45194 The World Bank Svjetska banka Poboljsavanje zivota ljudi u Bosni i Hercegovini Kratak pregled juni 2008 UVOD i GRUPA SVJETSKE BANKE 1 SADRZAJ 31 Pilot projekat obnove kulturnog nasljea STRATEGIJA PARTNERSTVA ZA BiH (CPS) 2 32 Projekat podrske rekonstrukciji LISTA PROJEKATA KOJE Projekat hitnih radova u sektoru vodovoda, 3-4 32 SVJETSKA BANKA FINANSIRA U BiH kanalizacije i cvrstog otpada POLJOPRIVREDA RAZVOJ PRIVATNOG SEKTORA Projekat za poljoprivredu i ruralni razvoj 5 33 Projekat unapreenja poslovnog okruzenja (BAC) Projekat za pripremljenost u slucaju pticje gripe 6 33 Projekat hitnog ponovnog pokretanja industrije Projekat komercijalne poljoprivrede manjeg obima 7 34 Hitni pilot kredit (RS) Projekat hitne rekonstrukcije farmi 8 34 Kredit za privatizaciju preduzea i banaka 35 Projekat lokalnih inicijativa (mikrofinansiranje) OBRAZOVANJE 35 Drugi projekat lokalnih inicijativa (mikrofinansiranje) Projekat restruktuiranja obrazovanja 9 36 Program za izvozna preduzea Projekat hitne rekonstrukcije obrazovanja 10 36 Projekat kreditiranja privatnog sektora Drugi projekat hitne rekonstrukcije obrazovanja 10 37 Projekat tehnicke podrske za privatizaciju Projekat razvoja obrazovanja 11 JAVNI SEKTOR ZAPOSLJAVANJE 38 Projekat registracije zemljista Drugi projekat za podrsku zaposljavanju 12 39 Strukturalni kredit za ekonomsko upravljanje Projekat hitne demobilizacije i reintegracije 13 39 Strukturalni kredit za javne finansije (PFSAC) Pilot projekat hitnog prezaposljavanja 13 40 Drugi strukturalni kredit za javne finansije (PFSAC II) ENERGETIKA I PROZVODNJA EL. ENERGIJE 40 Kredit za podrsku tranziciji Projekat ECSEE APL3 - Struja IV 14 TRANSPORT Projekat hitne rekonstrukcije elektricne energije 15 41 Projekat putne infrastrukture i bezbjednosti Drugi projekat rekonstrukcije elektricne energije 15 42 Projekat hitne rekonstrukcije transporta Projekat hitne rekonstrukcije gasnog sistema 16 42 Drugi projekat hitne rekonstrukcije transporta Projekat hitne rekonstrukcije gradskog grijanja 16 43 Projekat upravljanja putevima Projekat rekonstrukcije elektricne energije - Struja III 17 44 Poboljsanje trgovine i transporta u jugoistocnoj Evropi ZIVOTNA SREDINA SOCIJALNI SEKTOR Projekat razvoja i ocuvanja suma 18 45 Kredit za tehnicku podrsku u socijalnom sektoru (SOTAC) GEF - Projekat zastite kvaliteta voda 19 45 Strukturalni kredit za socijalni sektor GEF - Projekat za sumske i planinske zastiene oblasti 20 46 Projekat tehnicke podrske za socijalno osiguranje (SITAP) GEF - Projekat upravljanja slivom Neretve i Trebisnjice 21 46 Drugi strukturalni kredit za socijalni sektor (SOSAC II) Projekat sumarstva 22 OSTALO - VISESEKTORSKI PROJEKTI ZDRAVSTVO 47 Projekat za hitni oporavak Projekat jacanja zdravstvenog sektora 23 48 Hitni projekat uklanjanja mina Projekat za osnovno zdravstvo 24 Projekat za osnovne bolnicke usluge 24 50 Razumijevanje projektnog ciklusa Projekat rehabilitacije zrtava rata 25 BANKA ZNANJA LOKALNE VLADE I INFRASTRUKTURA 52 Poslovanje (Doing Business) u Bosni i Hercegovini Projekat razvoja zajednica 26 53 Pregled javne potrosnje i institucija Projekat upravljanja cvrstim otpadom 27 54 Ekonomski memorandum za Bosnu i Hercegovinu Projekat urbane infrastrukture i usluga 28 55 Penzije u Bosni i Hercegovini Projekat hitne obnove stambenog fonda 29 56 FOND ZA CIVILNO DRUSTVO Projekat javnih radova i zaposljavanja 29 57 GLAS MLADIH - YOUTH VOICES Pilot projekat lokalnog razvoja 30 58 CENTAR ZA JAVNO INFORMISANJE (PIC) Projekat za vodosnadbijevanje i kanalizaciju u Mostaru 30 "Namjena ove brosure je da prikaze ulogu Svjetske banke u unapreenju zivota ljudi u Bosni i Hercegovini u toku posljednjih 12 godina. Brosura okvirno predstavlja nase partnerstvo, finansijsku podrsku i savjetodavne usluge u Bosni i Hercegovini. Ona slavi uspjehe, ali u isto vrijeme ukazuje na izazove koji su jos uvijek pred nama. Svjetska banka je igrala vaznu ulogu u poslijeratnoj rekonstrukciji i razvoju zemlje. Zeljeli bismo da se zahvalimo vladama u Bosni i Hercegovini, na svim nivoima, za godine izuzetnog partnerstva za koje se nadamo da e se nastaviti i u narednom periodu. Takoe bismo Marco Mantovanelli zeljeli da se zahvalimo nasim meunarodnim razvojnim partnerima za Sef ureda izuzetnu saradnju u rekonstrukciji i razvoju Bosne i Hercegovine. Sada sa nestrpljenjem iscekujemo narednu fazu naseg angazmana u zemlju, fazu partnerstva. Uspjeh tog partnerstva e se mjeriti unapreenjem infrastrukture i usluga, poveanjem prilika za zaposljavanje i poboljsanjem kvaliteta zivota za ljude u Bosni i Hercegovini. Na kraju, nadamo se da e se to pretvoriti i u ubrzanu integraciju u Evropu." Svjetska banka u BiH ima misiju da pomogne rastu privrede, stvaranju radnih mjesta i unapreenju zivota svih graana, a posebno siromasnih. Svjetska banka podrzava razvojne strategije u Bosni i Hercegovini povoljnim finansiranjem za projekate, kao i analizama i savjetima vezanim za ekonomske i socijalne izazove sa kojima se zemlja suocava. "BANKA U SVOM NAJBOLJEM IZDANJU" Podrska Svjetske banke je igrala znacajnu ulogu u uspjesnoj rekonstrukciji i reformama u Bosni i Hercegovini (BiH). Procjena koju je 2005. godine nacinila Nezavisna grupa za evaluacije ukazuje da podrska Svjetske banke u rekonstrukciji u periodu nakon sukoba u BiH predstavlja primjer UVOD "Svjetska banke u svom najboljem izdanju". Otprilike 90% ekonomske i socijalne infrastrukture koja je unistena u ratu ponovno je izgraeno ili rehabilitovano, sto je dijelom podrzano i meunarodnom pomoi - za koju je Svjetska banka predstavljala jedan od najveih izvora. Od 1996. godine, Svjetska banka je obavezala preko 1,27 milijardi USD u BH, kroz 61 projekat1. Svjetska banka i Evropska komisija su uspjesno organizovale tri donatorske konferencije, na kojima je prikupljeno oko 5,1 milijardi USD za post-konfliktnu rekonstrukciju zemlje. Pomo Svjetske banke u BiH kretala se od rehabilitacije osnovnih usluga (vodosnabdijevanje, elektricna energija, kanalizacija, grijanje, stambeni fond, putevi i mostovi), preko uspostavljanja lako dostupne zdravstvene zastite i sistema obrazovanja, sve do stvaranja radnih mjesta, reforme finansijskog sektora (bankarskog sektora i mikrofinansiranja) i pomoi BiH u procesu integracije u EU. U pogledu iznosa po glavi stanovnika, program pomoi Svjetske banke u BiH, koji se sastojao od beskamatnih zajmova i grantova Meunarodne asocijacije za razvoj (International Development Association - IDA), bio je najvei u istoriji organizacije u ijednoj post-konfliktnoj zemlji. i 1Iznos od 1,27 milijardi USD ukljucuje 25 miliona USD grantova IDA-e i 18,3 miliona USD grantova GEF-a. GR IDA obveze - po FG i kumulativno 1400 1196.11235.51269.9 1145.1 D 1081.2 UP 1200 S 961.5 984.2 U 1000 859.5 a 697.6 735.2 800 imn 534.6 600 357.6 ilio 400 177.0 m 160.0 163.0 124.3 102.0 97.0 200 197.6 37.6 63.9 51.0 39.4 34.4 u 22.7 0 FG96 FG97 FG98 FG99 FG00 FG01 FG02 FG03 FG04 FG05 FG06 FG07 FG08 A Fiskalne godine Nove obveze po FG Kumulativne obveze AKTIVNOSTI IFC-a, MIGA-e I WBI U BiH SVJETSKE Grupa Svjetske banke je igrala znacajnu ulogu u prici o razvoju Bosne i Hercegovine. Uz obaveze koje je preuzela IDA (beskamatni zajmovi i grantovi) koje su ukupno iznosile preko 1,2 milijarde USD, Meunarodna finansijska korporacija (International Finance Corporation - IFC) je investirala gotovo 250 miliona USD, a oko 310 miliona je obezbjeeno u garancijama Agencije za multilateralne garancije za investiranje (Multilateral Investment Guarantee Agency - MIGA). . IFC - U julu 2005. godine IFC je pokrenuo novi program, Partnerstvo za privatna preduzea u juznoj Evropi (Private Enterprise Partnership South Europe, PEP-SE). Novi program podrzava razvoj privatnog sektora na Balkanu, ukljucujui BiH, kroz savjetodavne usluge za medijaciju u poslovnim odnosima, razvoj regionalnog lanca snadbijevanja za recikliranje, uvoenje meunarodnih i EU proizvodnih standarda, te korporativno upravljanje, kao i partnerstva javnog i privatnog sektora za investiranje u infrastrukturu. . Osiguranje za investicije koje obezbjeuje MIGA rezultuje ublazavanjem politickih rizika sa kojima se suocava privatni sektor pri investiranju u zemlje u razvoju. Na kraju rata u 1995. godini u BiH je radilo malo banaka. One koje