74593 JugoistoÄ?na Evropa: Redovni ekonomski izveÅ¡taj Broj. 3 Od drugog talasa recesije ka ubrzanim reformama Procentni poeni Procenat radne snage 7 25 Rast BDP-a u JIE6 (levo) Stopa nezaposlenosti 6 u JIE6 (desno) 24 5 4 23 3 22 2 1 21 0 20 -1 19 -2 -3 18 2007 2008 2009 2010 2011 2012 18. decembar 2012. www.worldbank.org/eca/seerer Departman za smanjenje siromaÅ¡tva i ekonomsku politiku Region Evrope i centralne Azije, Svetska banka JUGOISTOÄŒNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVEÅ TAJ Broj 3 Od drugog talasa recesije ka ubrzanim reformama Procentni poeni Procenat radne snage 7 25 Rast BDP-a u JIE6 (levo) Stopa nezaposlenosti 6 u JIE6 (desno) 24 5 4 23 3 22 2 1 21 0 20 -1 19 -2 -3 18 2007 2008 2009 2010 2011 2012 18. decembar 2012. SADRŽAJ NAJNOVIJA KRETANJA, PERSPEKTIVA I IZAZOVI U POGLEDU POLITIKA UPRAVLJANJE RANJIVOŠĆU NA UDARE CENA HRANE U JIE6 1. NAJNOVIJA KRETANJA, PERSPEKTIVA I IZAZOVI EKONOMSKE POLITIKE ........ 1 A. EVROZONA U RECESIJI, NOVI GLOBALNI RIZICI ................................................................. 1 B. RAST U JIE6—DRUGI TALAS RECESIJE ................................................................................... 4 C. TRŽIÅ TA RADA – NASTAVAK KRIZE ....................................................................................... 7 D. TRGOVINA I SPOLJNI DUG - POGORÅ ANJE .......................................................................... 15 E. FISKALNA POLITIKA – RASTUĆI DEFICITI, DUG I DOCNJE.............................................. 21 F. FINANSIJSKI SEKTOR – DALJA RANJIVOST ......................................................................... 26 G. STRUKTURNA PITANJA: POSLOVNO OKRUŽENJE U JIE6 ................................................. 30 H. STRUKTURNA PITANJA: DRUGI TALAS PRIVATIZACIJE? ................................................ 32 I. STRUKTURNA PITANJA: MANJAK ENERGETSKE INFRASTRUKTURE ........................... 34 J. PERSPEKTIVA ZEMALJA JIE6 ZA PERIOD 2012-2013. GODINE ......................................... 36 K. UBRZAVANJE REFORMI, MOBILISANJE DODATNOG FINANSIRANJA .......................... 37 2. UPRAVLJANJE RANJIVOŠĆU NA UDARE CENA HRANE U JIE6 ............................. 39 A. UVOD ............................................................................................................................................. 39 BIBLIOGRAFIJA....................................................................................................................... 51 Slike Slika 1: Kretanja na finansijskim tržiÅ¡tima ................................................................................................... 2 Slika 2: Globalna industrijska proizvodnja ................................................................................................... 3 Slika 3: Pretpostavke o globalnom rastu ....................................................................................................... 3 Slika 4: JIE6: Inflacija - CPI i cene hrane (procenata).................................................................................. 6 Slika 5: Promena stopa nezaposlenosti u JIE6, 2008. i 2012. (procentnih poena)*..................................... 7 Slika 6: Stope nezaposlenosti, JIE6 i EU10 .................................................................................................. 8 Slika 7: Registrovana nezaposlena lica u 2011. (januar 2011 = 100) ........................................................... 9 Slika 8: Stope zaposlenosti u JIE6 (2011-2012), u procentima .................................................................. 10 Slika 9: Promene bruto proseÄ?nih nominalnih zarada (januar 2011. = 100) ............................................... 10 Slika 10: Zaposlenost i Indeks realnih zarada (decembar 2010. = 100) ..................................................... 11 i Slika 11: JIE6: Koliko su teÅ¡ki uslovi za zaposljavanje radnika ................................................................. 13 Slika 12: JIE6: JIE6: Premije za noćni rad i rad tokom dana predvidjenih za odmor ................................ 13 Slika 13: Uslovi u pogledu troÅ¡kova otpremnina i otkaznog roka .............................................................. 14 Slika 14: Indeks efikasnosti rada WEF, 2012–2013. .................................................................................. 15 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) ......................................................................................................................... 15 Slika 16: Rast izvoza u JIE6 (%) ................................................................................................................ 16 Slika 17: Rast izvoza, JIE6 i EU (%) .......................................................................................................... 16 Slika 18: Izvoz i ekonomski rast (%) .......................................................................................................... 17 Slika 19: Rast uvoza (%)............................................................................................................................. 17 Slika 20: Rast izvoza i uvoza (meÄ‘ugodiÅ¡nji, %) ....................................................................................... 17 Slika 21: DBTT i trgovinski bilans (% BDP-a) .......................................................................................... 18 Slika 22: DBTT po zemljama (% BDP-a) .................................................................................................. 18 Slika 23: Doznake radnika 2008-2011. (% BDP-a) .................................................................................... 18 Slika 24:Strane direktne investicije (neto, % BDP-a) ................................................................................. 19 Slika 25: SDI po glavi stanovnika (neto, USD) .......................................................................................... 19 Slika 26: Spoljni dug JIE6 (prosek, procenata BDP-a) ............................................................................... 20 Slika 27: Ukupne meÄ‘unarodne obveznice u opticaju u odabranim zemljama JIE6 (miliona USD) ......... 20 Slika 28: Ukupan javni i privatni spoljni dug zakljuÄ?no sa junom 2012. (% BDP-a) ................................ 20 Slika 29: Rast i strukturni bilans (neponderisan, kao procenat BDP-a) ...................................................... 22 Slika 30: Strukturni bilans, 2005-2011. (procenat BDP-a) ......................................................................... 22 Slika 31: Realni prihodi u JIE6, 2008–2012. .............................................................................................. 23 Slika 32: Realni rashodi u JIE6, 2008–2012. .............................................................................................. 23 Slika 33: Javni dug i garancije (procenata BDP-a) ..................................................................................... 25 Slika 34: MeÄ‘unarodna potraživanja (% BDP-a, 2. kvartal 2012) ............................................................. 27 Slika 35: Devizni krediti (% ukupnog iznosa, 3. kvartal 2012) .................................................................. 27 Slika 36: Rast kredita (% promene, meÄ‘ukvartalno) .................................................................................. 28 Slika 37: NPL (% ukupnih kredita) i rezervacije (% NPL, 3. kv. 2012)..................................................... 28 Slika 38: Koeficijenti adekvatnosti kapitala (CAR) i prinos na sredstva (ROA) (%, 3. kv. 2012) ............. 28 Slika 39: Odnosi kredita i depozita (%, 3. kv. 2012) .................................................................................. 28 Slika 40: Kvalitet poslovnog ambijenta u JIE6, 2011-2013. ...................................................................... 30 Slika 41: Slabe strane poslovnog okruženja u JIE6 u 2012. godini ............................................................ 31 Slika 42: Aktuelni i projektovani uvoz el. energije (GWh) ........................................................................ 35 Slika 43: Industrijska proizvodnja i trgovina u EU..................................................................................... 36 Slika 44: Cene žita i jestivog ulja, nominalno i realno u USD (2005.=100)............................................... 40 Slika 45: Varijabilnost cena: godiÅ¡nji koeficijent varijacije i Teilov indeks cena hrane, 1990-2012. ........ 41 Slika 46: Cene fjuÄ?ersa za kukuruz i pÅ¡enicu (dolarskih centi po buÅ¡elu) .................................................. 42 Slika 47: Indeksi cena hrane za zemlje JIE, meÄ‘ugodiÅ¡nje ........................................................................ 43 Slika 48: Osetljivost domaćinstava na udare svetskih cena hrane, EU i Evropa i centralna Azija ............. 45 Slika 49: Udeli hrane u budžetu po decilima potroÅ¡nje .............................................................................. 46 Slika 50: Promena udela hrane u budžetu usled povećanja Indeksa cena hrane od 5 procenata (u procentnim poenima) .................................................................................................................................. 48 Slika 51: Usmerenost, obuhvat i izdaÅ¡nost socijalne pomoći u zemljama zapadnog Balkana ................... 49 ii Tabele Tabela 1: Zemlje JIE6: Realni privredni rast, 2009-2012. ............................................................................ 4 Tabela 2: JIE6: Realni rast industrijske proizvodnje po kvartalima (u procentima, meÄ‘ugodiÅ¡nje) ............ 5 Tabela 3: JIE6: Pad realne poljoprivredne proizvodnje u 2012. godini ........................................................ 6 Tabela 4: Fiskalni bilansi JIE6, 2008-2012. (% BDP-a) ............................................................................. 21 Tabela 5: JIE6: Kreditni rejtinzi država1 ..................................................................................................... 25 Tabela 6: KljuÄ?ni makroindikatori (projekcije za 2012. godinu, % BDP-a) i pitanja programa zaÅ¡tite finansijskog sektora .................................................................................................................................... 29 Tabela 7: Najavljene nove privatizacije u zemljama zapadnog Balkana .................................................... 33 Tabela 8: Globalni i regionalni rast realnog BDP (%) ................................................................................ 36 Tabela 9: Perspektiva rasta u zemljama JIE6 za period 2012-2013. godine ............................................... 37 Tabela 10: Promene svetskih i domaćih cena hrane (procentualne) i procene prelivanja .......................... 44 Tabela 11: Simulirana promena siromaÅ¡tva usled povećanja cena hrane od 5 procenata (u procentnim poenima) ..................................................................................................................................................... 47 Okviri Okvir 1: FIAT u Srbiji: Automobilska industrija se vraća na zapadni Balkan ............................................. 5 Okvir 2: Nagli rast nezaposlenosti u Srbiji ................................................................................................... 8 Okvir 3: IzveÅ¡taj o svetskom razvoju u pogledu radnih mesta: Implikacije za politike na tržiÅ¡tu rada ...... 12 Okvir 4: Docnje u oblasti poreza i rashoda: rastući razlozi za zabrinutost ................................................. 24 Okvir 5: Pretpostavke na kojima se zasnivaju procenjeni uticaji na siromaÅ¡tvo ........................................ 46 iii Ovaj izveÅ¡taj priprema dva puta godiÅ¡nje tim ekonomista Departmana za smanjenje siromaÅ¡tva i ekonomsku politiku Svetske banke za region Evrope i centralne Azije (ECA PREM). Ovaj izveÅ¡taj i prethodne izveÅ¡taje možete naći na internet adresi www.worldbank.org/eca/seerer. Na Ä?elu autorskog tima je Željko Bogetić (zbogetic@worldbank.org), glavni ekonomist i koordinator za ekonomsku politiku za Zapadni Balkan u Svetskoj banci, a u timu su sledeći Ä?lanovi sa svojim tematskim oblastima: Dilek Aykut (globalna kretanja i persp ektiva), Alexandru Cojocaru (posebna tema o cenama hrane), Damir Ćosić (finansijski sektor; Bosna i Hercegovina), Simon Davies (fiskalna pitanja i dug), Mike Edwards (finansijski sektor), Agim Demukaj (eksterni sektor, Kosovo), Borko HanÄ‘iski (tržiÅ¡ta rada, Bosna i Hercegovina), Caterina Ruggeri Laderchi (posebna tema o cenama hrane), Erjon Luci (menadžer baze podataka za zemlje JIE6, Albanija), Sanja Madžarević-Å ujster (strukturne reforme, Crna Gora i JEE6), Lazar Å estović (privreda, Srbija), Bojan Å imbov (privatizacija, poslovanje, BJR Makedonija) i Kenneth Simler (posebna tema o cenama hrane). Carolina Sanchez-Paramo i Indhira Vanessa Santos se uÄ?estvovale u delu o tržiÅ¡tu rada. Lewis Hawke je pripremio okvir o docnjama javnog sektora. Arturo Rivera je pripremio okvir o energetskoj infrastrukturi, a Javier Suarez je uÄ?estvovao u izradi okvira o poukama iz privatizacija. Maria Andreina Clower i Mismake Galatis su obezbedile podrÅ¡ku timu. Distribucijom izveÅ¡taja i eksternim odnosima i odnosima sa medijima upravlja tim za odnose sa medijima, Ä?iji su Ä?lanovi Lundrim Aliu, Denis BoÅ¡kovski, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Andrew Kircher, Vesna Kostić, Mirjana Popović, John Mackedon, Krystin Schrader i Dragana Varezić. Timu su pružali smernice i savete Satu Kähkönen (menadžer sektora, ECAPREM2) i Yvonne Tsikata (direktor, ECA PREM). Zahvaljujemo se Abebe Adugna (ECSPE) i Juan Zalduendo (ECAVP) na korisnim diskusijama. U ovom izveÅ¡taju, pojmom “jugoistoÄ?na Evropaâ€?obuhvaćeno je Å¡est zemalja zapadnog Balkana (JI E6): Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija. iv REZIME Posle dve godine krhkog oporavka od globalne recesije, u 2012. godini Å¡est zemalja JugoistoÄ?ne Evrope (JIE6) – Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija – kao grupa doživljavaju drugi talas recesije. PogorÅ¡anje spoljnih uslova, uticaj jake zime na ekonomsku aktivnost i dalji rast nezaposlenosti na poÄ?etku godine uzeli su danak u oblasti potroÅ¡nje, investicija i izvoza. Ostvarili su se rizici pomenuti u junskom izveÅ¡taju. Ugroženi su oporavak kreditne aktivnosti i fiskalna konsolidacija. ProblematiÄ?ni krediti (NPL) – za koje se samo pre nekoliko meseci mislilo da se stabilizuju – ponovo su u usponu. Kao rezultat toga, uslovi privredjivanja, kako u regionu tako i van njega, su postalo mnogo teži, kao i u pogledu ekonomske politike koja je potrebna da bi se stabilizovala privreda regiona i ponovo podstakao privredni rast. Posle privrednog rasta od oko 2 procenta godiÅ¡nje tokom perioda 2010-2011. godine, zbirni realni BDP zemalja JIE6 smanjiće se za -0,6 procenata u 2012. godini, pri Ä?emu će ekonomija Srbije opasti za Ä?ak 2 procenta. TakoÄ‘e, sada je jasno da će Ä?ak i u najboljim okolnostima put do održivog oporavaka biti naporan: sada se oÄ?ekuje da rast u 2013. godini bude u proseku 1,6 procenata, a rizici mogu biti ogromni. MeÄ‘u osnovnim rizicima za ekonomsku perspektivu za 2013. godinu nalaze se globalni uticaj privredne neizvesnosti u SAD, neizvestan oporavak evrozone i visoke cene nekih važnih žitarica i hrane, na Å¡ta su sve zemlje JIE6 veoma osetljive. Zabrinjavajući za njihova domaćinstva je rizik novog udara cena hrane, koji bi mogao da pogorÅ¡a nivo siromaÅ¡tva i izvrÅ¡i pritisak na standard života srednje klase. Procentni poeni Procenat radne snage 7 25 Rast BDP-a u JIE6 (levo) Stopa nezaposlenosti 6 u JIE6 (desno) 24 5 4 23 3 22 2 1 21 0 20 -1 19 -2 -3 18 2007 2008 2009 2010 2011 2012 U tom krhkom okruženju, Srbija, Albanija i Crna Gora će, posebno, morati da istraju u smanjenju fiskalnih deficita i snižavanju javnog duga, baÅ¡ kao Å¡to moraju da nastave da unapreÄ‘uju investicionu klimu i reformiÅ¡u tržiÅ¡ta rada i javni sektor. U svim zemljama J IE6, docnje plaćanja javnog sektora predstavljaju posebne izazove za upravljanje javnim finansijama ali i za privatni sektor, a tu su i nezavrÅ¡eni programi strukturnih reformi. Posle dve godine duboke krize, sporog oporavka, rasta nezaposlenosti i siromaÅ¡tva i nastavka recesije – Ä?ak i uz postojeće napore u pravcu fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi, koji moraju da se nastave – postoji opasnost da zemlje JIE6 budu uhvaćene u zaÄ?arani krug koji potencira ciklus pada dugoroÄ?ne Å¡tednje, niskog, ako ne i negativnog, rasta, visokog duga i joÅ¡ većih rizika od socijalnih potresa. Da bi se spreÄ?io ovaj ishod, u ovom izveÅ¡taju se tvrdi da vlade zemalja JIE6 treba da udvostruÄ?e v napore ka ubrzanju fiskalnih i strukturnih reformi. Te zemlje su uglavnom iscrple fiskalni prostor za dalje povećanje duga i smanjile javne investicije (osim Kosova, koje je izuzetak) na dio onoga Å¡to je potrebno da bi se održala vrednost javnog kapitala u kritiÄ?noj infrastrukturi. Privatne investicije guÅ¡i nedostatak produktivnih, komplementarnih javnih investicija, spor oporavak kreditnih aktivnosti i slaba domaća tražnja. Spoljna tražnja je minimalna, a izvoz je ne samo sporadiÄ?an, već ga infrastrukturna, finansijska i druga ograniÄ?enja spreÄ?avaju da postane novi pokretaÄ? rasta. U izveÅ¡taju se tvrdi da je ono Å¡to je najhitnije i najpotrebnije u ovom trenutku jeste intenzivnija reforma ekonomske politike ovih zemalja da bi se smanjio javni dug i ubrzale strukturne reforme koje vode ka većoj produktivnost i izvozu, posebno u upravljanju javnim sektorom, investicionoj klimi i tržiÅ¡tima rada. S obzirom na njihovu osetljivost, zemlje JIE6 bi takoÄ‘e mogle da se bolje pripreme na nove udare cena hrane. Ukoliko bi se realizovale takve ubrzane reforme, spoljna finansijska podrÅ¡ka od EU i globalnih meÄ‘unarodnih finansijskih institucija (MFI), dobro koordinirana i usmerena na region u celini, a ne samo na pojedinaÄ?ne zemlje, bi mogla da pomogne i olakÅ¡a prelazak na dinamiÄ?niji rast u srednjoroÄ?nom periodu. U novembru 2012. godine, Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Svetska banka su najavile zajedniÄ?ki akcioni program težak 30 milijardi eura koji je usmeren na finansiranje zemalja centralne i jugoistoÄ?ne Evrope u naredne dve godine. U zemljama JIE6, ova pravovremena inicijativa bi verovatno bila realizovana preko Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) i drugih resursa MFI. Sredstva IPA Evropske Unije će takoÄ‘e biti važna, posebno u pružanju podrÅ¡ke institucionalnim reformama i ruralnom razvoju. Fokusiranjem ovakve podrÅ¡ke na najvažniju infrastrukturu od