaćinstva na trÅ£iÅ¡tu rada, Ä?ak i kad se uzme u obzir obrazovanje i glavnih izvor prihoda domaćinstva. Procjena regresija na individualnom nivou potvrÄŽuju snaÅ£nu negativnu korelaciju izmeÄŽu zaposlenosti nosioca domaćinstva i manjeg rizika od siromaÅ¡tva, Ä?ak i kad se uzme u obzir status zaposlenosti pojedinca. Nezaposlenost pojedinca je sliÄ?no tome povezana s većim rizikom od siromaÅ¡tva, ako je status zaposlenosti nosioca domaćinstva konstantan. Rizik od siromaÅ¡tva je veći za domaćinstva gdje je glavni izvor prihoda prihod od samo - zaposlenosti (u odnosu na platu), a posebno za domaćinstva koja se oslanjaju na prodaju poljoprivrednih proizvoda. Dok je postojanje doznaka iz inostranstva u negativnoj vezi s rizikom od siromaÅ¡tva, kad je pomoć od porodice i prijatelja glavni izvor prihoda, uslovni rizik od siromaÅ¡tva je veći nego za domaćinstva koja se oslanjaju na prihod od plate. Karakteristike poput dobi i pola nosioca domaćinstva, kao i veliÄ?ine domaćinstva, se ne Ä?ine znaÄ?ajnim za prognoziranje rizika od siromaÅ¡tva u zavisnosti od drugih karakteristika, dok su, Ä?ini se, veći udio odraslih Å£ena i starih, povezani s manjim rizikom od siromaÅ¡tva. Procjene regresije na individualnom nivou potvrÄŽuju da se rizik od siromaÅ¡tva smanjuje s dobi, i da je manji za Å£ene, u zavisnosti od drugih karakteristika pojedinca i domaćinstva. KonaÄ?no, obratiti paÅ£nju da, iako je bezuslovni rizik od siromaÅ¡tva veći u ruralnim podruÄ?jima, Ä?ini se da uzrok tome leÅ£i u osnovnim karakteristikama urbanog/ruralnog stanovniÅ¡tva. Kada su karakteristike poput obrazovanja, uÄ?estvovanja na trÅ£iÅ¡tu rada i strukture domaćinstva konstantne, ruralna podruÄ?ja viÅ¡e nisu povezana s većom vjerovatnoćom rizika od siromaÅ¡tva na nivoima uobiÄ?ajne pouzdanosti. 4.2. Materijalna uskraćenost U Evropskoj Uniji je indikator materijalne uskraćenosti baziran na listi od 9 varijabli23(za koje podatke prikuplja EU SILC anketa) koji evidentiraju da li si ljudi mogu priuÅ¡titi sljedeće: (i) plaćanje najamnine ili reÅ£ija; (ii) adekvatno grijanje stambenog prostora; (iii) pokriti neoÄ?ekivane troÅ¡kove; (iv) jesti meso, ribu ili proteinski ekvivalent svakog drugog dana; (v) sedmica godiÅ¡njeg odmora van mjesta stanovanja; (vi) automobil; (vii) maÅ¡ina za pranje rublja; (viii) TV u boji; (ix) telefon. Glavni fokus je na stopi materijalne uskraćenosti, definirane kao nemogućnost plaćanja barem Ä?etiri od gornjih 9 stavki. Ovaj indikator ima za cilj obuhvat mjere u kojoj pojedinci ne mogu ostvariti Å£ivotni standard koji se smatra uobiÄ?ajnim u Evropskoj Uniji, zbog nedostatka finansijskih sredstava. 23 Atkinson i Marlier (2010.). 21 Informacije koje se prikupljaju u LITS-SM se fokusiraju na neÅ¡to drugaÄ?iji set varijabli, identificiranih tokom faze dizajniranja EHBS-a, koje viÅ¡e odgovaraju stvarnosti u BiH, tako da je ovaj indikator samo u Å¡irem smislu uporediv s indikatorom za zemlje EU.24 Posebno nemamo podatke o priuÅ¡tivosti (za razliku od posjedovanja) automobila, maÅ¡ine za rublje, TV-a ili telefona (varijable vi-ix u gornjoj listi). Varijable i-v su iste kao i u EU-SILC, dok se neoÄ?ekivani troÅ¡kovi definiraju na nivou d 60 procenata od srednje potroÅ¡nje po ekvivalentu odrasle osobe u 2007. Definicija: Da bi se fokus zadrÅ£ao na prisilnom nedostatku date stavke, indikator materijalne uskraćenosti se ovdje definira kao nemogućnost plaćanja barem tri od sljedećih pet stavki: (i) najamnina ili reÅ£ije; (ii) adekvatno grijanje stambenog prostora; (iii) neoÄ?ekivanih troÅ¡kova; (iv) mesa, ribe ili proteinskog ekvivalenta svaki drugi dan; (v) jedne sedmice godiÅ¡njeg odmora van mjesta stanovanja. Gornja definicija se razlikuje od EU definicije i zasnovana je na raspoloÅ£ivim podacima. Obratiti paÅ£nju da dok se EU definicija fokusira samo na zbirni indikator materijalne uskraćenosti, obzirom da je ovo prvi put da su za BiH na raspolaganju detaljni indikatori materijalne uskraćenosti, sagledavamo ih i pojedinaÄ?no pokuÅ¡avajući shvatiti kako mogu doprinijeti naÅ¡em boljem upoznavanju iskljuÄ?enosti u zemlji. 4.2.1. Dodatak: individualna varijabla koja obuhvata materijalnu uskraćenost EU indikator teÅ¡ke materijalne uskraćenosti se dobije kao kombinacija razliÄ?itih varijabli. Izbor tih varijabli, kad se razmatraju individualno, moÅ£e biti krajne kontroverzan (npr. da li nemogućnost da se priuÅ¡ti sedmica godiÅ¡njeg odmora van mjesta boravka treba automatski nekog klasificirati kao siromaÅ¡nog?). Zapravo, nije namjera da te pojedine varijable budu same po sebi mjera siromaÅ¡tva. Istovremenon postojanje odreÄŽenog broja tih materijalnih uskraćenosti vjerovatno Ä?ini Å£ivotne uslove koje si domaćinstvo moÅ£e priuÅ¡titi toliko razliÄ?itim od druÅ¡tvenih normi, da se to domaćinstvo izdvaja i bude marginalizirano.25 Od poÄ?etka istraÅ£ivanja ove vrste (Townsend, 1979.), meÄŽutim, izbor indikatora i ad hoc percepcija njihove prirode, potiÄ?u brojne debate. Kritike ukljuÄ?uju utisak da se varijable fokusiraju na jedan konkretan stil Å£ivota ili da ukljuÄ?uju stavke koje bi bilo „lijepo imati“, ali Ä?iji prisilni nedostatak ne mora nuÅ£no obuhvatiti uskraćenost. Da bi se prevaziÅ¡le ove bojazni, Eurobarometer anketa u 2007. je na evropskom nivou izvrÅ¡ila validaciju izbora stavki koje prikuplja SILC Ä?iji pod-set predstavljaju ove koje se prikupljaju u BiH) i potvrdila da najmanje 50 procenata stanovniÅ¡tva smatra nuÅ£nim gotovo sve ukljuÄ?ene stavke. NeÅ¡to skorije, u 2009. sa SILC-om je uraÄŽen i dugi modul Materijalne uskraćenosti da bi 24 Varijable prikupljane u LiTS-SM odgovaraju varijablama prikupljanim u EHBS. 25 Ovaj koncept razvijen u socioloÅ¡ko-intelektualnoj tradiciji koja se dosta razlikuje od okvira dobrostanja kojeg ekonomisti obiÄ?no koriste ima jasan odjek u tome kako uskraćene grupe Ä?esto opisuju svoju situaciju i svoje odnose s drugima. Kako jedan od brojnih primjera koje kvalitativne analize mogu dati moÅ£e se razmotriti odgovor Romkinje na pitanje o Å¡kolovanju njene djece: “NaÅ¡u djecu vrijeÄŽaju u Å¡koli jer nemaju Å¡ta obući i nemaju knjigeâ€?.(IPSOS 2009.) 22 se ispitao niz novih indikatora koji se mogu koristiti za dopunu postojeće liste nuÅ£nih stvari, i moÅ£da, naÅ¡li naÄ?ini za njihovo prilagoÄŽavanje prilikama u pojedinim zemljama. Proces analiziranja tih podataka na nivou EU je u toku i rezultati će se koristiti prilikom revizije ciljeva EU2020 rizika od siromaÅ¡tva i iskljuÄ?enosti planirane za 2014. (EC, 2011.). Obzirom da je ovo prvi put da se ovaj tip indikatora, a naroÄ?ito indikatori koje će prikupljati EHBS, analiziraju za BiH, vrijedilo bi sagledati ih detaljnije, da bi se razumjelo Å¡ta obuhvat aju i moÅ£da poÄ?elo razmiÅ¡ljati da li bi se u budućnosti mogli dalje prilagoÄŽavati da mogu obuhvatiti bitne karakteristike Å£ivota u BiH. Od pet varijabli prikupljenih u LiTS-SM koji obuhvataju nemogućnost da se priuÅ¡te nuÅ£ne stvari (tj. nemogućnost plaćanja najma ili reÅ£ija; adekvatnog zagrijavanja stambenog prostora; pokrivanja neoÄ?ekivanih troÅ¡kova; koriÅ¡tenja mesa, ribe ili proteinskog ekvivalenta u prehrani svaki drugi dan; odlaska jednu sedmicu na godiÅ¡nji odmor van mjesta stanovanja), najznaÄ?ajniji je nemogućnost pokrivanja neoÄ?ekivanih troÅ¡kova u vrijednosti 386 KM (195 EUR) 26 – Ä?ini se da viÅ¡e od 70 procenata domaćinstva nije u mogućnosti pokriti neoÄ?ekivane troÅ¡kove te veliÄ?ine iz vlastitih sredstava. ÄŒini se da dvije trećine domaćinstava ne mogu platiti sedmicu godiÅ¡njeg odmora van mjesta stanovanja. ÄŒini se da je distribucija tih indikatora u Å¡irem smislu sliÄ?na izmeÄŽu urbanih i ruralnih podruÄ?ja. Ekonometrijska analiza profila domaćinstava uskraćenih po svakom od ovih indikatora je data u Aneksu Tabela A.1.5. Tabela 12: Udio domaćinstava koja ne mogu priuÅ¡titi (%), urbana/ruralna: Urbana Ruralna Ukupno Plaćanje najamnine ili reÅ£ija 16 21 18 Adekvatno grijanje stambenog prostora 26 25 25 NeoÄ?ekivani troÅ¡ak od 386 KM 74 68 71 Obrok