su radile odreivale su veoma visoke kamatne stope i zahtijevale vise jemaca za su-potpisivanje kredita, sto je dovodilo do BANKE toga da je dobijanje kredita bilo gotovo nemogue za prosjecne graane, kao i za mala preduzea. Danas je bankarski sektor potpuno transformisan. Upliv stranih banaka, koje su kupile lokalne banke ili pokrenule svoje filijale od nule, donio je zivost i konkurentsku utrku u industriju koja je bila na izmaku snaga, pokrecui sirok spektar novih ekonomskih i potrosackih aktivnosti. Neke od najjacih banaka u zemlji (Raiffeisen, HVB, Hypo-Alpe-Adria), u smislu trzisnog udjela, dobile su osiguranje od politickog rizika od MIGA-e. Pored odobravanja garancija bankarskom sektoru, MIGA je izdala garancije i za kompaniju Coca Cola Beverages, meunarodni centar za dijalizu u Banjoj Luci, Mercator soping centar u Sarajevu i kompaniju Coprotect Systems - Orasje. . Institut Svjetske banke (World Bank Institute, WBI). WBI je, sa finansijskom podrskom Vlade Austrije i u bliskoj saradnji sa rezidentnom kancelarijom Svjetske banke u Sarajevu, pokrenuo program liderstva kao vid podrske za pregovore BiH o Sporazumu o stabilizaciji i prikljucivanju sa EU. Savjetodavne usluge koje se planiraju za narednu godinu ukljucuju analizu odnosa spolova i siromastva; razvoj zajednica - participatorno budzetiranje; i razvoj privatnog sektora i program interne revizije, kreiran kao vid podrske unapreenju upravljanja u BiH. . 1 CPS STRATEGIJA PARTNERSTVA SA BiH ZA FISKALNE GODINE OD 2008. DO 2011. (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY - CPS) Strategija CPS za BiH za period od 2008. do 2011. godine okvirno predstavlja partnerstvo sa BiH sa ciljem podrske prioritetima zemlje, ukljucujui integraciju sa Evropskom Unijom. Kljucni principi strategije su slijedei: · Rezultati: osigurati da aktivnosti koje finansira Svjetska banka imaju trajan uticaj i da unapreuju zivot ljudi u zemlji. · Fleksibilnost: Svjetska banka je otvorena za pruzanje podrske svim opcijama koje podrzavaju reforme i investicije tamo gdje one mogu da ostvare najvei razvojni uticaj. Konacna odluka o raspodjeli finansiranja za projekate je u nadleznosti institucija BiH. · Partnerstvo: program pozajmljivanja u okviru strategije CPS kreiran je u partnerstvu sa institucijama BiH, na drzavnom i entitetskom nivou, te nakon konsultacija sa drugim razvojnim partnerima, ukljucujui organizacije civilnog drustva, medije i donatorsku zajednicu. Program strategije CPS e se implementirati u partnerstvu sa tim ucesnicima u procesu. Strategija Grupe Svjetske banke e podrzavati ciljeve zemlje sa ciljem nastavka dinamicnog privrednog rasta, smanjivanja stepena siromastva i ubrzanja prikljucivanja i integracije u EU. Strategija CPS zasniva se na dva stuba: Stub I - unapreenje okruzenja za rast privatnog sektora i usklaivanje sa Evropom; i Stub II - unapreenje kvaliteta javne potrosnje, te unapreenje javnih usluga za ugrozene kategorije stanovnistva. Kroz program Strategije CPS, Svjetska banka e podrzavati investicije u infrastrukturu, opstinski razvoj, sektore transporta i energetike, poslovno okruzenje, reformu javnog sektora i reformu socijalnih sektora. Mjesavinom finansijskih i nefinansijskih usluga, Svjetska banka e pruzati podrsku Vladi pri postizanju razvojnih ciljeva vezanih za unapreenje infrastrukture i investicijske klime, poveavanje efikasnosti javne potrosnje, te jacanje pruzanja usluga - konkretno onih koje su usmjerene na najugrozenije segmente stanovnistva. . U toku perioda implementacije Strategije CPS, BiH e proi kroz tranziciju od pozajmljivanja po povoljnim uslovima IDA-e do u veoj mjeri trzisnih, ali i dalje relativno pristupacnih uslova pozajmljivanja u okviru IBRD-a. Tranzicija u IBRD ukazuje na to da je Svjetska banka uvjerena da se zemlja kree u pravom smjeru. Okvir pozajmljivanja za osnovni program, koji iznosi oko 200 miliona USD u toku perioda, mogao bi se prosiriti na 2 osnovu potreba, potraznje i dinamike reformskih procesa u BiH. Lista projekata koje Svjetska banka finansira u Bosni i Hercegovini Aktivni projekti Ime projekata Originalno odobreni iznosi 1 Projekat za poljoprivredu i ruralni razvoj 21 miliona USD ­ kredit IDA-e 2 Projekat pripremljenosti za slucaj pticje gripe 5 miliona USD ­ kredit IDA-e 3 Projekat razvoja zajednica 20 miliona USD ­ kredit IDA-e 4 ECSEE APL 3 36 miliona USD ­ kredit IDA-e 5 Projekat restruktuiranja obrazovanja 10 miliona USD ­ kredit IDA-e 6 Projekat razvoja i ocuvanja suma 7.1 miliona USD ­ kredit IDA-e 7 Projekat za sumske i planinske zastiene oblasti 3.4 miliona USD ­ grant GEF-a 8 Projekat jacanja zdravstvenog sektora 17 miliona USD ­ kredit IDA-e 9 Projekat registracije zemljista 15 miliona USD ­ kredit IDA-e 10 Projekat upravljanja slivovima Neretve i Trebisnjice 6 miliona USD ­ grant GEF-a 11 Projekat putne infrastrukture i bezbjednosti 25 miliona USD ­ kredit IDA-e 12 Drugi projekat podrske zaposljavanju 12 miliona USD ­ kredit IDA-e 13 Projekat komercijalne poljoprivrede manjeg obima 12 miliona USD ­ kredit IDA-e 14 Projekat upravljanja cvrstim otpadom 26 miliona USD ­ kredit IDA-e 15 Projekat urbane infrastrukture i usluga 25 miliona USD ­ kredit IDA-e 16 Projekat zastite kvaliteta voda 8,9 miliona USD ­ grant GEF-a Pod-suma za aktivne projekte 231,1 miliona USD ­ krediti IDA 18,3 miliona USD ­ grant GEF-a UKUPNO AKTIVNI PROJEKTI 249,4 miliona USD 3 Zatvoreni projekti 17 Projekat za osnovno zdravstvo 10 miliona USD - kredit IDA-e 18 Projekat unapreenja poslovnog okruzenja (BAC) 44 miliona USD ­ kredit IDA-e 19 Strukturalni kredit za ekonomsko upravljanje 34 miliona USD ­ kredit IDA-e 20 Projekat razvoja obrazovanja 10,6 miliona USD ­ kredit IDA-e 21 Projekat rekonstrukcije elektroenergetskog sektora III 35 miliona USD ­ kredit IDA-e 22 Projekat hitne demobilizacije i reintegracije 7,5 miliona USD ­ kredit IDA-e 23 Projekat hitne rekonstrukcije gradskog grijanja 20 miliona USD ­ kredit IDA-e 24 Projekat hitne rekonstrukcije obrazovanja 5 miliona USD ­ kredit IDA-e 5 miliona USD ­ grant IDA-e 25 Projekat hitne rekonstrukcije elektroenerg. sektora 35,6 miliona USD ­ kredit IDA-e 26 Projekat hitne rekonstrukcije farmi 20 miliona USD ­ kredit IDA-e 27 Projekat hitne rekonstrukcije gasnog sistema 10 miliona USD ­ kredit IDA-e 28 Projekat hitne obnove stambenog fonda 15 miliona USD ­ kredit IDA-e 29 Projekat hitnog ponovnog pokretanja industrije 10 miliona USD ­ kredit IDA-e 30 Projekat hitnog uklanjanja mina 7.5 miliona USD ­ kredit IDA-e 31 Hitni pilot kredit 5 miliona USD ­ kredit IDA-e 32 Projekat javnih radova i zaposljavanja 10 miliona USD ­ kredit IDA-e 33 Projekat za hitni oporavak 30 miliona USD ­ kredit IDA-e 15 miliona USD ­ grant IDA-e 34 Projekat hitne rekonstrukcije transporta 35 miliona USD ­ kredit IDA-e 35 Kredit za privatizaciju preduzea i banaka 50 miliona USD ­ kredit IDA-e 36 Program za izvozna preduzea 12 miliona USD ­ kredit IDA-e 37 Projekat za osnovne bolnicke usluge 15 miliona USD ­ kredit IDA-e 38 Projekat za sumarstvo 7 miliona USD ­ kredit IDA-e 39 Projekat lokalnog razvoja 15 miliona USD ­ kredit IDA-e 40 Projekat lokalnih inicijativa ­ mikrofinansiranje 7 miliona USD ­ kredit IDA-e 41 Drugi projekat lokalnih inicijativa ­ mikrofinansiranje 20 miliona USD ­ kredit IDA-e 42 Projekat vodosnabdijevanja i kanalizacije u Mostaru 12 miliona USD ­ kredit IDA-e 43 Pilot projekat obnove kulturnog nasljea 4 miliona USD ­ kredit IDA-e 44 Pilot projekat hitnog prezaposljavanja 15 miliona USD ­ kredit IDA-e 45 Projekat kreditiranja privatnog sektora 10 miliona USD ­ kredit IDA-e 46 Projekat tehnicke podrske za privatizaciju 19,8 miliona USD ­ kredit IDA-e 47 Strukturalni kredit za javne finansije 63 miliona USD ­ kredit IDA-e 48 Projekat za pomo u rekonstrukciji 17 miliona USD ­ kredit IDA-e 49 Projekat upravljanja putevima 30 miliona USD ­ kredit IDA-e 50 Drugi projekat obnove elektroenergetskog sektora 25 miliona USD ­ kredit IDA-e 51 Drugi projekat hitne rekonstrukcije obrazovanja 11 miliona USD ­ kredit IDA-e 52 Drugi projekat hitne rekonstrukcije transporta 39 miliona USD ­ kredit IDA-e 53 Strukturalni kredit za javne finansije II 72 miliona USD ­ kredit IDA-e 54 Projekat tehnicke podrske u socijalnom osiguranju 7 miliona USD ­ kredit IDA-e 55 Projekat tehnicke podrske u socijalnom sektoru 3,5 miliona USD ­ kredit IDA-e 56 Strukturalni kredit za socijalni sektor 20 miliona USD ­ kredit IDA-e 57 Strukturalni kredit za socijalni sektor II 51 miliona USD ­ kredit IDA-e 2 58 Omoguavanje trgovine i transporta u regionu SEE 11 miliona USD ­ kredit IDA-e 59 Kredit za podrsku tranziciji 90 miliona USD ­ kredit IDA-e 60 Projekat rehabilitacije zrtava rata 5 miliona USD ­ kredit IDA-e 5 miliona USD ­ grant IDA-e 61 Hitni projekat za vodosnabdijevanje, kanalizaciju i 20 miliona USD ­ kredit IDA-e upravljanje cvrstim otpadom Pod-suma ­ ukupno za zatvorene projekte 995,5 miliona USD ­ kredit IDA-e 25 miliona USD ­ grantovi IDA-e UKUPNO ZATVORENI PROJEKTI 1.020,5 miliona USD 1.226,6 miliona USD ­ kredit IDA-e 25 miliona USD ­ grantovi IDA-e 18,3 miliona USD ­ grant GEF-a UKUPNO (aktivni i zatvoreni projekti) 1.269,9 miliona USD 4 2Kredit SOSAC II je otkazan. POLJOPRIVRED AKTIVNI PROJEKTI PROJEKAT ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ Cilj Projekat e ojacati kapacitete institucija na drzavnom i entitetskom nivou za pruzanje efikasnijih i djelotovornijih poljoprivrednih usluga za farmere i proizvoace hrane. Projekat e takoe pomoi u postizanju kvalifikovanosti zemlje za pristupanje podrsci u okviru Instrumenta Evropske unije za podrsku u toku perioda prije prikljucenja za ruralni razvoj (Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development, IPARD). Ocekivani rezultati Uz ispunjavanje pomenutih ciljeva, projekat e unaprijediti sposobnosti resornih ministarstava (ministarstava A poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva) vezane za isplaivanje i praenje koristenja subvencija i fondova za ruralni razvoj i evaluaciju njihovog uticaja na poljoprivredni i preraivacki sektor. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 21 milion USD (IDA kredit) 27. februar 2008. 30. juni 2012. Kontakti: Svjetska banka Mirjana Karahasanovi Tel: (387-33) 251-522 mkarahasanovic@worldbank.org Vanjski Seid Uzunovi BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Tel: (387-33) 209-809 seid.uzunovic@mvteo.gov.ba Amela Ibrahimovi FBiH Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Tel: (387-33) 213-099 a.ibrahimovic@piusum.ba Renata Raki RS Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede Tel: (387-51) 338-361 rakic@rsapcu.org 5 A PROJEKAT ZA PRIPREMLJENOST U SLUCAJU PTICJE GRIPE POLJOPRIVRED Cilj Cilj projekta je svoenje na minimum prijetnje koju za ljude i peradarsku industriju predstavlja Visoko patogena infekcija avijarne influence, kao i drugi slicni virusi. Projekat e pomoi pri uvoenju djelotvorne kontrole, odgovarajue reakcije na pandemiju influence i drugih hitnih slucajeva vezanih za zarazne bolesti kod ljudi. Ocekivani rezultati Projekat e postii slijedee rezultate: i) promjene ponasanja meu kljucnim osobljem u sektorima veterinarstva i javnog zdravlja, sa ciljem jacanja stepena spremnosti u slucaju izbijanja virusa; ii) unapreenje svijesti u javnosti o tome kako sprijeciti sirenje infekcija; iii) uvoenje mehanizama za pravovremeno nadoknaivanje stete za farmere zbog preventivnog unistavanja peradi. Kontakti: Svjetska banka Mirjana Karahasanovi Finansiranje Svjetske banke: Tel: (387-33) 251-522 5 miliona USD (IDA kredit) mkarahasanovic@worldbank.org Raspolozivost kredita: Vanjski 27. mart 2008. BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Datum zatvaranja: BiH Ured za veterinarstvo 31. decembar 2010. Drago Nedi, Direktor Tel: (387-33) 258-840 drago.nedic@vet.gov.ba 6 POLJOPRIVRED Kontakti: Svjetska banka Finansiranje Svjetske banke: Mirjana Karahasanovi 12 miliona USD (IDA kredit) Tel: (387-33) 251-522 mkarahasanovic@worldbank.org Raspolozivost kredita: 28. juli 2003. Vanjski Alojz Duner Datum zatvaranja: 31. decembar 2009. FBiH Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Tel: (387-33) 213-099 piusum@bih.net.ba Zeljko Vasko RS Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede Tel: (387-51) 338-736 vasko@sapcu.org A PROJEKAT KOMERCIJALNE POLJOPRIVREDE MANJEG OBIMA Cilj Projekat je usmjeren na jugoistocni dio zemlje. Ta oblast ima mediteransku klimu, koja je povoljna za ranu proizvodnju voa i povra, ima potencijal za izvore navodnjavanja na farmama i kontinualnu trgovinu sa susjednim zemljama. Ciljevi projekta su: (i) podsticanje farmera da usvoje produktivnije i profitabilnije sisteme proizvodnje i poveaju trzisni potencijal svojih proizvoda; (ii) jacanje veza izmeu farmera i trzista kroz promovisanje investicija privatnog sektora, kao i kreditiranja za farmere, preraivace hrane i trgovinu; (iii) omoguavanje izvoza poljoprivrednih proizvoda; i (iv) mjere podrske i investicije radi jacanja fizicke I institucionalne infrastrukture u ruralnim zajednicama. Ocekivani rezultati Poveana proizvodnja i produktivnost koje e rezultovati iz projekta dovese do poveanja prihoda od poljoprivrede i drugih izvora dohotka u ruralnim oblastima, unaprijedie prilike za stvaranje dohotka i, kao posljedica toga, doprinjeti smanjivanju nezaposlenosti i siromastva u jugoistocnom dijelu zemlje. 7 A ZATVORENI PROJEKTI PROJEKAT HITNE REKONSTRUKCIJE FARMI Cilj Zbog masovnog gubitka prilika za zaposljavanje i raseljenja stanovnistva, izazvanih ratom, poljoprivreda je nakon rata postala vazan izvor prezivljavanja. Proizvodnja hrane i snadbijevanje hranom bili su na zabrinjavajue niskom nivou, a minimum sigurnosti u snadbijevanju hranom mogao se odrzavati samo uz veliki stepen strane pomoi. Aktivnosti na farmama su bile ozbiljno ogranicene zbog izuzetno smanjenog stocnog fonda i nedostatka masinerije i opreme. Ciljevi projekta su bili pokretanje poljoprivredne proizvodnje, unapreenje sigurnosti snadbijevanja hranom, te stvaranje radnih mjesta i dohotka za stanovnistvo ruralnih oblasti pogoeno ratom, ukljucujui raseljena lica. Projekat je bio prije svega usmjeren na privatni sektor u poljoprivredi, pri cemu se prioritet davao ljudima kojima je poljoprivreda bila stalno zanimanje, a trebalo je da ima brz i direktan uticaj na terenu. POLJOPRIVRED Rezultati U toku 1996. godine, u okviru finansiranja IFAD-a, a u saradnji sa Svjetskom bankom, slijedei stocni fond je bio uvezen i raspodjeljen: 3.929 goveda (simentalki, smeih svicarskih, crno bijelih i sivih tirolskih); 650 koza i 701 planinskih alpskih koza. Jedinica za implementaciju projekta je takoe nabavila i raspodijelila i stocni fond koji su finansirale Saudijska Arabija (797 junica), Federacija BiH (505 junica i 5.000 ovaca) i nevladine organizacije (252 junica). U okviru nabavki i finansiranja Vlade Holandije (4,2 miliona USD) uvezeno je 946 junica i one su raspodjeljene farmerima 1997. godine. Uz to, projekat je obezbijedio i 2.912 traktora za farme i 14 kombajna za farmere. Takoe je i 1.300 traktora koje je finansirala EC raspodjeljeno farmerima. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 20 miliona USD (IDA kredit) 1. april 1996. 30. juni 1998. Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org 8 OBRAZO AKTIVNI PROJEKTI Kontakti: Svjetska banka Zorica Lesi VANJE Tel: (387-33) 251-530 zlesic@worldbank.org Vanjski Ministarstvo civilnih poslova Sektor za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Lejla Kadusi Milan Rezo Tel: (387-33) 713-955 PROJEKAT RESTRUKTUIRANJA OBRAZOVANJA Cilj Cilj projekta je poveavanje ucesa u programima srednjeg obrazovanja i unapreenje efikasnosti obrazovanja uopste, a posebno u srednjem obrazovanju. Ocekivani rezultati Radi poveavanja stepena konkurentnosti onih koji zavrse srednje skole na trzistu rada, projekat e pomoi pri poveavanju udjela upisa u prvu godinu cetverogodisnjih programa srednjeg obrazovanja sa 68% u Federaciji BiH i 73% u RS na 90 posto u oba entiteta do marta 2011. godine. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 10 miliona USD (IDA kredit) 12. april 2007. 31. mart 2010. 9 ZATVORENI PROJEKTI PROJEKAT HITNE REKONSTRUKCIJE OBRAZOVANJA Cilj ANJEV Ciljevi projekta su bili slijedei: (i) pomaganje pri vraanju stepena djelotvorne nastave i ucenja u osnovnom obrazovanju u toku skolske godine 1996-1997; (ii) pomaganje pri izgradnji vladinih kapaciteta za planiranje i implementaciju programa obrazovanja na nivou entiteta, kantona i opstina; i (iii) omoguavanje komunikacije i saradnje izmeu partnera u Federaciji BiH, nakon toga, i izmeu institucija odgovornih za obrazovanje u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Rezultati Uz finansiranje Svjetske banke rekonstruisano je 28 osnovnih skola, a dodatnih 37 skola je rekonstruisano uz paralelno finansiranje. 