regionalnog znaÄ?aja (pruge, autoputevi, energija i gas) i na radna mesta i mala i srednja preduzeća, moglo bi da doÄ‘e do znaÄ?ajnog povećanja efikasnosti investicija, rasta i zapoÅ¡ljavanja. MeÄ‘utim, dodatna sredstva usmerena ka rastu i radnim mestima mogla bi da budu delotvorna samo ukoliko bi bila praćena intenziviranim fiskalnim i strukturnim reformama, posebno u oblasti investicione klime, tržiÅ¡ta rada i upravljanja javnog sektora. vi 1. NAJNOVIJA KRETANJA, PERSPEKTIVA I IZAZOVI EKONOMSKE POLITIKE A. EVROZONA U RECESIJI, NOVI GLOBALNI RIZICI Posle viÅ¡emeseÄ?nog slabljenja ekonomske aktivnosti nakon turbulencija na finansijskim tržiÅ¡tima u drugom kvartalu 2012 godine, globalna ekonomska aktivnost ponovo polako poÄ?inje da raste — posebno u zemljama u razvoju. MeÄ‘utim, rast je umeren i slab. Najnoviji podaci ukazuju da uspora va rast industrijske proizvodnje u dve najveće svetske ekonomije, SAD i Japanu. Zbog slabih rezultata sredinom godine, projekcije globalnog rasta BDP-a za kalendarsku godinu su preliminarno snižene za oko 0,2 procentna poena na 2,3 procenta u 2012. odnosno za 0,6 procentnih poena u 2013. godini na 2,4 procenta, uglavnom zbog recesije u evrozoni. Pretnje za privredni oporavak leže u poteÅ¡koćama u realizaciji fiskalne konsolidacije u evrozoni, preostalih neizvesnosti u pogledu privrednog rasta u SAD i riziku od rapidnog smanjenja sada inaÄ?e visokih investicija Kine. Situaciju dodatno komplikuje Ä?injenica da bi niske zalihe kukuruza i pÅ¡enice na globalnom nivou mogle da dovedu do joÅ¡ viÅ¡ih cena hrane sa ozbiljnim posledicama po siromaÅ¡ne slojeve stanovniÅ¡tva. Otkad se zavrÅ¡io veoma nestabilni drugi kvartal 2012. godine, znaÄ?ajno popuÅ¡taju tenzije na globalnom finansijskom tržiÅ¡tu, uglavnom zahvaljujući najavi mera Evropske centralne banke (ECB) za odbranu evrozone, ali znaÄ?ajni rizici u globalnoj ekonomiji su i dalje prisutni. PoÄ?etkom septembra, sa pokretanjem programa kupovine obveznica ECB i povoljnom presudom Ustavnog suda NemaÄ?ke o Evropskom mehanizmu za stabilnost (ESM), znaÄ?ajno se smanjio deo neizvesnosti u evrozoni i ublažio rizik od akutne krize. Stoga su naglo opali troÅ¡kovi zaduživanja za razvijene evropske zemlje sa visokim kamatnim stopama (tzv. spredom) kao Å¡to su Italija i Å panija (Slika 1). Razlike u kamatnim stopama (spredovi) na državne obveznice zemalja u razvoju (EMBIG) su opale od juna za 80 baznih poena (bp) na nivo blizak dugoroÄ?nom proseku (oko 310 bp ili 3,1%). Od poÄ?etka juna se oporavljaju i globalna tržiÅ¡ta kapitala: akcije na berzama u razvijenim zemljama do sada su za 2012. godinu porasle za 10,7 procenata, a u zemljama u razvoju za 8,1 procenat. SliÄ?no tome, izgleda da se oporavljaju i bruto tokovi kapitala. Svi tokovi kapitala u zemlje u razvoju (emisije meÄ‘unarodnih obveznica, prekograniÄ?ni sindikovani bankarski krediti i plasmani kapitala), koji su krajem drugog kvartala u junu opali za 30-40 procenata, u trećem kvartalu su se vratili na nivoe iz prvog kvartala. Kako je u Evropi dolazilo do razduživanja, u avgustu se gotovo udvostruÄ?ilo sindikovano bankarsko kreditiranje zemalja u razvoju, mada je joÅ¡ uvek preko 30 procenata ispod nivoa iz 2011. godine. Posle usporavanja tokova kapitala u avgustu, Å¡to je sezonski oÄ?ekivano, u septembru su bruto tokovi kapitala bili veći nego u bilo kom drugom mesecu od 2007. godine i iznosili ukupno 408 milijardi USD, Å¡to predstavlja blago povećanje u odnosu na 2011. godinu. Veliko povećanje emisija obveznica zemalja u razvoju nadoknadilo je pad sindikovanih bankarskih kredita i emisija vlasniÄ?kih instrumenata. Zemlje u razvoju su bile predvodnice u opravku ekonomske aktivnosti (Slika 2). Industrijska proizvodnja je porasla za 5,8 procenata na godiÅ¡njem nivou u 3. kvartalu. Realni BDP Kine se povećao za 9,1 procenta (meÄ‘ukvartalno, na godiÅ¡njem nivou), u odnosu na 8,2 procenta u drugom kvartalu, pre svega zahvaljujući sektoru usluga. MeÄ‘u zemljama sa visokim dohotkom situacija je Å¡arolikija. U SAD je doÅ¡lo do ubrzanja u drugom kvartalu (2,7 procenata meÄ‘ukvartalno na godiÅ¡njem nivou) zahvaljujući solidnom rastu investicija u stambene objekte, ali je zatim usledio nagli pad u trećem kvartalu (pad od 3 procenta meÄ‘ukvartalno na godiÅ¡njem nivou). U evrozoni, industrijska proizvodnja se povećala u trećem kvartalu, ali nedovoljno da bi se spreÄ?ilo kvartalno smanjenje BDP-a (–0,1%, meÄ‘ukvartalno). 1 Ipak, vodeći indikatori ukazuju na Å¡aroliku sliku za poslednji kvartal 2012. godine. Nedavni Indeksi nabavki menadžera (PMI) ukazuju na to da proizvodnja izgleda zdravije u 4. kvartalu u SAD (uz napomenu da je PMI raÄ‘en pre Uragana Sendi) i u zemljama u razvoju kao Å¡to su Kina, Brazil, Indonezija, Indija, Rusija i Turska, od kojih su mnoge zabeležile pozitivne efekte nedavnog snižavanja referentnih stopa. Iako se industrijska aktivnost u evrozoni stabilizovala u 3. kvartalu, indeksi PMI kako za centralne tako i za periferne zemlje evrozone ukazuju na dalje smanjenje u 4. kvartalu; naime, industrijska proizvodnja je već poÄ?ela da se smanjuje u septembru. Na sliÄ?an naÄ?in, dalji pad indeksa PMI u Japanu ukazuje na to da bi Japan mogao da uÄ‘e u tehniÄ?ku recesiju u 4. Kvartalu ove godine. Slika 1: Kretanja na finansijskim tržiÅ¡tima Stope CDS svopova (bazni poeni) 1,800 1,600 Portugalija 1,400 Irska 1,200 Å panija 1,000 800 Italija 600 400 200 0 Jan-10 May-10 Sep-10 Jan-11 May-11 Sep-11 Jan-12 May-12 Sep-12 PojaÅ¡njenje: 100 baznih poena = 1,0 procent. 2 Slika 2: Globalna industrijska proizvodnja Privreda usporava i u ekonomijama sa visokim dohotkom i u % ekonomijama u razvoju 40 (procentualna promena obima, meÄ‘ukvartalno, desezonirana god. stopa) 30 20 10 0 Uvoz zemalja sa visokim dohotkom -10 Uvoz zemalja u razvoju Industrijska proizvodnja zemalja u razvoju -20 Industrijska proizvodnja zemalja Evrozone sa visokim dohotkom -30 Industrijska proizvodnja ostalih zemalja sa visokim dohotkom 2010M09 2010M12 2011M03 2011M06 2011M09 2011M12 2012M03 2012M06 2012M09 Kao rezultat, projekcije globalnog rasta se revidiraju naniže, naroÄ?ito za 2013. godinu ( Slika 3). Mada izgleda da je u julu industrijska aktivnost doÅ¡la do minimuma, ankete o poslovnom sentimentu i dinamika zaliha ukazuju da će realni BDP na globalnom nivou zabeležiti umereni porast u 4. kvartalu. Ipak, na osnovu onoga Å¡to se do sada deÅ¡avalo, Ä?ini se verovatnim da bi se prognoze izveÅ¡taja „Globalna ekonomska perspektiva“ Svetske banke iz juna 2012. mogle korigovati naniže. Revidirani globalni rast je za sada––preliminarno––projektovan na oko 2,3 procenta u 2012. godini i 2,4 procenata u 2013. godini. Slika 3: Pretpostavke o globalnom rastu Rast Projekcije su snižene i u 2012. i u 2013. godini BDP-a 10 % 8 Zemlje u razvoju 6 4 2 0 -2 Svet -4 Revidirana prognoza Zemlje sa visokim dohotkom -6 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 3 Mada su se rizici od nove i akutne evropske krize donekle smanjili, visoke cene hrane, neizvesnost u SAD i usporavanje u Kini i dalje predstavljaju jasne opasnosti za dalji oporavak svetske privrede. Izglede za ekonomski oporavak moglo bi da pomuti viÅ¡e konkretnih rizika. Na primer: ï‚· Postoji viÅ¡e nedoumica oko relativne verovatnoće pojedinih rizika. Mada postoje jasni, znaÄ?ajni rizici prouzrokovani recesijom u evrozoni i neizvesnošću oko neophodnih fiskalnih konsolidacija u visoko zaduženim zemljama u evrozoni, uzevÅ¡i u obzir napredak koji je nedavno postignut u smanjanju grÄ?kog duga i smanjenju troÅ¡kvoa pozajmljivanja, ovom trenutku osnovni scenario za Evropu je da tenzije i dalje postepeno popuÅ¡taju u skladu sa tim kako se budu primenjivali novi institucionalni aranžmani i reÅ¡enja za krizu duga. SliÄ?no tome, u centar pažnje poÄ?inju da dolaze i fiskalni izazovi SAD. ï‚· Mada bi kineska tražnja mogla i dalje raste imajući u vidu najavljene investicije u infrastrukturu, pitanje je koliko se tako visoke stope rasta modu odrzati na duze vreme, stoga je moguće da će kineski rast pružiti manje podrÅ¡ke globalnom rastu nego ranije.  ï‚· A zatim su tu i cene hrane. Ranije ovog leta cene pÅ¡enice i kukuruza skoÄ?ile su za oko 40 procenata zbog suÅ¡e i drugih vremenskih problema kako u SAD tako i u Evropi. Mada joÅ¡ nema ozbiljnih nestaÅ¡ica u snabdevanju, visoke cene mogu da imaju ozbiljne budžetske implikacije po zemlje koje u velikoj meri zavise od uvoza žitarica. Repriza skoka cena hrane iz 2010. godine mogla bi da poremeti izglede za rast na tržiÅ¡tima u razvoju i da iskoplikuje ekonomsku politiku. B. RAST U JIE61—DRUGI TALAS RECESIJE Posle proseÄ?nog godiÅ¡njeg rasta od samo 2 procenta u 2010. i 2011. godini koji odražavaju kretanja u evrozoni, u prvoj polovini 2012. godine zemlje JIE6 su ponovo uÅ¡le u novu recesiju. Na Ä?elu sa Srbijom, na koju otpada gotovo polovina BDP-a JIE6, regionalna ekonomska aktivnost je posrtala delom zbog jake zime, ali i zbog opÅ¡te slabosti agregatne tražnje, kako eksterne tako i domaće (Tabela 1). Tabela 1: Zemlje JIE6: Realni privredni rast, 2009-2012. 1. pol. 2. pol 2009 2010 2011 2012 2012 2012 (proj.) (proj.) ALB 3,3 3,5 3,0 1,0 0,6 0,8 BIH -2,9 0,7 1,3 -0,2 0,2 0,0 KOS 2,9 3,9 5,0 3,6 3,6 3,6 MAK -0,9 2,9 2,8 -1,1 1,0 0,5 CG -5,7 2,5 3,2 -0,9 1,0 0,2 SRB -3,5 1,0 1,6 -1,6 -2,3 -2,0 JIE6 -1,8 1,8 2,2 -0,6 -0,5 -0,6 EU11 ... 2,0 3,1 1,3 ... 0,9 Izvor: StatistiÄ?ki zavodi zemalja JIE6 i osoblje Svetske banke (2013). Proseci su ponderisani BDP-om. 1 JIE6 su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija. 4 Bez obzira na opÅ¡tu slabost privredne aktivnosti, rast se znatno razlikovao u pojedinaÄ?nim zemljama JIE6. Realni BDP u Srbiji i BJR Makedoniji zabeležio je najveće smanjenje za 1,6 i 1,1 procenat, respektivno, u prvoj polovini 2012. godine. Kosovo je izuzetak, Ä?iji pozitivan rast i dalje pokreću velike finansijske doznake od dijaspore, kao i domaće javne investicije, doke je ekonomija Albanije porasla za 1 procenat na osnovu porasta domaće tražnje. Ta kretanja su izazvala niži izvoz i investicije dok visoka nezaposlenost sputava domaću potroÅ¡nju. ÄŒak i uz oÄ?ekivani postepeni oporavak do kraja godine, JIE6 će po svoj prilici, kao grupa zemalja, ostati u recesiji za ovu, 2012. godinu u celini. Nezaposlenost u JIE6– najviÅ¡a regionalna nezaposlenost u Evropi koja u proseku sada iznosi oko 25 procenata (izuzimajući Kosovo, Ä?ija nezaposlenost prelazi 40 procenata, Å¡to je delom kompenzovano radom u neformalnom sektoru) – i dalje će rasti. LoÅ¡i rezultati industrije usporavaju opÅ¡ti privredni oporavak. U celom regionu industrijska proizvodnja je opadala tri kvartala uzastopce, poÄ?ev od Ä?etvrtog kvartala 2011. do zakljuÄ?no sa drugim kvartalom 2012. godine. Pad je bio najintenzivniji u prvom kvartalu 2012. godine, kada su mnoge fabrike morale da budu nedeljama zatvorene zbog neuobiÄ?ajeno hladne zime, zimske suÅ¡e i s njom povezanih nestaÅ¡ica struje iz hidroelektrana, kao i pada tražnje za industrijskim izvoznim proizvodima. Kao rezultat toga, ponderisani proseÄ?ni rast industrijske proizvodnje u prvom kvartalu bio je duboko negativan: -10,1 procenat. NajznaÄ?ajniji pad se desio u Albaniji (-20,3), za kojom je sledila Crna Gora (-14,7 procenata) (Tabela 2). Tabela 2: JIE6: Realni rast industrijske proizvodnje po kvartalima (u procentima, meÄ‘ugodiÅ¡nje) 2011. 2012. Država 2 1. kvartal 2. kvartal 3. kvartal 4. kvartal 1. kvartal 2. kvartal Albanija 11,1 -5,4 5,6 -9,7 -20,3 6,4 Bosna i Hercegovina 11,1 6,2 6,0 2,9 -9,4 -4,1 Makedonija 13,8 5,3 1,4 -4,7 -8,5 -5,6 Crna Gora -10,2 -21,0 3,6 -11,6 -14,7 1,9 Srbija 5,7 3,8 -1,8 0,4 -6,4 -3,1 Proseci Prost 6,3 -2,2 3,0 -4,6 -11,8 -0,9 Ponderisan BDP-om 7,8 1,6 1,8 -2,1 -10,1 -1,7 Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i proraÄ?uni osoblja Svetske banke. Mada regionalna industrijska proizvodnja u celini i dalje opada, ima naznaka oporavka. Pad proizvodnje je bio znaÄ?ajno manji u drugom kvartalu, kada je iznosi samo -1,7 procenata (meÄ‘ugodiÅ¡nje). Pored toga, reaktiviranje prethodno zatvorenih fabrika pomoglo je da se poveća proizvodnja u Albaniji i Crnoj Gori. S druge strane, industrijska proizvodnja je opala u Makedoniji za 5,6 procenata, u Srbiji za 3,1 procenat, a u BiH za 4,1 procenat. MeÄ‘utim, FIAT sada povećava proizvodnju, Å¡to će znaÄ?ajno doprineti ne samo privrednom rastu Srbije već, zbog obima te proizvodnje, i rastu industrijske proizvodnje u celom regionu. Okvir 1: FIAT u Srbiji: Automobilska industrija se vraća na zapadni Balkan Otvaranje velike fabrike FIAT-a u Srbiji i nedavne strane investicije u proizvodnju auto-delova u BJR Makedoniji 2 Kosovo ne daje visokofrekventne podatke o industrijskoj proizvodnji. 5 nagoveÅ¡tavaju postepen povratak automobilske industrije na zapadni Balkan i obećavaju revit alizaciju nekih delova industrije regiona. FIAT i Vlada Srbije su osnovali zajedniÄ?ko preduzeće – FIAT Automobili Srbija d.o.o. u kojem FIAT ima 66 procenata, a Srbija 34 procenta kapitala. Investicija Srbije je uglavnom naturalna (zemlja, postojeći objekti i unapreÄ‘enja infrastrukture u gradu Kragujevcu: pristupni putevi i pruge, bolje snabdevanje energentima, itd). Do sada je uspostavljena i radi jedna proizvodna linija (planirane su tri); oÄ?ekuje se da se proizvede 30.000 automobila (model 500L) u 2012. godini i oko 150.000 u 2013. godini. Procenjuje se da će prihod biti oko 400 miliona EUR za 2012. i Ä?ak 2 milijarde EUR u 2013. godini (oko 6 procenata BDP -a Srbije); iako će se to uglavnom odnositi na model 500L, FIAT planira i da poÄ?ne proizvodnju „Punta“, mada za poÄ?etak samo oko 10.000 komada . Pored problema industrije, izuzetno Tabela 3: JIE6: Pad realne poljoprivredne proizvodnje u 2012. loÅ¡a žetva Å¡irom Balkana limitirala je godini poljoprivrednuproizvodnju, doprino- Poljoprivredna proizvodnja, kvartalne stope rasta (meÄ‘ugodiÅ¡nje) seći kako opÅ¡toj recesiji tako i 1. kvartal 2. kvartal pritiscima na domaće cene hrane ALB 4,5 5,6 (Tabela 3). Poljoprivredna proizvodnja BIH1 -4,5 -4,1 Å¡irom regiona je cele godine trpela zbog ekstremnog vremena. Prvo su MKD 3,3 0,0 zimi temperature dostigle rekordne MNE -10,0 30,0 minimume, pa je usledila suÅ¡a. Zatim SRB -19,0 -17,2 se, tokom leta, region, kao i mnogi 1 Podaci dostupni samo za Republiku Srpsku. drugi delovi sveta, suoÄ?io sa teÅ¡kom Napomena: Kod svih zemalja osim Crne Gore, indeksi su bazirani na dodatoj suÅ¡om. Kao rezultat toga, vrednosti po stalnim cenama. Kod Crne Gore, baza je fiziÄ?ka proizvodnja. Kod BJR Makedonije, meÄ‘ukvartalni desezonirani podaci. poljoprivredna proizvodnja je zabeležila veliki pad. Rezultati za treći kvartal mogli bi da budu naroÄ?ito loÅ¡i za zemlje koje su svoje poljoprivredne aktivnosti koncentrisale na proizvodnju žitarica i voća. Najsnažnije je pogoÄ‘ena Srbija, a donekle i BiH. Samo u prvoj polovini godine Srbija je doživela pad dodate vrednosti u poljoprivredi za 18 procenata. Kao rezultat toga, inflacija po osnovu cena hrane i opÅ¡ta inflacija prema indeksu potroÅ¡aÄ?kih cena (CPI) u JIE6 preokrenula je opadajući trend koji je poÄ?eo marta 2012. godine (Slika 4). Slika 4: JIE6: Inflacija - CPI i cene hrane (procenata) inflacija (meÄ‘ugodiÅ¡nje) 16 inflacija po osnovu cena hrane (meÄ‘ugodiÅ¡nje) 14 12 10 8 6 4 2 0 -2 -4 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 2010 2011 2012 Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku JIE6. 6 C. TRŽIÅ TA RADA – NASTAVAK KRIZE Sa drugim talasom recesije nastavlja da raste nezaposlenost u zemljama JIE6. Tri godine poÅ¡to je svetska kriza pogodila region JIE6 i dalje slabe tržiÅ¡ta rada u većini ekonomija ovog regiona. Nezaposlenost u Srbiji i BiH, mnogo je veća u 2012. nego Å¡to je bila u 2008. godini (Slika 5). U Srbiji je stopa nezaposlenosti skoÄ?ila za 11 procentnih poena, Å¡to je gubitak radnih mesta skoro bez presedana (Okvir 2), a u BiH je stopa porasla za skoro 5 procentnih poena. MeÄ‘u zemljama u razvoju Evrope i centralne Azije samo su tri baltiÄ?ke zemlje doživele rast stopa nezaposlenosti od Ä?ak 11 -12 procentnih poena tokom globalne krize, ali su do 2011. godine sve te tri zemlje spustile stope za 2,5-4,5 procentnih poena. Osim toga, gubici radnih mesta u baltiÄ?kim zemljama bili su rezultat oÅ¡trije ekonomske recesije i dvocifrenog pada proizvodnje. Za razliku od njih, smanjenje proizvodnje u Srbiji i BiH je mnogo blaže, ali je pogorÅ¡anje na tržiÅ¡tu rada mnogo dugotrajnije. I stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori je veća no Å¡to je bila pre krize, mada je uticaj krize bio slabiji. U istoj grupi je verovatno i Albanija, s obzirom na povratak nekih emigranata iz GrÄ?ke, Ä?ime je pogorÅ¡an problem nezaposlenosti, ali nisu dostupni meÄ‘unarodno uporedivi podaci iz ankete o radnoj snazi. Bolje rezultate su imali BJR Makedonija i Kosovo jer poslednjih godina te dve privrede rastu umerenim stopama. Slika 5: Promena stopa nezaposlenosti u JIE6, 2008. i 2012. (procentnih poena)* 12 10 8 6 4 2 0 -2 -4 Makedonija, BJR Crna Gora BIH Srbija Izvor: Ankete o radnoj snazi (ARS) nacionalnih zavoda za statistiku. * Najnoviji podaci iz ARS za 2011. godinu; nisu dostupni za Kosovo i Albaniju. Visoka nezaposlenost je i dalje veliki ekonomski i socijalni izazov za region (Slika 6). Kosovo, sa nezaposlenošću na nivou od 43,5 procenata, BJR Makedonija, 31 procenat, BiH i Srbija na oko 25 procenata predstavljaju ekstremne sluÄ?ajeve u Evropi u celini, a rangiraju se visoko i na globalnom nivou. Prema publikaciji „Indikatori svetskog razvoja“ Svetske banke, mali broj zemalja u svetu ima stope nezaposlenosti viÅ¡e od 25 procenata. Kao Å¡to je pomenuto u prethodnim izdanjima ovog izveÅ¡taja, naroÄ?ito obeshrabrujući problemi za region su nezaposlenost mladih i dugoroÄ?na nezaposlenost. Produžetak usporavanja ekonomske aktivnosti bi povećao već hroniÄ?an problem dugoroÄ?ne nezaposlenosti. 