od mesa, ribe ili biljnih proteina 28 27 27 Odmor van mjesta stanovanja 60 73 66 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Kao Å¡to je oÄ?ekivano, meÄŽu ovim uskraćenostima postoji korelacija. Na primjer, u domaćinstvima koja ne mogu priuÅ¡titi odgovarajuću ishranu, 98 procenata ne moÅ£e priuÅ¡titi ni neoÄ?ekivane troÅ¡kove (u poreÄŽenju sa 61 procentom meÄŽu onima koja mogu priuÅ¡titi odgovarajuću ishranu). MeÄŽu domaćinstvima koja ne mogu priuÅ¡titi plaćanje najamnine ili reÅ£ija, 37 procenata ne moÅ£e priuÅ¡titi odgovarajuće zagrijavanje stambenog prostora, dok meÄŽu domaćinstvima koja nemaju problema s plaćanjem najamnine/reÅ£ija, 23 procenta ne moÅ£e priuÅ¡titi adekvatno grijanje. MeÄŽutim, da li ovi indikatori zaista obuhvataju stvarno nuÅ£ne stavke? Na ovo pitanje se ne moÅ£e direktno odgovoriti pozivajući se na definiciju nuÅ£nih stvari za stanovnike BiH, kako je to uÄ?injeno za Ä?lanice EU. PoreÄŽenje incidence tih indikatora meÄŽu petinama ili meÄŽu 26 Ovaj je iznos specifiÄ?an za BiH. 23 domaćinstvima koja jesu ili nisu u riziku od siromaÅ¡tva, ne govori baÅ¡ mnogo. Iako s jedne strane potvrÄŽuje da su te uskraćenosti veće kod domaćinstava u donjoj petini (Slika 5), takoÄŽe pokazuje da je incidenca tih uskraćenosti relativno velika i kod ne-siromaÅ¡nih. Na primjer, 82 procenta onih u riziku od siromaÅ¡tva ne moÅ£e priuÅ¡titi pokrivanje neoÄ?ekivanih troÅ¡kova iz vlastitih sredstava, a 83 procenta ne moÅ£e priuÅ¡titi odmor van mjesta stanovanja, u poreÄŽenju sa 71 odnosno 66 procenata, za ne-siromaÅ¡ne. TeÅ¡ko je protumaÄ?iti relativno visoke stope uskraćenosti koje navode bogatije grupe, obzirom da nije moguće razdvojiti uticaj krize (kojom su i bogatije grupe pogoÄŽene, stoga navode veće nivoe materijalne uskraćenosti nego Å¡to bi inaÄ?e) od problema vezanih za izbor indikatora (po kojima bi to bili ekstravagantni indikatori koji obuhvataju stavke koje su daleko od nuÅ£nih za socijalnu iskljuÄ?enost). Slika 5: Varijable materijalne uskraćenosti i rizik od siromaÅ¡tva Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. MeÄŽutim, podaci daju druge pokazatelje da varijable materijalne uskraćenosti, koje su prikupljanje u BiH, u Å¡irem smislu predstavljaju nuÅ£ne stavke. OÄ?ekivali bismo da ako je neÅ¡to nuÅ£no, na primjer, da bi oni koji navode da nemaju problema pri spajanju kraja s krajem, trebali biti u stanju to priuÅ¡titi. Kako Tabela 15 pokazuje, to i jeste tako. Dalja bi istraÅ£ivanja, meÄŽutim, mogla ispitati da li bi se moÅ£da trebao utvrditi niÅ£i prag za indikator neoÄ?ekivanih troÅ¡kova, obzirom da je Ä?ak 15 procenata nosilaca domaćinstava koji su smatrali da njihove porodice nemaju problema pri spajanju kraja s krajem, izjavilo da ne bi mogli pokriti taj iznos. ÄŒini se da je sedmica godiÅ¡njeg odmora van mjesta stanovanja, Å¡to generalno uzrokuje veću zabrinutost kao varijabla koja obuhvata uskraćenost, neÅ¡to Å¡to većina domaćinstava u BiH koja nemaju poteÅ¡koća u spajanju kraja s krajem, generalno moÅ£e priuÅ¡titi, pa je stoga u ovom sluÄ?aju manje zabrinjavajući. 24 Tabela 13: Materijalan uskraćenost i mogućnost spajanja kraja s krajem (%) Plaćanje Grijanje NeoÄ?ekivani Obrok od Odmor najamnine stambenog troÅ¡kovi od mesa, van mjesta ili režija prostora KM 386 ribe ili stanovanja biljnih proteina Uz velike teÅ¡koće 45 47 97 68 96 Uz teÅ¡koće 28 33 94 53 91 Uz neÅ¡to teÅ¡koća 14 24 74 15 72 PriliÄ?no lako 7 16 46 7 32 Lako 5 3 15 0 5 Ukupno 18 25 71 27 66 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Dalja potvrda povezanosti izmeÄŽu ovih varijabli i Å£ivotnog standarda domaćinstva se nalazi u njihovoj distribuciji meÄŽu kategorijama domaćinstava po obrazovanju i statusu zaposlenosti nosioca domaćinstva, dvjema varijablama koje su povezane s većim nivoom prihoda i rashoda. 27 Kako Slika 6 pokazuje, nemogućnost da se priuÅ¡te pojedine stavke potvrÄŽuje nalaze po pojedinim kategorijama, iako domaćinstva za koja bismo oÄ?ekivali da budu u boljem stanju, ne moraju nuÅ£no biti u mogućnosti priuÅ¡titi sedmicu odmora ili pokrivanje neoÄ?ekivanog troÅ¡ka od 386 KM. Slika 6: Stope materijalne uskraćenosti po nivou obrazovanja i statusu zaposlenosti nosioca domaćinstva (%) Po statusu zaposlenosti nosioca domaćinstva Po obrazovanju nosioca domaćinstva Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Sveukupno, iako se Ä?ini da ima prostora za opseÅ£nije istraÅ£ivanje i validaciju varijabli ukljuÄ?enih u naÅ¡u anketu i EHBS za mjerenje materijalne uskraćenosti, Ä?ini se da su u Å¡irem smislu odgovaraju namjeni zbog koje su ukljuÄ?ene. 27 Obratiti paÅ£nju da ne provjeravamo direktno nivo potroÅ¡nje, obzirom da se u naÅ¡oj anketi potroÅ¡nja mjeri zbirno, do mjere u kojoj je potroÅ¡nja bliÅ£a dugoroÄ?nom standardu dobrostanja domaćinstva, teÅ£e je izdvojiti uticaj krize (Å¡to bi uticalo na priuÅ¡tivost tih stavki). 25 4.2.2. Profil materijalne uskraćenosti Sveukupno, u tri od pet podruÄ?ja u BiH stopa materijalne uskraćenosti je 37 procenata – Å¡to odgovara pribliÅ£no 1,7 miliona ljudi. Ova stopa materijalne uskraćenosti, iako mjerena na dosta razliÄ?it naÄ?in, je sliÄ?na stopi koja se zapaÅ£a u novim Ä?lanicama EU (40 procenata Bugarska, 32 procenta Rumunija, 22 procenta Latvija), dok se na nivou EU-27 samo 8 procenata stanovniÅ¡tva suoÄ?ava s iskljuÄ?enošću po dimenziji materijalne uskraćenosti (Evropska komisija, 2011.). Materijalno uskraćeno stanovniÅ¡tvo je neÅ¡to ravnomjernije distribuirano izmeÄŽu urbanih i ruralnih podruÄ?ja nego stanovniÅ¡tvo u riziku od siromaÅ¡tva – na ruralna podruÄ?ja otpadaju 53 procenta materijalno uskraćenih (51 procenat stanovniÅ¡tva Å£ivi u ruralnim podruÄ?jima). Slika 7: Geografski profil materijalne uskraćenosti (3+) u BiH Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Sjetite se da je rizik od siromaÅ¡tva u BiH veći meÄŽu djecom i meÄŽu dobnom grupom 35-44 godine. Starosni profil materijalne uskraćenosti se razlikuje od starosnog profila rizika od siromaÅ¡tva. Stopa materijalne uskraćenosti je veća od prosjeka za dobnu grupu 55-64, a posebno za 65+, ali ne i meÄŽu djecom. U dobnoj grupi 35-44, stopa materijalne uskraćenosti je takoÄŽe neÅ¡to ispod prosjeka. Veća stopa materijalne uskraćenosti meÄŽu starima se zapaÅ£a i u ruralnim i u urbanim podruÄ?jima, dok je niÅ£i nivo materijalne uskraćenosti u dobnoj grupi 35-44 primarno vezan za urbana podruÄ?ja BiH. 26 Tabela 14: Dobni profil materijalno uskraćenog stanovniÅ¡tva (%) Materijalno Ukupno Stopa uskraćeno stanovniÅ¡tvo materijalne stanovniÅ¡tvo uskraćenosti 0-17 17.9 17.7 37.3 18-24 10.5 11.3 34.3 25-34 14.0 17.6 29.4 35-44 12.3 13.8 32.9 45-54 16.3 16.1 37.4 55-64 13.9 12.4 41.5 65+ 15.0 11.1 49.8 Ukupno 100 100 36.9 Napomena: Autorove kalkulacije na osnovu LiTS 2010 i podataka dopunskog modula. Veća materijalna uskraćenost povezana sa starijom populacijom je potvrÄŽena profilom materijalne uskraćenosti na osnovu dobi nosioca domaćinstva - veći udio materijalno uskraćenog stanovniÅ¡tva Å£ivi u domaćinstvima Ä?iji je nosilac u dobnoj grupi 55+. Domaćinstva sa Å£enskim nosiocem su prezastupljena u materijalno uskraćenom stanovniÅ¡tvu, Å¡to proistiÄ?e iz veće materijalne uskraćenosti domaćinstava sa Å£enskim nosiocem u urbanim podruÄ?jima. To je u suprotnosti s profilom stanovniÅ¡tva u riziku od siromaÅ¡tva (Slika 1), koji je manji od prosjeka za domaćinstva za Å£enskim nosiocem. Slika 8: Profil materijalne uskraćenosti po dobi i polu nosioca domaćinstva (%) Po dobi nosioca domaćinstva Po polu nosioca domaćinstva Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. ZnaÄ?ajna razlika izmeÄŽu profila domaćinstava koja su materijalno uskraćena za razliku od onih koja se klasificiraju kao domaćinstva u riziku od siromaÅ¡tva je u tome Å¡to je u prosjeku rizik od siromaÅ¡tva veći za veća domaćinstva (5+), dok to nije sluÄ?aj kod materijalne uskraćenosti. Ustvari, stopa materijalne uskraćenosti je veća za jednoÄ?lana domaćinstva i u ruralnim i u urbanim podruÄ?jima, dok se Ä?ini da su troÄ?lana domaćinstva najmanje uskraćena. 