78 razlicitih udzbenika i drugih obrazovnih materijala dostavljeno je osnovnih skolama u zemlji. Institucionalni kapaciteti Ministarstva obrazovanja Federacije BiH su razvijeni, tako da su mogli da pocnu sa planiranjem reformi u sektoru obrazovanja. OBRAZO Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 5 miliona USD (IDA grant) 1. August 1996. 30. septembar 1998. 5 miliona USD (IDA kredit) Kontakt: Zorica Lesi; Tel: (387-33) 251-530; zlesic@worldbank.org DRUGI PROJEKAT HITNE RESTRUKCIJE OBRAZOVANJA Cilj Ciljevi projekata su bili unapreenje dostupnosti i kvaliteta osnovnog obrazovanja kroz rekonstrukciju osnovnih skola sirom zemlje, ukljucujui skole koje su bile spremne za tenderski proces ali za koje finansiranje nije bilo dostupno u okviru prvog Projekta hitne rekonstrukcije obrazovanja. Rezultati Rekonstruisane su i opremljene 44 osnovne skole. Stavise, u okviru projekta je finansirano i hitno obezbjeivanje udzbenika. To finansiranje je pomoglo pri obnavljanju osnovnog obrazovanja prihvatljivog nivoa kvaliteta. Projekat je takoe: (i) pomogao u izgradnji vladinih implementacionih kapaciteta za planiranje i obezbjeivanje programa rekonstrukcije i obrazovanja; (ii) izvrsio pilot testiranje konkurentnog modela za nabavku udzbenika u sklopu kog su izdavaci dostavljali objavljene udzbenike na evaluaciju i izbor u ministarstvu; (iii) finansirao studiju o upravljanju u obrazovanju; i (iv) pomogao pri promovisanju saradnje meu konstitutivnim grupama. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 11 miliona USD (IDA kredit) 25. septembar 1997. 30. juni 2000. 10 Kontakt: Zorica Lesi; Tel: (387-33) 251-530; zlesic@worldbank.org OBRAZO PROJEKAT RAZVOJA OBRAZOVANJA Cilj Projekat je imao slijedee ciljeve: (i) mobilizacija profesionalnih kapaciteta nastavnika za unapreivanje procesa nastave i ucenja i unapreivanje kvaliteta obrazovanja za ucenike osnovnih skola; (ii) promovisanje VANJE efikasnog i djelotvornog koristenja ogranicenih javnih resursa za obrazovanje u BiH, kroz obezbjeivanje instrumenata za upravljanje i informacija neophodnih za mjerenje inputa, ostvarenja i ishoda u sistemu obrazovanja, za kreatore javnih politika i donosioce odluka; i (iii) promovisanje saradnje i koordinacije izmeu tri konstitutivne grupe u okviru napora vezanih za smanjivanje stepena neefikasnosti u koristenju javnih resursa i izgradnju profesionalne osnove za dijalog izmeu ucesnika u procesu reformi u sektoru obrazovanja. Rezultati Grantovi za skole i grantovi za institucije za obuku nastavnika pomogli su unapreenju procesa nastave i ucenja u skolama. Izvjestaji evaluacije pokazuju da su grantovi za unapreenje kvaliteta koji su obezbjeivani u okviru ovog projekata doveli do jacanja kapaciteta na nivou skola za unapreenje kvaliteta nastave i ucenja. Uspostavljanje Agencije za standarde i ocjenjivanje i razvoj sistema za upravljanje informacijama u obrazovanju (EMIS) u znatnoj mjeri je doprinjelo postizanju tog drugog cilja. Razvoj pilot modela za finansiranje koji ukljucuje formulu zasnovanu na broju ucenika doprinijelo je promovisanju efikasnog i djelotvornog koristenja ogranicenih javnih resursa. Po prvi put sve tri etnicke grupe u BiH radile su zajedno preko Agencije za standarde i ocjenjivanje na odreivanju standarda u obrazovanju i evaluaciji uspjesnosti ucenika kroz testiranje na teritoriji cijele zemlje. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 10,6 miliona USD (IDA kredit) 1. oktobar 2000. 31. decembar 2004. Kontakt: Zorica Lesi; Tel: (387-33) 251-530; zlesic@worldbank.org 11 AKTIVNI PROJEKTI ANJEVA Kontakti: Svjetska banka Goran Tinji Tel: (387-33) 251-518 gtinjic@worldbank.org Vanjski Marko Pejcinovi PIU SESER - FBiH Tel: (387-33) 279-180 Jadranko Rokvi Fond za razvoj i zaposljavanje Republike Srpske Tel: (387-516) 221-270 ZAPOSLJ DRUGI PROJEKAT ZA PODRSKU ZAPOSLJAVANJU Cilj Cilj projekta je pruzanje usluga vezanih za zaposljavanje za 10.000 nezaposlenih ljudi starijih od 40 godina, koji aktivno traze zaposlenje. Kroz obezbjeivanje usluga zaposljavanja, projekat e unijeti promjene u poslovanje i rad sluzbi za zaposljavanje, kroz usmjeravanje javnih sluzbi za zaposljavanje na obezbjeivanje djelotvornih usluga posredovanja pri zaposljavanju. Ocekivani rezultati Projekat e omoguiti usluge posredovanja pri zaposljavanju za oko 10.000 ljudi koji aktivno traze zaposlenje, ali koje je tesko zaposliti. Javne sluzbe za zaposljavanje e se usmjeriti na programe posredovanja pri zaposljavanju i aktivne programe na trzistu rada, a smanjie stepen aktivnosti koje nisu vezane za zaposljavanje. Projekat e takoe pomoi vladi pri uvoenju adekvatne legislative za pruzaoce aktivnih program na trzistu rada iz privatnog sektora. Finansiranje Svjetske banke: 12 miliona USD (IDA kredit) Raspolozivost kredita: 17. decembar 2004. Datum zatvaranja: 30. septembar 2008. 12 ZATVORENI PROJEKTI ZAPOSLJ PROJEKAT HITNE DEMOBILIZACIJE I REINTEGRACIJE Cilj Opsti cilj projekta je bio pruzanje podrske u odnosu na dugorocnu ekonomsku reintegraciju demobilisanih boraca i raseljenih radnika u civilnu radnu snagu, da bi se smanjilo optereenje za porodice, smanjio stepen zavisnosti od eventualne socijalne pomoi i poveao stepen ekonomske produktivnosti. Rezultati Projekat je bio djelimicno uspjesan u obezbjeivanju savjetodavnih usluga i usluga pronalazenja zaposlenja. Potpisano je trideset sest ugovora sa pruzaocima usluga iz javnog i privatnog sektora, od kojih je koristi imalo preko 3.000 clanova ciljnih grupa stanovnistva. Podrska za obrazovanje i prekvalifikaciju dosegla je AVANJE do 20.000 korisnika. Komponenta projekta vezana za podrsku za implementaciju obezbijedila je podrsku za uspostavu entitetskih fondacija za zaposljavanje i obuku, koje su izgradile osnove za uspjesnu implementaciju tri projekta koje je finansirala Svjetska banka. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 7,5 miliona USD (IDA kredit) 28. august 1996. 30. septembar 1999. Kontakt: Zorica Lesi; Tel: (387-33) 251-530; zlesic@worldbank.org PILOT PROJEKAT HITNOG PREZAPOSLJAVANJA Cilj Primarni cilj je bio obezbjediti bivsim vojnicima sredstva za samostalno privreivanje za zivot. Projekat je bio usmjeren na pruzanje podrske bivsim vojnicima u vezi sa njihovom sposobnosu za nalazenje zaposlenja i stvaranje odrzivih radnih mjesta i preduzea, uz rasporeivanje, prema konkretnom slucaju, bivsih boraca unutar ekonomski aktivnog civilnog stanovnistva. Sekundarni projektni razvojni cilj je bio testiranje aktivnih mjera na trzistu rada radi podsticanja stvaranja radnih mjesta, stvaranja malih preduzea za potrebe bivsih vojnika i obezbjeivanje stimulativnih mjera za lokalne firme koje se bave obukom, preduzea i konsultantske firme. Rezultati 7.278 bivsih vojnika zaposleno je zahvaljujui projektnim uslugama. Od 7,278 osoba koje su primile pomo, 5.405 je dobilo podrsku u samozaposljavanju u poljoprivredi, 192 u samozaposljavanju u malim preduzeima, 1.493 je primilo obuku uz rad, a 188 usmjerenu obuku. Aktivni programi na trzistu rada, koji su uspjesno testirani u okviru projekta, predstavljali su osnovu za dizajn Drugog projekta podrske zaposljavanju. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 15 miliona USD (IDA kredit) 5. decembar 2000. 30. septembar 200. 