7 Slika 6: Stope nezaposlenosti, JIE6 i EU10 50 40 30 20 10 0 2007 2008 2009 2010 2011 Albanija BIH Kosovo Makedonija, BJR Crna Gora Srbija EU-10* Izvor:Ankete o radnoj snazi nacionalnih zavoda za statistiku. Napomena: Podaci za Kosovo za 2010-2011. godinu nisu dostupni; podaci za Albaniju su iz administrativnih izvora. Grupu zemalja EU10 Ä?ine: Bugarska, ÄŒeÅ¡ka Republika, Estonija, MaÄ‘arska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija, SlovaÄ?ka Republika i Slovenija. EU11 ukljuÄ?uje i Hrvatsku. Okvir 2: Nagli rast nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost je u Srbiji naglo porasla kao rezultat ekonomske krize iz 2008-9. i nastavila je da ide naviÅ¡e u 2010-2011. godini iako se privreda vratila na blago pozitivan rast; sa povratkom u recesiju u 2012. godini, verovatno će se pogorÅ¡ati pre nego Å¡to se poboljÅ¡a. Ukupni realni BDP Srbije u 2012. godini je i dalje nekoliko procenata ispod onog koji je dostignut 2008. Godine. Procene iz Ankete o radnoj snazi (ARS) ukazuju da je udeo nezaposlenih u ukupnoj radnosposobnoj populaciji starosti 15 i viÅ¡e godina povećan sa 15,8 procenata u aprilu 2009. Na 23,7 procenata u novembru 2011. godine. I neaktivnost je u porastu. U periodu 2009-2011. godine ne samo da se povećao broj nezaposlenih za preko 250.000 već se za preko 340.000 smanjila ekonomski aktivna populacija. Procene na osnovu ARS ukazuju da je radna neaktivnost bila naroÄ?ito visoka kada je poÄ?ela finansijska kriza i izmeÄ‘u aprila 2008. i aprila 2009. godine Ä?etvrtina onih koji su bili neformalno zaposleni preÅ¡la je u neaktivne. Od onih koji su bili nezaposleni u aprilu 2008. godine viÅ¡e od 20 procenata je potpuno napustilo tržiÅ¡te rada do aprila 2009. godine. Pronalaženje posla za nezaposlene je izuzetno teÅ¡ko. Od onih koji su bili nezaposleni u aprilu 2009. godine, 85 procenata je bilo i dalje nezaposleno u aprilu 2010, a samo 9 procenata je uspelo da preÄ‘e u zaposlene, najÄ?ešće u formalnom sektoru. SliÄ?no tome, od onih koji su bili nezaposleni u aprilu 2010, 83 procenta je bilo i dalje nezaposleno u aprilu 2011. godine, dok je udeo onih koji su preÅ¡li u zaposlene i dalje bio ispod 10 procenata. Izvor: Svetska banka (2012c), na osnovu podataka iz Ankete o radnoj snazi za Srbiju. Podaci iz administrativnih izvora o registrovanim nezaposlenim licima potkrepljuju gornju analizu i omogućavaju praćenje trendova u 2012. godini u svim zemljama JIE6 ( Slika 7). Podaci o registrovanim nezaposlenim licima iz administrativnih izvora (obiÄ?no Službi za zapoÅ¡ljavanje) manje su pouzdani od podataka iz ARS i nisu uporedivi po zemljama. I pored toga, ti podaci pokazuju razliku u rezultatima sliÄ?nu onoj koju ilustruju podaci iz ARS. Broj registrovanih lica koja traže posao veći je u 2012. nego u 2011. godini u BiH i Albaniji. MeÄ‘utim, u 2012. godini je opao broj registrovanih lica koja 8 traže posao u BJR Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu – mada u BJR Makedoniji i na Kosovu deo te razlike može da se objasni izmenama regulative o radu.3 Slika 7: Registrovana nezaposlena lica u 2011. (januar 2011 = 100) 115 105 95 85 75 Dec-10 Feb-11 Apr-11 Jun-11 Aug-11 Oct-11 Dec-11 Feb-12 Apr-12 Jun-12 Aug-12 Oct-12 Albanija BIH Kosovo Makedonija, BJR Crna Gora Srbija Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. Stopa aktivnosti na tržiÅ¡tu rada u zemljama JIE6 tradicionalno je niža nego u zemljama EU i kreće se od 44 procenta u BiH do 56 procenata u BJR Makedoniji.4 Stopa aktivnosti je bila relativno stabilna izmeÄ‘u 2011. i 2012. godine. Najveća promena je bila u Crnoj Gori: povećanje od 0,5 procentnih poena koje se odrazilo u porastu stope zaposlenosti. S druge strane, Srbija je u poslednje tri godine doživela pad aktivnosti na tržiÅ¡tu rada. To povlaÄ?enje iz radne snage predstavlja dodatnu „skrivenu nezaposlenost“ izvan zvaniÄ?nih podataka. Raspoloživi podaci o zaposlenosti iz ARS za 2012. godinu u najboljem sluÄ?aju daju meÅ¡ovitu sliku (Slika 8. Na regionalnom nivou, stope zaposlenosti su najviÅ¡e u Crnoj Gori i najniže u BIH. Zaposlenost i dalje opada u Srbiji i u BiH. U Srbiji je od 2008. godine izgubljeno oko 680.000 radnih mesta – Å¡to je zapanjujućih 30 procenata ukupne zaposlenosti u 2012. godini. Izgleda da su ti gubi ci koncentrisani u poljoprivredi, finansijama i graÄ‘evinarstvu, sektorima koje su naroÄ?ito jako pogodili cikliÄ?ni i strukturni faktori. S druge strane, posle gubitaka radnih mesta u prvom kvartalu 2012. godine, Crna Gora je zabeležila najveći porast zaposlenosti u drugom kvartalu, mada to delom potiÄ?e od priprema za turistiÄ?ku sezonu, a godiÅ¡nji podaci pokazuju nastavak teÅ¡kih uslova. 3 U BJR Makedoniji je pružanje besplatnog zdravstvenog osiguranja odvojeno od statusa pojedinaca na tržiÅ¡tu rada, a vlasti uvode dodatne mere da racionalizuju registar nezaposlenih. Kosovo je uvelo digitalnu bazu podataka o licima koja traže posao koja je omogućila da se eliminiÅ¡e zastarela papirna evidencija. 4 Koristeći kriterijum „starost od 15 i viÅ¡e godina“ da bi se definisala aktivna populacija. 9 Slika 8: Stope zaposlenosti u JIE6 (2011-2012), u procentima 42 40 38 36 34 32 30 Apr-11 Dec-11 Apr-12 Mar-11 May-11 Aug-11 Mar-12 May-12 Jun-11 Oct-11 Jun-12 Jan-11 Nov-11 Jan-12 Feb-11 Jul-11 Sep-11 Feb-12 BJR Makedonija Crna Gora Srbija BiH Izvor: Ankete o radnoj snazi nacionalnih zavoda za statistiku. Kretanja zarada u regionu odražavaju rezultate na tržiÅ¡tu rada. U uslovima velike nezaposlenosti, zarade u JIE6 uglavnom su ili stagnirale (BiH) ili opadale (BJR Makedonija i Crna Gora), pri Ä?emu je u ovoj drugoj grupi inflacija izazvala joÅ¡ veći pad realnih zarada ( Slika 9 i Slika 10). Izuzetak je Srbija, gde su bile u porastu nominalne zarade (izuzimajući uobiÄ?ajen pad u januaru posle porasta u de cembru zahvaljujući isplati 13. plate). Slika 9: Promene bruto proseÄ?nih nominalnih zarada (januar 2011. = 100) 140 130 120 110 100 90 80 Jan- Feb- Mar- Apr- May- Jun- Jul- Aug- Sep- Oct- Nov- Dec- Jan- Feb- Mar- Apr- May- Jun- Jul- Aug- Sep- Oct- 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 BIH Makedonija, BJR Crna Gora Srbija Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. 10 Slika 10: Zaposlenost i Indeks realnih zarada (decembar 2010. = 100) Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procene Svetske banke. Problem radnih mesta u regionu je i problem socijalne inkluzije. Niska aktivnost radne snage prikriva ogromne nejednakosti na Å¡tetu žena, mladih, lica sa nižim nivoom obrazovanja i etniÄ?kih manjina. U JIE6 udeo žena koje su zaposlene ili aktivno traže posao je relativno nizak, Å¡to bi se moglo protumaÄ?iti kao „skrivena nezaposlenost“. Na primer, na Kosovu je zaposlenost žena na nivou od samo 9,2 procenta, manje od jedne Ä?etvrtine stope zaposlenosti muÅ¡karaca. Rezultati tržiÅ¡ta rada su znaÄ?ajno razliÄ?iti i po etniÄ?kim grupama; na primer, mnogo je verovatnije da će biti nezaposleni Romi nego lica iz drugih etniÄ?kih grupa, a uÄ?ešće u radnoj snazi meÄ‘u albanskim ženama je gotovo zanemarljivo u poreÄ‘enju sa drugim etniÄ?kim grupama. ReÅ¡avanje problema otvaranja radnih mesta će iziskivati da vlade nastave ali i odu dalje od reformi institucija tržiÅ¡ta rada i aktivnih politika na tržiÅ¡tu rada. Kao Å¡to se analizira u izveÅ¡taju Svetske banke „Radna mesta u istoÄ?noj Evropi i centralnoj Aziji“ i „IzveÅ¡taju o svetskom razvoju za 2013. godinu u pogledu radnih mesta“, slabi rezultati u oblasti tržiÅ¡ta rada i socijalne inkluzije posledica su viÅ¡estrukih, meÄ‘usobno veoma povezanih faktora ukljuÄ?ujući kretanja tražnje za radnom snagom, neusklaÄ‘enosti kvalifikacija sa tražnjom za radom, prepreke mobilnosti radne snage, ograniÄ?enu delotvornost mehanizama posredovanja na tržiÅ¡tu rada, slabo usklaÄ‘ene sisteme visokoÅ¡kolskog obrazovanja. Ekonomska kriza sa kojom se suoÄ?ava većina tih zemalja i dalje intenzivira već postojeće strukturne slabosti, pri Ä?emu uÄ?ešće u radnoj snazi opada, a nezaposlenost i siromaÅ¡tvo su u porastu. Osim toga, kako stanovniÅ¡tvo u većini zemalja u regionu stari, rapidno raste broj penzionera u odnosu na radno sposobnu populaciju, dodatno naprežući tržiÅ¡ta rada i celokupan socijalni model. Bez brze akcije u pogledu politika, situacija će se verovatno pogorÅ¡ati. Odgovor na ove izazove putem niza mera za podsticanje rasta, konkurentnosti i otvaranje radnih mesta moglo bi da poveća životni standard, produktivnost i druÅ¡tvenu koheziju (Okvir 3). Produktivnija i bolje plaćena ra dna mesta, kako pokazuje „IzveÅ¡taj o svetskom razvoju“ Svetske banke za 2013. godinu, mogu da poboljÅ¡aju životni standard tako Å¡to će obezbediti zaradu, izvući ljude iz siromaÅ¡tva i povećati njihovu potroÅ¡nju, kao i povećati produktivnost. Ona mogu i da ojaÄ?aju druÅ¡tvenu koheziju kada se otvore ekonomske prilike za ekonomsko-socijalnu mobilnost za sve druÅ¡tveno-ekonomske i demografske grupe. 11 Da li za loÅ¡ uÄ?inak tržiÅ¡ta rada JIE6 treba kriviti propise o radu? ÄŒini se da je odgovor delimiÄ?no potvrdan. U zemljama u kojima većinu radnih mesta otvara privatni sektor, propisi o radu mogu da olakÅ¡avaju ili ometaju otvaranje radnih mesta i ostvarivanje prava na zaradu. Treba regulisati tržiÅ¡ta rada da bi se radnici zaÅ¡titili od nepravednog tretmana i osiguralo efikasno sklapanje ugovora izmeÄ‘u poslodavaca i radnika. MeÄ‘utim, prekomerna regulacija može da ode dalje od reÅ¡avanja tržiÅ¡nih poremećaja i da ograniÄ?i otvaranje radnih mesta. Gde se nalaze zemlje JIE6 na regulatornom spektru? Dva globalna indeksa pomažu da se odgovori na ovo pitanje: konkretan indeks kvaliteta poslovnog ambijenta (Doing Business) Svetske banke koji se odnosi na „zapoÅ¡ljavanje radnika“ 5 kao i indeks „efikasnosti rada“ Svetskog ekonomskog foruma (WEF). Indeks kvaliteta poslovnog ambijenta u pogledu zapoÅ¡ljavanje radnika posmatra indikatore koji mere fleksibilnost u regulisanju zapoÅ¡ljavanja, radnog vremena i viÅ¡ka radne snage. Ta tri aspekta propisa o radu mere se pomoću 21 podindikatora (Slika 11 i Slika 12 sadrže 12 indikatora koji veoma variraju u zemljama JIE6). Okvir 3: IzveÅ¡taj o svetskom razvoju u pogledu radnih mesta: Implikacije za politike na tržiÅ¡tu rada U uslovima globalnog fokusa na radna mesta posle globalne ekonomske krize, u IzveÅ¡taju Svetske banke o svetskom razvoju za 2013. godinu (WDR 2013) sugeriÅ¡e se sveobuhvatan pristup javnim politikama za otvaranje ne bilo kakvih radnih mesta, već radnih mesta koja su dobra za razvoj . Radna mesta dobra za razvoj su ona radna mesta koja podižu životni standard, povećavaju produktivnost i podstiÄ?u druÅ¡tvenu koheziju. U IzveÅ¡taju o svetskom razvoju za 2013. godinu predlaže se troslojan pristup otvaranju radnih mesta dobrih za razvoj: „Prvo, temelji politike – ukljuÄ?ujući makroekonomsku stabilnost, povoljno poslovno okruženje, investicije u ljudski kapital i vladavinu prava – od suÅ¡tinskog su znaÄ?aja kako za privredni rast tako i za otvaranje radnih mesta. Drugo, dobro osmiÅ¡ljene politike rada mogu pomoći da se obezbedi da rast dovodi do mogućnosti zaposlenja, ali one moraju da budu dopunjene Å¡irim pristupom otvaranju radnih mesta koji ukljuÄ?uje ali i prevazilazi tržiÅ¡te rada. Treće, vlade treba da strateÅ¡ki odrede koja radna mesta će najviÅ¡e doprineti privrednom razvoju imajući u vidu konkretan kontekst zemlje i da uklone ili kompenzuju prepreke koje spreÄ?avaju privatni sektor da otvara viÅ¡e tih radnih mesta“. Dakle, IzveÅ¡taj o svetskom razvoju za 2013. godinu proÅ¡iruje diskusiju o otvaranju radnih mesta mimo politika na tržiÅ¡tu rada, iako su i one važne. Iznosi se miÅ¡ljenje da politike na tržiÅ¡tu rada retko predstavljaju obavezujuće ograniÄ?enje za otvaranje radnih mesta dobrih za razvoj, osim ukoliko su prekomerne ili minimalne. Politik e na tržiÅ¡tu rada, ukljuÄ?ujući propise o radu, kolektivno pregovaranje, aktivne programe na tržiÅ¡tu rada i socijalnu zaÅ¡titu, mogu destimulisati formalno zapoÅ¡ljavanje i produktivnost kada su prekomerne ili kada neadekvatna regulativa omogućava Å¡tetne obli ke rada. Ukoliko se politike na tržiÅ¡tu rada drže u razumnim okvirima, njihovi ukupni efekti se odnose viÅ¡e na prerasporeÄ‘ivanje nego na zaposlenost. Na primer, zakonodavstvo o zaÅ¡titi u oblasti zapoÅ¡ljavanja Ä?esto ima samo skromne efekte na ukupnu zaposlenost ono favorizuje muÅ¡karce u najboljim godinama u odnosu na mlade, žene i niskokvalifikovane. S druge strane, pokazalo se da aktivni programi na tržiÅ¡tu rada i politike socijalne zaÅ¡tite promoviÅ¡u veću ravnopravnost u pogledu zapoÅ¡ljavanja i zarada . U JIE6, medjutim, na osnovu komparativnih indikatora, akcenat reforme treba da i dalje bude na prastu fleksibilnosti tržiÅ¡ta rada, uz ostale reforme koje su gore naglaÅ¡ene. 5 www.doingbusiness.org. 12 Regulisanost tržiÅ¡ta rada JIE6 znatno se razlikuje od zemlje do zemlje u svakoj oblasti regulacije, ali ima prostora da se tržiÅ¡ta rada uÄ?ine fleksibilnijim. Å to se tiÄ?e fleksibilnosti zapoÅ¡ljavanja, Albanija i Srbija zabranjuju korišćenje ugovora o radu na odreÄ‘eno vreme za stalne poslove, a ostale Ä?etiri zemlje su odredile maksimalno trajanje ugovora o radu na odreÄ‘eno vreme (slika 11). Minimalna zarada za radnike ili pripravnike viÅ¡e je nego dvostruko veća u BiH nego na Kosovu – ostale zemlje su negde izmeÄ‘u. Albanija i Makedonija propisuju najviÅ¡e naknade za rad u dane odmora i u noćnoj smeni (Slika 12). U zemlji u kojoj je najlakÅ¡e otpustiti radnike, Albaniji, poslodavci moraju da plate najveću otpremninu. Å to se tiÄ?e fleksibilnosti zapoÅ¡ljavanja, postoji niz raznovrsnih pristupa fleksibilnosti zapoÅ¡ljavanja u celom regionu JIE6, tako i u Evropi. Visoka minimalna zarada može predstavljati destimulaciju za poslodavce da zapoÅ¡ljavaju mlade radnike i u tom pogledu je BiH primer u negativnom smislu. Albanija i Srbija zabranjuju korišćenje ugovora o radu na odreÄ‘eno vreme za stalne poslove, ali to je praksa i u nekoliko zemalja EU11. ÄŒetiri zemlje JIE6 su odredile maksimalno trajanje ugovora o radu na odreÄ‘eno vreme a u Srbiji, BiH i Crnoj Gori taj period je kraći nego u uporednim zemljama EU11. Ukupno gledano, Kosovo ima najfleksibilnije propise za zapoÅ¡ljavanje radnika, ali ima i najveću stopu nezaposlenosti u Evropi. Na kraju, propisi mogu da se razlikuju i po tome koliko je teÅ¡ko i skupo zaposliti radnike (Slika 13). Slika 11: JIE6: Koliko su teÅ¡ki uslovi za zaposljavanje radnika Koliko je teÅ¡ko zaposliti radnike 0.8 Odnos minimalne zarade i dodate 0.7 vrednosti po radniku 0.6 BiH 0.5 0.4 Crna Gora Hrvatska 0.3 Albanija Makedonija Bugarska 0.2 Srbija Rumunijq ÄŒeÅ¡ka R. 0.1 Estonija Kosovo 0.0 0 20 40 60 80 100 120 140 Maksimalna dužina ugovora o radu na odreÄ‘eno vreme (meseci)* Izvor: Doing Business 2013, World Bank. VeliÄ?ina kruga predstavlja minimalnu platu za radnika starijeg od 19 godina. Zemlje oznaÄ?ene krugovima u plavoj boji dozvoljavaju koriÅ¡tenje ugovora na odredjeno vreme za stalne zadatke. Alban ija i Kosovo nemaju ograniÄ?enje na maksimalnu dužinu ugovora na odredjeno vrijeme. Slika 12: JIE6: JIE6: Premije za noćni rad i rad tokom dana predvidjenih za odmor 13 120 100 80 60 40 20 0 Naknada za noćni rad (% zarade na sat) Naknada za rad vikendom (% zarade na sat) Izvor: Doing Business 2013, World Bank. Slika 13: Uslovi u pogledu troÅ¡kova otpremnina i otkaznog roka 14 12 10 8 6 4 2 0 Otkazni rok za otpuÅ¡tanje viÅ¡ka radne snage (plaćene sedmice) Otpremnina za otpuÅ¡tanje viÅ¡ka radne snage (plaćene sedmice) Izvor: IzveÅ¡taj Svetske banke “Doing Businessâ€? (Poslovanje) za 2013. godinu Indeks globalne konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma (WEF) takodje prati regulisanost tržiÅ¡ta rada. Indeks efikasnosti rada, jedan od 11 podindeksa, ocenjuje efikasnost i fleksibilnost tržiÅ¡ta rada. Sastoji se od Ä?etiri oblasti, od kojih se u tri prikupljaju percepcije, dok Ä?etvrta – o troÅ¡kovima otpremnina – potiÄ?e iz radnog zakonodavstva. Zemlje JIE6 (izuzev Kosova, koje nije obuhvaćeno) rangirane su relativno nisko u pogledu regulatorne efikasnosti (Slika 14). Najbolje je rangirana Albanija, kao 68. od 144 zemlje. Ostale Ä?etiri su sve rangirane izmeÄ‘u 93. i 100. mesta. MeÄ‘u zemljama iz regiona, Bugarska je rangirana kao 45, mada je Hrvatska 106, a Rumunija 124. Izuzev Albanije, ostale Ä?etiri zemlje JIE najniže su rangirane po saradnji u oblasti odnosa izmeÄ‘u radnika i poslodavaca, za kojima slede prakse zapoÅ¡ljavanja i otpuÅ¡tanja. Postoji velika razlika u troÅ¡kovima otpremnina. 14 Slika 14: Indeks efikasnosti rada WEF, 2012–2013. Saradnja u odnosima izmeÄ‘u radnika i poslodavaca Fleksibilnost u utvrÄ‘ivanju zarade 6 Postupci zapoÅ¡ljavanja i otpuÅ¡tanja 120 Mesto na globalnoj rang listi 5 100 4 80 3 60 2 40 1 20 0 0 Albanija Crna Gora BJR Makedonija BiH Srbija Izvor: Svetski ekonomski forum. Napomena: Ocene idu od 1 (najniža) do 7 (najviÅ¡a). Dakle, ukratko, s obzirom na visoku nezaposlenost, zemlje JIE6 joÅ¡ moraju dosta toga da urade da bi unapredile institucije i propise o tržiÅ¡tu rada. MeÄ‘utim, Ä?injenica je da i faktori izvan tržiÅ¡ta rada, kao Å¡to su spor ekonomski rast, slabe investicije i potroÅ¡nja, nedostaci u investicionoj klimi i uska grla u ekonomiji doprinose izuzetno loÅ¡im rezultatima tržiÅ¡ta rada u JIE6. Otvaranje radnih mesta odreÄ‘uje viÅ¡e faktora, a jedna od glavnih determinanti su propisi o radu. Zemlje JIE6 pate od niskih nivoa zaposlenosti delimiÄ?no i zbog nasleÄ‘a ekonomske transformacije u 90-im godinama proÅ¡log veka kada je zastareo znatan deo kapitala. Slabu tražnju za radnicima donekle bi mogli da nadoknade propisi o radu koji podstiÄ?u otvaranje radnih mesta. Gornja analiza pokazuje da iako su zemlje JIE6 sliÄ?ne zemljama EU11, one imaju mnoÅ¡tvo mogućnosti da podstaknu otvaranje radnih mesta pojednostavljivanjem propisa o radu. Oblasti za reformu se razlikuju od zemlje do zemlje, ali će rezultati verovatno zavisiti od faktora kao Å¡to su robustnost i struktura ekonomskog rasta, kao i kvalitet investicione klime, posebno za mala i srednja preduzeća koja su inkubatori novih radnih mesta. D. TRGOVINA I SPOLJNI DUG - POGORÅ ANJE Zemlje JIE6 su ekonomski tesno povezane sa EU, pa je uÄ?inak spoljnog sektora JIE6 u velikoj korelaciji sa onim Å¡to se deÅ¡ava u EU. Ta veza je bila oÄ?igledna u pogorÅ¡anju trgovine, deficita bilansa tekućih transakcija (DBTT), SDI i transfera Å¡irom JIE6 u prvoj polovini 2012. godine. Ovog puta je Albanija i njena trgovinska i spoljna kretanja nadmaÅ¡ila ostatak regiona, delom zbog većeg izvoza nafte i minerala. Izvoz i uvoz Slika 15: Izvoz (% BDP-a) 15 Progresivna integracija ekonomija JIE6 u EU znaÄ?i da je trgovina sa EU od kljuÄ?ne važnosti Ostalo za uÄ?inak izvoza i ekonomski rast JIE6 uopÅ¡te. ÄŒak i pri oslabljenoj tražnji, u prvoj 45 JIE6 polovini 2012. godine na EU je i dalje otpadalo 40 7 Ostale zemlje EU 58 procenata celokupnog izvoza JIE6 (neznatan 35 pad sa 58,8 procenata u 2011. godini). Lavovski 10 NemaÄ?ka deo, 27,6 procenata (pad sa 28,7 procenata u 30 8 2011. godini), otpada na Italiju i NemaÄ?ku (Slika 25 4 3 Italija 15). 20 12 7 7 7 15 2 Regionalna trgovina je i dalje veoma važna za 10 11 5 8 9 13 zemlje JIE6. To posebno važi za BJR 5 5 5 8 Makedoniju, BIH, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo, 3 3 4 3 0 dok je veliki deo albanskog izvoza usmeren ka MAK BIH JIE6 SRB ALB CG KOS Italiji i drugim zemljama EU. Udeo regionalnog Izvor: Centralne banke JIE6 i UNCTAD. izvoza u BDP-u povećao se sa 28,3 procenta u 2011. godini na 30,6 procenata u 2012. godini, uglavnom zbog toga Å¡to je opao izvoz u druge zemlje. Najveći realan rast izvoza u JIE6 u 2012. godini imala je Albanija, a sledili su je Kosovo i Crna Gora. Na promene u izvozu u zemljama JIE6 uticao je i veliki pad njihovog izvoza u EU kada su pale cene metala (Slika 16 i Slika 17). Slika 16: Rast izvoza u JIE6 (%) Slika 17: Rast izvoza, JIE6 i EU (%) 2.0 1.5 16 NemaÄ? 