27 Slika 9: Stopa materijalne uskraćenosti po veliÄ?ini domaćinstva Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. TakoÄŽe u sluÄ?aju materijalne uskraćenosti, kao Å¡to je sluÄ?aj i sa rizikom od siromaÅ¡tva, prisustvo na trÅ£iÅ¡tu rada i nivo obrazovanja nosioca domaćinstva predstavljaju znaÄ?ajne korelacije. Za domaćinstva Ä?iji je nosilac radio u prethodnih 12 mjeseci, stopa materijalne uskraćenosti je bila 27 procenata, a 50 procenata za domaćinstva Ä?iji nosilac nije radio u prethodnoj godini. Isto tako, stopa materijalne uskraćenosti prelazi 50 procenata za domaćinstva Ä?iji nosilac nema formalno obrazovanje, a samo 8 procenata za domaćinstva Ä?iji nosilac ima visoko obrazovanje. Gledajući po glavnim izvorima prihoda, domaćinstva koja se oslanjaju na platu/zaradu ili prihod od samo-zaposlenosti kao glavni izvor sredstava za Å£ivot, u poreÄŽenju s domaćinstvima koja se oslanjaju na prihod od prodaje poljoprivrednih proizvoda, penzije ili pomoći rodbine ili prijatelja, imaju mnogo niÅ£u incidencu materijalne uskraćenosti. 28 Tabela 15: Materijalna uskraćenost po kategoriji glavnog prihoda domaćinstva (%) Materijalno Sveukupno Stopa uskraćeno stanovniÅ¡tvo materijalne stanovniÅ¡tvo uskraćenosti Plata, zarada 45.2 54.9 30.4 Prihod od samo- 10.1 11.3 33.0 zaposlenosti Prodaja polj. proizvoda 8.1 7.5 39.7 Penzija i drÅ£avna davanja 32.2 22.7 52.3 Pomoć od 4.5 3.6 45.9 rodbine/prijatelja Ukupno 100 100 36.9 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. 28 Samo 7 domaćinstava iz naÅ¡eg uzorka ima neko drÅ£avno davanje kao glav ni izvor prihoda. 28 4.3. Domaćinstva s niskim intenzitetom rada Treća komponenta EU indikatora rizika od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti (AROPE) je Å£ivot u domaćinstvu s niskim intenzitetom rada. Intenzitet rada domaćinstva je omjer ukupnog broja mjeseci tokom kojih su svi Ä?lanovi domaćinstva radno-aktivne dobi radili tokom referentne godine za prihod i ukupnog broja mjeseci tokom kojih su Ä?lanovi istog domaćinstva teoretski mogli raditi u istom periodu, a domaćinstvo s niskim intenzitetom rada je utvrÄŽeno na nivou od 20 procenata. Definicija: Domaćinstvo s niskim intenzitetom rada se ovdje definira u sluÄ?aju da je broj mjeseci u kojima su Ä?lanovi domaćinstva radno-aktivne dobi radili tokom perioda od 12 mjeseci manji od 20 procenata teoretski mogućeg broja. Koristili smo EU definiciju u zavisnosti od ograniÄ?enosti podataka. LiTS-SM evidentira samo da li je neko bio zaposlen (te, sliÄ?no tome da li je student) tokom prethodnih 12 mjeseci ili ne. To podrazumijeva, na primjer, da se osobi radno-aktivne dobi pripisuje teoretski radno opterećenje od 12 mjeseci tokom prethodne godine, a stvarno radno opterećenje te osobe je 12 mjeseci ako je osoba navela da je bila zaposlena i 0 mjeseci ako ta osoba nije bila zaposlena. Isto tako, osobi iz dobne grupe 18-24 koja nije radila, ali je pohaÄŽala Å¡kolovanje u prethodnih 12 mjeseci, se pripisuje teoretsko stvarno radno opterećenje od 0 mjeseci. Po Eurostatu, domaćinstva koja se sastoje samo od osoba dobne grupe 60+ ili studenata ili kombinacije te dvije grupe, su iskljuÄ?ena iz raÄ?unanja stope intenziteta rada. PribliÅ£no Ä?etvrtina domaćinstava spada u kategoriju niskog intenziteta rada u 2010.29 U takvim domaćinstvima Å£ivi oko 1,2 miliona ljudi ili 26 procenta ukupnog stanovniÅ¡tva BiH. To je viÅ¡e od EU-27 u cjelini, gdje samo 9 procenata stanovniÅ¡tva Å£ivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada. ÄŒak i u zemljama poput Bugarske i Rumunije, udio stanovniÅ¡tva koje Å£ivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada je ispod 10 procenata (15 u Hrvatskoj). Ova grupa neÅ¡to naginje ka ruralnim podruÄ?jima, koju Ä?ine 52 procenta ukupnog (u odnosu na 45 procenta domaćinstava koja nisu iskljuÄ?ena s trÅ£iÅ¡ta rada). Veća pojava iskljuÄ?enost s trÅ£iÅ¡ta rada u ruralnim podruÄ?jima je sliÄ?na zapaÅ£anjima iz novih Ä?lanica EU, dok u EU-15, gusto naseljena podruÄ?ja imaju veći udio stanovniÅ¡tva koje Å£ivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada. Nije iznenaÄŽujuća pozitivna veza izmeÄŽu siromaÅ¡tva i niskog intenziteta rada. Na primjer, 55 procenata stanovniÅ¡tva koje Å£ivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada je u riziku od siromaÅ¡tva, u poreÄŽenju sa samo 25 procenata u domaćinstvima koja nisu iskljuÄ?ena s trÅ£iÅ¡ta rada. ViÅ¡e od 40 procenata stanovniÅ¡tva iz grupe u riziku od siromaÅ¡tva Å£ivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, dok u domaćinstvima koja su iznad praga rizika od siromaÅ¡tva taj omjer iznosi samo 17 procenata. SliÄ?na su zapaÅ£anja i u EU. Za grupu EU-27 stopa rizika od siromaÅ¡tva prelazi 50 procenata u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, a rizik od siromaÅ¡tva se znaÄ?ajno smanjuje kad intenzitet rada prelazi 50 procenata. MeÄŽutim, dokazi iz EU 29 Omjer je 30 procenata ako se iskljuÄ?e domaćinstava koja se sastoje u potpunosti od starih i/ili Ä?lanova koji se Å¡koluju. 29 ukazuju da intenzitet rada treba biti dosta visok (preko 60 procenata) ili Ä?ak vrlo visok (preko 80 procenata) da bi se znaÄ?ajno smanjio rizik od siromaÅ¡tva (Evropska komisija, 2011.). Domaćinstva s niskim intenzitetom rada se, sliÄ?no tome, povezuju s akutnijom materijalnom uskraćenošću. Stopa materijalne uskraćenosti je u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada 57 procenata u poreÄŽenju s 30 procenata u domaćinstvima sa srednjim ili viÅ¡im intenzitetom rada. Isto tako, 40 procenata stanovniÅ¡tva koje Å£ivi u materijalno uskraćenim domaćinstvima je, pored toga istovremeno i u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, dok je to sluÄ?aj u samo 18 procenata stanovniÅ¡tva koje nije materijalno uskraćeno. 5. Biti u riziku od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti (AROPE) i Å¡ta možemo saznati iz ove mjere Tri indikatora koja smo upravo razmatrali su kombinirani da se dobije inikator rizika od siromaÅ¡tva ili socijalne iskljuÄ?enosti (AROPE). U ovom ćemo odjeljku prezentirati poÄ?etne procjene ovog indikatora za BiH i istraÅ£iti Å¡ta moÅ£emo saznati usvajanjem AROPE indikatora kao cilja Europe 2020 strategije. Defincija: Biti u riziku od siromaÅ¡tva ili iskljuÄ?enosti se definira kao Å£ivjeti u domaćinstvu koje je ili u riziku od siromaÅ¡tva ili u teÅ¡koj materijalnoj uskraćenosti ili s niskim intenzitetom rada, ili bilo koja kombinacija ovih indikatora. Kako je ranije razmatrano njihove definicije na evropskom nivou su: (i) indikator stanovniÅ¡tva u riziku od siromaÅ¡tva se definira kao ostvarivanje nivoa prihoda koji je ispod 60 procenata srednjeg priohda u BiH, izraÅ£en po jedinici ekvivalenta odrasle osobe na osnovu OECD skale; teÅ¡ka materijala uskraćenost se definira kao prisilna nemogućnost da se priuÅ¡te Ä?etiri od sljedećih devet stavki: (i) plaćanje najamnina ili reÅ£ija; (ii) adekvatno zagrijavanje stambenog prostora; (iii) pokrivanje neoÄ?ekivanih troÅ¡kova; (iv) obrok od mesa, ribe ili proteinskog ekvivalenta svaki drugi dan; (v) sedmica godiÅ¡njeg odmora van mjesta stanovanja; (vi) automobil; (vii) maÅ¡ina za pranje rublja; (viii) TV u boji; (ix) telefon; domaćinstvo s niskim intenzitetom rada se definira kao domaćinstvo s omjerom ukupnog broja mjeseci koje su svih Ä?lanovi domaćinstva radno-aktivne dobi radili tokom referentne godine za ostvarivanje prihoda i ukupnog broja mjeseci koje su teoretski mogli raditi u istom periodu, manjim od 20 procenata. Kako je gore navedeno, za izraÄ?unavanje ovih indikatora za BiH na osnovu podataka iz naÅ¡eg istraÅ£ivanja (i onih prikupljenih u EHBS-u), trebaju biti usvojene definicije teÅ¡ke materijalne uskraćenosti i domaćinstva s niskim intenzitetom rada. Odnos izmeÄŽu rizika od siromaÅ¡tva, materijalne uskraćenosti i iskljuÄ?enosti s trÅ£iÅ¡ta rada se moÅ£e vidjeti u Tabeli 17 i Slici 10. Na slici 10 su iste informacije