13 Kontakt: Goran Tinji; Tel: (387-33) 251-518; gtinjic@worldbank.org AKTIVNI PROJEKTI GIJE Kontakti: Svjetska banka ENER Vesna Franci Tel: (387-33) 251-504 vfrancic@worldbank.org Vanjski Nedeljko Despotovi PIU direktor EPBiH, Sarajevo Tel: (387-33) 751-030 Bozidar Jovanovi PIU direktor EPZHB, Mostar Tel: (387-36) 335-724 Milorad Zivkovi PIU direktor EPRS, Banja Luka Tel: (387-51) 215-658 ELEKTRICNE A PROJEKAT ECSEE APL3 - STRUJA IV Cilj ODNJ Zemlje jugoistocne Evrope, ukljucujui BiH, i Evropska Komisija, sarauju u razvoju regionalnog trzista energije, Energetske zajednice jugoistocne Evrope (ECSEE) i u njenoj integraciji u interno trziste energije Evropske Unije. Projekat omoguava ucese BiH u ECSEE kroz investicije sa ciljem unapreenja bezbjednosti brana; smanjenja okolisnih uticaja u termocentralama; zamjenu zastarjelih postojeih objekata i opreme u OIZV hidrocentralama i termocentralama, te rehabilitaciju sistema distribucije. PRI Ocekivani rezultati Proizvodnja elektricne energije zadrzana na ili iznad osnovnih nivoa u odgovarajuim hidroloskim uslovima i uz pretpostavku izbjegavanja znacajnih kvarova na opremi koji nisu obuhvaeni projektom. Unapreenje usklaenosti sa okolisnim regulativama u termocentralama u Kaknju, Tuzli, Ugljeviku i Gacku. Unapreenje bezbjednosti brana u hidrocentralama Grabovica, Salakovac, Jablanica, Rami, Trebinje II, Visegrad I Bocac. GETIKA Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 36 miliona USD (IDA kredit) 13. april 2007. 31. decembar 2010. ENER14 ENER ZATVORENI PROJEKTI PROJEKAT HITNE REKONSTRUKCIJE ELEKTRICNE ENERGIJE GETIKA Cilj Ciljevi projekta su bili sljedei: (i) obnavljanje usluga vezanih za elektricnu energiju do prihvatljivih nivoa u najveim gradovima i za najvaznije industrije; (ii) poveanje proizvodnje uglja u najefikasnijim rudnicima radi snadbijevanja ugljem neophodnim za termocentrale; (iii) rekonfiguracija elektroenergetske mreze; (iv) jacanje institucionalnih kapaciteta elektroprivreda i poboljsanje njihove finansijske situacije, i (v) pruzanje podrske restruktuiranju sektora elektricne energije i uglja. Rezultati Obnavljanje snadbijevanja elektricnom energijom je bilo i hitno i od zivotne vaznosti za ponovno pokretanje IPR normalnog zivota i ekonomskih aktivnosti u periodu neposredno poslije sukoba. U kvantitativnom smislu, proizvodnja elektricne energije u rehabilitovanim postrojenjima EPBiH do kraja implementacije projekta OIZV poveala se za dvije treine, na preko 2.400 GWh. Proizvodnja uglja poveana je duplo, od 1996. do 1998. godine, na preko 2 miliona tona, odrzavajui prikljucak sa potraznjom u sektoru elektricne energije. Prema tome, u toku dvogodisnjeg perioda, snadbijevanje elektricnom energijom vraeno je na prihvatljive nivoe u svim vaznijim gradovima, cime je ispunjen jedan od kljucnih preduslova za ponovno pokretanje ekonomskog rasta. Izuzetni rezultati postignuti su i u finansijskoj oblasti, posto su gubici energije u sistemu ODNJ distribucije EPBiH pokazali ostar pad, a doslo je i do velikih unapreenja u ocitavanju strujomjera, izdavanju racuna i naplati. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 34,4 miliona USD (IDA kredit) 20. septembar 1996. 31. decembar 1998. A Kontakt: Vesna Francic; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org ELEKTRICNE DRUGI PROJEKAT REKONSTRUKCIJE ELEKTRICNE ENERGIJE Cilj Cilj projekta je bilo obnavljanje snadbijevanja elektricnom energijom u BiH uz najmanje mogue troskove. Projekat je imao za cilj da pomogne pri obnovi sistema proizvodnje, prenosa i distribucije elektricne energije u BH, kako bi se barem dijelom zadovoljilo ocekivano poveanje potraznje unutar BH, kako bi se ponovno prikljucili na mrezu mnogi potrosaci koji su nakon rata i dalje bili bez struje, te kako bi se smanjio broj prekida u napajanju, varijacije napona i drugi problemi vezani za kvalitet usluga. Rezultati Projekat je obezbijedio podrsku za detaljnu obnovu i rehabilitaciju termocentrala i hidrocentrala i u Federaciji ENER BiH i u RS. Projekat je ispunio svoje ciljeve u smislu poveavanja kapaciteta za snadbijevanje elektricnom energijom, jacanje koordinacije izmeu elektroprivreda, a ostvario je napredak i ka restruktuiranju sektora u oba entiteta. Gubici u operacijama su smanjeni, a naplata prihoda je unaprijeena u sve tri elektroprivrede. Studija restruktuiranja sektora uglja takoe je razvijena u okviru projekta. Pripremljena je izjava o elektroenergetskog politici, a pripremljeni su i nacrti entitetskih zakona o elektricnoj energiji. GIJE Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 24 miliona USD (IDA kredit) 31. mart 1999. 31. decembar 2001. 15 Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org PROJEKAT HITNE REKONSTRUKCIJE GASNOG SISTEMA GIJE Cilj Cilj projekata je bio obnavljanje bezbjednog i pouzdanog snadbijevanja gasom u BiH, a posebno u Sarajevu, kroz popravljanje ili rekonstrukciju sistema za prenos i distribuciju gasa. To je ukljucivalo rehabilitaciju prenosnih linija, distribucijske mreze i prikljucaka velikih korisnika, kao i ukidanje prikljucka za 34.000 stanova, odmah nakon njihovog prikljucenja na funkcionalan sistem gradskog grijanja. Drugi cilj je bio jacanje ENER bezbjednosti i energetske efikasnosti i smanjivanje stepena zagaenja okolisa kroz konvertovanje samostalno napravljenih gasnih stanica u stanice koje su u skladu sa industrijskim standardima. Rezultati Projekat je omoguio da Sarajevo Gas sprovede kljucne popravke na prenosnom gasovodu, ukljucujui ponovnu instalaciju katodne zastite i mjerenja. U sistemu distribucije regulisano je 48.000 nelegalnih prikljucaka, popravljeno je 11.000 propalih predratnih prikljucaka, a instalirani su i novi gasometri. Nakon zavrsetka projekta, broj domainstava prikljucenih na mrezu dosegao je ciljni broj od 58.000, ukljucujui mnoge od tesko osteenih oblasti u Sarajevu u koje su se vratila izbjegla lica. Rehabilitacija prenosnog gasovoda, ukljucujui deminiranje, postignuta je u potpunosti. Obezbjeena je i tehnicka podrska u izdavanju racuna i naplati, a izvrsene su i studije o tarifama, restruktuiranju sektora i razvoju sektora, sve sa ciljem pruzanja podrske preduzeu u razvoju i planiranju njegovih buduih aktivnosti. ELEKTRICNE A Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 10 miliona USD (IDA kredit) 17. april 1998. 31. juli 1999. Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org ODNJ PROJEKAT HITNE REKONSTRUKCIJE GRADSKOG GRIJANJA Cilj OIZV Ciljevi projekta su bili sljedei: (i) obnova usluga gradskog grijanja u ratom unistenom gradu Sarajevu, kroz rekonstrukciju sistema gradskog snadbijevanja grijanjem i izgradnju internih instalacija; (ii) omogucavanje BiH da potencijalno smanji svoju potrosnju gasa kroz prelazak preduzea Toplane Sarajevo na koristenje mazuta PRI kao goriva, umjesto gasa, sto bi dovelo do jacanja strateski vazne sigurnosti snadbijevanja energijom u zemlji; (iii) jacanje institucionalnih kapaciteta preduzea Toplane Sarajevo; i (iv) pokretanje unapreenja na mrezama. Rezultati Velike aktivnosti na fizickoj rekonstrukciji pokrenute su pocetkom augusta 1996. godine, a postignuto je potpuno prikljucenje i obnova snadbijevanja grijanjem za 45.000 stanova. Rad kotlova je vraen na nivo koji omoguavaju kapaciteti, mreza je pregledana, a sve stanice sa curenjima su zamjenjene. Uz to, povean je stepen efikasnosti sistema, a preventivni sistem odrzavanja uveden je u preduzeu Toplane. Projekat je GETIKA takoe doprinio ponovnom pokretanju sistema gradskog grijanja u Banjoj Luci u prioritetnim oblastima. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 20 miliona USD (IDA kredit) 19. juli 1996. 31. mart 1999. ENER16 Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org ENER GETIKA PROJEKAT REKONSTRUKCIJE ELEKTRICNE ENERGIJE - STRUJA III Cilj IPR OIZV Projekat je predstavljao nastavak programa post-konfliktne rekonstrukcije u energetskom sektoru. Njegov cilj je bio osiguravanje dostupnosti pouzdane, manje skupe elektricne energije, koja treba da se dostavlja sa smanjenim stepenom okolisnih i bezbjednosnih rizika, te sa unaprijeenim stopama povrata troskova za snadbjevace. Rezultati ODNJ Rezultati ovog projekta su slijedei: poveanje proizvodnje i prodaje elektricne energije; smanjenje nivoa zagaenja okoline iz termocentrala; smanjenje gubitaka u prenosu i distribuciji; smanjenje energije koja se ne dostavlja zbog prekida napajanja; poveanje broja obnovljenih i novih prikljucaka; unapreenje naplate prihoda; poveanje bruto tokova elektricne energije izmeu elektroprivreda; usvajanje drzavne energetske strategije; usvajanje zakona o elektricnoj energiji konzistentnih sa direktivama EU; uspostavljanje nezavisne A regulatorne agencije. ELEKTRICNE Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 35 miliona USD (IDA kredit) 16. januar 2002. 31. mart 2008. Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org ENER GIJE 17 A AKTIVNI PROJEKTI Finansiranje Svjetske banke: 7,1 miliona USD (IDA kredit) Raspolozivost kredita: 3. oktobar 2003. SREDIN Datum zatvaranja: 30. novembar 2010. A PROJEKAT RAZVOJA I OCUVANJA SUMA TNO Cilj Projekat e pomoi implementaciju reformi organizacije i upravljanja sumama, za sto se ocekuje da e dovesti do poveanja prihoda, unapreenja upravljanja sumama i jacanja ocuvanja biodiverziteta kroz participatorne pristupe planiranju koristenja sumskog zemljista. ZIV Ocekivani rezultati Administracija suma u Federaciji BiH bie uspostavljena i funkcionalna. Drzavna inventura suma bie zavrsena, ukljucujui ocjenu sumskih resursa sa prioritetima za zastitu ekosistema. Sistem za upravljanje informacijama u sumarstvu e biti razvijen, uveden i funkcionalan u RS i bar 5 kantona u Federaciji BiH. Kontakti: Svjetska banka Mirjana Karahasanovi Tel: (387-33) 251-522 mkarahasanovic@worldbank.org Vanjski Alojz Duner PIU Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva FBiH Tel: (387-33) 213-099 Zeljko Stojanovi PIU Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede RS Tel: (387-51) 338-363 18 ZIV OTN A Kontakti: Svjetska banka Vesna Franci SREDIN Tel: (387-33) 251-504 vfrancic@worldbank.org Vanjski Almir Prljaca Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva FBiH Tel: (387-33) 443-338 A GEF - PROJEKAT ZASTITE KVALITETA VODA Cilj Projekat ima za cilj daljnje jacanje kapaciteta lokalnih komunalnih preduzea i smanjivanje zagaenja iz opstinskih izvora u rijekama Neretvi i Bosni. Ocekivani rezultati Projekat e omoguciti razvoj regionalnog pristupa smanjivanju zagaenja, uz produbljivanje meunarodne saradnje u meunarodnim vodama, a pomoi e i pri smanjivanju zagaenja iz opstinskih izvora u rijekama Neretvi i Bosni. Finansiranje Svjetske banke: 8.9 miliona USD (Global Environment Fund - GEF) grant Raspolozivost kredita: 18. novembar 2005. Datum zatvaranja: 28. februar 2011. 19 A GEF3- PROJEKAT ZA SUMSKE I PLANINSKE ZASTIENE OBLASTI Cilj Cilj projekta je pruzanje pomoi Vladi u BiH pri ocuvanju njenog globalno znacajnog biodiverziteta u kljucnih sumskim i planinskim ekosistemima. Projekat e takoe pomoi BiH na njenom putu ka integraciji u Evropsku Uniju kroz pruzanje podrske Vladi pri ispunjavanju zahtjeva politike EU o prirodi i biodiverzitetu (Natura 2000). Ocekivani rezultati SREDIN Projekat e se baviti prijetnjama po biodiverzitet kroz promovisanje upravljanja biodiverzitetom i prosirivanje sistema zastienih oblasti na nivo koji odrazava lokalne potrebe i regionalne prosjeke. To je posebno kriticno A pitanje za BiH, koja ima jedan od najveih procenata ugrozenih biljnih vrsta meu evropskim zemljama, dok je u isto vrijeme manje od jednog procenta njene teritorije prepoznato kao zastiene oblasti - sto predstavlja upecatljivu razliku u odnosu na prosjek za region, koji iznosi 7 posto. Projekat e biti usmjeren na unapreenje djelotvornosti upravljanja u cetiri postojee zastiene oblasti, uvodei i dvije dodatne lokacije u status TNO zastienih oblasti, ocjenjujui izvodljivost za jos jednu lokaciju i promovisui odrzivo upravljanje prirodnim resursima i aktivnosti ocuvanja biodiverziteta u zastienim oblastima ili oko njih. Projekat e pruziti direktnu podrsku predlozenoj Drzavnoj strategiji za biodiverzitet i Akcionom planu, kao i Srednjorocnoj razvojnoj strategiji Vlade, kroz stvaranje uslova za odrzivi i uravnotezen ekonomski razvoj i kroz promovisanje ublazavanja siromastva kroz unapreenje koristenja zastienih oblasti kao izvora zarade za zivot za lokalno stanovnistvo i turizma. ZIV 3Globalni program za okolis (Global Environment Facility) je meunarodno tijelo za finansiranje sa 178 zemalja clanica koje je posveeno globalnim okolisnim pitanjima i koje podrzava odrzivi razvoj. Grantovi GEF-a dodjeljuju se projektima u zemljama u razvoju vezanim za biodiverzitet, promjenu klime, meunarodne vode, degradaciju zemljista, ozonski omotac i trajne organske zagaivace. Grupa Svjetske banke je jedna od implementacionih agencija GEF-a i pruza podrsku zemljama u pripremanju projekata koje sufinansira GEF i sprovodi superviziju njihove implementacije. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 3,4 miliona USD (GEF grant) jos nije rasploziv 30. april 2013. Kontakti: Svjetska banka Mirjana Karahasanovi Tel: (387-33) 251-522 mkarahasanovic@worldbank.org Vanjski Muris Hadzi FBiH Ministarstvo okolisa i turizma Tel: (387-33) 212-837 fmobnova@bih.net.ba Zoran Lukac RS Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Tel: (387-51) 339-514 z.lukac@mgr.vladars.net 20 ZIV OTN Kontakti: Svjetska banka Mirjana Karahasanovi Tel: (387-33) 251-522 mkarahasanovic@worldbank.org Vanjski Hazima Hadzovi FBiH Ministarstvo poljoprivrede, A vodoprivrede i sumarstva Tel: (387-33) 205-620 fmpvode_01@bih.net.ba SREDIN Nebojsa Jaksi RS Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede Tel: (387-51) 338-424 n.jaksic@mps.vladars.net GEF - PROJEKAT UPRAVLJANJA SLIVOM NERETVE I TRBISNJICE A Cilj Cilj projekta je obezbjeivanje mehanizama za efikasnu i ravnopravnu raspodjelu vode meu korisnicima u slivu rijeka Neretve i Trebisnjice na prekogranicnom nivou, te za jacanje ekosistema i biodiverziteta u slivu kroz unapreenje upravljanja vodnim resursima. To je zajednicka operacija izmeu BiH i Republike Hrvatske. Ocekivani rezultati Ocekuje se da e do zavrsetka projekta plan za upravljanje rjecnim slivom biti pripremljen i usvojen od strane dvije zemlje, da e zagaenje nutrijentima u vodi i drugim izvorima zagaenja iz opstinskih i industrijskih izvora u izabranim opstinama u slivu biti smanjeno kroz rehabilitaciju nekoliko postrojenja za tretman otpadnih voda, da e odrzavanje okolisnih tokova i zdravlja ekosistema i biodiverziteta u slivu biti poboljsano, a da e, kao rezultat implementacije pilot sheme u delti rijeke Neretve, ulazak slane vode biti smanjen. Finansiranje Svjetske banke: 6 miliona USD (GEF grant) Raspolozivost kredita: jos nije raspoloziv Datum zatvaranja: 31. decembar 2013. 21 A ZATVORENI PROJEKTI PROJEKAT SUMARSTVA SREDIN Cilj A Ciljevi projekta su bili da se ponovo uspostavi odrzivo upravljanje i zastita sumskih resursa u BiH, da bi se: (i) osigurala odrzivost brzog oporavka sektora sjece i obrade drveta, i (ii) kontrolisao potencijalni okolisni uticaj tog oporavka. TNO Rezultati Projekat je donio znacajne okolisne i ekonomske koristi za zemlju. On je uveo promjene politika u upravljanju sumama, pomogao je pri ponovnom pokretanju racionalnog i odrzivog planiranja upravljanja sumama i sjece, ZIV radi obezbjeivanja inputa za drvnu industriju, a obezbijedio je i opremu za odrzavanje puteva i upravljanje sumama, za implementaciju i monitoring unapreenja politika i upravljanja. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 7 miliona USD (IDA kredit) 20. juli 1998. 31. mart 2003. Kontakt:Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org 22 ZDRA AKTIVNI PROJEKTI PROJEKAT JACANJA ZDRAVSTVENOG SEKTORA VSTV Cilj Opsti cilj projekta je unapreivanje ukupnog uticaja na neprenosive bolesti, mjereno aproksimativnim indikatorima i: (i) jacanje efikasnosti zdravstvenog sistema kroz restruktuiranje i jacanje primarne zdravstvene zastite u skladu sa modelom porodicne medicine, i (ii) jacanje procesa kreiranja politika u sektoru kroz razvoj O I implementaciju sistema za monitoring i evaluaciju uspjesnosti u zdravstvenom sektoru. Ocekivani rezultati Kljucni rezultat projekta e biti sirenje modela porodicne medicine u primarnoj zdravstvenoj zastiti i unapreenja u kvalitetu, efikasnosti i dostupnosti usluga primarne zdravstvene zastite, sto dovodi do boljih zdravstvenih ishoda. Finansiranje Svjetska banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 17 miliona USD (IDA kredit) 3. april 2006. 