14 1.0 ka 12 0.5 10 0.0 8 -0.5 Italija 6 -1.0 4 -1.5 2 -2.0 0 -2 -2.5 KOS ALB CG JIE6 BiH MAK SRB JIE6 ALB CG KOS Izvor: SEE6 central banks and Eurostat. Izvor: SEE6 central banks and Eurostat. Izvoz JIE6 je usporen u drugoj polovini 2011. godine i prvoj polovini 2012. godine, zbog kako slabe tražnje u evrozoni tako i loÅ¡ih vremenskih prilika. U 2011. godini izvoz JIE6 je porastao za 14,0 procenata u poreÄ‘enju sa 14,4 procenta za EU10, ali je poÄ?eo da opada krajem godine. Pored izuzetno oÅ¡tre zime, glavni razlog opadanja izvoza u celom regionu je nepovoljna ekonomska klima u EU, koja dovodi do niže uvozne tražnje, a posebno nižih cena metala. Kao rezultat toga, ponderisani proseÄ?ni pad u prvoj polovini 2012. godine nije bio beznaÄ?ajan i iznosio je 2,7 procenata. Izvoz je u nekim zemljama JIE6 opao viÅ¡e nego u drugima zbog pada tražnje EU (Slika 18 i Slika 19). 16 Slika 18: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 19: Rast uvoza (%) JIE6 EU10 EU15 Rast EU10 SEE6 EU10 30 25 20 20 15 10 5 10 0 -5 0 -10 -15 -10 -20 -25 -20 -30 2008 2009 2010 2011 H1:2012 2008 2009 2010 2011 H1:2012 Izvor: Centralne banke JIE6 i Eurostat. Izvor: Centralne banke JIE6 i Eurostat. Napomena: Rast izvoza je prikazan stupcima, a rast realnog BDP-a linijama. Dinamika uvoza JIE6 bila je odraz nedavnog slabljenja domaće tražnje i ukupne ekonomske aktivnosti. Uvoz je u 2011. godini ojaÄ?ao u celom regionu, rastući 13,8 procenata zahvaljujući domaćoj tražnji i SDI. MeÄ‘utim, u prvoj polovini 2012. godine rast uvoza je pao na oko 1,6 procenata (meÄ‘ugodiÅ¡nje) jer je oslabila domaća tražnja i opala industrijska proizvodnja (Slika 20). Tako je, na primer, vrednost uvoza u Albaniji u prvoj polovini 2012. godine opala za -1,8 procenata, uglavnom zbog niže domaće tražnje za hranom i sirovinama i nižeg uvoza energije u drugom kvar talu zbog povoljnijih vremenskih uslova. Slika 20: Rast izvoza i uvoza (meÄ‘ugodiÅ¡nji, %) 40 2010 2011 1.pol.2012 30 20 10 0 -10 -20 -30 Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz ALB BIH KOS MAK CG SRB Izvor: Centralne banke JIE6. Napomena : Podaci za 2012. su za prvu polovinu godine. 17 Deficiti bilansa tekućih transakcija i trgovinski bilansi Iako su se deficiti bilansa tekućih transakcija (DBTT) i trgovinski bilansi posle krize znaÄ?ajno popravili, i jedni i drugi su se u meÄ‘uvremenu pogorÅ¡ali u celom regionu. Pad je poÄ?eo 2011. godine (Slika 21) i bio je najvidljiviji na Kosovu, gde je na DBTT i trgovinske bilanse snažno uticala izgradnja autoputa ka Albaniji i s tim povezan uvoz. Problem se zatim ubrzao u prvoj polovini 2012. godine u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, uglavnom zbog toga Å¡to su se trgovinski deficiti povećali sa padom izvoza i samo umerenim rastom uvoza. Negativni trend i kod DBTT i kod trgovinskih bilansa posledica je pada tražnje EU za robom iz JIE6. Drugi negativan uticaj kod DBTT doÅ¡ao je od pada neto transfera u Srbiji (Slika 22). Slika 21: DBTT i trgovinski bilans (% BDP-a) Slika 22: DBTT po zemljama (% BDP-a) DBTT CG KOS ALB JIE6 SRB BIH MAK 2009 2010 2011 1.pol.2012 0 0 -10 -5 -20 -10 -9.3 -8.5 -10.0 -10.4 -30 -15 -40 -20 -50 -25 -21.6 -22.7 -23.4 -60 -30 -26.8 2008 2009 Izvor: Centralne banke, MMF WEO i proraÄ?uni osoblja Svetske Izvor: Centralne banke JIE6. banke. Doznake i SDI Mada su u prethodne dve godine doznake donekle opale, generalno su se pokazale relativno otpornim na krizu u evrozoni. Doznake u Srbiji su pale sa 9,5 Slika 23: Doznake radnika 2008-2011. (% BDP-a) procenata BDP-a, u 2009. godini, na 6,8 procenata u 2011, a zatim na 2008 2009 2010 2011 5,8 procenata u 2012. godini, ali su u drugim zemljama bile relativno 20 nepromenjene u 2012. godini (Slika 23). IznenaÄ‘ujuće je da 15 doznake u Albaniji nisu opale iako je većina njenih migranata otiÅ¡la u 10 GrÄ?ku i Italiju (verovatno zbog kulturnih i demografskih razloga). 5 InaÄ?e, izgleda da je pad doznaka u zemljama JIE6 ublažen zbog toga 0 KOS BIH ALB JIE6 SRB CG MAK EU11 Å¡to njihovi emigranti rade u Izvor: Centralne banke JIE6. uspeÅ¡nijim zemljama kao Å¡to su ALB i BiH definiÅ¡u doznake tako da ukljuÄ?uju i zarade zaposlenih; KOS, SRB, NemaÄ?ka, Å vajcarska i Å vedska. MKD i MNE koriste uže definicije doznaka. TakoÄ‘e, faktori koji su tome 18 doprineli su repatrijacija Å¡tednje emigranata povratnika (Albanija) i politike rada u mnogim zemljama EU koje Å¡tite dobro integrisane emigrante iz zemalja JIE6. SDI – koje su važne za finansiranje, investicije i rast u JIE6 – doživele su snažan rast od 20 procenata u 2011. godini, ali su od tada primetno oslabile (Slika 24 i Slika 25). U 2011. godini, SDI su se viÅ¡e nego udvostruÄ?ile u Srbiji i BJR Makedoniji. MeÄ‘u najuspeÅ¡nijim sektorima bili su auto -delovi za industriju i finansije (BJR Makedonija). MeÄ‘utim, u prvoj polovini 2012. godine SDI su u BJR Makedoniji i na Kosovu oslabile, a u Crnoj Gori i Srbiji Ä?ak i opale, uglavnom zbog negativnog uticaja krize u EU, visoke baze u 2011. godini u Srbiji i BJR Makedoniji i znaÄ?ajnih odliva iz Srbije. Ipak, Albanija je primila 30 procenata viÅ¡e SDI, koje su bile koncentrisane u sektorima finansijskog posredovanja, usluga i industrije, a privatizacija Ä?etiri male hidroelektrane bi mogla da donese dodatne prihode. Do septembra, SDI u Crnoj Gori su se oporavile i porasle za skoro 12 procenata na godiÅ¡njem nivou. Slika 24:Strane direktne investicije (neto, % Slika 25: SDI po glavi stanovnika (neto, USD) BDP-a) 2010 2011 1,400 JIE6 EU11 7 1,200 5.9 5.7 6 1,000 869 5 4.7 800 4 2.9 600 3 341 1.8 2.0 400 284 285 255 2 1.5 232 200 77 1 0 0 2009 2010 2011 1.pol.2012 CG SRB KOS JIE6 ALB MAK BIH Izvor: Centralne banke JIE6. Izvor: Centralne banke JIE6. Spoljni dug U uslovima brzog razduživanja privatnog sektora, u 2012. godini ukupan spoljni dug u JIE6 je opao, ali je javni spoljni dug nastavio da raste kao rezultat spoljnog zaduživanja države u uslovima slabog oporavka i niskih državnih prihoda. Posle dostizanja maksimuma od 64,1 procenta BDP-a u 2010. godini, u 2011. godini, spoljni dug cijelog regiona je smanjen na 60,7 procenata. Od juna 2009. do septembra 2012. godine Ä?etiri zemlje su izaÅ¡le na meÄ‘unarodna komercijalna tržiÅ¡ta tako Å¡to su emitovale evro-obveznice (BJR Makedonija u 2009. godini, Albanija u 2010. godini, Crna Gora u 2010. i 2011. godini i Srbija u 2011. i 2012. godini) (Slika 26) ili putem izlaska na meÄ‘unarodna kreditna tržiÅ¡ta sa garancijom IBRD (Srbija, BJR Makedonija, Crna Gora) (Slika 27). U zemljama JIE6 ukupan spoljni dug znatno se razlikuje, pri Ä?emu Crna Gora i Srbija ne samo da imaju najviÅ¡i nivo duga, već su i znatno iznad regionalnog proseka, a Kosovo6 ima najniži nivo duga (Slika 28). 6 Za razliku od ostalih zemalja JIE6, Kosovo ima veoma ograniÄ?en pristup meÄ‘unarodnim finansijskim tržiÅ¡tima, te stoga ima mali spoljni dug. 19 Slika 26: Spoljni dug JIE6 (prosek, procenata Slika 27: Ukupne meÄ‘unarodne obveznice u BDP-a) opticaju u odabranim zemljama JIE6 (miliona USD) Spoljni dug Bez državnog duga 70 64.0 61.6 60.7 60.6 2,500 60 53.5 2,000 50 40 1,500 30 1,000 20 23.8 25.4 26.0 500 10 16.2 19.9 0 0 2008 2009 2010 2011 1.pol.2012 ALB MAK CG SRB Izvor: Centralne banke i ministarstva finansija (MF) JIE6 Izvor: Ministarstva finansija zemalja JIE6. Slika 28: Ukupan javni i privatni spoljni dug zakljuÄ?no sa junom 2012. (% BDP-a) 2008 2009 2010 2011 1.pol.2012 120 100 80 60 40 20 0 CG SRB JIE6 MAK BIH ALB KOS Izvor: Centralne banke i ministarstva finansija JIE6, MMF, Svetska banka. 20 E. FISKALNA POLITIKA – RASTUĆI DEFICITI, DUG I DOCNJE Posle poboljÅ¡anja u 2010. i 2011. godini, fiskalna situacija u zemljama JIE6 znatno se pogorÅ¡ala u prvoj polovini 2012. godine jer je drugi talas recesije uticao na državne budžete. ProseÄ?ni fiskalni deficit u zemljama JIE6 poboljÅ¡ao se sa -3,9 procenata BDP-a u 2010. na -3,1 procenat u 2011. godini delimiÄ?no zbog toga Å¡to je poÄ?eo da oživljava ekonomski rast. OÄ?ekujući da se ovaj trend nastavi i u 2012. godini, vlade su nastavile sa donekle optimistiÄ?kim pretpostavkama u pogledu prihoda. MeÄ‘utim, u drugoj polovini 2011. godine rast u celom regionu je usporio i postao negativan u prvoj polovini 2012. godine u uslovima nastavka previranja u evrozoni, koje je dodatno zakomplikovala oÅ¡tra zima koja je znaÄ?ajno smanjila ekonomsku aktivnost. U ovakvo teÅ¡kim uslovima, izmeÄ‘u sporog rasta i optimistiÄ?kog budžetiranja, znatno su podbacili javni prihodi. U većini zemalja deficit ponovo rastu (Tabela 4). PoÅ¡to su već iskoristile znaÄ?ajan deo finansijskih sredstava za 2012. godinu, mnoge vlade će se namuÄ?iti da ostvare revidirane ciljne deficite za 2012. godinu. Na primer, i Srbija i Makedonija su do avgusta utroÅ¡ile oko 75 procenata planiranih prihoda za 2012. godinu. Stoga će deficiti verovatno biti viÅ¡i nego Å¡to je oÄ?ekivano. Tabela 4: Fiskalni bilansi JIE6, 2008-2012. (% BDP-a) 2008 2009 2010 2011 2012 Proj.1 ALB -5,5 -7,0 -3,0 -3,3 -3,6 BIH -3,9 -5,7 -4,5 -3,1 -3,5 KOS -0,2 -0,6 -2,6 -1,9 -3,1 MAK -0,9 -2,7 -2,4 -2,6 -3,7 CG -1,3 -5,3 -4,7 -4,3 -3,6 SRB -2,6 -4,7 -5,0 -5,0 -6,7 1 Poslednji dostupni podaci: avgust za BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, jul za Albaniju i Kosovo. Za Crnu Goru, podaci o fiskalnom deficitu obuhvataju otplatu garancija koje su aktivirane i promene zvaniÄ?no prijavljenih docnji. Interesantno je Å¡to izgleda da su, u proseku, zemlje JIE6 u dužem periodu vodile kontracikliÄ?ne fiskalne politike, ali su suficiti bili premali da otvore prostora za manevrisanje tokom duže krize. Posle 2000. godine, strukturni fiskalni bilansi su se kretali uglavnom u skladu sa rastom (Slika 29 i Slika 30). Tokom perioda najbržeg rasta (2005-2007), zemlje JIE6 su, u proseku, ostvarivale suficite (mada, kada se pogleda unazad, ne uvek toliko velike koliko je bilo potrebno – posebno u Crnoj Gori, koja je doživela i najveću ekspanziju i najdublju recesiju), pa su u 2008. godini otiÅ¡le u zonu deficita kada su ih pogodili efekti ekonomske krize. Problem je Å¡to zemlje u regionu nisu akumulirale dovoljno resursa tokom ekspanzije da finansiraju duže deficite tokom krize. Uprkos proseÄ?nom rastu od oko 3,8 procenata u prvoj deceniji 21. veka, zemlje JIE6 su ostvarile strukturne deficite od, u proseku, viÅ¡e od 1 procenta BDP-a. U nekim zemljama, kontracikliÄ?ne fiskalne politike bile su uspeÅ¡nije od drugih. Kosovo, Crna Gora i, u manjoj meri, Bosna i Hercegovina imale su tokom ekspanzije fiskalne suficite na strukturnoj bazi. MeÄ‘utim, uprkos solidnom ekonomskom rastu, Albanija i Srbija su zabeležile deficite (Slika 30). 21 Slika 29: Rast i strukturni bilans (neponderisan, Slika 30: Strukturni bilans, 2005-2011. kao procenat BDP-a) (procenat BDP-a) 8 10 Albanija 8 Bosna i 6 Rast 6 Hercegovina BJR Makedonija 4 4 2 2 0 -2 0 -4 Structuralni fiskalni -6 -2 bilans -8 -4 -10 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Izvor: ProraÄ?uni osoblja Svetske banke. Napomena: Strukturni bilans se odnosi na opÅ¡ti državni cikliÄ?no prilagoÄ‘eni bilans. CikliÄ?no prilagoÄ‘eni bilans je fiskalni bilans korigovan da bi se u obzir uzeli efekti ekonomskog ciklusa pomoću Hodrik -Preskot (HP) filtera. Razmatranje videti u dokumentu Giorno i dr. (1995) koji je dostupan na adresi: http://78.41.128.130/dataoecd/2/43/33928808.pdf. U uslovima kada su slabe i trgovina i domaća tražnja, u većini zemalja JIE6 su opali fiskalni prihodi kao procenat BDP-a u prvoj polovini 2012. godine u poreÄ‘enju sa 2011. godinom. Do sada su u 2012. godini u Albaniji, Makedoniji i Srbiji prihodi niži nego u istom periodu proÅ¡le godine za proseÄ?no 0,6 procenata BDP-a (Slika 31). Usporavanje privredne aktivnosti je naroÄ?ito jako pogodilo neke izvore prihoda: u Albaniji i Makedoniji su opale naplate poreza na dobit preduzeća, a u te dve zemlje i na Kosovu su opali prihodi od PDV-a. U uslovima problema na tržiÅ¡tima rada, u Albaniji, Makedoniji i Srbiji su pali i prihodi od poreza na dohodak graÄ‘ana. Pored nižih stvarnih prihoda nego u istom periodu proÅ¡le godine, zemlje JIE6 su podbacile i u odnosu na prihode predviÄ‘ene budžetom. Uzroci rasta potroÅ¡nje se razlikuju meÄ‘u zemljama (Slika 32). U nekoliko zemalja JIE6 u prvih sedam meseci 2012. godine su se povećali tekući rashodi, a najviÅ¡e davanja za socijalnu zaÅ¡titu. U Albaniji je to pogorÅ¡ano uvoÄ‘enjem povećanja penzija i zarada u javnom sektoru iznad nivoa inflacije. U Albaniji su smanjenja kapitalne potroÅ¡nje delimiÄ?no ili potpuno kompenzovala povećanja tekuće potroÅ¡nje, a u Srbiji povećanje ukupne potroÅ¡nje od skoro 10 procenata je direktno ugrožilo fiskalnu održivost. Na Kosovu je povećanje potroÅ¡nje od oko 14,8 procenata delom rezultat kaÅ¡njenja budžeta u 2011. godini. MeÄ‘utim, za razliku od drugih zemalja JIE6, i kapitalna potroÅ¡nja Kosova je skoÄ?ila za skoro 25 procenata, uglavnom za saobraćajne projekte radi boljeg povezivanja sa susednim zemljama. 22 Slika 31: Realni prihodi u JIE6, 2008–2012. Slika 32: Realni rashodi u JIE6, 2008–2012. 150 150 140 140 130 130 120 120 110 110 100 100 90 90 80 80 ALB BIH KOS ALB BIH KOS 70 70 MAK CG SRB MAK CG SRB 60 60 2008 2009 2010 2011 2012 2008 2009 2010 2011 2012 Većina zemalja JIE6 je prepoznala, mada razliÄ?itim tempom, potrebu da se direktno pozabavi fiskalnim problemima, uz pokuÅ¡aje da se povećaju prihodi i smanje rashodi. Neke zemlje JIE6 su povećale akcize (Crna Gora) i PDV i porez na dobit preduzeća (Srbija) i krenule u smanjenje potroÅ¡nje (BJR Makedonija, Crna Gora). MeÄ‘utim, druge zemlje, suoÄ?avajući se sa sporom naplatom prihoda u kombinaciji sa ograniÄ?enim mogućnostima finansiranja (BiH i Kosovo) tražile su finansiranje od meÄ‘unarodnih finansijskih institucija (MFI). Dok su druge zemlje JIE6 pokuÅ¡avale da kontroliÅ¡u javnu potroÅ¡nju, Albanija je, uprkos povećanju penzija i zarada iznad nivoa inflacije, odluÄ?ila da saÄ?e ka da vidi da li će se prvo realizovati planirane privatizacije, Å¡to je pristup koji može da pogorÅ¡a situaciju ukoliko oÄ?ekivani prihodi podbace. 23 Okvir 4: Docnje u oblasti poreza i rashoda: rastući razlozi za zabrinutost U uslovima slabe aktivnosti i pritisaka na budžete, od 2008. godine većina zemalja u regionu doživljava rast docnji u povraćaju poreza i državnim plaćanjima. Docnje nastaju kada se plaćanja ne izvrÅ¡e u razumnom grejs periodu posle datuma dospeća. MeÄ‘utim, definicija docnji može da se razlikuje zavisno od zemlje i vrste raÄ?una. Na primer, u Crnoj Gori povraćaji PDV-a zapadaju u docnju 60 dana posle podnoÅ¡enja zahteva za povraćaj, dok zarade postaju docnje ukoliko se ne isplate na vreme. Na Kosovu, svaki raÄ?un za robe i usluge koji se ne plati 30 dana poÅ¡to je unet u sistem trezora smatra se docnjom. TeÅ¡ko je precizno izmeriti ukupan iznos docnji, ali se procenjuje da u zemljama zapadnog Balkana u proseku iznosi 1-3,5 procenata ukupnog BDP-a. Docnje javnog sektora su deo Å¡ireg problema finansijske nediscipline u svim privredama Balkana. Uzroci docnji su složeni i razlikuju se od zemlje do zemlje, ali njihov uticaj na finansijsku disciplinu, likvidnost i privrednu aktivnost i radna mesta je veoma Å¡tetan. Jedan od glavnih razloga za docnje bile su preterano optimistiÄ?ke prognoze prihoda koje su dovele do potroÅ¡nje koja ne može da se pokrije naplaćenim prihodima, ali i slaba kontrola izdavanja obaveza plaćanja. To je pogorÅ¡ala neizvesnost oko ekonomskih i trgovinskih uslova u Evropi. Tako su manjak prihoda i oskudna likvidnost i tokovi gotovine nagnali državne uprave da produže rokove i odlažu plaćanja, Å¡to prirodno pokreće lanÄ?anu reakciju neplaćanja od strane privatnih dobavljaÄ?a, izazivajući veliku krizu likvidnosti u ekonomiji koja se već suoÄ?ava sa problemima. U nekim sluÄ?ajevima su firme podsticane da odlažu podnoÅ¡enje faktura za zavrÅ¡en posao ili su državne uprave ublažavale uslove za evidentiranje obaveza tako da se zamagli pun obim obaveza plaćanja. To je uticalo i na motivaciju odnosto ekonomske podsticaje: neke privatne kompanije kojima duguje javni sektor prinuÄ‘ene su da izbegavaju poreze kako bi opstale. U ekstremnim sluÄ?ajevima docnje mogu da eskaliraju u potpun i kolaps discipline u plaćanju, kao Å¡to se desilo, na primer, poÄ?etkom 90-ih godina proÅ¡log veka u Ukrajini i bivÅ¡oj Jugoslaviji neposredno pred hiperinflaciju 1992. godine. Povećanje docnji može pružiti vladama privremeno olakÅ¡anje u pogledu tokova gotovine, ali su uticaji dalekosežni, a plaćanje će na kraju morati da se izvrÅ¡i. KaÅ¡njenja u plaćanjima države imaju direktan negativan uticaj na potroÅ¡nju, zaposlenost i investicije jer se ljudima koji su isporuÄ?ili robu i usluge uskraćuju sredstva koja su im potrebna da bi platili svoje raÄ?une i održali poslovanje firmi. Ekonomska situacija to dodatno otežava jer firme ne mogu da se zaduže da bi dobile gotovinu potrebnu da isplaćuju sopstvene zarade i dobavljaÄ?e. Neplaćene fakture utiÄ?u i na njihovu spremnost i sposobnost da ulažu u rast i Å¡irenje. Na srednji rok, dobavljaÄ?i države će podići cene ili tražiti avansno plaćanje ukoliko oÄ?ekuju da im neće biti plaćeno u razumnom roku. Neke firme će prestati da konkuriÅ¡u za ugovore sa državom, Å¡to će smanjiti konkurenciju i pogorÅ¡ati odnos cene i kv aliteta. Od vitalne važnosti je da vlade brzo deluju radi reÅ¡avanja docnji dok one joÅ¡ mogu da se drže pod kontrolom. Ukoliko im se dozvoli da nekontrolisano rastu, docnje mogu da nepopravljivo ugroze fiskalnu održivost, pa Ä?ak i kreditnu sposobnost države. ZajedniÄ?ka akcija po pitanju docnji iziskuje pažljivo upravljanje prihodima i tokovima gotovine i striktne procedure za kontrolisanje obaveza na strani rashoda i obradu povraćaja poreza: taÄ?no evidentiranje faktura i zahteva za povraćaj poreza, praćenje iznosa i rokova plaćanja i budžetiranje dovoljnih sredstava da se plate obaveze u utvrÄ‘enom periodu. Presudan element akcionog plana jeste odluÄ?no spreÄ?avanje stvaranja novih docnji uz istovremeno sprovoÄ‘enje programa za eliminisanje ukupnog iznosa docnji. Ukoliko se mogu finansirati, izvesna povećanja deficita bila bi opravdana, ukoliko ukljuÄ?uju vremenski limitiran plan za eliminisanje docnji. Ministarstva finansija treba da pažljivo prate obaveze i plaćanja kako bi se osiguralo da korisnici budžeta poÅ¡tuju rokove plaćanja i da se smanjenje docnji ne anulira ulaženjem u nove obaveze koje ne mogu da se kontroliÅ¡u. U Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori javni dug je previsok (Slika 33). U avgustu je javni dug Srbije bio 57,6 procenata, znatno iznad maksimuma od 45 procenata koji je odreÄ‘en Zakonom od fiskalnoj odgovornosti. I Albanija je probila limit javnog duga od 60 procenata BDP-a. Javni dug Crne Gore je znaÄ?ajno porastao, iznad 59 procenata BDP-a, u velikoj meri zbog deficita tokom i posle globalne krize i državnih garancija. Ove zemlje će morati da ulože posebne napore kako bi izvrÅ¡ile fiskalnu konsolidaciju i zadržale poverenje kreditora. Izgleda da su BiH, Kosovo i Makedonija priliÄ?no u okvirima održivih nivoa javnog duga. Dug BiH je na kraju 2011. godine bio oko 40 procenata BDP-a, ali s obzirom na osetljivosti, nivoi duga BiH 24 treba takoÄ‘e da se snize u srednjoroÄ?nom periodu. Kosovski javni dug je sada oko 9 procenata BDP-a, mada pokuÅ¡aji da se izgradi domaće kreditno tržiÅ¡te mogu da utiÄ?u na taj nivo neznatno poraste u 2013. godini. Javni dug u Makedoniji je umeren. Slika 33: Javni dug i garancije (procenata BDP-a) Spoljni Domaći Garancije 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% CG ALB SRB BIH MAK KOS Izvor: Nacionalni organi i procene Svetske banke na osnovu najnovijih raspoloživih podataka U nekoliko zemalja će refinansiranje duga – posebno kratkoroÄ?nih emisija – znatno doprineti bruto potrebama za finansiranjem. Do sada su zemlje JIE6 mogle da refinansiraju dug, ali da li mogu da nastave da to rade zavisi od poverenja tržiÅ¡ta. Neke zemlje imaju i velike iznose dugoroÄ?nih obveznica koje dospevaju krajem 2012. i poÄ?etkom 2013. godine. Nepovoljna dinamika javnog duga dovela je do dva snižavanja rejtinga država u zemljama JIE6 od juna. U prisustvu sve nepovoljnije dinamike javnog duga, agencija Standard and Poor’s (S&P) snizila je rejtinge za izglede Crne Gore i Srbije (Tabela 5).Ta sniženja mogu da eventualno ometu pristup tržiÅ¡tima radi finansiranja deficita. Mogu uslediti i dalja sniženja ukoliko se ostvare tekući rizici po fiskalnu održivost i održivost duga. Tabela 5: JIE6: Kreditni rejtinzi država1 Dec. Dec. Mart Jun Sept. 2010 2011 2012 2012 *2012 ALB B+ B+ B+ B+ B+ BIH B+ B B B B MAK BB BB BB BB BB CG BB BB BB BB- BB- SRB BB- BB BB BB BB- Izvor: Standard & Poor’s. * Nema promena sa 12. decembrom 2012. DugoroÄ?ni devizni dug na dan 19. oktobra 2012. godine. Kosovo nema državni rejting . 