sadrÅ£ane u dva panela, ali prikaz na lijevoj strani odgovara prikazu podataka za EU MS, te je stoga prikladniji za poreÄŽenje. Sveukupno, 2,7 miliona ljudi ili 59 procenata stanovniÅ¡tva BiH Å£ivi u domaćinstvima koja su ili u riziku od siromaÅ¡tva, ili iskljuÄ?ena s trÅ£iÅ¡ta rada ili navode barem tri materijalne 30 uskraćenosti; tek neÅ¡to ispod 440.000 ljudi (ili 9,5 procenata stanovniÅ¡tva) je pogoÄŽeno iskljuÄ?enošću u sve tri oblasti. MeÄŽu onima koji su u riziku od siromaÅ¡tva 43 procenta takoÄŽe potiÄ?e iz domaćinstava s niskim intenzitetom rada, dok je meÄŽu domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, 55 procenata takoÄŽe u riziku od siromaÅ¡tva. ViÅ¡e od polovine stanovniÅ¡tva iz grupe koja je u riziku od siromaÅ¡tva takoÄŽe navodi 3 ili viÅ¡e materijalne uskraćenosti. Tabela 16: Kakav je odnos pojedinih dimenzija socijalne iskljuÄ?enosti? (pojedinci) Kategorija StanovniÅ¡tvo % stanovniÅ¡tva BiH (1) Å¢ivi u domaćinstvima s niskim int. rada 1,189,468 25.7 (2) U riziku od siromaÅ¡tva 1,514,576 32.8 (3) Barem 3 materijalne uskraćenosti (od 5) 1,705,358 36.9 Preklapanje (1) i (2) 650,216 14.1 Preklapanje (1) i (3) 673,578 14.6 Preklapanje (2) i (3) 813,744 17.6 Preklapanje (1), (2), i (3) 439,967 9.5 Objedinjeno (1), (2), 3 (3) 2,711,831 58.7 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka LiTS 2010. dopunskih modula. Slika 10: Preklapanje domena siromaÅ¡tva, materijalne uskraćenosti i niskog intenziteta rada Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka LiTS 2010. dopunskih modula. Na lijevoj strani veliÄ?ina balona i njihova ukupnost odgovara relativnoj veliÄ?ini tri kategorije. Na desnoj strani je pokazana struktura razliÄ?itih grupa koje odgovaraju pojedinim bojama na lijevoj strani. U kontekstu BiH se nameću barem tri razliÄ?ita tipa analiza. Prvo, analiza tri indikatora i njihovog meÄŽusobnog odnosa, te kakva je njihova konfiguracija u poreÄŽenju s drugim zemljama za koje su podaci raspoloÅ£ivi. Drugo je pokuÅ¡aj da se razumiju profili pojedinih grupa, kako ih identificiraju pojedini indikatori. Treće, koriÅ¡tenje tih indikatora da se vidi kako na pojedine grupe djeluju Å¡okovi ili politike. Daćemo primjer svakog od ovih tipova analiza. 31 5.1. PoreÄŽenje BiH s drugim zemljama Na slici 10 se istiÄ?u dvije stvari, posebno u poreÄŽenju sa zapaÅ£anjima u Ä?lanicama EU i izabranim zemljama (Slika 11). Prvo, incidenca tri uskraćenosti je relativno sliÄ?na, najveća uskraćenost – materijalna uskraćenost – samo 11 procentnih poena veća od najmanje – domaćinstva s niskim intenzitetom rada. To se dosta razlikuje od primjera zemalja EU (Slika 11), gdje se jasno vidi da jedna od 3 komponente jasno dominira. Obratiti paÅ£nju da je prevalenca materijalne uskraćenosti takoÄŽe manje ekstenzivna nego u sluÄ?aju Bugarske, jedne od novih Ä?lanica EU, s kojom bi BiH mogla imati dosta zajedniÄ?kog obzirom na njihov relativno nizak nivo prihoda. Manji broj stavki ukljuÄ?enih u indikator materijalne uskraćenosti u BiH je moÅ£da doprinio takvom nalazu. Slika 11: EU 2020 cilj i heterogenost siromaÅ¡tva i iskljuÄ?enosti u zemljama Ä?lanicama. Preovladava relativno siromaÅ¡tvo Preovladavaju domaćinstva koja Preovladava teÅ¡ka uskraćenost (AROP) nisu zaposlena (LWI) (SMD) Izvor: EU-SILC 2010 kako je pokazano u Maquet (2012.) Drugo,postoji jasno preklapanje izmeÄŽu tri podruÄ?ja socijalne iskljuÄ?enosti (Slika 10),30 Ä?ak i ako je relativno mali udio uskraćen po sve tri dimenzije (16 procenata onih koji su bilo u riziku od siromaÅ¡tva, Å£ive u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada ili imaju tri ili viÅ¡e uskraćenosti, samo 9,5 procenata ukupnog stanovniÅ¡tva). Obratiti paÅ£nju takoÄŽe, kako je razmatrano pri analizi profila pojedinih indikatora koji su dio AROPE, postoje znaÄ?ajne veze izmeÄŽu tih razliÄ?itih uskraćenosti. UÄ?estvovanje na trÅ£iÅ¡tu rada, naroÄ?ito, je u znaÄ?ajnoj vezi i s rizikom od siromaÅ¡tva i s materijalnom uskraćenošću. Stavljanje naglaska na znaÄ?aj trÅ£iÅ¡ta rada u socijalnom programu je jedan od glavnih doprinosa za politiku EU pristupa mjerenju siromaÅ¡tva i iskljuÄ?enosti (Maquet, 2012.) i Ä?ini se da je to, zaista, primjenljivo i na BiH. 30 Ovo je potvrÄŽeno glavnim komponentama analize tri domena (indikator rizika od siromaÅ¡tva, niskog intenziteta rada i materijalne uskraćenosti koji identificira domaćinstva s barem tri uskraćenosti od ukupno 5). Prema PCA procjenama, samo prva glavna komponenta ima vrijednost koja prelazi 1 (uobiÄ?ajno Kaiserov kriterij prema kojem se dodatna glavna komponenta zadrÅ£ava kada daje barem ono liko varijacije kao i ekvivalent jedne prvobitne varijable) i ta glavna komponenta objaÅ¡njava skoro 50 procenata varijacije u tri domena socijalne iskljuÄ?enosti . 32 Slika 12: Preklapanje izmeÄŽu rizika od siromaÅ¡tva, materijalne uskraćenosti i niskog intenziteta rada (% objedinjene tri kategorije) Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Kategorije koje se ne preklapaju. Presjek rizika od siromaÅ¡tva ili socijalne iskljuÄ?enosti, niskog intenziteta rada i materijalne iskljuÄ?enosti ispuÅ¡ten. JoÅ¡ jedan instrument za istraÅ£ivanje razlika je dijagram paukove mreÅ£e, pokazan na Slici 12, koji opisuje incidencu razliÄ?itih uskraćenosti (rizik od siromaÅ¡tva, materijalna uskraćenost i nizak intenzitet rada) i njihovo preklapanje kao udio u sve ove tri kategorije objedinjene (EU rizik od siromaÅ¡tva i socijalna iskljuÄ?enost). Aneks 1,6 daje najnovije dijagrame za pojedine grupe EU zemalja (EC, 2011.) u svrhu poreÄŽenja. Obratiti paÅ£nju da se Å¡est kategorija meÄŽusobno iskljuÄ?uje, a zajedno s ispuÅ¡tenom kategorijom stanovniÅ¡tva uskraćenog po sve tri dimenzije (15 procenata objedinjenog) daje zbir od 100. Profil rizika od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti u BiH se izdvaja, obzirom da su preklapanja izmeÄŽu tri dimenzije u BiH znaÄ?ajno veća nego u zemljama EU, kao Å¡to se vidi iz manjeg udjela ukupnog stanovniÅ¡tva u riziku od siromaÅ¡tva ili socijalne iskljuÄ?enosti uskraćenog iskljuÄ?ivo po jednoj od tri dimenzije. Å taviÅ¡e, stanovniÅ¡tvo u riziku od siromaÅ¡tva i socijalno iskljuÄ?eno je ravnomjernije rasporeÄŽeno po sve tri dimenzije uskraćenosti, za razliku od Bugarske ili Rumunije, gdje materijalna uskraćenost dominira ili zapadno-evropskih zemalja, poput Luksemburga ili Å vedske gdje dominira rizik od siromaÅ¡tva. 5.2 Razumijevanja profila pojedinih grupa, kako ih definiraju pojedini indikatori Ima li znaÄ?ajnih razlika izmeÄŽu glavnih karakteristika stanovniÅ¡tva u dijelovima preklapanja pojedinih domena socijalne iskljuÄ?enosti? Procjene u Tabeli 18 otkrivaju da je manja vjerovatnoća da domaćinstva s niskim intenzitetom rada i barem 3 uskraćenosti budu ruralna i da su viÅ¡e koncentrirana u FBiH. TakoÄŽe imaju bolji obrazovni profil i viÅ¡e se oslanjanju na penziju kao glavni izvor prihoda, a manje na prihod od samo-zaposlenosti. 33 Tabela 17: Profili stanovniÅ¡tva u dijelovima preklapanja domena iskljuÄ?enosti (% ukupnog) Rizik od Rizik od Dom. s Rizik od Ukupno siromaÅ¡tva i siromaÅ¡tva niskim int. siromaÅ¡tva i 3+ i dom. s rada i 3+ dom. s uskraćenosti niskim int. uskraćenosti niskim int rada rada i 3+ usk Tip naselja Urbano 41.6 41.0 48.3 45.6 49.4 Ruralno 58.4 59.0 51.7 54.4 50.6 Entitet FBiH 73.1 69.8 77.5 76.5 67.0 RS 26.9 30.2 22.5 23.5 33.0 Dobna grupa 0-17 22.8 22.8 20.2 23.9 17.5 18-24 10.6 8.1 9.0 8.4 11.3 25-34 13.2 15.9 12.7 13.7 17.7 35-44 15.9 17.7 17.1 20.4 13.9 45-54 15.9 15.9 16.2 14.6 16.1 55-64 10.8 12.6 17.3 11.5 12.4 65+ 10.8 7.2 7.5 7.5 11.1 Pol MuÅ¡ki 48.6 49.4 48.8 48.7 48.1 Å¢enski 51.4 50.6 51.2 51.3 51.9 Obrazovanje Bez diplome/obrazovanja 13.6 11.5 10.5 9.0 9.1 Osnovno (1-4 razreda) 31.5 35.1 33.7 33.9 22.4 Osnovno (5 – 8 razreda) 24.5 21.0 21.1 22.0 23.5 Srednje 27.3 28.6 30.5 31.6 33.4 ViÅ¡e 1.5 1.9 1.8 1.7 3.9 Visoko ili Mr./Dr. 1.5 1.9 2.5 1.7 7.7 Glavni izvor prihoda domaćinstva Plata ili zarada u novcu ili robi 43.5 33.5 36.4 39.8 55.0 Prihod od samo-zaposlenosti 10.1 10.8 5.5 7.1 11.2 Prodaja ili razmjena polj. proizvoda 13.7 16.2 11.8 16.4 7.5 Penzija 23.3 28.1 37.3 26.1 21.8 Davanja od drÅ£ave 3.1 5.7 4.3 5.8 0.9 Pomoć od rodbine ili prijatelja 6.3 5.7 4.6 4.9 3.5 Ukupno 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. U odnosu na ukupno stanovniÅ¡tvo BiH, stanovniÅ¡tvo koje je u podruÄ?ju preklapanja sva tri domena iskljuÄ?enosti (rizik od siromaÅ¡tva, materijalna uskraćenost i nizak intenzitet rada) je snaÅ£nije koncentrirano u ruralnim podruÄ?jima i viÅ¡e naginje dnu obrazovne distribucije. TakoÄŽe se mnogo viÅ¡e oslanja na prihod od poljoprivrede i davanja od drÅ£ave, a manje na prihod od plate ili samo-zaposlenosti. 5.3. Kako na pojedine grupe djeluju Å¡okovi ili koje su koristi od politika KonaÄ?no, jedan od naÄ?ina koriÅ¡tenja ovih indikatora, koji najviÅ¡e obećava, je za razumijevanje kako na pojedine grupe djeluju Å¡okovi ili koje imaju koristi od politika. Na nivou EU, zaista, 34 neke od najinteresantnijih analiza uraÄŽenih koriÅ¡tenjem ovih indikatora se fokusiraju na to kako pojedini vladinih programi ili politike utiÄ?u na pojedine grupe. Obzirom na ograniÄ?enu prirodu informacija koje imamo, ne moÅ£emo analizirati mjeru u kojoj ispitanici iz pojedinih grupa imaju koristi od pojedinih tipova transfera. MeÄŽutim, moÅ£emo barem pokuÅ¡ati analizirati navedene uticaje krize po pojedinim kategorijama uskraćenosti (Slika 13). Slika 13 : Uticaj krize po pojedinim kategorijama iskljuÄ?enosti (% domaćinstava u svakoj kategoriji) A great deal A fair amount Just a little Not at all AROPE AROP MD LWI Bottom quintile 0% 20% 40% 60% 80% 100% Obzirom na veliki Å¡ok koji je pogodio ekonomiju, razlike u navodima pojedinih grupa su minimalne. Ipak, interesantno je zapaziti da su odgovori 'znaÄ?ajno' ili 'priliÄ?no' dosljedni izmeÄŽu grupe iz donje petine i AROPE kategorije. TakoÄŽe je interesantno da su pripadnici domaćinstava s niskim intenzitetom rada, Ä?ini se, manje pogoÄŽeni krizom, moÅ£da stoga Å¡to se oslanjaju na druge izvore prihoda, a ne prihod koji se ostvaruje radom, Ä?ime su relativno izolirani od Å¡okova trÅ£iÅ¡ta rada koji pogaÄŽaju veliki broj njihovih zemljaka. 6. Odnos izmeÄŽu indikatora rizika od siromaÅ¡tva i iskljuÄ?enosti i mjerenja siromaÅ¡tva po potroÅ¡nji Modul potroÅ¡nje ukljuÄ?en u LiTS anketu ne daje dovoljno detalja da bi se dobili trendovi siromaÅ¡tva koji odgovaraju procjenama siromaÅ¡tva iz 2007.31 Za istraÅ£ivanje odnosa izmeÄŽu novog indikatora rizika od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti i mjerenju siromaÅ¡tva zasnovanom na potroÅ¡nji koje se do sada raÄ?unalo za BiH, definirali smo mjeru siromaÅ¡tva zasnovanu na potroÅ¡nji koja identificira kao siromaÅ¡nu donju petinu LiTS-ove zbirne potroÅ¡nje. Iako je ova granica arbitraÅ£na, veliÄ?ina stanovniÅ¡tva ispod te granice je u Å¡irem smislu u skladu s procjenama 31 Kako je anketa ukljuÄ?ila samo zbirni modul potroÅ¡nje, ne moÅ£e se koristiti da bi se precizno mjerilo koliko domaćinstvo troÅ¡i, već samo za rangiranje domaćinstava po relativnoj potroÅ¡nji jednog domaćinstva u odnosu na drugo. 35 siromaÅ¡tva koje je BHAS uradila za 2007., a takoÄŽe i s mjerama rizika od siromaÅ¡tva za istoÄ?no- evropske Ä?lanice Evropske Unije.32 Prije nego Å¡to nastavimo, bilo bi dobro istaći da su vjerovatno obje naÅ¡e mjere, i prihoda i potroÅ¡nje, uraÄŽene sa znaÄ?ajnom greÅ¡kom. Iako se obiÄ?no, potroÅ¡nja smatra pouzdanijim indikatorom u kontekstu manjih prihoda i gdje je znaÄ?ajno postojanje neformalnosti, u ovom sluÄ?aju, obzirom da imamo samo mjeru zbirne potroÅ¡nje, to moÅ£da nije sluÄ?aj. Nalazi koji slijede se, stoga, trebaju uzeti s odreÄŽenim oprezom. Tabela 19 navodi distribuciju grupe u riziku od siromaÅ¡tva i drugih indikatora socijalne iskljuÄ?enosti po petini potroÅ¡nje. TakoÄŽe ukljuÄ?uje distribuciju iznad opisanih mjera objedinjavanja i presjeka dimenzija uskraćenosti. Tabela 18: Rizik od siromaÅ¡tva po petinama potroÅ¡nje Petina U riziku od Materijalna Nizak AROPE Presjek potroÅ¡nje siromaÅ¡tva uskraćenost intenzitet (rizik. sir. rada mat. uskr. niz.int.rad) 1 34.8 29.8 32.1 27.9 42.9 2 18.4 25.3 22.9 22.7 21.2 3 19.8 20.1 14.7 19.9 18.6 4 13.5 13.8 16.4 16.4 7.5 5 13.5 11.0 13.9 13.2 9.7 Ukupno 100 100 100 100 100 Udio donje petine u: 57.0 54.9 41.3 81.7 42.9 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Od onih koji su u grupi rizika od siromaÅ¡tva samo 35 procenata su takoÄŽe i u donjoj petini potroÅ¡nje. Tome je dijelom razlog Ä?injenica da je prag potroÅ¡nje utvrÄŽen na 20 procenata stanovniÅ¡tva, dok 33 procenta stanovniÅ¡tva spada u grupu u riziku od siromaÅ¡tva (drugim rijeÄ?ima linija siromaÅ¡tva je postavljena prenisko da bi obuhvatila sve koji su u riziku od siromaÅ¡tva). Ipak, Ä?ak i ako gledamo donje dvije petine potroÅ¡nje, one opet Ä?ine tek neÅ¡to oko polovine onih u riziku od siromaÅ¡tva. SliÄ?no tome, 43 procenta stanovniÅ¡tva u donjoj petini potroÅ¡nje u BiH nisu u riziku od siromaÅ¡tva po EU definiciji. Bez obzira na nepodudarnosti izmeÄŽu grupe donje petine i grupe u riziku od siromaÅ¡tva, sliÄ?an udio obje grupe (neÅ¡to preko 50 procenata) i uskraćen po najmanje tri dimenzije materijalne uskraćenosti, a i sliÄ?an udio (neÅ¡to preko 40 procenata) potiÄ?e iz domaćinstava s niskim intenzitetom rada. 32 Prema podacima EU-SILC 2008. stopa rizika od siromaÅ¡tva je bila 20 procenata u Estoniji i Litvaniji, 21 procenat u Bugarskoj, 23 procenta u Rumuniji i 26 procenata u Latviji. (Eurostat, 2010.) 36 Tabela 19: Profili socijalne iskljuÄ?enosti (AROPE) i siromaÅ¡tva mjerenog potroÅ¡njom (%) AROPE Donja Ukupno petina Tip naselja Urbano 45.4 36.7 49.4 Ruralno 54.6 63.3 50.6 Entitet FBiH 67.0 62.0 67.0 RS 33.0 38.0 33.0 Dobna grupa 0-17 18.6 20.7 17.5 18-24 10.4 13.1 11.3 25-34 14.2 11.6 17.7 35-44 13.2 14.3 13.9 45-54 16.9 14.8 16.1 55-64 13.9 12.7 12.4 65+ 12.7 12.9 11.1 Pol MuÅ¡ki 47.8 49.8 48.1 Å¢enski 52.2 50.2 51.9 Obrazovanje Bez diplome/obrazovanja 12.2 15.6 9.1 Osnovno (1 – 4 razreda) 27.9 30.2 22.4 Osnovno (5 – 8 razreda) 24.8 29.2 23.5 Srednje 28.5 20.7 33.4 ViÅ¡e 3.1 2.7 3.9 Visoko ili Mr./Dr. 3.5 1.6 7.7 Status zaposlenosti u prethodnih 12 mjeseci Zaposlen 22.7 23.3 35.6 Nije bio zaposlen 77.3 76.7 64.4 Glavni izvor prihoda domaćinstva Plata ili zarada u novcu ili robi 43.1 43.9 55.0 Prihod od samo-zaposlenosti 11.2 7.4 11.2 Prodaja ili razmjena polj. Proizvoda 10.7 13.5 7.5 Penzija 28.9 30.2 21.8 Davanja od drÅ£ave 1.6 1.3 0.9 Pomoć od rodbine ili prijatelja 4.5 3.8 3.5 Ukupno 100.0 100.0 100.0 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Procjene su u Å¡irem smislu sliÄ?ne za ostale indikatore socijalne iskljuÄ?enosti. Samo 30 procenata stanovniÅ¡tva koje je materijalno uskraćeno po barem 3 od 5 dimenzija (ili stanovniÅ¡tva koje Å£ivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada) se nalazi u donjoj petini potroÅ¡nje, a donje dvije petine potroÅ¡nje obuhvataju tek neÅ¡to preko polovine svake od ove dvije grupe. ViÅ¡e od dvije trećine grupe identificirane kao siromaÅ¡na po AROPE se nalaze izvan donje petine potroÅ¡nje. MeÄŽutim, 82 procenta stanovniÅ¡tva iz donje petine potroÅ¡nje je identificirano 37 objedinjenim indikatorom, tako da on obuhvata priliÄ?no dobro tipove uskraćenosti koji se mogu obuhvatiti indikatorom siromaÅ¡tva zasnovanim na potroÅ¡nji. PoreÄŽenje profila uskraćenosti na osnovu potroÅ¡nje s onim na osnovu glavnog (objedinjenog) indikatora EU pokazuje da je veća prevalenca siromaÅ¡tva mjerenog potroÅ¡njom u ruralnim podruÄ?jima u poreÄŽenju s indikatorom rizika od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti. Nema znaÄ?ajnijih razlika izmeÄŽu tih dviju definicija u smislu distribucije odnosne grupe po pol u, dobi ili statusu zaposlenosti. Istovremeno, grupa identificirana u donjoj petini potroÅ¡nje ima loÅ¡iji obrazovni profil – samo 25 procenata ima srednje obrazovanje ili viÅ¡e od toga, u poreÄŽenju s 35 na osnovu objedinjenog indikatora. 