25 Na kraju, na kratki i srednji rok zemlje JIE6 se suoÄ?avaju sa velikim rizicima, kako unutraÅ¡njim tako i spoljnim, koji bi mogli da podriju fiskalnu održivost. Koren spoljnih rizika je u anemiÄ?nom rastu u Evropi i neizvesnosti u finansijskom sektoru Å¡irom sveta. Dalje prenoÅ¡enje negativnih efekata (preko izvozne tražnje ili erozije poslovnog poverenja) iz slabe ekonomije evrozone verovatno će izvrÅ¡iti dalji pritisak u pravcu opadanja prihoda i iziskivati ekvivalentna prilagoÄ‘avanja potroÅ¡nje. Nervoza na finansijskom tržiÅ¡tu mogla bi da dovede do toga da državama bude teÅ¡ko ili skupo da prikupljaju finansijska sredstva koja su im potrebna za finansiranje deficita. Visoki odnosi duga prema BDP-u ugrožavaju najviÅ¡e, Albaniju, Crnu Goru i Srbiju, ali bi opÅ¡ti gubitak poverenja u zemlje u razvoju zemlje i poslediÄ?ni „beg“ kapitala u razvijene zemlje sa kvalitetnih kreditnim rejtingom („bekstvo u sigurnost“) mogao da pogodi sve zemlje JIE6. UnutraÅ¡nji („domaći“) rizici u velikoj meri su politiÄ?ki. Svode se na oÄ?uvanje kontrole nad potroÅ¡njom tokom izbornih ciklusa u BJR Makedoniji i Albaniji. F. FINANSIJSKI SEKTOR – DALJA RANJIVOST Zemlje zapadnog Balkana su veoma integrisane sa zapadnom Evropom putem trgovine, rada i finansija – pri Ä?emu je ovo poslednje najbrži prenosilac problema iz evrozone. Od ukupnog izvoza regiona na evrozonu otpada oko polovine, a doznake iz evrozone doprinose sa proseÄ?no 10 procenata BDP-a. MeÄ‘utim, zemlje JIE6 imaju zakasnelu reakciju trgovine i doznaka na nepovoljna kretanja u evrozoni. Najneposrednije efekte verovatno imaju finansijske veze, koje se ispituju dalje u tekstu. Podružnice evropskih banaka su veoma prisutne u bankarskim sistemima zemalja JIE6 gdje takodje postoji veliki stepen evroizacije.7 U finansijskim sistemima regiona u velikoj meri dominiraju banke u evropskom vlasniÅ¡tvu, uglavnom iz Austrije, Francuske, Italije, GrÄ?ke i Slovenije. MeÄ‘utim, prisustvo banaka iz evropskih zemalja sa visokim dohotkom znatno varira (Slika 34). Povećana finansijska globalizacija je pomogla podsticanje razvijenijih finansijskih sistema i imala je i druge pozitivne efekte, kao Å¡to su niži troÅ¡kovi zaduživanja, kvalitetnije finansijske usluge koje su Å¡ire dostupne, diversifikacija rizika preko granica i tehnoloÅ¡ki i institucionalni indirektni efekti. MeÄ‘utim, oni su takoÄ‘e uÄ?inili region podložnijim uticajima spoljnih Å¡okova. Bankarski sistemi viÅ¡e zemalja JIE6 imaju veliku izloženost prema deviznim kreditima i s tim povezane otvorene devizne pozicije (Slika 35). TakoÄ‘e, banke u regionu imaju relativne koeficijente adekvatnosti kapitala, ali postoji velika razlika meÄ‘u koeficijentima i rezervacijama pojedinaÄ?nih zemalja (Slika 36 i Slika 38). 7 Kosovo i Crna Gora su uveli evro, BiH i Makedonija su vezale valutu za evro, Srbija ima režim rukovoÄ‘enog plivajuć eg deviznog kursa, a Albanija plivajućeg kursa. 26 Slika 34: MeÄ‘unarodna potraživanja (% BDP-a, Slika 35: Devizni krediti (% ukupnog iznosa, 2. kvartal 2012) 3. kvartal 2012) 35 BIS - banke koje nisu iz GrÄ?ke, 30 Crna Gora 72 Itelije, Irske, Portugalije ili Srbija 25 20 BiH Albanija 63 Å panije Srbija 15 Albanija 10 Makedonija Makedonija 25 5 0 BiH 64 0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 Banke koje su iz GrÄ?ke, Itelije, Irske, Portugalije ili Å panije Izvor: BIS - banke koje nisu iz GrÄ?ke, Italije, Irske, Portugalije ili Izvor: Centralne banke. Å panije. Napomena: GIIPS oznaÄ?ava grÄ?ke, italijanske, irske, portugalske i Å¡panske (banke). Brzi rast kredita do 2008. godine zaustavio se kada je poÄ?ela kriza. Banke u regionu su doživele presuÅ¡ivanje stranog finansiranja i povlaÄ?enje depozita.8 GodiÅ¡nji rast domaćih kredita izmeÄ‘u 2006. i 2008. godine bio je u proseku 25 procenata, podstican tokovima stranog kapitala u finansijski sektor. Prilivi su motivisani delom obilnom globalnom likvidnošću, delom ekonomskom perspektivom i politiÄ?kom stabilnošću regiona, a u velikoj meri izgledima za konaÄ?no uÄ?lanjenje zema lja zapadnog Balkana u EU.9 Kada je poÄ?elo da prestaje finansiranje iz inostranstva, banke su bile prinuÄ‘ene da se prilagode tome. BiH, Crna Gora i Srbija su doživele odliv depozita. Kreditna kriza koja je usledila i dalje je teÅ¡ka, odražavajući ne samo nižu tražnju, već i rastuće probleme kvaliteta aktive jer su neke matiÄ?ne banke poÄ?ele da smanjuju kreditnu aktivnost. Mada je kriza evrozone do danas obuzdavana, bankarske sisteme zemalja JIE6 i dalje karakteriÅ¡u rastući ili već visoki problematiÄ?ni krediti (NPL), nizak rast kredita, erozija kapitala i minimalna profitabilnost. Visoki nivoi problematiÄ?nih kredita znaÄ?e da je pogorÅ¡an kvalitet kredita i da banke imaju hroniÄ?ne probleme oko otpisivanja problematiÄ?nih kredita jer nedelotvorni režimi za sluÄ?ajeve nesolventnosti uglavnom spreÄ?avaju brzu sanaciju problematiÄ?nih kredita. Najnoviji porast problematiÄ?nih kredita ograniÄ?io je apetit, kao i sposobnost banaka da nastave sa kreditiranjem. Å taviÅ¡e, u BiH i Srbiji odnosi kredita prema depozitima banaka su i dalje iznad 100 procenata, odražavajući slabu domaću bazu depozita i relativno visoku zavisnost od finansiranja od strane drugih banaka (Slika 39). Istovremeno, zastupljenost deviznih kredita mogla bi ukazati na valutno izazvane rizike koji se javljaju od nezaÅ¡tićenih klijenata, Å¡to je akutan problem u nekim zemljama. 8 Kao rezultat krize, neke zemlje su uÅ¡le u programe MMF -a. Jula 2009. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala stand-by aranžman (SBA) za 1,1 milijardu EUR koji je istekao jula 2012. godine. Novi SBA (338,2 SDR, oko 500 miliona USD) je odobren septembra 2012. godine. Aprila 2012. godine, Kosovo je potpisalo SBA za 107 miliona EUR do decembra 2013. godine. Januara 2009. godine, Srbija je potpisala SBA vredan 2,619 milijardi SDR koji je istekao aprila 2011. god ine. Ne oÄ?ekuje se da će Makedonija povući sredstva kreditne linije iz predostrožnost (PCL). 9 Srbija je postala kandidat za Ä?lanstvo u EU u martu 2012. godine. 27 Slika 36: Rast kredita (% promene, Slika 37: NPL (% ukupnih kredita) i rezervacije meÄ‘ukvartalno) (% NPL, 3. kv. 2012) 140 Srbija 9 120 Albanija 0.8 Kosovo Makedon 100 ija 6 3.kv.-2007 Odnos rezervisanja i NPL BiH 0.5 BiH 3.kv.-2012 80 Kosovo 5 Albanija -1.0 60 Makedonija 5 -2.2 40 Crna Crna Gora 21 20 Gora -3.4 7 0 Srbija 2.0 0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 Odnos NPL i ukupnih kredita Izvor: IFS. Izvor: MMF i Centralne banke. Slika 38: Koeficijenti adekvatnosti kapitala (CAR) i Slika 39: Odnosi kredita i depozita (%, 3. prinos na sredstva (ROA) (%, 3. kv. 2012) kv. 2012) CAR (levo) SRB 122 ROA (desno) 20 17 18 17 2 16 16 1.81 BIH 121 15 15 0.91 1 0.5 CG 95 0.36 0.3 10 0 MAK 92 5 -1 -1.27 KOS 79 0 -2 ALB BIH KOS MAK CG SRB ALB 60 Izvor: MMF i centralne banke. Izvor: MMF i centralne banke. Sliku dodatno komplikuju krhki makroekonomski uslovi i relativno skromni programi zaÅ¡tite finansijskog sektora.10 Jedan broj zemalja JIE6 i dalje opterećuje nasleÄ‘e prekomerne potroÅ¡nje i velikog javnog i spoljnog duga. To bi moglo imati znaÄ?ajne posledice s obzirom na negativne povratne efekte veza izmeÄ‘u država i banaka (kao Å¡to su pokazali najnoviji dogaÄ‘aji u evr ozoni). Mada se programi zaÅ¡tite finansijskog sektora u regionu razlikuju, finansiranje osiguranja depozita bi moglo da se poboljÅ¡a s obzirom na povezane potencijalne obaveze. 10 Programi zaÅ¡tite finansijskog sektora obiÄ?no imaju tri glavna elementa: sredstvo za podržavanje likvidnosti, osiguranje depozita i programe zaÅ¡tite investitora i osiguranika, kao i politike za upravljanje krizom. 28 Tabela 6: KljuÄ?ni makroindikatori (projekcije za 2012. godinu, % BDP-a) i pitanja programa zaÅ¡tite finansijskog sektora Bilans Fiskalni Spoljni tekućih Javni dug Karakteristike programa zaÅ¡tite finansijskog sektora bilans dug transakcija Albanija –3,6 –11,8 60,8 35,5 ï‚· Adekvatne rezerve za obezbeÄ‘enje likvidnosti u vanrednim situacijama ï‚· Dostupni novi mehanizmi za reÅ¡avanje pitanja problematiÄ?nih banaka ï‚· Pokriće za osiguranje depozita je nisko, zavrÅ¡ava se rezervno finansiranje od strane MF BIH –3,5 –9,9 43,9 52,5 ï‚· Osiguranje depozita podržano kreditnom linijom EBRD, povećano pokriće Kosovo –3,1 -21,3 9,0 8,5 ï‚· Novi propisi o pomoći putem obezbeÄ‘enja likvidnosti u vanrednim situacijama ï‚· Sredstva za osiguranje depozita su ograniÄ?ena, povećaće se sredstvima KfW-a BJR –3,7 –3,5 30,6 63,2 ï‚· OgraniÄ?eno pokriće osiguranja depozita. RazmiÅ¡lja se o vanrednim Makedonija doprinosima i finansiranju za sluÄ?aj nepredviÄ‘enih situacije. Crna Gora –3,6 –17,8 61,6 102 ï‚· OgraniÄ?ena likvidnost za sluÄ?aj vanrednih situacija ï‚· Nedovoljni mehanizmi za reÅ¡avanje pitanja problematiÄ?nih banaka ï‚· Malo fiskalnog prostora za finansiranje osiguranja depozita Srbija –6,7 –11,0 65,0 80,0 ï‚· Visok nivo rezervi za obezbeÄ‘enje likvidnosti u vanrednim situacijama ï‚· ViÅ¡e mehanizama za reÅ¡avanje pitanja problematiÄ?nih banaka ï‚· OgraniÄ?ena sredstva za osiguranje depozita i pokriće je nisko. Finansiranje za nepredviÄ‘ene situacije dolazi iz državnog budžeta Izvor: IzveÅ¡taj MMF-a „Svetska ekonomska perspektiva“, proraÄ?uni osoblja Svetske banke na osnovu nacionalnih statistiÄ?kih podataka. Pragovi (crveni, žuti, zeleni) su sledeći: fiskalni bilans (<-3, <-2, >-2), bilans tekućih transakcija (<-10, <-3, >0), javni dug (>60, >30, <30), spoljni dug (>60, >40, <40). Dug BJR Makedonije iskljuÄ?uje garancije. Pored krhkog poslovnog okruženja i specifiÄ?nih rizika zemalja, celom regionu joÅ¡ uvek prete dogaÄ‘aji vezani za evrozonu. PovlaÄ?enja depozita i zamrzavanja finansiranja od strane matiÄ?nih banaka mogla bi da prouzrokuju probleme za banke u stranom vlasniÅ¡tvu. Å iroko usvojen model zavisnih banaka omogućava domaćim bankarskim regulatornim organima zemalja zapadnog Balkana da reaguju na potencijalnu zarazu tako Å¡to će uvesti ograniÄ?enja u poslovanju pogoÄ‘enih banaka, ali bi moglo da doÄ‘e do prelivanja povlaÄ?enja depozita od strane deponenata iz zemalja evrozone kako na banke u domaćem vlasniÅ¡tvu tako i druge strane banke, a manje je verovatno da će faktori koji su ograniÄ?ili prelivanja u periodu 2008-2009. godine biti delotvorni. Delotvornost ovih mera umanjuje stepen evroiza cije u većini zemalja zapadnog Balkana. Mada su sve zemlje zapadnog Balkana poslednjih godina zapoÄ?ele znaÄ?ajne reforme finansijskog sektora, ostaje joÅ¡ mnogo posla. S obzirom na svoju finansijsku otvorenost, visoke nivoe problematiÄ?nih kredita, nizak rast kredita i opadanje kapitalizacije, sve zemlje JIE6 moraju da se fokusiraju na spremnost i upravljanje krizom, kao i na procedure za reÅ¡avanje pitanja problematiÄ?nih kredita i za sluÄ?ajeve nesolventnosti. Delotvoran i rigorozan nadzor i upravljanje krizom u finansijskom sektoru iziskuje, izmeÄ‘u ostalih dimenzija, sisteme koji omogućavaju ranu i brzu intervenciju u problematiÄ?nim bankama, sposobnost da se po potrebi olakÅ¡a dokapitalizacija od privatnih akcionara; delotvorne mehanizme za reÅ¡avanje pitanja neuspeÅ¡nih institucija; pomoć za obezbeÄ‘enje likvidnosti u vanrednim situacijama, i zaÅ¡titu deponenata kako bi se održalo poverenje u finansijski sistem. Da bi se pokrenuo rast kredita, moraće da se smanje problematiÄ?ni krediti pomoću mera kao Å¡to je uklanjanje zakonskih, regulatornih i poreskih smetnji za restrukturiranje duga.11 U narednim odeljcima ukazaćemo na tri strukturna pitanja od važnosti za sposobnost regiona da obezbedi trajni ekonomski oporavak i veće domaće i privatne investicije: kvalitet okruženja za poslovanje, perspektivu privatizacije i manjak energetske infrastrukture. 11 Vredi pomenuti da je FinSAC (Savetodavni centar za finansijski sektor sa sediÅ¡tem u BeÄ?u) postigao okvirni sporazum sa Crnom Gorom i Albanijom da im pruži sveobuhvatnu tehniÄ?ku pomoć oko smanjenja problematiÄ?nih kredita. 29 G. STRUKTURNA PITANJA: POSLOVNO OKRUŽENJE U JIE6 TeÅ¡ko, kako spoljno, tako i unutraÅ¡nje okruženje u zemljama JIE6 ukazuje na potrebu da ove zemlje ubrzaju strukturne reforme kako bi postale produktivnije, konkurentnije i privlaÄ?nije za poslovanje. NedovrÅ¡eni program strukturnih reformi razmatran je u izdanju ovog izveÅ¡taja za novembar 2011. godine; realizacija programa reformi je danas Ä?ak postala urgentnija s pojavom drugog talasa recesije. Preostale su joÅ¡ uvek reforme upravljanja u javnom sektoru, investicione klime, tržiÅ¡ta rada i sistema socijalne zaÅ¡tite. U tom izveÅ¡taju istakli smo najnoviji napredak i preostala pitanja u vezi sa poslovnom klimom i perspektivnom u pogledu privatizacije, dok vlade nastoje da ublaže ograniÄ?enja za finansiranje i privuku strane investicije pod otežanim spoljnim uslovima. Najnoviji izveÅ¡taj Svetske banke “Doing Businessâ€? za 2013. godinu dokumentuje poboljÅ¡anja u poslovnom ambijentu u zemljama JIE6 u nekim oblastima kao Å¡to je otvaranje firme, izdavanje graÄ‘evinskih dozvola i lakoća plaćanja poreza. Ipak, tih Å¡est zemalja je veoma razliÄ?ito rangirano i preostaje mnogo toga da se uradi. TakoÄ‘e, proseÄ?ni plasman zemalja JIE6 znatno zaostaje u poreÄ‘enju sa EU11, Å¡to ukazuje na dug spisak nedovrÅ¡enih stavki u programu reformi (Slika 40). Slika 40: Kvalitet poslovnog ambijenta u JIE6, 2011-2013. 140 126 127 127 126 117 120 95 98 100 85 88 86 81 77 73 77 82 80 56 57 51 60 34 40 22 23 20 0 2011 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2012 2013 2011 2012 2013 Makedonija, Crna Gora Prosek za Albanija Srbija Kosovo Bosna i BJR ist.Evropu i Hercegovina cent. Aziju Mesto na Doing Business rang listi ProseÄ?ni DB rejting za JIE6 za 2013 ProseÄ?ni DB rejting za EU11 za 2013 Izvor: IzveÅ¡taj Svetske banke “Doing Businessâ€? za 2013. godinu . Nizi rang oznacava kvalitetniji poslovni ambijent. ï‚· BJR Makedonija je ponovo regionalni Å¡ampion u pogledu otvaranja firmi i njen globalni plasman (23. mesto) na rang listi „Doing Business“ je izvanredan. Snizila je troÅ¡kove prikljuÄ?ivanja na elektroenergetsku infrastrukturu, Å¡to je dovelo do poboljÅ¡anja u kategoriji „Obezbedjenje elektriÄ?ne energije“. Malo se poboljÅ¡alo i izdavanje graÄ‘evinskih dozvola. ï‚· Crna Gora je poboljÅ¡ala pristup kreditnim informacijama tako Å¡to je zagarantovala pravo dužnika da pregledaju svoje liÄ?ne podatke i pojeftinila pribavljanje graÄ‘evinskih dozvola. TakoÄ‘e je znaÄ?ajno popravila i svoj plasman u kategoriji lakoće plaćanja poreza. Ishod je 51. mesto u 2013. godini (skok sa 56. mesta u 2012. godini). ï‚· Albanija je olakÅ¡ala otvaranje firmi tako Å¡to je ukinula obaveznost overe osnivaÄ?kih akata. OlakÅ¡ala je plaćanje poreza za kompanije tako Å¡to je ukinula porez na vozila i podstiÄ?e elektronsko podnoÅ¡enje poreskih prijava. Ipak, zbog stagnacije u mnogim kategorijama i boljeg 30 relativnog uÄ?inka drugih zemalja, plasman Albanije se zapravo pogorÅ¡ao sa 82. mesta u 2012. na 85. u 2013. godini. ï‚· Srbija je ove godine znaÄ?ajno napredovala u svom rejtingu. Pojednostavila je postupak u sluÄ?aju nesolventnosti tako Å¡to je uvela niz mera, kao Å¡to su privatni izvrÅ¡itelji, snižavanje poÄ?etnih cena za prodaju imovine, zabranjivanje žalbi i ubrzavanje uruÄ?ivanja sudskih poziva. Novi sistem privatnih izvrÅ¡itelja je olakÅ¡ao i sprovoÄ‘enje ugovora. Srbija je takoÄ‘e olakÅ¡ala otvaranje firmi tako Å¡to je ukinula uslov minimalnog uplaćenog kapitala. Kao rezultat toga, ukupan plasman Srbije se popravio na 86. mesto u 2013. godini (skok sa 92. mesta u 2012. godini). ï‚· Kosovo je zabeležilo najveće poboljÅ¡anje rejtinga u odnosu na nisku bazu. Kosovo je pojaÄ?alo zaÅ¡titu investitora tako Å¡to je uvelo uslov da poslove izmeÄ‘u povezanih lica moraju da odobre akcionari. TakoÄ‘e je olakÅ¡alo osnivanje firmi tako Å¡to je ukinulo uslov minimalnog kapitala i naknadu za registraciju firme Å¡to je dovelo do poboljÅ¡anja plasmana sa 117. mesta u 2012. godini na 98. mesto za 2013. godinu. ï‚· Ukupan plasman Bosne i Hercegovine neznatno je opao sa 125. mesta u 2012. na 126. mesto u 2013. godini. BiH je ipak smanjila administrativno opterećenje oko podnoÅ¡enja i plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje tako Å¡to je implementirala elektronsko podnoÅ¡enje i plaćanje. OlakÅ¡ala je i prenos imovine izmeÄ‘u kompanija tako Å¡to je kompjuterizovala privredni registar. Slika 41: Slabe strane poslovnog okruženja u JIE6 u 2012. godini Pribavljanje graÄ‘evinskih dozvola Upis nepokretnosti 200 150 150 100 100 50 50 0 0 ALB BiH KOS MAK CG SRB ALB BiH KOS MAK CG SRB Prosek za region ECA u vezi sa upisom Prosek za region ECA u vezi sa pribavljanjem graÄ‘evisnkih dozvola nepokretnosti