7. Ostale dimenzije socijalne iskljuÄ?enosti: stambeni smjeÅ¡taj i dugotrajna nezaposlenosti 7.1. PriuÅ¡tivost stambenog smjeÅ¡taja i faktori okoliÅ¡a Mogućnost da se priuÅ¡ti pristojan stambeni smjeÅ¡taj je znaÄ?ajna dimenzija socijalne ukljuÄ?enosti, Å¡to je uistinu osnovna potreba svakog pojedinca. Odjeljak 4.2 je istakao Ä?injenicu da 25 procenata stanovniÅ¡tva (37 procenata grupe u riziku od siromaÅ¡tva) nije u mogućnosti adekv atno zagrijavati svoj stambeni prostor, i da je ta nemogućnost u snaÅ£noj vezi s mogućnošću domaćinstva da spoji kraj s krajem. Ovaj odjeljak razmatra nekoliko dimenzija priuÅ¡tivosti i kvaliteta stambenog smjeÅ¡taja u BiH. ViÅ¡e od petine domaćinstava navodi da im troÅ¡kovi stanovanja predstavljaju znaÄ?ajan teret, a daljih 53 procenta domaćinstava izjavljuje da su im troÅ¡kovi stanovanja odreÄŽen teret, tako da samo 26 procenata domaćinstava izjavljuje da nemaju problema s pokrivanjem troÅ¡kova stanovanja. U urbanim podruÄ?jima veći udio domaćinstava navodi da im troÅ¡kovi stanovanja nisu teret, u poreÄŽenju s ruralnim podruÄ?jima, meÄŽutim, udio domaćinstava koja navode da su im troÅ¡kovi stanovanja veliki teret, je takoÄŽe veći. Tabela 20: Jesu li vam troÅ¡kovi stanovanja teret? Urbano/ruralno (% ukupnog) Urbano Ruralno Ukupno TeÅ£ak teret 23.1 18.4 20.9 OdreÄŽen teret 47.3 59.7 53.1 Nisu teret 29.6 21.9 26.0 Ukupno 100 100 100 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Problem priuÅ¡tivosti stanovanja je posebno akutan u grupi koja je u riziku od siromaÅ¡tva – 32 procenta domaćinstava u ovoj grupi navodi da su im troÅ¡kovi stanovanja teÅ£ak teret, a samo 18 procenata domaćinstava smatra da troÅ¡kovi stanovanja nisu uopÅ¡te teret. MeÄŽu domaćinstvima koja nisu u riziku od siromaÅ¡tva analogni udjeli su 21, odnosno 26 procenata. 38 Slika 13: Jesu li vam troÅ¡kovi stanovanja teret?, po statusu siromaÅ¡tva (% ukupnog) Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Ostali problemi u vezi s pristojnim smjeÅ¡tajem, poput krova koji prokiÅ¡njava, vlaÅ£nih zidova/podova, slabih prozora/vrata, ili problemi nedovoljno svjetla u prostoriji, su Ä?ini se, prisutniji u ruralnim podruÄ?jima. OkoliÅ¡ni problemi, kao zagaÄŽenje i buka su ravnomjernije rasporeÄŽeni. Kriminal je prisutniji u urbanim podruÄ?jima, Å¡to je i oÄ?ekivano. Veća je vjerovatnoća da oni koji su u riziku od siromaÅ¡tva navode razne probleme u vezi sa stanovanjem, Å¡to je sliÄ?no ranijim rezultatima u vezi s mogućnošću grijanja stambenog prostora. Istovremeno, oni nisu disproporcionalno pogoÄŽeni loÅ¡im ekoloÅ¡kim uslovima u podruÄ?jima u kojima Å£ive, ustvari grupa u riziku od siromaÅ¡tva navodi manje prisustvo zagaÄŽenja okoliÅ¡a. Tabela 21: Karakteristike stambenog smjeÅ¡taja i okoliÅ¡a (%) Urbano Ruralno U riziku Ukupno od siromaÅ¡tva Krov prokiÅ¡njava 6.4 12.0 17.5 9.0 VlaÅ£ni zidovi/pod 11.6 22.7 25.8 16.7 Slabi prozori/vrata 13.8 15.8 20.4 14.7 Prostorije pretamne 11.1 14.0 14.6 12.5 Buka u okruÅ£enju 7.3 8.4 8.7 7.8 ZagaÄŽenje okoliÅ¡a 8.2 9.7 7.5 8.9 Kriminal u okruÅ£enju 6.4 3.6 6.3 5.1 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. 7.2. Dugotrajna nezaposlenost Jedan od najupeÄ?atljivijih uticaja nedavne finansijske krize manifestirao se u naglom povećanju nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu i u cijeloj Evropi u Å¡irem smislu. U EU-27 stopa nezaposlenosti je porasla sa 6.7 procenata u martu 2008. na 9,6 procenata u martu 2010. i ostala stabilna na tom nivou do kraja 2010. bez obzira na obnavljanje ekonomskog rasta u 2010. Å to je 39 joÅ¡ i viÅ¡e zabrinjavajuće, udio dugoroÄ?ne nezaposlenosti se povećao na 40 procenata do sredine 2010. sa 32 procenta godinu prije toga.33 S raspoloÅ£ivim podacima nije moguće formalno replicirati EU mjerenje dugotrajne nezaposlenosti, niti dati taÄ?ne procjene stope nezaposlenosti (obzirom na veliÄ?inu uzorka). Umjesto toga, ovaj odjeljak daje profil onih koji su naveli da nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci, koji moÅ£da jesu, a moÅ£da i nisu aktivno traÅ£ili posao, Å¡to ukljuÄ?uje kako dugotrajno nezaposlene, tako i obeshrabrene radnike. Tabela 22: Karakteristike ispitanika koji jesu/nisu radili, a nisu pohaÄŽali obrazovanje, u dobi 25-60 godina (% ukupnog) Radili Nisu radili Ukupno proÅ¡le god. proÅ¡le god. Vrsta naselja Urbano 53.6 45.6 49.6 Ruralno 46.4 54.4 50.4 Entitet FBiH 60.6 73.0 66.9 RS 39.4 27.0 33.1 Dobna grupa 25-30 34.1 26.8 30.4 31-40 26.7 23.0 24.8 41-50 28.3 31.0 29.7 51-60 10.9 19.1 15.0 Pol MuÅ¡ki 60.1 34.0 47.0 Å¢enski 39.9 66.0 53.0 Obrazovanje Bez diplome/obrazovanja 1.7 7.7 4.7 Osnovno (1 – 4 razreda) 9.4 25.8 17.7 Osnovno (5 – 8 razreda) 27.0 30.2 28.6 Srednje 39.6 30.2 34.9 ViÅ¡e 6.8 2.8 4.8 Visoko ili Mr./Dr. 15.6 3.3 9.4 Rizik od siromaÅ¡tva Nema rizika od siromaÅ¡tva 81.0 57.2 69.0 U riziku od siromaÅ¡tva 19.0 42.8 31.0 Ukupno 100 100 100 Napomena: Autorove procjene na osnovu LiTS podataka i dopunskih LiTS modula, 2010. Prema podacima prikupljenim na kraju 2010., 51 procenat stanovniÅ¡tva dobi 25-60 godina navodi da nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci. MeÄŽu tim ispitanicima 5 procenata je pohaÄŽalo formalno obrazovanje tokom prethodnih 12 mjeseci, i ako se oni iskljuÄ?e, udio stanovniÅ¡tva koje nije bilo zaposleno tokom prethodnih 12 mjeseci ostaje praktiÄ?no isti. MeÄŽu onima koji nisu radili prethodne godine, 43 procenta Å£ena i 63 procenta muÅ¡karaca su naveli da su radili u proÅ¡losti. 33 Eurostat (http://ec.europa.eu/employment_social/eie/chap1-2-2-page-5_en.html) 40 U smislu njihovih osnovnih karakteristika, veća je vjerovatnoća da oni koji nisu radili u prethodnih 12 mjeseci potiÄ?u iz ruralnih podruÄ?ja u odnosu na one koji su radili, a veći udio njih je iz FBiH. TakoÄŽe je veća vjerovatnoća da su Å£ene (dvije trećine grupe, u poreÄŽenju sa samo 40 procenata onih koji su radili). Obrazovanje je znaÄ?ajna dimenzija po kojoj se zaposleno stanovniÅ¡tvo dobne grupe 25-60 godina razlikuje od nezaposlenog stanovniÅ¡tva. Samo 11 procenata onih koji su radili ima osnovno obrazovanje ili manje od toga, u poreÄŽenju s 35 procenta onih koji nisu radili (8 procenata otpada na one koji nemaju nikakvo obrazovanje). Isto tako, oni koji imaju viÅ¡e ili visoko obrazovanje Ä?ine gotovo Ä?etvrtinu onih koji su radili, a samo 6 procenata onih koji nisu radili (Tabela 23). KonaÄ?no, mnogo veći dio onih koji nisu radili tokom prethodne godine su u riziku od siromaÅ¡tva (43 procenta) u poreÄŽenju s onom koji su radili (19 procenata). ViÅ¡e od trećine onih koji nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci navodi da su traÅ£ili posao ili bolji posao, a taj udio je veći (42 procenta) meÄŽu onima koji su radili u proÅ¡losti, iako je Ä?ak i meÄŽu onima koji nisu radili nikad do prethodne godine (ukljuÄ?ujući i nju) 31 procenat traÅ£io posao. Nezaposleni koji su traÅ£ili posao su generalno mlaÄŽi od nezaposlenih koji nisu traÅ£ili posao (Tabela 24), veći dio njih su muÅ¡karci, i generalno imaju veći nivo obrazovanja. Veći udio nezaposlenih koji su traÅ£ili posao potiÄ?e iz grupe u riziku iz siromaÅ¡tva, u poreÄŽenju s nezaposlenim koji nisu traÅ£ili posao (50 procenata za razliku od 37 procenata). MeÄŽutim, percepcija izgleda za pronalazak posla se dosta razlikuje. MeÄŽu nezaposlenima dobi 25-60 godina koji su aktivno traÅ£ili posao, 57 procenata vjeruje da su im Å¡anse da naÄŽu posao u naredna tri mjeseca vrlo slabe, a daljih 25 procenata smatra da su im Å¡anse da naÄŽu posao priliÄ?no slabe. Samo 3 procenta smatra Å¡anse za nalaskom posla u bliÅ£oj budućnosti priliÄ?no dobrim. To je u skladu s ranijim nalazima iz Srbije u vezi s teÅ¡koćama ulaska na trÅ£ite rada – prema LFS anketi (Anketa radne snage) u Srbiji 85 procenata nezaposlenih u oktobru 2008. je i dalje bilo nezaposleno i u oktobru 2009., a 89 procenata nezaposlenih koji su prestali aktivno traÅ£iti posao (obeshrabreni radnici) su i godinu kasnije ostali obeshrabreni.34 Tabela 23: Karakteristike onih koji nisu radili po statusu traženja posla, dobi 25-60, koji nisu pohaÄŽali Å¡kolovanje i nisu radili u prethodnih 12 mjeseci (%ukupnog) Tražili Nisu tražili Ukupno posao posao (nisu radili proÅ¡le godine) Vrsta naselja Urbano 50.2 43.3 45.6 Ruralno 49.8 56.7 54.4 Entitet 34 Svjetska banka (2011.). 41 FBiH 71.1 73.3 73.0 RS 28.9 26.7 27.0 Dobna grupa 25-30 43.6 16.3 26.8 31-40 26.2 20.4 23.0 41-50 21.3 37.5 31.0 51-60 8.9 25.9 19.1 Pol MuÅ¡ki 43.1 26.7 34.0 Å¢enski 56.9 73.3 66.0 Obrazovanje Bez diplome/obrazovanja 2.2 11.6 7.7 Osnovno (1 – 4 razred) 13.8 32.0 25.8 Osnovno (5 – 8 razred) 35.1 26.7 30.2 Srednje 41.3 24.2 30.2 ViÅ¡e 2.2 3.3 2.8 Visoko ili Mr./Dr. 5.3 2.2 3.3 Rizik od siromaÅ¡tva Nema rizika od siromaÅ¡tva 49.8 62.8 57.2 U riziku od siromaÅ¡tva 50.2 37.2 42.8 Ukupno 100 100 100 Napomena: Autorove procjene na osnovu LiTS podataka i dopunskih LiTS modula, 2010. 8. ZakljuÄ?ne napomene Svrha ove biljeÅ¡ke je dvostruka: poÄ?eti s dokumentiranjem uticaja finansijske krize na domaćinstva u BiH, te po prvi put prezentirati procjene indikatora socijalne iskljuÄ?enosti koje su sve zemlje Ä?lanice Evropske Unije obavezne pratiti i izvjeÅ¡tavati o njihovom napretku u pravcu ciljeva socijalne iskljuÄ?enosti Europe 2020. Ovaj drugi cilj ima posebnu vrijednost jer daje uvid u tip informacija o kojima će EHBS omogućiti da BHAS izvjeÅ¡tava u budućnosti. Kao dio ove aktivnosti, ova biljeÅ¡ka takoÄŽe ima za cilj poreÄŽenje rezultata standardnih analiza siromaÅ¡tva i uvida koje daje ovaj novi pristup. Analiza navodi da je finansijska kriza imala – a ima i dalje – snaÅ£an negativan uticaj na domaćinstva. ViÅ¡e od 60 procenata domaćinstava u Bosni i Hercegovini navodi da su znaÄ?ajno ili priliÄ?no pogoÄŽena krizom (viÅ¡e od 70 procenata iz donje petine potroÅ¡nje). Smanjenje plata, a naroÄ?ito smanjenje priliva iz inostranstva su glavni naÄ?ini uticaja krize, nakon Ä?ega slijedi gubitak posla. Smanjenje priliva doznaka navodi viÅ¡e od 50 procenata domaćinstava, a smanjenje plata skoro 40 procenata od ukupnog broja, dok su gubitak posla i smanjenje broja radnih sati prisutniji meÄŽu domaćinstvima s niÅ£im prihodom. Uvidjelo se da domaćinstva pribjegavaju brojnim strategijama suoÄ?avanja s krizom, a uticaj krize ide mnogo dalje od samog smanjenja potroÅ¡nje luksuznih roba. Gotovo Ä?etvrtina domaćinstava je morala smanjiti potroÅ¡nju osnovnih Å£ivotnih namirnica, kao Å¡to su mlijeko, voće, povrće ili kruh, 42 a 11 procenata domaćinstava odgaÄŽa plaćanje reÅ£ija, 8 procenata odgaÄŽa odlazak ljekaru kada su bolesni – Å¡to sve predstavlja dosta radikalne strategije suoÄ?avanja s krizom. S druge strane, analiza indikatora socijalne iskljuÄ?enosti nam omogućava da poÄ?nemo uviÄŽati Ä?ime ovaj novi pristup moÅ£e doprinijeti naÅ¡em razumijevanju socijalnih uslova u BiH. Bez ponavljanja konkretnih nalaza, daju se neka generalna razmatranja onoga Å¡to se moÅ£e saznati iz ove aktivnosti. Prvo, ovaj pristup je eksplicitno viÅ¡e-dimenzionalan, i kao takva istraÅ£ivanja Ä?iji je cilj mjerenje postojanja rizika od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti trebaju ukljuÄ?iti novi i veći set varijabli od onih koje se tradicionalno prate u Anketi potroÅ¡nje domaćinstava (HBS). BiH je izabrala integraciju tih novih varijabli u postojeću HBS, Å¡to omogućava istovremeno i zadrÅ£avanje kontinuiteta i inovacije u mjerenju. Kako ova biljeÅ¡ka pokazuje da takav pristup omogućava prikupljanje nekih izuzetno korisnih varijabli (poput onih koje se odnose na stanovanje, dugotrajnu nezaposlenost, kao i indikatore materijalne uskraćenosti) Å¡to znatno obogaćuje opis uslova Å£ivota u zemlji. Drugo, ovaj pristup, a naroÄ?ito fokus na zbirni prikaz tri razliÄ?ita indikatora razmatrana u odjeljku 4 ove biljeÅ¡ke, će dati novi set procjena uskraćenosti, a moguće i razliÄ?itu distribuciju uskraćenih po geografskim podruÄ?jima. Biće znaÄ?ajno nastaviti pratiti mjerenja koja su koriÅ¡tena do sada i jasno prenijeti poruku Å¡ta nove brojke mogu obuhvatiti, da javnost ne bi bila zbunjena. Obratiti paÅ£nju, na primjer, da naÅ¡i nalazi pokazuju da je siromaÅ¡tvo mjereno po potroÅ¡nji koncentriranije u ruralnim podruÄ?jima i meÄŽu slabije obrazovanim, nego Å¡to to pokazuje mjera rizika od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄ?enosti. KonaÄ?no, usvajanje ovog pristupa omogućava poreÄŽenje iskustava u BiH s drugim zemljama koje su Ä?lanice EU (i kandidatima i potencijalnim kandidatima koji su poÄ?eli prikupljati SILC podatke). To otvara vrata za dolazak do zajedniÄ?kih spoznaja o mjerenjima i analitiÄ?kim pitanjima i politici. Å to se tiÄ?e mjerenja, na evropskom nivou su u toku aktivnosti na redizajniranju SILC ankete gdje će biti znaÄ?ajno nastaviti testirati i doraÄŽivati indikatore koji su trenutno ukljuÄ?eni u EHBS, usklaÄŽujući ih s novim SILC-om i moÅ£da uzimajući u obzir neke od bojazni koje smo poÄ?eli istraÅ£ivati u ovoj biljeÅ¡ci. Å to se tiÄ?e politike: zemlje Ä?lanice EU, na primjer, koriste ove podatke za sagledavanje efektivnosti njihovih sistema socijalne zaÅ¡tite i identificiranje kako se oni mogu pojaÄ?ati (to je neÅ¡to Å¡to nam ograniÄ?ena veliÄ?ina naÅ¡eg uzorka nije omogućila). SliÄ?no tome, na osnovu ove analize, centralna uloga funkcioniranja trÅ£iÅ¡ta rada i novi naglasak na politiku aktivacije postaju prisutniji u Evropi. To su sve primjeri i iskustva koja će BiH moći koristiti u budućnosti na unaprjeÄŽenju dizajna i efektivnosti svojih politika 43 Reference Atkinson, Anthony, i Eric Marlier. 2010. “Income and living conditions in Europe.â€? Eurostat Statistical Books, Luxembourg: Publications Office of the European Union. Expert Group on Measuring Poverty and Social Exclusion in the Western Balkans (2009) “Summary Report and Main Recommendations.â€? Mimeo. Washington, DC: The World Bank Group. Clarke, G., and Wallsten, S. (2004) Do Remittances Protect Households in Developing Countries against Shocks? Evidence from a Natural Disaster in Jamaica? (Mimeo) Washington, DC: The World Bank. European Commission 2011.“Employment and Social Developments in Europe, 2011.â€?Directorate- General for Employment, Social Affairs and Inclusion, Brussels: European Commission. Frankel, J.A. (2009) Are Bilateral Remittances Countercyclical? National Bureau of Economic Research Working Paper No. 15419. Maquet, Isabelle (2012) “The European context: measuring social inclusion in the European Unionâ€? in Ruggeri Laderchi and Savastano“Poverty And Exclusion In The Western Balkans –New Directions In Measurement And Policyâ€? Springer, Forthcoming Mishra, P. (2005) Macroeconomic Impact of Remittances in the Caribbean. (Mimeo) Washington, DC: International Monetary Fund. Mohapatra, S., Joseph, G., & Ratha, D. (2009) Remittances and natural disasters : ex-post response and contribution to ex-ante preparedness. The World Bank. Townsend, P. (1979)Poverty in the United Kingdom: a survey of household resources and standards of living, Harmondsworth: Penguin Books, 1979 World Bank. 2009. “Protecting the poor during the global crisis: 2009 Bosnia and Herzegovina Poverty Update.â€? Report No. 51847. Washington DC: The World Bank Group. World Bank. 2011. “Poverty Update for the Republic of Serbia: Trends 2007-2009.â€? Yang, D. (2008) Coping with Disaster: The Impact of Hurricanes on International Finansial Flows, 1970- 2002. The B.E. Journal of Economic Analysis & Policy, 8(1). Yang, D., & Choi, H. (2007) Are Remittances Insurance? Evidence from Rainfall Shocks in the Philippines.World Bank Econ Review, 21(2), 219-248. Zaidi, S., Alam, A. and Mitra, P. (2009) “Satisfaction with Life and Service Delivery in Eastern Europe and the Former Soviet Union: Some Insights from the 2006 Life in Transition Surveyâ€?, World Bank Publications. 