i sprovodjenjem ugovora 31 SprovoÄ‘enje ugovora Plaćanje poreza 150 200 150 100 100 50 50 0 0 ALB BiH KOS MAK CG SRB ALB BiH KOS MAK CG SRB Prosek za region ECA u vezi sa Prosek za region ECA u vezi sa plaćanjem sprovodjenjem ugovora poreza Izvor: Doing Business Indicators 2013. NezavrÅ¡eni program koji se tiÄ?e poslovnog okruženja najbolje ilustruju slabosti u pojedinim oblastima kvaliteta poslovnog ambijenta (Slika 41). Interesantno je da se te slabe oblasti, uglavnom zajedniÄ?ke za zemlje JIE6, odnose na propise o poslovanju koji ureÄ‘uju promet nepokretnosti, stanovanje i graÄ‘evinarstvo, kao i sprovoÄ‘enje ugovora. MeÄ‘utim, BJR Makedonija je uspela da unapredi mnoge dimenzije svog poslovnog ambijenta. I neke zemlje u regionu prolaze relativno dobro u smislu lakoće plaćanja poreza. MeÄ‘utim, važno je naglasiti da ti indikatori pokrivaju izvesne aspekte regulatornog i pravnog ambijenta u deset oblasti politika, ali da ima i drugih aspekata investicione klime i poslovnih praksi koji mogu da budu važni za investicije i rast, npr. kvalitet infrastrukture i neravnopravan poreski tretman formalnih i neformalnih firmi, Å¡to može da bude znaÄ?ajna smetnja za domaće i strane investicije . Zemlje u regionu treba da meÄ‘usobno razmenjuju najbolje prakse u pravnom i regulatornom okruženju, kao i drugim aspektima investicione klime kako bi poboljÅ¡anja njihovog plasmana mogla biti sveobuhvatna i brža. To je važno ne samo da bi se privukli strani investitori već i da bi poslužilo kao standard za reforme i podržalo rast. H. STRUKTURNA PITANJA: DRUGI TALAS PRIVATIZACIJE? Pod pritiskom spoljnog okruženja i neadekvatnih prihoda, vlade zemalja JIE6 traže naÄ?ine za poboljÅ¡anje efikasnosti, privlaÄ?enje SDI, povećanje izvoza i obezbeÄ‘ivanje finansiranja. Jedna od opcija je intenziviranje procesa privatizacije, Å¡to vlade sve viÅ¡e razmatraju u sklopu opÅ¡teg napora da se ublaži ograniÄ?enje finansiranja i poboljÅ¡a konkurentnost. Stoga vlade zemalja JIE6 traže i zvore kapitala ne samo u zemljama OECD-a već i u zemljama sa srednjim dohotkom koje beleže rast i bogate su resursima, kao Å¡to su Turska, Rusija, Kina i Azerbejdžan. Zemlje zapadnog Balkana su donekle propustile prvi talas privatizacije u istoÄ?noj Evropi jer su regionalni ratovi i prekidi i poremećaji koje su oni izazvali zaÅ¡li duboko u 90-e godine proÅ¡log veka. Uprkos kasnom poÄ?etku, privatizacija je u tim zemljama od tada obavljena u znatnom obimu. Pa ipak, preveliki broj preduzeća, posebno u kljuÄ?nim infrastrukturnim sektorima, ostaju potpuno ili pretežno u 32 rukama države, posebno u Srbiji. Sada globalna kriza tera vlade da dublje razmotre potencijalne fiskalne, tehnoloÅ¡ke i investicione koristi, kao i koristi u pogledu radnih mesta od drugog talasa privatizacija. Mada je prvenstveni pritisak fiskalni, jer vlade pokuÅ¡avaju da sprovedu duboku konsolidaciju i da snize javni dug, možda postoji nova mogućnost da se pouke (dobre i loÅ¡e) iz proÅ¡lih privatizacija iskoriste kako bi se izgradio novi izvozni kapacitet, povećala konkurentnost i proÅ¡irile investicije. Uprkos poremećajima koje je izazvala kriza, poslovi privatizacije doneli su zemljama JIE6 viÅ¡e od 1 milijarde USD tokom perioda 2010-2011. godine – Å¡to je ekvivalentno 0,6% ukupnog BDP-a u regionu. Ti poslovi su bili koncentrisani u sektorima vazduÅ¡nog saobraćaja i industrije cementa (Kosovo) i Ä?elika i turizma (Crna Gora). Većina investitora je bila iz Turske, ali ih je bilo i iz Å vajcarske, Katara, GrÄ?ke i Francuske. Dva posla u 2012. godini pokazuju povećano interesovanje za energetski sektor. Osim toga, postoji znaÄ?ajan potencijal za privatizaciju u zemljama JIE6, posebno u sektorima saobraćaja, turizma, elektronike i metala, iako je u nekim sluÄ?ajevima viÅ¡e puta pokuÅ¡ana privatizacija, Å¡to nije naiÅ¡lo na veći odziv u proÅ¡losti (Tabela 7). Tabela 7: Najavljene nove privatizacije u zemljama zapadnog Balkana Zemlja Kompanija Sektor/Delatnost Albanija ÄŒetiri male hidroelektrane; Albpetrol Energetika Kosovo Posta dhe Telekomi I Kosoves (PTK) Telekomunikacije Telekom Srbija Telekomunikacije JAT Airways Avio-transport Srbija Galenika Farmaceutska industrija Železara Smederevo ÄŒelik RTB Bor (delimiÄ?no) Rudarstvo AD OHIS Hemijska industrija EMO Ohrid Elektronska industrija Makedonija Tutunski kombinat AD Prilep Duvanska industrija 11. oktomvri Eurokompozit Prilep Vojna industrija AD Montecargo Podgorica Transport i logistika Montenegro Airlines AD Podgorica Transport AD Kontejnerski terminal i generalni tereti Bar Transport i logistika AD Zora Berane Hrana Crna Gora Jadransko brodogradiliÅ¡te AD Bijela Brodogradnja HG Budvanska rivijera AD Budva Turizam HTP Ulcinjska rivijera AD Ulcinj Turizam Institut crne metalurgije AD NikÅ¡ić Metalurgija Fabrika elektroda Piva Elektronika Izvor: Osoblje Svetske banke na osnovu zvaniÄ?nih državnih izvora. Da bi se nove privatizacije iskoristile na najbolji mogući naÄ?in, bilo bi dobro da vlade JIE6 obrate naroÄ?itu pažnju na neke najvažnije pouke iskustva o tom procesu: ï‚· Pokazalo se da je pristup pojedinaÄ?nih transakcija uspeÅ¡niji: postaviti na Ä?elo kompanije glavnog investitora za koga je verovatnije da će da restrukturira kompaniju i da znaÄ?ajno poveća njenu produktivnost. ï‚· Snažan pravni okvir za sprovoÄ‘enje ugovora je od kljuÄ?ne važnosti da bi se izbegli neprijatni sporovi sa investitorima, odlasci investitora i potencijalno visoki naknadni troÅ¡kovi po državu. ï‚· Privatizacija prodajom licima van kompanije obiÄ?no dovodi do većeg restrukturiranja nego privatizacija prodajom licima u kompaniji (rukovodiocima i radnicima). Investicioni fondovi, stranci i drugi koji poseduju velike pakete akcija vrÅ¡e veće restrukturiranje nego veliki broj pojedinaÄ?nih vlasnika. 33 ï‚· PreporuÄ?uju se javni tenderi za velike kompanije i aukcije po principu „pobednik uzima sve“ za mala i srednja preduzeća, Å¡to bi za rezultat imalo koncentrisano vlasniÅ¡tvo. ï‚· Za kompanije za koje nema ponuda, Ä?ak i posle ponovljenih pokuÅ¡aja sa fleksibilnijim cenama ili restrukturirana, treba dozvoliti steÄ?aj. ï‚· Za kompanije sa velikim gubicima bolje rezultate će verovatno dati pristup orijentisan ka konkretnom poslu – privatizaciji putem restrukturiranja. Ipak, da bi doÅ¡lo do tih poslova, od presudnog znaÄ?aja će biti skromna i privremena državna intervencija radi smanjenja zaostalih problema i tvrda budžetska ograniÄ?enja da bi se osigurala saradnja od strane rukovodilaca i radnika. ï‚· Bilo bi važno obezbediti pažljivo izraÄ‘enu analizu isplativosti da bi se izbeglo potcenjivanje (i nedovoljno opredeljivanje u budžetu) sredstava za socijalne programe vezane za privatizaciju / restrukturiranje. ï‚· Prihodi od privatizacije ne treba da se koriste za finansiranje tekuće javne potroÅ¡nje već za smanjenje skupog javnog duga, izmirivanje eventualnih budžetskih docnji ili investiranje u kljuÄ?nu javnu infrastrukturu u racionalnom makroekonomskom i fiskalnom okviru. ï‚· Ono Å¡to je apsolutno od fundamentalne važnosti za uspeÅ¡nu privatizaciju jeste transparentan proces – jasan pravni okvir dopunjen dobro definisanim propisima i procedurama koje su objavljene i sprovedene – i obezbeÄ‘ivanje kapaciteta agencije za privatizaciju. I. STRUKTURNA PITANJA: MANJAK ENERGETSKE INFRASTRUKTURE OgraniÄ?enja u snabdevanju energijom pojavljuju se kao kljuÄ?no strukturno pitanje u zemljama zapadnog Balkana, a i energija se u poslednjim anketama firmi sve viÅ¡e navodi kao ograniÄ?enje u pogledu investicione klime. HroniÄ?no nedovoljno investiranje i sve gora infrastruktura koja je u funkciji mnogo duže od svog projektovanog radnog veka ozbiljno prete energetskoj sigurnosti u regionu. OÅ¡tre vremenske prilike tokom januara i februara 2012. godine bile su opomena za budućnost, jer mnoge zemlje nisu mogle da zadovolje domaću tražnju, pa su smanjile izvoz u susedne zemlje. Situacija će verovatno da se pogorÅ¡a jer se odlažu kljuÄ?ni projekti i opada viÅ¡ak elektriÄ?ne energije u zemljama koje su nekada izvozile. Privremeni pad tražnje za energijom usled ekonomske krize pruža kratkoroÄ?no olakÅ¡anje, ali Ä?im ekonomije poÄ?nu da se oporavljaju, snabdevanje energijom bi moglo da bude prepreka za ekonomski razvoj. Bez znaÄ?ajnih investicija u infrastrukturu, oÄ?ekuje se da će do 2020. godine region postati neto uvoznik elektriÄ?ne energije (Slika 42). Prema Strategiji energetike Energetske zajednice JugoistoÄ?ne Evrope (za 2012), po sadaÅ¡njim trendovima potroÅ¡nje energije, u 2020. godini manjak tražnje za elektriÄ?nom energijom iznosiće Ä?ak oko 10 procenata, pri Ä?emu će u 2030. godini taj jaz porasti do eventualno mnogo većeg nivoa (možda Ä?ak i 30 procenata). Da bi se održala ravnoteža izmeÄ‘u ponude i tražnje u predstojećoj deceniji, procenjuje se da će zemljama biti potrebne znatne investicije, na nivou od 44,6 milijardi EUR u sektoru energetike u narednih 8-10 godina, i joÅ¡ viÅ¡e finansijskih sredstava za upravljanje prelaska na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika. U uslovima ekonomske krize, verovatno će se smanjiti mogućnosti vlada da samostalno finansiraju investicije i privlaÄ?e privatne investicije. Eliminisanju ovog jaza mogle bi da pomognu dodatne reforme koje se obraÄ‘uju u daljem tekstu, eksterno finansiranje medjunarodnih organizacija i javna i privatna partnerstva. 34 Razvijanje savremene i efikasne energetske infrastrukture koja podržava ekonomski rast iziskivaće odluÄ?ne reformske mere za reÅ¡avanje viÅ¡estrukih izazova sa kojima se suoÄ?ava energetski sektor: ï‚· Ubrzanje programa reformi. Slika 42: Aktuelni i projektovani uvoz el. energije Zemlje će morati da uhvate korak sa (GWh) drugim zemljama EU11 po pitanju kljuÄ?nih strukturnih reformi koje stvaraju poboljÅ¡anu poslovnu klimu radi promovisanja investicija, kako javnih tako i privatnih. KljuÄ?ne mere obuhvataju realizaciju politike cena na bazi troÅ¡kova i uklanjanje zakonodavnih i regulatornih prepreka za trgovinu energijom. ï‚· Stvaranje regionalnog tržiÅ¡ta energije koje valjano funkcioniÅ¡e. Regionalna saradnja u proizvodnji i prenosu elektriÄ?ne energije može da poveća sigurnost snabdevanja i donese ogromne ekonomske uÅ¡tede (za oko 10 procenata proizvodnje elektriÄ?ne energije do 2020. godine). Izazov je da se razvije odgovarajuća infrastruktura za podržavanje trgovine energijom, osmisle aranžmani za upravljanje rizikom za privatne investitore i, Å¡to je najvažnije, ojaÄ?aju protokoli o saradnji koji se tek sklapaju i koji omogućavaju konkurentsko trgovanje elektriÄ?nom energijom na veliko. ï‚· Iskorišćenje potencijala energetske efikasnosti (EE) smanjenjem rasipanja energije na strani potroÅ¡nje. Ekonomije u regionu troÅ¡e dva puta viÅ¡e energije po dolaru BDP-a nego zapadnoevropske zemlje. Do sada su se vlade obavezale da ostvare orijentacioni cilj uÅ¡tede energije od 9 procenata konaÄ?ne potroÅ¡nje energije izmeÄ‘u 2009. i 2018. godine kroz Na cionalne akcione planove za energetsku efikasnost. Ipak, treba reÅ¡iti nekoliko prepreka, ukljuÄ?ujući niske cene energije, nedovoljnu informisanost o tehnologijama, nedovoljan broj kompanija za izvoÄ‘enje radova i pružanje usluga, kao i ograniÄ?enja finansiranja za realizaciju akcionih planova.. ï‚· Napredak u pogledu ispunjavanja uslova za pristupanje EU koji se tiÄ?u programa u oblasti klimatskih promena. Region se u velikoj meri oslanja na domaći ugalj za zadovoljenje svojih energetskih potreba. To neće biti lako promeniti iz razloga troÅ¡kova i pouzdanosti. Istovremeno, zemlje će morati da se usklade sa evropskim okvirima u oblasti klimatskih promena i zaÅ¡tite životne sredine ukoliko žele da realizuju svoje ambicije pristupanja EU. Izazov je ogroman i skup i iziskivaće najbolje iskorišćenje instrumenata za finansiranje smanjenja emisija ugljenika i realizaciju opcija politika za promovisanje mogućnosti prelaska na druga goriva i iskorišćenje potencijala obnovljive energije regiona. 35 J. PERSPEKTIVA ZEMALJA JIE6 ZA PERIOD 2012-2013. godine Perspektivu sveta i evrozone koja leži u osnovi kratkoroÄ?nih izgleda za zemlje JIE6 karakteriÅ¡e znaÄ?ajno usporavanje globalnog rasta, recesija u evrozoni i veliko usporavanje trgovinskih tokova evrozone (Tabela 8 i Slika 43). S obzirom na visoku ranjivost zemalja JIE6, za region ta kretanja dovode do trenutne recesije i do pogorÅ¡anih kratkoroÄ?nih izgleda. Tabela 8: Globalni i regionalni rast realnog BDP (%) 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Svet 1,4 -2,2 4,0 2,8 2,3 2,4 3,1 3,4 Zemlje sa visokim dohotkom 0,1 -3,5 2,9 1,6 1,3 1,3 2,0 2,3 Zemlje u razvoju 5,8 1,8 7,4 6,2 4,9 5,5 5,8 5,9 Napomena Evrozona 0,3 -4,3 2,0 1,5 -0,4 -0,1 0,9 1,4 Izvor: „Globalna ekonomska perspektiva“, preliminarno, sa 13. decembrom 2012. Slika 43: Industrijska proizvodnja i trgovina u EU Ekonomska aktivnost u evrozoni je usporila rast u %, meÄ‘ukvartalno, desezonirano na godiÅ¡njem Izvoz EU 40 nivousaar Uvoz EU 30 Industrijska proizvodnja EU 20 10 0 -10 -20 -30 -40 2010M01 2010M07 2011M01 2011M07 2012M01 2012M07 Izvor: Grupa za globalnu ekonomsku perspektivu, SB ÄŒak i sa izvesnim oporavkom u drugoj polovini godine, tokom 2012. godine region JIE6 će u celini ostati u recesiji, a oÄ?ekuje se da rast u 2013. bude usporen na nivou od samo 1,6 procenata. PredviÄ‘a se oporavak rasta zbog poboljÅ¡anja rezultata u poljoprivredi, rasta izvoza automobilske industrije u Srbiji i izvesnog ublažavanja spoljnih i domaćih uslova u pogledu tražnje (Tabela 9), pod pretpostavkom da se ne realizuju rizici po evrozonu i globalnu ekonomiju. Projektovano je da rast u 2013. bude najniži u BiH (0,5 procenata), a najbrži na Kosovu (3,3 procenta). OÄ?ekuj e se da privredni rast u Srbiji dostigne oko 2 procenta u 2013. godini, uglavnom zahvaljujući ubrzanju izvoza i lancu 36 vrednosti velike fabrike FIAT i cikliÄ?nim oporavkom poljoprivrede. MeÄ‘utim, rast neće biti dovoljan da se poboljÅ¡a nezaposlenost, koja bi mogla Ä?ak i da nastavi da raste. Tabela 9: Perspektiva rasta u zemljama JIE6 za period 2012-2013. godine 2011 2012 2013 (proj.) (proj.) ALB 3,0 0,8 1,6 BIH 1,3 0,0 0,5 KOS 5,0 3,6 3,3 MKD 2,8 0,0 1,0 MNE 3,2 0,2 0,8 SRB 1,6 –2,0 2,0 JIE6 2,2 –0,6 1,6 EU11 3,1 0,9 1,3 Eurozona 1,5 –0,4 -0,1 Izvor: Svetska banka. Za EU, Evropska komisija. Stoga je kratkoroÄ?na ekonomska i socijalna perspektiva za zemlje JIE6 teÅ¡ka. Najnovije sniženje rasta u evrozoni, koje je uzeto u obzir u ovoj projekciji ukazuje na i dalje teÅ¡ko spoljno okruženje za zemlje JIE6. Ali i njihove unutraÅ¡nje ranjivosti će negativno uticati na kratkoroÄ?nu perspektivu. U zemljama sa visokim javnim dugom koje su se za oporavak najviÅ¡e oslanjale na spoljnu tražnju (BiH, Crna Gora, Srbija i u izvesnoj meri Albanija) rast će biti spor. Javne finansije će u celom regionu JIE6 i dalje biti pod pritiskom u velikom delu 2013. godine. Problem nezaposlenosti se pretvorio u žestoku socijalnu krizu koja verovatno neće popustiti dok se ne vrati snažniji rast koji je u stanju da apsorbuje radnu snagu. K. UBRZAVANJE REFORMI, MOBILISANJE DODATNOG FINANSIRANJA S obzirom na teÅ¡ku osnovnu perspektivu, glavni izazov za zemlje JIE6 u pogledu kratkoroÄ?ne politike jeste kako pronaći ravnotežu izmeÄ‘u potrebe za kontinuiranom fiskalnom konsolidacijom i strukturnim reformama i joÅ¡ veće potrebe da se ponovo pokrene rast i otvaranje radnih mesta. Pronalaženje te delikatne ravnoteže biće teÅ¡ko u uslovima recesije u regionu i evrozoni i niskog rasta, ograniÄ?enog finansiranja za investicije, visoke nezaposlenosti i slabe spoljne tražnje. Å taviÅ¡e, ako se znatni globalni rizici (ameriÄ?ka „fiskalna litica“ i cene meÄ‘uproizvoda) i regionalni rizici (neizvesnosti u evrozoni) ostvare, mogli bi da gurnu ekonomije JIE6 u dužu recesiju sa velikim ekonomskim i socijalnim posledicama. Da bi prebrodile ovaj drugi krug recesije i slabe kratkoroÄ?ne izglede rasta, zemlje JIE6 će nesumnjivo morati da pojaÄ?aju napore po pitanju fiskalnih i strukturnih politika: u teÅ¡kim vremenima potrebni su veći i delotvorniji napori politike. Fiskalna konsolidacija će morati da se nastavi. Moraju da se ubrzaju reforme tržiÅ¡ta rada, investicione klime i javnog sektora. Ovaj priznati makroekonomski i strukturni program za zemlje zapadnog Balkana (videti redovne ekonomske izveÅ¡taje za JIE iz novembra 2011. i juna 2012. godine) je sve hitniji, Ä?ak i sada pod težim uslovima. Å taviÅ¡e, ostvarivanje ovog programa reforme – i obezbeÄ‘ivanje rezultata koji se mogu pratiti – biće kljuÄ? (i deo) svakog mogućeg povećanja spoljnog finansiranja usmerenog na rast i radna mesta na koje se ukazuje u donjem tekstu. Program reformi može da obuhvati: 37 ï‚· Reforme tržiÅ¡ta rada: Visoka i uporna nezaposlenost, posebno meÄ‘u ranjivim grupama, zahteva smele reforme tržiÅ¡ta rada u JIE6. UvoÄ‘enje fleksibilnijih uslova na tržiÅ¡tu rada pomoći će tim zemljama da reÅ¡e strukturne rigidnosti na svojim tržiÅ¡tima rada. Pojedini aktivni programi tržiÅ¡ta rada su takodje potencijalno važni. Veliki izazov će biti privlaÄ?enje žena u radnu snagu, Å¡to može da se olakÅ¡a povećanjem dostupnosti kapaciteta za brigu o maloj deci. ï‚· Reforme sistema obrazovanja: Reforme u pravcu unapreÄ‘enja kvaliteta srednjeg i visokog obrazovanja, reÅ¡avanje nesklada izmeÄ‘u kvalifikacione strukture radne snage i potreba tržiÅ¡ta i povećanje „fleksigurnosti“ (kombinacije fleksibilnosti i sigurnosti—videti prethodni IzveÅ¡taj br. 2) tržiÅ¡ta rada presudne su za poboljÅ¡anje ishoda u oblasti rada, ali će za njih biti potrebno vreme. ï‚· Integracija trgovine, poslovno okruženje i konkurencija: pojednostavljenje propisa o poslovanju, reÅ¡avanje pitanja upravljanja i sprovoÄ‘enje ugovora i imovinskih prava predstavljaju oblasti u kojima bi zemlje JIE6 mogle da sprovode reforme da bi postigle brze rezultate. I region bi mogao da ima koristi od usklaÄ‘ivanja regulative preko granica i produbljivanja trgovinske i finansijske integracije. Otvaranje tržiÅ¡ta i mogućnosti za razvoj poslovanja – npr. putem privatizacije i u tradicionalno regulisanim monopolima kao Å¡to su energetika, elektriÄ?na energija i železnica – spadaju u oblasti u kojima su potrebni fokusirani napori. ï‚· Sistemi socijalne zaÅ¡tite i socijalna inkluzija: pored obezbeÄ‘ivanja sistema zaÅ¡tite za nezaposlene u kriznim vremenima, socijalna pomoć može da se uÄ?ini efikasnijom boljim ciljanjem ranjivih grupa. Time bi trebalo da se izbegne stvaranje zamke trajnog siromaÅ¡tva za ranjive socijalne grupe. Politike aktivizacije u kombinaciji sa ciljanom socijalnom pomoći trebalo bi da spreÄ?e da se privremena nezaposlenost pretvori u dugoroÄ?nu zavisnost. Dobra osmiÅ¡ljenost i dobra realizacija socijalne pomoći mogu da podstaknu ljude da rade. Radi podrÅ¡ke ovim intenziviranim reformama, za zemlje JIE6 bi mogla da budu korisna inostrana sredstva za finansiranje rasta, infrastrukture i radnih mesta. EIB, EBRD i Svetska banka su 8. novembra 2012. godine najavile inicijativu „ZajedniÄ?ki akcioni plan za rast u centralnoj i istoÄ?noj Evropi“ koji podrazumeva obezbeÄ‘ivanje 30 milijardi EUR sredstava za centralnu i istoÄ?nu Evropu radi podrÅ¡ke rastu i otvaranju radnih mesta. Ta sredstva bi mogla biti na raspolaganju za zemlje JIE6 preko Investicionog okvira zapadnog Balkana i drugih MFI. IPA sredstva će takoÄ‘e igrati važnu ulogu u pružanju podrÅ¡ke zemljama JIE6 u institucionalnim reformama, prekograniÄ?noj saradnji, ekonomskom, socijalnom i ruralnom razvoju. 38 2. UPRAVLJANJE RANJIVOŠĆU NA UDARE CENA HRANE U JIE612 Brzi rast cena hrane tokom letnjih meseci 2012. godine privukao je mnogo pažnje Å¡irom sveta, jer je joÅ¡ uvek sveže sećanje na rast siromaÅ¡tva i politiÄ?ke i socijalne nemire tokom krize sa hranom u periodu 2007-2008. godine. Kombinacija udara usled nepovoljnih vremenskih prilika i istorijski niskih zaliha osnovnih proizvoda, u sprezi sa ograniÄ?enim fiskalnim prostorom za mere za ublažavanje situacije, otežava zaÅ¡titu siromaÅ¡nih i ugroženih domaćinstava od negativnih efekata skokova cena hrane. Mada je region JIE6 u proÅ¡losti bio izolovaniji od oscilacija svetskih cena, obrasci potroÅ¡nje, naroÄ?ito meÄ‘u siromaÅ¡nima, mogli bi da otežaju izlaženje na kraj Ä?ak i sa relativno malim povećanjima cena hrane. Prelivanje sa svetskih na lokalne cene tokom poslednjeg perioda (2011-2012) i dalje je ostalo nisko kod većine zemalja JIE6 sa izuzetkom Kosova i Srbije, gde se na domaće cene prenelo viÅ¡e od 50 procenata povećanja svetskih cena hrane. S obzirom na veći udeo hrane u budžetima domaćinstava, tim povećanjima će verovatno biti najviÅ¡e pogoÄ‘ena domaćinstva na dnu lestvice raspodele dohotka i bogatstva. Simulacije na osnovu podataka iz ankete domaćinstava ukazuju da bi porast cena hrane od 5 procenata (sliÄ?no nivoima koji su zabeleženi u zemljama JIE6 u 2011. godini) mogao da poveća siromaÅ¡tvo za cela 2 procentna poena na Kosovu i u BJR Makedoniji, uz manje uticaje u drugim zemljama JIE6. Veća kolebljivost cena produkata iziskivaće koordinisani odgovor politika koji bi trebalo da objedinjuje kontinuirano jaÄ?anje kapaciteta sistema socijalne zaÅ¡tite da bi se reagovalo na krize i poljoprivrednih programa usmerenih na omogućavanje reagovanja u pogledu snabdevanja. A. UVOD Cene hrane se pažljivo prate u celom svetu. Zbog toga Å¡to je njihov brzi rast u periodu 2007-2008. godine doveo do rasta siromaÅ¡tva, pa Ä?ak i politiÄ?kih i socijalnih nemira u većem broju zemalja, letoÅ¡nji skok cena hrane uticao je na ponovnu pojavu zabrinutosti koju ne može da razveje Ä?ak ni oÄ?ekivano usporavanje cena. U leto 2012. godine doÅ¡lo je do skoka cena žitarica do nivoa iz 2008. godine zbog nepovoljnih vremenskih prilika u najvažnijim zemljama izvoznicama žita. PodbaÄ?aj roda ruske pÅ¡enice prouzrokovao je da u novembru 2012. godine cene pÅ¡enice dostignu novi Ä?etvorogodiÅ¡nji maksimum. To je najnovija manifestacija kolebljivosti koja je karakterisala tržiÅ¡ta produkata, naroÄ?ito hrane, u poslednjoj deceniji i uÄ?inila domaćinstva mnogo osetljivijima na udare cena hrane. Pored efekata poslednjih nepovoljnih vremenskih prilika, sada su svetske zalihe žita niske jer su bili loÅ¡i prinosi u dve od poslednje tri godine. TakoÄ‘e, u mnogim zemljama fiskalna konsolidacija ozbiljno ograniÄ?ava vladin prostor za usvajanje mera za ublažavanje situacije, dok bi neke mere velikih proizvoÄ‘aÄ?a žita (npr. zabrana izvoza koju je u oktobru donela Ukrajina) mogle da doprinesu dodatnom pritisku u smeru porasta cena. Budući da se prognozira da će cene hrane ostati visoke u celoj 2013. godini, potrebno je razmotriti koliko bi zemlje mogle biti spremne da se nose sa visokim i veoma kolebljivim cenama hrane u svetu i pozabaviti se njihovim mogućim uticajima na siromaÅ¡na i ugrožena domaćinstva. U periodu 2007-2008. godine, region JIE6 je bio pogoÄ‘en rastom svetskih cena hrane manje od drugih delova istoÄ?ne Evrope i centralne Azije, ali to možda neće biti tako i 2013. godine. Hrana Ä?ini znaÄ?ajan deo potroÅ¡nje domaćinstava u zemljama JIE6, naroÄ?ito za neke od najranjivijih grupa, tako da bi Ä?ak i mala povećanja mogla da otežaju život velikom broju domaćinstava – posebno zato Å¡to su posle viÅ¡e godina sporog rasta domaćinstva u JIE6 možda iscrpla svoje strategije snalaženja. TakoÄ‘e, naprezanje njihovih budžeta mogu da pojaÄ?aju i druga eventualna povećanja cena, kao Å¡to su cene energije. Na kraju, 12 Ovo poglavlje su napisali Alexandru Cojocaru, Caterina Ruggeri Laderchi i Ken Simler (Jedinica za smanjenje siromaÅ¡tva i ekonomski menadžment za region Evrope i centralne Azije). John Baffes (Grupa za perspektivu razvojne ekonomije) dao je opÅ¡te napomene o dinamici svetskih cena hrane. 39 ovog leta su region JIE6 direktno pogodile nepovoljne vremenske prilike, Ä?ineći da globalni uticaj bude jaÄ?i nego tokom poslednje krize. U ovom delu se daje globalno i regionalno viÄ‘enje kretanja cena hrane i istiÄ?u faktori ranjivosti u zemljama JIE6 i mere za bolje upravljanje povećanom varijabilnošću cena hrane u budućnosti. Da bismo izmerili stepen socijalnih uticaja kolebljivosti cena hrane, simuliramo uticaj kretanja cena sliÄ?nih onima iz 2011. godine. U ovom scenariju, Ä?ak i ako sve zemlje ne dožive veliki rast siromaÅ¡tva, ukoliko doÄ‘e do udara cena hrane, to će verovatno prouzrokovati znatno naprezanje kod ranjivih grupa tokom udara. Na kraju, razmatramo kako bi se zemlje JIE6 mogle prilagoditi novom ambijentu velike kolebljivosti cena hrane i osigurati odgovarajuću reakciju ukoliko se ostvare ri zici od daljeg skoka cena hrane. Cene hrane iz globalne perspektive Od sredine prve decenije ovog veka cene hrane su znatno porasle u celom svetu, a njihova varijabilnost se pogorÅ¡ala . Posle perioda relativne stabilnosti,13 sredinom prve decenije ovog veka poÄ?ele su da rastu praktiÄ?no sve cene produkata (Slika 44). Do juna 2008. godine, vrednost Indeksa cena hrane Svetske banke porasla je za 129 procenata u odnosu na januar 2005. godine. Najveći deo povećanja se dogodio u kratkom periodu u drugoj polovini 2007. i u prvoj polovini 2008. godine. Dok poÄ?etak globalne velike recesije vrÅ¡i pritisak na njihove cene, zalihe hrane su ostale niske, Å¡to zemlje Ä?ini osetljivim na nova povećanja cena. Slika 44: Cene žita i jestivog ulja, nominalno i realno u USD (2005.=100) 300 Žitarice (realne) Jestivo ulje (realne) Žitarice (2005-12 prosek) Jestivo ulje (2005-12 prosek) 250 200 150 100 50 Jan-05 Jul-05 Jan-06 Jul-06 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Jul-12 Izvor: DECPG Svetske banke. Ne samo da su cene porasle već se povećala i njihova varijabilnost. Slika 45 ilustruje rastuću disperziju opÅ¡teg indeksa cena hrane i indeksa za žitarice i ulja poslednjih godina. I Teilov (Theil) indeks i koeficijent varijacije14 za te tri grupe (ali naroÄ?ito za ulja i opÅ¡ti indeks hrane) pokazuju veću 13 On je usledio posle otprilike tri decenije pada cena proizvoda, naroÄ?ito hrane: izmeÄ‘u nivoa u 1974. i minimuma u 2000. godini, svetske cene hrane su opale realno za 70 procenata u USD. 14 Koeficijent varijacije, definisan kao odnos standardne devijacije prema srednjoj vrednosti, predstavlja normalizovanu meru disperzije. Imajte u vidu da se za 2012. godinu koristi samo prvih osam meseci te godine. 40 kolebljivost posle 2005. godine ne samo u periodu neposredno pre krize hrane 2007-2008. godine već i posle.15 Slika 45: Varijabilnost cena: godiÅ¡nji koeficijent varijacije i Teilov indeks cena hrane, 1990-2012. Food Cereals Oils Food Cereals Oils .04 .25 .2 .03 Coefficient of variation .15 Theil index .02 .1 .01 .05 0 0 1990 1995 2000 2005 2010 1990 1995 2000 2005 2010 year year Izvor: : Procene osoblja Svetske banke zasnovane na podacima FAOSTAT Uzroci naglog porasta cena proizvoÄ‘aÄ?a bili su brojni, od makroekonomskih i dugoroÄ?nih do sektorskih i kratkoroÄ?nih faktora. U prvom delu prve decenije ovog veka većina zemalja, posebno onih u razvoju, doživljavala je dugotrajan i solidan ekonomski rast. Depresijacija ameriÄ?kog dolara – preferirane valute za većinu meÄ‘unarodnih transakcija robom – stimulisala je tražnju od potroÅ¡aÄ?a i proizvoÄ‘aÄ?a produkata van dolarskog podruÄ?ja i ograniÄ?ila ponudu za njih. Drugi faktori koji su tome doprineli bili su niske investicije u proÅ¡losti, posebno u proizvode ekstraktivne industrije (reakcija na dugotrajan period niskih cena), neuobiÄ?ajeno visoka globalna likvidnost, aktivnost investicionih fondova koju su obavljale finansijske institucije koje su odluÄ?ile da u svoje portfolije dodaju sirovine i geopolitiÄ?ka pitanja, posebno na tržiÅ¡tima energije. Cene poljoprivrednih proizvoda su posebno pogodili viÅ¡i troÅ¡kovi energije, neoÄ?ekivano Ä?este nepovoljne vremenske prilike i preusmeravanje nekih prehrambenih proizvoda u proizvodnju biogoriva.16 To povećanje su pogorÅ¡ale politiÄ?ke reakcije. Energija je verovatno najvažniji input za poljoprivredne proizvode, i direktno kroz gorivo i indirektno kroz inpute sa velikim uÄ?ešćem energije kao Å¡to su hemikalije i Ä‘ubriva. Kao rezultat toga, globalni odnosi zaliha prema potroÅ¡nji viÅ¡e poljoprivrednih produkata su opali na nivoe koji nisu viÄ‘eni od poÄ?etka 70-ih godina proÅ¡log veka. Mnoge zemlje su usvojile zabrane izvoza i visoke poreze da bi kompenzovale uticaj rastućih svetskih cena na domaće tržiÅ¡te. Na primer, ograniÄ?enja izvoza pÅ¡enice koje je uvela Ukrajina u kombinaciji sa niskom proizvodnjom vezanom za suÅ¡u u Australiji dovela su do ograniÄ?enja izvoza kod najvećih proizvoÄ‘aÄ?a 15 Oba indeksa daju godiÅ¡nje vrednosti na osnovu meseÄ?nih podataka o cenama. 16 To je ukljuÄ?ivalo kukuruz u SAD i jestiva ulja u Evropi, mada je zamena kultura dovela do viÅ¡ih cena drugih proizvoda kao Å¡to su soja i pÅ¡enica. 41 kao Å¡to su Rusija, Kazahstan i Argentina. Efekat je bilo povećanje cena pÅ¡enice od 45 procenata izmeÄ‘u oktobra 2007. i februara 2008. godine (Hedi i Fan, 2010: 48). Cene hrane su bile visoke od 2010. godine, a naglo su skoÄ?ile u leto 2012. godine, posle Ä?ega je usledio novi udar u novembru 2012. godine. U drugoj polovini 2010. godine viÅ¡e cene nafte zajedno sa udarima usled vremenskih prilika uticale su na porast cene hrane i do februara 2011. godine Indeks cena hrane Svetske banke je premaÅ¡io maksimum iz 2008. godine. U kasnijem delu 2011. godine cene hrane su usporile rast jer su uslovi izgledali povoljno za rod 2011-2012. godine, a Rusija je ukinula zabranu izvoza. MeÄ‘utim, perspektiva je ponovo postala negativna u leto 2012. godine posle vesti o problemima sa vremenskim prilikama. FjuÄ?ersi za kukuruz i pÅ¡enicu poskupeli su za po 40 procenata izmeÄ‘u sredine juna i sredine jula (Slika 46). U julu i avgustu Indeks cena hrane Svetske banke i indeksi za žitarice i za ulja i masti ponovo su bili na maksimumu iz 2008. godine. Do tog naglog skoka je doÅ¡lo usled vre log i suvog vremena u SAD (kukuruz) i nepovoljnog vremena u Rusiji, a u manjoj meri i u zapadnoj Evropi (pÅ¡enica). Posle velikih letoÅ¡njih snižavanja globalne prognoze za žitarice, perspektiva za oktobar je ostala nepromenjena. Mada se joÅ¡ nisu realizovali veliki udari usled vremenskih prilika koji su mogli da utiÄ?u na proizvodnju na južnoj hemisferi, zabrinutosti oko novih oskudica na tržiÅ¡tu na osnovu oÄ?ekivane potroÅ¡nje dovele su do joÅ¡ jednog porasta cena. Nedavna najava podbaÄ?aja roda u Rusiji dovela j e do novog povećanja cena pÅ¡enice u novembru 2012. godine Slika 46: Cene fjuÄ?ersa za kukuruz i pÅ¡enicu (dolarskih centi po buÅ¡elu) 1000 PÅ¡enica Kukuruz 950 900 Vesti o nepovoljnim 850 vremenskim prilikama 800 750 700 650 11. oktobar, 600 najnovije projekcije 550 USDA 500 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 May-12 Jun-12 Jul-12 Aug-12 Sep-12 Oct-12 Izvor: DECPG Svetske banke. Od poslednjeg naglog skoka cena hrane, odnosi zaliha prema potroÅ¡nji za kukuruz i pÅ¡enicu su opali na istorijske minimume. To znaÄ?i da bi Ä?ak i mali udar u snabdevanju mogao da izazove veliki skok cena, posebno poÅ¡to bi visoke cene nafte mogle da uÄ?ine etanol iz kukuruza atraktivnom alternativom. Na primer, oÄ?ekuje se da zalihe kukuruza u periodu 2012-2013. godine budu na nivou od 13,7 procenata, odnosno 10,8 procenata niže nego proÅ¡le sezone (i 18,6 procenata ispod procene iz maja 2012. godine – Å¡to je najniži nivo od žetve iz 1972-1973. godine i gotovo 3 procentna poena niže nego u periodu 2007-2008. godine). Mada se oÄ?ekuje da zalihe pÅ¡enice opadnu za skoro 13 procenata od poslednje sezone, izgleda da je tržiÅ¡te pÅ¡enice bolje snabdeveno; odnos zaliha prema potroÅ¡nji je procenjen na 25,4 procenta, preko 5 procenata viÅ¡e nego u periodu 2007-2008. godine. Trenutna globalna prognoza je da će cene opasti sa maksimuma iz 2012. godine, ali da će u celoj 2013. ostati znatno iznad nivoa iz 2010. godine, ali joÅ¡ uvek postoje znatni rizici usled vremenskih prilika i posebno cena nafte. Zbog toga Å¡to se joÅ¡ nisu ostvarili neki ranije oÄ?ekivani udari po osnovu vremenskih prilika, najnovije prognoze cena predviÄ‘aju pad od 16 procentnih poena u Indeksu cena hrane 42 Svetske banke – ali bi to i dalje znaÄ?ilo da bi on bio 28 procentnih poena veći nego u 2010. godini, neposredno pre aktuelnog skoka cena. I dinamika cena nafte je izazivaÄ? kolebljivosti, mada bi usporavanje svetske ekonomije moglo da ublaži neke njene efekte. Postoje zabrinjavajuće sliÄ?nosti izmeÄ‘u krize hrane u periodu 2007-2008. godine i najnovijeg skoka cena hrane. Obe epizode karakteriÅ¡u niske zalihe žita, rastuće cene nafte, kolebljivi devizni kursevi i obimne finansijske investicije u poljoprivredne produkte. MeÄ‘utim, najnovija epizoda se razlikuje od perioda 2007-2008. godine u nekim kljuÄ?nim aspektima. Izgleda da su sadaÅ¡nja povećanja cena hrane rasprostranjenija po svim poljoprivrednim proizvodima nego u periodu 2007-2008. godine, promenljivost vremenskih prilika je danas mnogo važnija, a reakcije trgovinske politike su relativno manje važne. Na kraju, daleko viÅ¡e izvoza žita danas potiÄ?e iz nestabilnijih uslova uzgajanja izvan razvijenih zemalja (Svetska banka, 2011a). Povećanja cena hrane iz perspektive JIE Region JIE bi sada mogao da bude osetljiviji na povećanja cena hrane nego u proÅ¡losti (Slika 47). Srbija je od januara doživela najveća povećanja cena hrane tokom 2012. godine. Od oktobra 2011. do oktobra 2012. godine nominalne cene hrane su porasle za oko 3 procenta u Albaniji, BiH i na Kosovu, 5,9 procenata u BJR Makedoniji, 6,8 procenata u Crnoj Gori i za 17 procenata u Srbiji, gde su cene u oktobru bile 9,3 procenta viÅ¡e nego u junu. Situacija u Srbiji je donekle bila prouzrokovana nedavnom suÅ¡om: oÄ?ekuje se da će proizvodnja kukuruza, najvećeg izvoznog proizvoda zemlje, ove godine dostići samo 3,5-4 metriÄ?ke tone (MT) – Å¡to je ogroman podbaÄ?aj u odnosu na prolećnu prognozu od 7 MT ili na 6,3 MT iz 2011. godine. Slika 47: Indeksi cena hrane za zemlje JIE, meÄ‘ugodiÅ¡nje ALB BIH KOS MAK CG SRB 25 20 15 Procenat 10 5 0 -5 -10 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 2010 2011 2012 Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. Cene hrane su u regionu JIE6 porasle manje od globalnog povećanja od 16 procentnih poena izmeÄ‘u decembra 2011. i septembra 2012. godine (od toga 10 procenata izmeÄ‘u juna i septembra). To je delom zato Å¡to se hrana koja se konzumira u zemljama sa nižim dohotkom uglavnom proizvodi lokalno, pa je prelivanje sa svetskih na domaće cene obiÄ?no manje nego za drugu robu.17 Tabela 10 pokazuje procene prelivanja meÄ‘unarodnih cena hrane na osnovu podataka za dva poslednja perioda povećanja cena u regionu JIE6. Procene su odraz kombinacije strukturnih faktora (npr. neto uvoznica ili neto izvoznica) i kontekstualnih (suÅ¡a koja je pogodila region, posebno Srbiju). Do većeg 17 Bafes i Gardner (2003) procenjuju da na varijabilnost svetskih cena produkata otpada oko 27 procenata varijacije domaćih cena. 43 prelivanja je doÅ¡lo u Srbiji i na Kosovu. Kod zemalja za koje je dostupno viÅ¡e podataka o pojedinaÄ?nim prehrambenim artiklima (Albanija, BiH i Srbija) proizvodi koji su pretrpeli najveći uticaj su bila pića (Ä?aj i kafa), za kojima su sledila jestiva ulja, pa zatim žitarice. Tabela 10: Promene svetskih i domaćih cena hrane (procentualne) i procene prelivanja ProseÄ?an porast cena hrane Procenjeno prelivanje 2005/06. 2009/10. 2005/06. 2009/10. prema prema prema prema 2007/08. 2011/12. 2007/08. 2011/12. Svet 54,5 28,2 Albanija 6,4 8,5 0,12 0,30 BIH 14,5 6,1 0,27 0,22 Srbija nije ras. 17,1 nije ras. 0,61 BJRM 12,8 6,6 0,23 0,23 Kosovo 10,9 15 0,20 0,52 Crna Gora 11,9 3,5 0,22 0,12 Izvor: Procene osoblja na osnovu nacionalnih meseÄ?nih podataka o cenama i svetskih cena iz DECPG. Podaci zakljuÄ?no sa junom 2012. za Albaniju, BIH i Srbiju i samo za 2011. za BJRM, Kosovo i Crnu Goru. Povećanje svetskih cena za 2009/10. u odnosu na 2011. iznosilo je 29.1. Ipak, mada su zemlje JIE6 do sada možda bile relativno zaÅ¡tićene od meÄ‘unarodnih povećanja cena hrane, ne bi bilo mudro potceniti njihovu osetljivost na te cene. Jedan deo osetljivosti je strukturni, imajući u vidu da su, osim Srbije, sve zemlje u regionu neto uvoznice žita, pa su stoga, uz nepromenjene ostale uslove, izložene ćudima ovog velikog segmenta meÄ‘unarodnog tržiÅ¡ta hrane. Crna Gora, koja je ekstreman primer, oslanja se na uvoz da bi pokrila praktiÄ?no svu svoju potroÅ¡nju žitarica. Tokom krize hrane 2007-2008. godine, na zemlje JIE6 povoljno se odrazila apresijacija domaćih valuta, koje su pratile evro, prema ameriÄ?kom dolaru, ali u trenutnim uslovima nije verovatno da bi kretanja deviznog kursa mogla da ih zaÅ¡tite od udara cena hrane.18 IzmeÄ‘u januara 2006. i vrhunca krize hrane u junu 2008. godine, evro je porastao prema dolaru za nekih 30 procenata. To je uÄ?inio i srpski dinar, a albanski lek je porastao za oko 23 procenta. MeÄ‘utim, danas nije jasno koliko bi dinamika kursa evra pomogla da se zemlje JIE izoluju od efekata porasta meÄ‘unarodnih cena hrane. ÄŒak i relativno zauzdana povećanja cena mogla bi da izazovu znatno veće siromaÅ¡tvo u zemljama JIE6. Stepen ranjivosti domaćinstava prvenstveno zavisi od Ä?etiri faktora: obima rasta cena, koliko budžeta domaćinstva se odvaja za hranu, da li se hrana kupuje ili samostalno proizvodi i da li cene utiÄ?u na domaćinstva samo kao potroÅ¡aÄ?e ili i kao potroÅ¡aÄ?e i kao proizvoÄ‘aÄ?e. I stepen u kojem domaćinstva mogu neke prehrambene artikle da zamene drugima utiÄ?e na to koliko se domaćinstva mogu nositi sa udarom kada se cene razliÄ?itih prehrambenih artikala ne podižu ravnomerno, ali taj faktor je sada možda manje važan jer bi domaćinstvima koja su u poslednjih nekoliko godina morala da znatno prilagode potroÅ¡nju moglo biti teÅ¡ko da vrÅ¡e dalja prilagoÄ‘avanja. Slika 48 ispituje osetljivost domaćinstava tako Å¡to prikazuje indikatore izloženosti zemlje cenovnom udaru i marginalnog udela hrane u domaćinstvu 19 za zemlje u istoÄ?noj Evropi i centralnoj Aziji (ECA) i EU. Ta dva indikatora prikazuju osetljivost na sledeći naÄ?in: (a) viÅ¡i udeo neto uvoza žitarica u odnosu na potroÅ¡nju za jednu zemlju podrazumeva, ukoliko je 18 Kosovo i Crna Gora se oslanjaju na evro, a BiH (marka) i BJR Makedonija (denar) vezuju svoje valute za evro. Srbija je donedavno vezivala dinar za evro, ali je preÅ¡la na veću fleksibilnost u sklopu ciljanja inflacije . 