44 Aneksi: Tabela A1.1: Geografska distribucija uzoraka originalnog LiTS-a i dodatnih modula (% ukupnog) Otpala Ponovni Originalni domaćinstva uzorak uzorak Cazin FBIH 8.6 5.1 5.9 IstoÄ?na RS 22.9 13.7 15.7 Hercegovina 6.1 11.1 9.9 Sjeverna FBIH 18.0 26.1 24.3 Sarajevo 2.5 15.0 12.1 Zapadna FBIH 8.2 8.1 8.1 Zapadna RS 33.9 21.0 23.9 Ukupno 100 100 100 Izvor: LiTS 2010 podaci. Ni jedna od razlika izmeÄŽu ponovnog uzorka i prvobitnog uzorka LiTS nije statistiÄ?ki znaÄ?ajna na nivou od 5%. Tabela A1.2: Izabrane karakteristike uzoraka originalnog LiTS-a i dodatnih modula Otpala Ponovni Prvobitni domaćinstva uzorak uzorak VeliÄ?ina domaćinstva 2.82 2.82 2.82 Urbana 0.56 0.53 0.54 GodiÅ¡nja potroÅ¡nja po glavi 7,290 8,386 8,139 Automobil 0.32 0.44 0.41 Kompjuter 0.47 0.59 0.56 Mobitel 0.17 0.25 0.23 Fiksni telefon 0.24 0.26 0.26 TV 0.04 0.04 0.04 Izvor: LiTS 2010 podaci. Ni jedna od razlika izmeÄŽu ponovnog uzorka i prvobitnog uzorka LiTS nije statistiÄ?ki znaÄ?ajna na nivou od 5%. 45 Slika A1.3: Odnos izmeÄŽu distribucije dob-pol izmeÄŽu Popisa u BiH, LiTS ankete i LiTS ponovne ankete 46 Tabela A1.4: Profil rizika od siromaÅ¡tva s viÅ¡e varijacija (Domaćinstvo) U riziku od U riziku od siromaÅ¡tva siromaÅ¡tva (1/0) (1/0) Dob 0.001 0.001 (0.002) (0.002) Å¢ena nosilac domaćinstva -0.028 -0.041 (0.041) (0.040) VeliÄ?ina domaćinstva 0.024 0.020 (0.018) (0.017) Struktura domaćinstva Udio djece 0.028 0.067 (0.130) (0.127) Udio mladih -0.045 -0.048 (0.092) (0.087) Udio odraslih Å£ena -0.247** -0.177* (0.110) (0.102) Udio starih -0.284*** -0.196** (0.098) (0.093) Nije radio proÅ¡le godine (nosilac domaćinstva) 0.148*** 0.157*** (0.042) (0.036) Obrazovanje nosioca domaćinstva Bez obrazovanja 0.162** 0.111* (0.074) (0.062) Osnovno obrazovanje (1-4 raz.) 0.223*** 0.193*** (0.060) (0.052) Osnovno obrazovanje (5-8 raz.) 0.015 0.015 (0.034) (0.033) ViÅ¡e/visoko -0.057 -0.042 (0.041) (0.045) Ruralna 0.057 0.053 (0.046) (0.041) Republika Srpska 0.046 0.014 (0.049) (0.045) Doznake u domaćinstvu (1/0) -0.132** -0.138** (0.057) (0.059) Glavni izvor prihoda domaćinstva Prihod od samo zaposlenosti 0.104** (0.047) Prodaja poljoprivredni proizvoda 0.338*** (0.074) Penzija -0.022 (0.038) Pomoć rodbine/prijatelja 0.253*** (0.080) Pseudo R2 0.121 0.158 Obs 808 808 Napomena: Navedeni prosjeÄ?ni marginalni efekti probit regresije. Procjene uzimaju u obzir pondere uzorka. Robusne standardne greÅ¡ke u zagradama, grupirano na nivou PSU u zagradama. IspuÅ¡tene kategorije: struktura domaćinstva – udio odraslih muÅ¡karaca; obrazovanje – srednje; radni status – radili proÅ¡le godine; podruÄ?je – urbano; entitet – FBiH. Nivoi znaÄ?aja: *** p<0.01, ** p<0.05, * p<0.1. Izvor: LiTS 2010 i podaci iz dopunske ankete. 47 Tabela A1.5: Profil materijalne uskraćenosti Najamnina- Grijanje NeoÄ?ekivani Adekvatna Odmor režije troÅ¡kovi ishrana van mjesta stanovanja Dob 0.003* 0.000 -0.004** 0.002 0.000 (0.002) (0.002) (0.002) (0.002) (0.002) Å¢ena nosilac domaćinstva 0.077 0.047 -0.011 0.035 0.051 (0.047) (0.047) (0.044) (0.040) (0.049) VeliÄ?ina domaćinstva 0.002 0.001 -0.010 -0.043** 0.067*** (0.014) (0.018) (0.021) (0.020) (0.019) Struktura domaćinstva Udio djece -0.019 0.035 0.045 0.166 -0.293* (0.107) (0.134) (0.130) (0.136) (0.156) Udio mladih -0.152 -0.005 0.105 0.134 -0.061 (0.097) (0.101) (0.100) (0.106) (0.104) Udio odraslih Å£ena -0.138 0.007 -0.032 0.008 0.031 (0.090) (0.088) (0.081) (0.077) (0.095) Udio starih -0.122** 0.000 0.182* 0.052 0.122 (0.059) (0.098) (0.103) (0.086) (0.107) Nije radio proÅ¡le godine (nosilac domaćinstva) -0.003 0.072* 0.098** 0.173*** 0.077 (0.040) (0.043) (0.045) (0.043) (0.048) Obrazovanje nosioca domaćinstva Bez obrazovanja 0.006 0.080 0.139* 0.055 0.175** (0.073) (0.083) (0.079) (0.083) (0.085) Osnovno obrazovanje (1-4 raz.) -0.055 -0.001 0.087* 0.034 0.132** (0.043) (0.046) (0.052) (0.054) (0.060) Osnovno obrazovanje (5-8 raz.) 0.018 0.000 0.126*** -0.021 0.106* (0.034) (0.051) (0.049) (0.050) (0.055) ViÅ¡e/visoko -0.133*** -0.114*** -0.119** -0.096* -0.163*** (0.031) (0.036) (0.058) (0.052) (0.043) Ruralna 0.040 -0.019 -0.094 -0.014 0.050 (0.041) (0.067) (0.058) (0.059) (0.056) Republika Srpska -0.017 0.050 -0.017 0.019 0.101 (0.045) (0.083) (0.055) (0.068) (0.062) Doznake u domaćinstvu (1/0) -0.075 -0.257*** -0.063 -0.147** -0.007 (0.058) (0.069) (0.054) (0.060) (0.076) Glavni izvor prihoda domaćinstva Prihod od samo zaposlenosti -0.051 0.048 -0.118* 0.040 0.072 (0.045) (0.068) (0.071) (0.060) (0.056) Prodaja poljoprivredni proizvoda 0.099 -0.193*** 0.030 0.019 0.066 (0.081) (0.061) (0.078) (0.067) (0.069) Penzija -0.009 -0.026 0.104** 0.025 0.082 (0.047) (0.057) (0.047) (0.046) (0.064) Pomoć rodbine/prijatelja 0.144* 0.002 0.121 0.049 0.058 (0.085) (0.082) (0.090) (0.085) (0.077) Pseudo R2 0.063 0.047 0.091 0.104 0.135 Obs 808 808 808 808 808 Napomena: Navedeni prosjeÄ?ni marginalni efekti probit regresije. Procjene uzimaju u obzir pondere uzorka. Robusne standardne greÅ¡ke u zagradama, grupirano na nivou PSU u zagradama. IspuÅ¡tene kategorije: struktura domaćinstva – udio odraslih muÅ¡karaca; obrazovanje – srednje; radni status – radili proÅ¡le godine; podruÄ?je – urbano; entitet – FBiH. Nivoi znaÄ?aja: *** p<0.01, ** p<0.05, * p<0.1. Izvor: LiTS 2010 i podaci iz dopunske ankete. 48 Za sve uskraćenosti, u zavisnosti od drugih karakteristika domaćinstva, postoji snaÅ£na pozitivna veza35 izmeÄŽu nivoa obrazovanja nosioca domaćinstva većeg od generalnog srednjeg i priuÅ¡tivosti po svim dimenzijama materijalne uskraćenosti. Nizak nivo obrazovanja nosioca domaćinstva je posebno u v ezi s manjom mogućnošću pokrivanja nepredviÄŽenih troÅ¡kova ili odmora van mjesta stanovanja. Regresije na individualnom nivou (nisu navedene) potvrÄŽuju da je veća vjerovatnoća da pojedinci s niÅ£im nivoom obrazovanja ili oni koji nisu radili u prethodnih 12 mjeseci Å£ive u domaćinstvima koja imaju poteÅ¡koće s pokrivanjem neoÄ?ekivanih troÅ¡kova, ili odmora van mjesta stanovanja. Veća je vjerovatnoća da domaćinstva koja primaju doznake iz inostranstva mogu adekvatno zagrijavati stambeni prostor ili se hraniti, dok je njihova veza s mogućnošću pokrivanja neoÄ?ekivanih troÅ¡kova, najamnine/reÅ£ija, ili odmora van mjesta stanovanja, iako i dalje negativna, beznaÄ?ajna. Ako nosilac domaćinstva nije radio tokom prethodnih 12 mjeseci, to je u negativnoj vezi s mogućnošću domaćinstva da se adekvatno hrani, grije ili pokriva neoÄ?ekivane troÅ¡kove. Ostale varijable su generalno beznaÄ?ajne. Veća domaćinstva imaju manje teÅ¡koća za osiguranje odgovarajuće prehrane, Å¡to ukazuje na ekonomiju obima unutar domaćinstva, ali je manja vjerovatnoća da smogu priuÅ¡titi odmor van mjesta stanovanja. Manja je vjerovatnoća da domaćinstva koja Å£ive od penzije kao glavnog izvora prihoda domaćinstva, u zavisnosti od udjela starih u domaćinstvu, mogu pokriti neoÄ?ekivane troÅ¡kove iz vlastitih prihoda, Å¡to opet istiÄ?e njihovu osjetljivost. 35 Obratite paÅ£nju da je zavisna varijabla u svakom sluÄ?aju 1, ako domaćinstvo ne moÅ£e priuÅ¡titi, a inaÄ?e nula, tako da negativan koeficijent ukazuje na manju vjerovatnoću da se neÅ¡to ne moÅ£e priuÅ¡titi . 49 Aneks 1.6: NaÄ?ini preklapanja dimenzija siromaÅ¡tva ili socijalne iskljuÄ?enosti meÄŽu zemljama EU, 2009 . (% nacionalnog stanovniÅ¡tva u riziku od siromaÅ¡tva ili socijalne iskljuÄ?enosti) Grupa 1 Grupa 2 Preovladava materijalna uskraćenost Malo preklapanje izmeÄŽu tri dimenzije Grupa 3 Grupa 4 MjeÅ¡avina rizika od siromaÅ¡tva i teÅ¡ke materijalne Preovladava monetarno siromaÅ¡tvo uskraćenosti Grupa 5 Preovladava iskljuÄ?enost s trÅ£iÅ¡ta rada Legnda AROP: U riziku od siromaÅ¡tva LWI: Nizak intenzitet rada SMD: TeÅ¡ka materijalna uskraćenost Izvori: Eurostat, EU SILC. Napomene: Udio svake dimenzije unutar stanovniÅ¡tva u riziku od siromaÅ¡tva ili socijalne iskljuÄ?enosti. 50 Ured Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Fra AnÄ‘ela Zvizdovića 1/B/17 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina tel: +387 33 251-500 fax: +387 33 226-945 email: mail_to_bosnia@worldbank.org http://www.worldbank.ba