19 Marginalni udeo hrane predstavlja udeo dodatnog 1 USD prihoda izdvojenog za hranu, pića i duvan u ukupnom budžetu domaćinstva. 44 sve ostalo isto, veće prelivanje sa svetskih na domaće cene, i (b) Å¡to veći deo date jedinice dohotka domaćinstva troÅ¡e na hranu, to će viÅ¡e njihovu kupovnu moć erodirati povećanje cen a. U principu, u zemljama ECA domaćinstva obiÄ?no troÅ¡e proporcionalno viÅ¡e na hranu nego u zapadnijim Ä?lanicama EU Slika 48: Osetljivost domaćinstava na udare svetskih cena hrane, EU i Evropa i centralna Azija 100 Malta (Neto uvoznici) 80 Velika Holandija Portugalija ranjivost 60 Gruzija Jermenija Neto uvoz žiraica kao udeo u potroÅ¡nji (%) Belgija Albanija Slovenija Tadžikistan 40 NorveÅ¡ka Bosna i Hercegovina Azerbejdžan Å panija Irska 20 Italija Belorusija Kirgistan Luksemburg Poljska Rumunija 0 Velika Britanija Hrvatska Turska Austrija Danska Moldavija Rusija Letonija FinskaÄŒeÅ¡ka Republika -20 NemaÄ?ka SlovaÄ?ka (Neto Izvoznici) Å vedska Litvanija Srbija Bugarska Ukraijina -40 MaÄ‘arska Kazakhstan -60 EC -80 Francuska -100 0 5 10 15 20 25 30 35 40 Marginalni udeo hrane u troÅ¡kovima domaćinstva (%) Izvor: PrilagoÄ‘eno iz rada Townsend, Zorya, Ceccacci, Bora i Delgado (2011). U regionu JIE6, prema raspoloživim podacima, Albanija i BiH su potencijalno veoma osetljive zbog većih udela hrane u budžetima domaćinstava i većeg oslanjanja na uvoz žitarica. S druge strane, Srbija je neto izvoznica žitarica i tamo domaćinstva obiÄ?no manji deo budžeta troÅ¡e na hranu, pa bi mogla da bude manje osetljiva. Dok se Slika 48 fokusira na osetljivost proseÄ?nih domaćinstava, verovatno je da razliÄ?ite grupe imaju veoma razliÄ?ite nivoe osetljivosti. To se ispituje na Slici 49, koja prikazuje stvarne udele hrane (tj. deo ukupne potroÅ¡nje koji otpada na hranu) po decilima distrib ucije dohotka. Prema oÄ?ekivanjima, udeo hrane u budžetima domaćinstava Ä?ak je i veći na dnu lestvice distribucije bogatstva, tako da Ä?ak i mala pomeranja cena mogu da izazovu znatno naprezanje siromaÅ¡nih domaćinstava. Globalno gledano, domaćinstva u zemljama JIE6 nisu toliko osetljiva kao u mnogim zemljama u Africi i Aziji, ali su u principu osetljivija nego u zemljama OECD-a ili Latinske Amerike. 45 Slika 49: Udeli hrane u budžetu po decilima potroÅ¡nje 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Decil Albanija BiH Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Izvor: Procene osoblja Svetske banke na osnovu podataka iz anketa domaćinstava (Studija merenja životnog standarda (LSMS) Albanije iz 2008; Anketa o budžetima domaćinstava (HBS) BiH iz 2007; podaci HBS iz 2010. godine za Kosovo, Crnu Goru, BJR Makedoniju i Srbiju) Osetljivost domaćinstava na povećanja cena Ä?ini da je verovatno da će viÅ¡e cene hrane doneti veće siromaÅ¡tvo. Na primer, Ivanić i Martin (2008) su procenili da je uticaj povećanja cena produkata u periodu 2005-2007. godine na siromaÅ¡tvo bio 2,5 procentnih poena u seoskim podruÄ?jima i 3,6 procentnih poena u gradskim podruÄ?jima (mada niži za 0,3-0,4 procentna poena posle obuhvatanja domaćinstava koja proizvode poljoprivredne proizvode). Koristeći poslednje raspoložive podatke, procenjujemo uticaj povećanja cena hrane od 5 procenata na siromaÅ¡tvo od 2,5 USD dnevno i 5 USD dnevno u zemljama JIE, koje je uporedivo sa povećanjima iz 2011. godine (videti iznete pretpostavke u Okvir 5) S obzirom na prirodu naÅ¡ih pretpostavki, procene u tekstu verovatno neće biti niže od ostvarenja. Okvir 5: Pretpostavke na kojima se zasnivaju procenjeni uticaji na siromaÅ¡tvo 1. Uzimamo u obzir ukupne rashode za hranu, a ne rashode za pojedinaÄ?ne produkte, delimiÄ?no zato Å¡to su poslednja povećanja cena hrane Å¡ireg obuhvata nego u periodu 2007 -2008. godine (Svetska banka, 2011). 2. U skladu sa prethodnim studijama, uzimamo u ob zir kratkoroÄ?ni uticaj promena cena tako da apstrahujemo sve dugoroÄ?nije efekte supstitucije koji nastaju kao rezultat promena relativnih cena. To nije veliko ograniÄ?enje kada se promene kod hrane posmatraju zbirno, a ne po pojedinaÄ?nim produktima. 3. Na kraju, ograniÄ?enja u pogledu podataka ne omogućavaju nam da uzmemo u obzir proizvodnju hrane u domaćinstvima tako da ne obuhvatamo eventualne pozitivne efekte porasta cena hrane na neto proizvoÄ‘aÄ?e hrane. Domaćinstva koja proizvode hranu za prodaju, a ne samo za sopstvenu potroÅ¡nju, i imaju adekvatne objekte za skladiÅ¡tenje da bi mogle imati koristi od povećanja cena, verovatno se ne nalaze se na dnu lestvice distribucije bogatstva. Wodon et al. (2008) nalaze da je razlika izmeÄ‘u procena siromaÅ¡tva sa proiz vodnjom i bez nje minorna. Simulacije na bazi metodologije Ivanića i Martina (2008), korišćenjem detaljnog raÄ?una proizvodne strane domaćinstava u podacima iz LSMS iz 2005. godine za Albaniju ukazuju na to da povećanje cena hrane od 5 procenata dovodi do povećanja incidence siromaÅ¡tva od 2,5 USD dnevno od 1 procentnog poena kada se proizvodna strana domaćinstava ne uzima u obzir, odnosno 0,3 procentna poena kada se uzima u obzir, Å¡to ukazuje na uzlazni pomak uticaja na siromaÅ¡tvo od oko 0,7 procentnih poena. Procenjuje se da je na granici siromaÅ¡tva od 5 USD dnevno ovaj uzlazni pomak oko 0,5 procentnih poena.. Na Kosovu i u BJR Makedoniji simulacije ukazuju na povećanje siromaÅ¡tva od puna 2 procentna poena, dok u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji simulacije ukazuju samo na ograniÄ?eno 46 povećanje siromaÅ¡tva (Tabela 11). Povećanje stope siromaÅ¡tva je obiÄ?no veće u zemljama gde je siromaÅ¡tvo od poÄ?etka bilo veće (Albanija, Kosovo i BJR Makedonija). Ono je takoÄ‘e veće u seoskim podruÄ?jima, gde je siromaÅ¡tvo takoÄ‘e obiÄ?no veće nego u gradskim podruÄ?jima. U Albaniji, primenjujući granicu siromaÅ¡tva od 2,5 USD dnevno, to dovodi do 39.000 siromaÅ¡nih ljudi viÅ¡e (60.000 pri primeni granice siromaÅ¡tva od 5 USD dnevno), a na Kosovu 18.000 viÅ¡e (37.000 pri viÅ¡oj granici siromaÅ¡tva ). Procene povećanja incidence siromaÅ¡tva od 5 USD dnevno su ujednaÄ?enije u celom regionu JIE6 i kreću se od 0,6 procentnih poena u BiH do 2 procentna poena u Albaniji. Tabela 11: Simulirana promena siromaÅ¡tva usled povećanja cena hrane od 5 procenata (u procentnim poenima) 2,5 US$ dnevno 5 US$ dnevno Urbano Ruralno Nacionalno Urbano Ruralno Nacionalno Albanija 0,90 1,70 1,30 1,60 2,40 2,00 BIH 0,20 0,20 0,20 0,60 0,60 0,60 Kosovo 1,70 2,70 2,30 1,00 1,20 1,20 BJR Makedonija 2,40 2,40 2,40 1,00 1,40 1,10 Crna Gora 0,00 0,20 0,00 1,20 0,60 1,00 Srbija 0,20 0,30 0,20 1,20 1,60 1,30 Notes: Osnovne procene za 2010, izuzev Albanije (2008) i BIH (2007) Veći udeo hrane u budžetima domaćinstava na dnu distribucije bogatstva ukazuje na to da bi ta domaćinstva bila teže pogoÄ‘ena većim cenama hrane od ostatka populacije. To je ilustrovano na Slici 50, koja prikazuje simulirano povećanje u procentnim poenima udela hrane u budžetima domaćinstava za domaćinstva u donjih 30 procenata populacije svake zemlje u poreÄ‘enju da ostatkom populacije. Taj indikator prikazuje u kojoj meri bi domaćinstva morala da preusmere potroÅ¡nju sa neprehrambenih na prehrambene proizvode ukoliko bi htela da konzumiraju istu koliÄ?inu hrane kao pr e povećanja cena. U svim zemljama JIE, a posebno u Albaniji, BJR Makedoniji i na Kosovu, gde je incidenca siromaÅ¡tva već veća, za donjih 30 procenata populacije povećanje udela hrane u budžetu je 2,5 procentnih poena ili viÅ¡e. Diferencijalni uticaj je naroÄ?ito veliki na Kosovu i u BJR Makedoniji, gde je procenjeno da će se udeo u budžetu povećati za izmeÄ‘u 3 i 4 procentna poena kod donjih 30 procenata populacije i za 2,5 procentnih poena kod ostatka populacije. 47 Slika 50: Promena udela hrane u budžetu usled povećanja Indeksa cena hrane od 5 procenata (u procentnim poenima) 4.5% 4.0% 3.5% 3.0% 2.5% 2.0% 1.5% 1.0% 0.5% 0.0% Albanija BiH Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Decili 1-3 Decili 4-10 Izvor: Procene osoblja Svetske banke na osnovu podataka iz anketa domaćinstava (LSMS Albanije iz 2008; HBS BiH iz 2007; podaci HBS iz 2010. godine za Kosovo, Crnu Goru, BJR Makedoniju i Srbiju). Pored rasta siromaÅ¡tva, joÅ¡ jedan skok cena hrane bi znatno opteretio sva domaćinstva, naroÄ?ito kad rastu i druge cene. Mada su u ovim simulacijama siromaÅ¡ni uvek teže pogoÄ‘eni od ostalih (oÄ?ekuje se da siromaÅ¡ni u BJR Makedoniji izgube Ä?ak 4,1 procenat ukupne potroÅ¡nje, u Srbiji 3,3 procenta, u Albaniji 3,2 procenta, na Kosovu 3,1 procenat, u Crnoj Gori 3,0 procenta i u BiH 2,7 procenata), nije zanemarljiv ni gubitak kupovne moći kod ostatka populacije. On iznosi 2,7 procenata kućnog budžeta u Albaniji i BJR Makedoniji, 2,6 procenata na Kosovu, 2,3 procenta u Srbiji i 2,1 procenat u Bosni. Uticaj tih povećanja ne bi bio beznaÄ?ajan, delimiÄ?no zato Å¡to bi intenzivirao efekat drugih povećanja. Nekoliko zemalja JIE6 podiže PDV i akcize da popravile stanje svojih budžeta, a u viÅ¡e zemalja rastu cene energije. Izgleda da postoji nova realnost velike kolebljivosti cena hrane, i skokovi cena će verovatno znaÄ?ajno napregnuti budžete domaćinstava koji su već oslabljeni godinama sporog rasta. To će naroÄ?ito pogoditi najugroženija domaćinstva, baÅ¡ u trenutku kada makroekonomska ograniÄ?enja mogu da limitiraju prostor za reagovanje putem politika. PrilagoÄ‘avanje toj novoj varijabilnosti iziskivaće kako kratkoroÄ?ne tako i dugoroÄ?ne mere. KratkoroÄ?ne mere obuhvataju: (a) RazjaÅ¡njavanje novih trendova razumevanjem kako trendovi cena utiÄ?u na dohotke potroÅ¡aÄ?a i proizvoÄ‘aÄ?a, korišćenjem informacija koje se obezbeÄ‘uju putem multinacionalnih poduhvata (npr. Informacioni sistem poljoprivrednih tržiÅ¡ta G20 – AMIS) ili regionalnih inicijativa (npr. Evroazijski centar za sigurnost hrane – ECFS). (b) ObezbeÄ‘ivanje podrÅ¡ke kroz programe zaÅ¡tite i poljoprivredne programe (kao Å¡to je obezbeÄ‘ivanje semena, Ä‘ubriva i stoÄ?ne hrane koje finansira Globalni program za reagovanje na krizu cena hrane (GFRP) da bi se omogućilo interventno snabdevanje u ratarskim sis temima i izbeglo smanjenje fonda u stoÄ?arskim sistemima). Trebalo bi razmotriti i obazrivo korišćenje robnih rezervi. (c) Izbegavanje subvencija za neprehrambene kulture i zabrana izvoza koje povećavaju poremećaje na regionalnom i globalnom tržiÅ¡tu. TakoÄ‘e, takve zabrane nisu delotvorne mere za smanjenje domaćih cena ukoliko su zemlje neto uvoznici produkta koji je predmet izvozne zabrane. 48 SrednjoroÄ?ne mere bi bile usmerene na dalje ulaganje u programe zaÅ¡tite i u poljoprivredni sektor. U sluÄ?aju poljoprivrede, uprkos razlikama od zemlje do zemlje (kao Å¡to je postojanje komercijalnog poljoprivrednog sektora u usponu u Srbiji), javlja se niz zajedniÄ?kih izazova. Oni ukljuÄ?uju fragmentisanost na veliki broj malih proizvoÄ‘aÄ?a koji svoje proizvode mogu da plasiraju ili neformalno ili sa relativno malom pregovaraÄ?kom snagom u odnosu na trgovce i sa ograniÄ?enim pristupom kreditima, oskudnim obezbeÄ‘ivanjem javnih dobara kao Å¡to su istraživaÄ?ke i savetodavne usluge, tržiÅ¡na infrastruktura i upravljanje prirodnim resursima, i potrebu da se reformiÅ¡e poljoprivredna podrÅ¡ka za poljoprivrednike kako bi im se pružili podsticaji da se modernizuju i postanu efikasni. Malo je verovatno da će samo subvencije pomoći poljoprivrednicima da savladaju te izazove. Većina zemalja JIE6 je u dobroj poziciji da sprovede takav jedan program. Delovi njihovih programa zaÅ¡tite su relativno dobro usmereni (socijalna pomoć krajnje instance, deÄ?ji dodaci) i može da im se proÅ¡iri obuhvat ili izdaÅ¡nost kako bi se reÅ¡ile posledice udara cena hrane. MeÄ‘utim, kao Å¡to je prikazano na Slici 51, postoji znaÄ?ajna razlika od zemlje do zemlje u pogledu usmerenosti, obuhvata i izdaÅ¡nosti. Slika 51: Usmerenost, obuhvat i izdaÅ¡nost socijalne pomoći u zemljama zapadnog Balkan a Albanija 2008 Kosovo 2006/07 Crna Gora 2009 100 Srbija 2007 BiH 2007 BJR Makedonija 2006 Preciznost targetiranja (% ukupnih socijalnih 90 Albanija 2008 davanja najsiromaÅ¡nijem kvintilu) 80 45.0 Kosovo 2006/07 Crna Gora 2009 43.4 70 38.4 Srbija 2007 60 36.1 50 BJR Makedonija 2006 40 BiH 2007 24.3 33.6 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 Obuhvat (% lica u najsiromaÅ¡nijem kvintilu koji primaju socijalnu pomoć) Izvor: Baza podataka Svetske banke o socijalnoj pomoći. Napomena: veliÄ?ina krugova odražava izdaÅ¡nost programa (% ukupne potroÅ¡nje domaćinstava korisnika koji su obuhvaćeni programom) Prioriteti za jaÄ?anje sistema bili bi da se: ï‚· nastavi sa objedinjavanjem programa kroz integrisanje naknada za energiju, komunalnih subvencija, stambenih subvencija, itd. u jedinstven program socijalne pomoći krajnje instance 49 (BiH, Crna Gora i Srbija) ili objedinjavanje razliÄ?itih fragmentisanih programa socijalne pomoći kao Å¡to su viÅ¡estruki deÄ?ji dodaci (BJR Makedonija); ï‚· poveća udeo usmerenih programa u ukupnom programu socijalne zaÅ¡tite jer su ti programi dobro usmereni, ali mali u pogledu obuhvata i korišćenja prava; ï‚· usmereni sistemi pomoći uÄ?ine fleksibilnijim, kako bi bolje reagovali na krizu. Tokom godina krize 2009-2010. usmereni programi su reagovali, ali ne „automatski“ (izuzev u sluÄ?aju Srbije) jer obiÄ?no imaju slaba pravila indeksiranja pa su se stoga granice kvalifikovanosti prema dohotku vremenom erodirale. Da bi reÅ¡ila ovaj nedostatak sposobnosti reagovanja, BJR Makedonija je uvela privremene dopunske iznose za program socijalne pomoći, a Crna Gora je povećala iznose naknada za 10 procenata. ï‚· preispitaju nacionalne strategije za praćenje blagostanja i uslova života kako bi se obezbedilo odgovarajuće praćenje u svetlu poslednjih kretanja u izradi visokofrekventnih procena siromaÅ¡tva (brze ankete, tehnike imputiranja nedostajućih podataka na osnovu podataka iz drugih anketa, modeli mikrosimulacije). S obzirom na iskustvo od poslednjih udara cena hrane i globalne krize, evo nekih konkretnih preporuka po zemljama radi bolje pripreme za krize: Albanija treba da nastavi sa nedavnim reformama kako bi ojaÄ?ala sistem kvalifikovanja za socijalnu pomoć krajnje instance, upravljaÄ?ke informacione sisteme i nadzor. Redovno praćenje socijalnih uticaja podriva nedostatak godiÅ¡njih podataka o siromaÅ¡tvu i njegovoj distribuciji. Dva entiteta u BiH treba da nastave napore da poboljÅ¡aju usmerenost programa zaÅ¡tite i uÄ?ine dodelu naknada efikasnom i transparentnom. Redovno praćenje socijalnih uticaja ometa nedostatak godiÅ¡njih podataka o siromaÅ¡tvu i njegovoj distribuciji. Kosovo, koje ima dobro usmeren program ali sa ograniÄ?enim obuhvatom siromaÅ¡nih, treba da nastavi da ulaže u povećanje ne samo izdaÅ¡nosti za velike porodice sa decom već i u proÅ¡irenje obuhvata programa. BJR Makedonija, koja je tokom poslednje globalne krize imala proaktivan stav u pogledu proÅ¡irivanja dometa svojih programa zaÅ¡tite, treba da nastavi napore da uskladi i objedini naknade i izgradi kapacitet programa zaÅ¡tite da Å¡titi siromaÅ¡na domaćinstva u vreme krize. Trenutno rastuće poljoprivredne subvencije imaju za cilj da povećaju produktivnost sektora i povećaju izvoz poljoprivrednih proizvoda, ali će verovatno biti neefikasan naÄ?in da se najsiromaÅ¡nija domaćinstva zaÅ¡tite od efekata povećanja cena hrane. Crna Gora, koja je tokom proÅ¡le krize povećala budžet usmeren na socijalnu pomoć, ali ima priliÄ?no rigidan prag kvalifikovanosti za program krajnje instance, treba da reÅ¡i nedostatak fleksibilnosti u tom programu (i deÄ?jih dodataka koji su povezani sa glavnim programom) u vreme krize. Srbija je tokom poslednjih udara cena hrane bila proaktivna tako Å¡to je pokuÅ¡avala da ublaži rast cena hrane putem zabrana izvoza, ali se Ä?ini da su te mere imale ograniÄ?en uspeh,20 dok je njen sistem socijalne pomoći krajnje instance nastavio dugoroÄ?niji trend Å¡irenja obuhvata. Da bi se reagovanja na udare cena hrane uÄ?inila delotvornijima, naporima za povećanje fleksibilnosti sistema socijalne pomoći treba pokuÅ¡ati da se uveća kako obuhvat siromaÅ¡nih tako i izdaÅ¡nost naknada, u skladu s a poslednjim reformama. 20 U periodu 2007-2008. godine, Srbija se oslanjala na kombinaciju zabrana izvoza i strateÅ¡kih rezervi da bi izbegla skok cena hrane ali su cene pÅ¡eniÄ?nog braÅ¡na, hleba i drugih pÅ¡eniÄ?nih preraÄ‘evina svejedno skoÄ?ile (Ä?urić i dr. 2010). SliÄ?ne mere su uvedene 2011. i ponovo 2012. godine. S obzirom na letnju suÅ¡u, mere iz avgusta 2012. godine ukljuÄ?ile su i paket mera pomoći (subvencije na gorivo i kredite, odustajanje od naknada za navodnjavanje). 50 BIBLIOGRAFIJA Baffes, John and Bruce Gardner. 2003. “The Transmission of World Commodity Prices to Domestic Markets Under Policy Reforms in Developing Countries.â€? Journal of Policy Reform 6(3): 159–80. Djuric, Ivan, Linde Gotz, and Thomas Glauben. 2011. “Influences of the Governmental Interventions on Wheat Markets in Serbia during the Food Crisis 2007/2008.â€? Halle, Germany: Leibniz Institute of Agricultural Development in Central and Eastern Europe (IAMO). Headey, Derek, and Shenggen Fan. 2011. “Reflections on the Global Food Crisis: How Did It Happen? How Has It Hurt? And How Can We Prevent the Next One?â€? IFPRI Research Monograph No. 165. Washington, DC: International Food Policy Research Institute. Ivanic, Maros, and Will Martin. 2008. “Implications of Higher Global Food Prices for Poverty in Low- Income Countries.â€? Policy Research Working Paper No. 4594. Washington, DC: World Bank Group. Townsend, Robert, Sergiy Zorya, Iride Ceccacci, Saswati Bora and Christopher Delgado 2011. Responding to Higher and More Volatile World Food Prices. Washington, DC: Agriculture and Rural Development, World Bank Group. Wodon, Quentin, Clarence Tsimpo, Prospere Backiny-Yetna, George Joseph, Franck Adobo, and Harold Coulombe. 2008. “Potential Impact of Higher Food Prices on Poverty: Summary Estimates for a Dozen West and Central African Countries.â€? Policy Research Working Paper No. 4745. Washington, DC: The World Bank Group. World Bank. 2010. Lights out? The Outlook for Energy in Eastern Europe and the Former Soviet Union. Washington, DC: World Bank Group. 51