15. decembar 2010. Kontakti: Svjetska banka Michele Gragnolati Tel: (387-33) 251-509 mgragnolati@worldbank.org Vedad Ramljak Tel: (387-33) 251-523 vramljak@worldbank.org Vanjski FiBH Ministarstvo zdravlja Tel: (387-33) 664-245 RS Ministarstvo zdravlja i socijalne zastite Tel: (387-51) 216-599 23 O ZATVORENI PROJEKTI PROJEKAT ZA OSNOVNO ZDRAVSTVO Cilj VSTV Projekat je imao tri cilja: uspostavljanje sistema primarne zdravstvene zastite zasnovanog na isplativim intervencijama; smanjivanje gubitka produktivnosti izazvanog bolestima, invaliditetom i preuranjenim smrtnim slucajevima koji se mogu sprijeciti; te unapreenje lokalnih i drzavnih kapaciteta za upravljanje zdravstvenim sektorom. To je bila trea operacija Svjetske banke u zdravstvenom sektoru u Federaciji, a druga u Republici Srpskoj. Rezultati ZDRA Sistem primarne zdravstvene zastite zasnovan na isplativim intervencijama - postignuto je smanjenje gubitka produktivnosti izazvanog bolestima, invaliditetom i preuranjenim smrtnim slucajevima koji se mogu sprijeciti. Drzavni kapaciteti za upravljanje zdravstvenim sektorom su unapreeni. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 10 miliona USD (IDA kredit) 1. septembar 1999. 30. juni 2004. Kontakt: Mirjana Karahasanovi; Tel: (387-33) 251-522; mkarahasanovic@worldbank.org PROJEKAT ZA OSNOVNE BOLNICKE USLUGE Cilj Projekat je imao dva jednako vazna kljucna cilja. Prvi je bio rehabilitacija bolnickih usluga, njihovo ponovno uspostavljanje na prihvatljivim funkcionalnim nivoima. Drugi je bio pokretanje reformi u finansiranju zdravstva. Rehabilitacija i ponovno uspostavljanje kljucnih bolnickih usluga stavljeni su u dugorocniji kontekst doprinosenja pomjeranju bolnickog sektora ka modernijem i, na kraju, efikasnijem sektoru, iako postizanje tog posljednjeg nije predstavljalo konkretno izrazen cilj. Rezultati Medicinska oprema je dostavljena i instalirana, a potrosni materijal za hemodijalizu je obezbijeen bolnicama u oba entiteta. Zavrseni su i graevinski radovi na Klinickom centru u Tuzli, pedijatrijskoj klinici i centralnoj jedinici za sterilizaciju u Klinickom centru u Sarajevu, Klinickom centru u Mostaru, te kantonalnim bolnicama u Bihau, Jajcu, Gorazdu, Livnu, Travniku, Orasju i Zenici. Graevinski radovi su takoe zavrseni u kancelarijama zavoda za zdravstveno osiguranje u Trebinju, Doboju, Rogatici i Banjoj Luci. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvranja: 15 miliona USD (IDA kredit) 23. maj 1997. 30. juni 2002. Kontakt: Mirjana Karahasanovi; Tel: (387-33) 251-522; mkarahasanovic@worldbank.org 24 ZDRA VSTV PROJEKAT REHIBILITACIJE ZRTAVA RATA Cilj Projekat je pripremljen u toku perioda neposredno nakon rata. Kljucni indikatori koji su odreeni za projekat bili su slijedei: (i) uspostavljanje mreze od 76 centara za rehabilitaciju i sa vezanim bolnickim uslugama; O (ii) obezbjeivanje trajnih proteza za oko 3.000 lica kojima je izvrsena amputacija; (iii) proizvodnja proteza i ortopedskih pomagala u sest centara; i (iv) dostupnost ortopedskih usluga i usluga rekonstruktivne hirurgije u sedam klinickih centara i kantonalnih bolnica. Rezultati U okviru komponente rehabilitacije finansirane su investicije - u najveem dijelu graevinski radovi - za ukupno 64 rehabilitaciona centra (32 za fizicku rehabilitaciju i 32 za rehabilitaciju mentalnog zdravlja). U okviru komponente za proteze i ortopedska pomagala finansirani su graevinski radovi i obezbjeivanje opreme (ukljucujui proteze) za sest protetskih centara za proizvodnju, prilagoavanje i odrzavanje proteza. U sklopu komponente za usluge ortopedske i rekonstruktivne hirurgije, finansirani su graevinski radovi i obezbjeivanje opreme u tri klinicka centra (Sarajevo, Tuzla i Mostar) i u cetiri kantonalne bolnice (Zenica, Travnik, Livno i Biha). Hirurski odjeli u svim lokacijama su renovirani i opremljeni, a koristenje odjela pocelo je 1998. godine. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 5 miliona USD (IDA grant) 1. august 1996. 31. decembar 1999. 5 miliona USD (IDA kredit) Kontakt: Mirjana Karahasanovi; Tel: (387-33) 251-522; mkarahasanovic@worldbank.org 25 I AKTIVNI PROJEKTI Kontakti: Svjetska banka Goran Tinji VLADE Tel: (387-33) 251-518 UKTURA gtinjic@worldbank.org Vanjski FBiH Fondacija za odrzivi razvoj Fejsal Kirli, Project Manager Tel: (387-33) 722-300 Fond za razvoj i zaposljavanje Republike Srpske Slobodanka Duki, Project Manager Tel: (387-51) 221-270 OKALNEL INFRASTR PROJEKAT RAZVOJA ZAJEDNICA Cilj Osnovni cilj projekta je unapreenje osnovnih usluga u zajednicama u manje razvijenim oblastima zemlje, kroz investicije u lokalnu infrastrukturu i socijalno orijentisane projekte i programe. Ocekivani rezultati Projekat e dovesti do unapreenja osnovnih usluga u manje razvijenim lokanim zajednicama, a takoe e unaprijediti upravljanje, te kapacitet lokalnih vlada za pruzanje tih usluga. Projekat takoe promovise bolje partnerstvo izmeu graana i lokalnih vlada u identifikaciji i finansiranju investicija. Projekat je do sada finansirao preko 400 investicija u lokalnu infrastrukturu i usluge u manje razvijenim dijelovima zemlje. Finansiranje Svjetske banke: 20 miliona USD (IDA kredit) Raspolozivost kredita: 26. mart 2002. Datum zatvaranja: 31. august 2008. 26 INFRASTR Kontakti: LOKALNE Svjetska banka Vesna Franci Tel: (387-33) 251-504 vfrancic@worldbank.org Vanjski Muris Hadzi Ministarstvo prostornog ureenja i zastite okolisa FBiH Tel: (387-33) 667-801 UKTURA VLADE Fatima Fetibegovi Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS Tel: (387-51) 215-536 Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 26 miliona USD (IDA kredit) 31. oktobar 2002. 30. novembar 2009. I PROJEKAT UPRAVLJANJA CVRSTIM OTPADOM Cilj Ciljevi projekta su slijedei: (i) isplativo unapreenje usluga odlaganja cvrstog otpada u prioritetnim oblastima koje ucestvuju u projektu; (ii) poveavanje administrativnih i tehnickih kapaciteta za upravljanje cvrstim otpadom na lokalnom i entitetskom nivou; (iii) unapreenje povrata troskova u sektoru i podsticanje ukljucenosti privatnog sektora; i (iv) korigovanje okolisnih problema i smanjivanje opasnosti po zdravlje izazvane neadekvatnim prikupljanjem otpada i sistemima odlaganja. Ocekivani rezultati Projekat e unaprijediti odlaganje cvrstog otpada kroz uspostavljanje viseopstinskih odjela za upravljanje otpadom, regionalnih deponija i transfer stanica. Projekat e takoe pomoi pri smanjivanju broja nekontrolisanih odlagalista otpada. Uz to, projekat e dovesti do jacanja institucija koje upravljaju uslugama vezanim za cvrsti otpad. 27 I Finansiranje Svjetske banke: 25 miliona USD (IDA kredit) Raspolozivost kredita: 23. februar 2005. Datum zatvaranja: 15. decembar 2009. VLADE UKTURA PROJEKAT URBANE INFRASTRUKTURE I USLUGA Cilj Ciljevi projekta su trostruki: (i) unapreenje dostupnosti, kvaliteta i pouzdanosti osnovnih opstinskih OKALNEL usluga, a konkretno vodosnabdijevanja i kanalizacije; (ii) jacanje sposobnosti kantonalnih i opstinskih vlada za unapreenje upravljanja i institucionalnih kapaciteta za razvoj infrastrukture kroz razvojne INFRASTR urbanisticke planove, i (iii) podrzavanje dublje socijalne povezanosti, kroz unapreenje uslova zivljenja. Ocekivani rezultati Unapreenje kvaliteta vodosnabdijevanja i drugih usluga u oblastima koje ucestvuju u projektu. Ojacana finansijska stabilnost, odrzivost, upravljanje i institucionalni kapaciteti komunalnih preduzea koja ucestvuju u projektu. Kontakti: Svjetska banka Vesna Franci Tel: (387-33) 251-504 vfrancic@worldbank.org Vanjski Dusanka Divci Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Tel: (387-33) 663-713 28 ZATVORENI PROJEKTI PROJEKAT HITNE OBNOVE STAMBENOG FONDA INFRASTR LOKALNE Cilj Projektni ciljevi su bili slijedei: (i) izvrsavanje hitnih popravki stambenog fonda, kako za stambeni fond u javnom, tako i za stambeni fond u privatnom vlasnistvu, i (ii) davanje doprinosa razvoju okvira za odrzavanje oporavka i razvoja stambenog sektora, kroz postepeno uvoenje povrata troskova za radove vezane za popravljanje. Rezultati Popravljanje stambenog fonda izvrseno je za ukupno 650 stambenih zgrada u javnom vlasnistvu, od cega je koristi imalo 17.500 stanova u gradovima Sarajevo, Mostar, Gorazde, Olovo, Kupres i Novi Travnik. Finansiranje za te radove obezbijedili su Svjetska banka, EC, Vlada Holandije i UNHCR. Radovi na popravkama javnih stambenih zgrada i kua su u opstem slucaju bili locirani unutar oblasti predvienih za povratak izbjeglica koje je odredio UNHCR. Sto se tice popravka UKTURA VLADE privatnih kua, radovi koji su izvrseni uz pomo holandskih fondova zavrseni su do jeseni 1996. godine, sto je dovelo do popravke 216 privatnih kua u tri grada. U okviru finansiranja iz Saudijske Arabije popravljeno je 1.650 kua. Koristei preostalo finansiranje iz Saudijske Arabije, uz finansiranje koje su obezbijedili Vlada Italije i UNHCR, jedinica za implementaciju projekta popravila je jos 790 privatnih kua. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvranja: 15 miliona USD (IDA kredit) 1. august 1996. 30. juni 1998. Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-522; vfrancic@worldbank.org I PROJEKAT JAVNIH RADOVA I ZAPOSLJAVANJA Cilj Ovaj projekat je bio jedan od prvih investicijskih projekata Svjetske banke unutar opsteg okvira Programa prioritetne rekonstrukcije i ekonomskog oporavka. Razvojni ciljevi projekta su bili slijedei: (i) stvaranje brzog zaposlenja za one koji su ostali bez posla zbog rata; (ii) rehabilitacija javne infrastrukture manjeg obima i rascisavanje javne imovine osteene u toku rata, (ii) jacanje uloge i odgovornosti opstinskih vlada u procesu donosenja odluka o kreiranju i upravljanju projekata za opstinsku infrastrukturu, i (iv) obezbjeivanje vidljivog uticaja na lokalnom nivou u kratkorocnom periodu. Rezultati U Federaciji BiH ugovoreno je 450 projekata za ukupnu vrijednost od 28,14 miliona KM, cime je stvoreno 30.636 mjeseci zaposlenja. Ukupno 79 opstina (97,5% of ukupnog broja) primilo je finansiranje u sklopu projekta. Prioritet je dat oblastima koje su bile u najveoj mjeri pogoene ratom i oblastima u koje su se vraala izbjegla lica. 248 projekata je bilo vezano za povratak izbjeglih lica. U Republici Srpskoj je ugovoreno 145 projekata za ukupnu vrijednost od 15,5 miliona KM, cime je stvoreno 15.278 mjeseci zaposlenja. Ukupno 56 opstina (80% ukupnog broja) primilo je finansiranje. 136 projekata je bilo vezano za povratak izbjeglih lica. Tip projekata koji su finansirani kretao se od rascisavanja ratne stete do popravljanja ruralnih puteva i popravljanja sistema vodosnabdijevanja i snadbijevanja elektricnom energijom.. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 10 miliona USD (IDA kredit) 1. august 1996. 30. juni 2000. 29 Kontakt: Goran Tinji; Tel: (387-33) 251-518; gtinjic@worldbank.org I PILOT PROJEKT LOKALNOG RAZVOJA Cilj Razvojni ciljevi projekta bili su slijedei: (I) jacanje institucionalnih i finansijskih kapaciteta lokalnih vlada za obezbjeivanje unapreene opstinske infrastrukture i usluga kao odgovor na potraznju i zahtjeve graana; i (ii) pokretanje, na pilot osnovi, razvoja opstinskog trzista kredita radi obezbjeivanja dugorocnog izvora finansiranja za kreditno sposobne opstine za investiranje u infrastrukturu. VLADE UKTURA Rezultati Prvo kljucno postignue projekta bilo je unapreenje sposobnosti lokalnih vlada koje su ucestvovale u projektu da identifikuju i dizajniraju prioritetne projekte, te finansiraju znacajne kapitalne investicije. Za razliku od faze rekonstrukcije neposredno nakon rata, kada su znacajne investicije u infrastrukturu izvrsavane tako da se malo paznje posveivalo izgradnji kapaciteta lokalnih vlada kao nosilaca lokalnog razvoja, ovaj projekat je imao za cilj mijenjanje mentalnog sklopa lokalnih vlada, pretvarajui ih od posmatraca u kreatore preduslova za rast njihovih sredina. Mogunost dobijanja kredita predstavljala je podsticaj za lokalne vlade da jacaju svoje institucionalne i finansijske kapacitete, tako da mogu ispuniti zahtjeve zajmodavaca te se zaduziti u cilju unapreenja opstinske infrastrukture i usluga. Poslovne banke koje su ucestvovale u projektu odobrile su 28 kredita opstinama. OKALNEL Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 15 miliona USD (IDA kredit) 1. septembar 1999. 31. maj 2005. INFRASTR Kontakt: Goran Tinji; Tel: (387-33) 251-518; gtinjic@worldbank.org PROJEKAT ZA VODOSNADBIJEVANJE I KANALIZACIJU U MOSTARU Cilj Dva osnovna cilja projekta bila su: (i) stvaranje objedinjenog komunalnog preduzea za vodosnadbijevanje za grad Mostar; i (ii) unapreenje usluga vodosnadbijevanja i kanalizacije. Rezultati Komunalno preduzee za vodosnadbijevanje u Mostaru je ponovno objedinjeno i time je ispunjen jedan od kljucnih ciljeva projekta. Uz to, tarife su harmonizovane za sve graane Mostara, po prvi put od rata. Postigunua projekta ukljucuju i slijedee: izgradnju rezervoara i planova za distribuciju vode za oblasti Humi I i Gradina; unapreenje mreze za vodosnadbijevanje u oblastima Orlac i Humi II; rekonstrukcija sistema vodosnadbijevanja u oblastima Rades i Radobolja; rehabilitacija kanalizacione i vodovodne mreze u Starom Gradu unutar okvira rekonstrukcije Starog mosta; instalacija softvera za hidraulicko modeliranje; te instalacija novog softvera za sistem poslovnih informacija, radi harmonizacije dva razlicita racunovodstvena sistema. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 12 miliona USD (IDA kredit) 12. decembar 2000. 30. juni 2005. 30 Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org PILOT PROJEKAT OBNOVE KULTURNOG NASLJEDJA INFRASTR LOKALNE UKTURA VLADE Cilj Razvojni cilj projekta je bio "unapreenje klime za pomirenje meu narodima u BH kroz prepoznavanje i rehablitaciju njihovog zajednickog kulturnog nasljea u Mostaru", nadalje, I "pomirenje meu narodima je opisano kao preduslov za ekonomski oporavak i socijalno povezivanje u post-konfliktnoj situaciji u zemlji". Posebna dimenzija navedenog cilja bila je da bi na njegovom ostvarivanju trebalo da se "radi kroz jedinstveno partnerstvo za podrsku kulturi koje ukljucuje lokalnu zajednicu, drzavnu i regionalne vlade, UNESCO, Svjetski fond za spomenike (World Monuments Fund, WMF) i Fond Age Kana za kulturu (Aga Khan Trust for Culture, AKTC)". Rezultati Rekonstrukcija i ponovno otvaranje Starog mosta doprinjeli su pomirenju ratom podijeljenih naroda koji zive na obalama rijeke Neretve. Graani Mostara sa obje obale sada se ponovo sreu u Starom Gradu radi prisustvovanja koncertima, izlozbama i mnogim drugim kulturnim dogaajima. Uz ponovnu izgradnju elegantnog luka mosta i njegovih kula, projekat je doveo i do restauracije drugih osteenih spomenika koji pomazu pri ocuvanju karaktera istorijskog kaldrmom poplocanog dijela Mostara - Starog Grada. Obim turizma je povean, sto je podstaklo lokalnu privredu. Cak i prije rekonstrukcije mosta, ratom unisteni i etnicki podijeljeni grad Mostar posjeivalo je od 20.000 do 25.000 turista godisnje, koji su dolazili da vide tokom novije istorije sruseni luk mosta. 2004. godine je registrovano 300.000 turistickih posjeta, 2005. godine 450.000, a 2006. godine 750.000. Turizam je pokrenuo novu izgradnju, otvaranje novih hotela, restorana i ugostiteljskih objekata, kao i drugih preduzea u Mostaru i njegovoj okolini. U julu 2005. godine, Stari most u Mostaru i okolni dio Starog Grada registrovani su na listi istorijskih spomenika UNESCO-a. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 4 miliona USD (IDA kredit) 3. decembar 1999. 31. decembar 2004. Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org 31 I PROJEKAT PODRSKE REKONSTRUKCIJI Cilj Projekat je kreiran sa ciljem rjesavanja nekih od najhitnijih post-konfliktnih potreba za rekonstrukcijom u Republici Srpskoj. Projekat je imao cetiri primarna cilja: (i) pruzanje pomoi ekonomski ugrozenim i ratom pogoenim farmerima da ponovno pokrenu i ojacaju svoje aktivnosti; (ii) poveavanje stepena kvaliteta i kvantiteta useljivog javnog stambenog fonda; (iii) restauracija usluga vodosnadbijevanja, kanalizacije i uklanjanja otpada do nivoa koji bi zadovoljio osnovne ljudske potrebe, ublazio rizike po VLADE javno zdravlje i pruzio podrsku ponovnom pokretanju ekonomskih aktivnosti; i (iv) unapreenje UKTURA pouzdanosti, dostupnosti i kvaliteta snadbijevanja elektricnom energijom. Rezultati Popravljeno je ukupno 180 stambenih zgrada sa oko 4.000 stanova u cetrnaest opstina, uz koristenje finansiranja Svjetske banke, Vlade Japana i Vlade Holandije. 55 traktora je kupljeno i dostavljeno farmerima. 336 motokultivatora raspodjeljena su farmerima u sedam opstina (Italijanski TF). U okviru finansiranja IFAD-a, 3.876 junica i 7.218 ovaca je uvezeno i raspodjeljeno u toku 1998. i 1999. godine. Usluge vodosnadbijevanja su poboljsane za 14 opstina. Kamioni za prikupljanje otpada i kontejneri za otpad obezbjeeni su za 11 opstina. Obnovljeno je sest trafo stanica i prenosnih linija. Telekomunikacijski sistemi u distribucionoj mrezi i novi informacioni sistem obnovljeni su i instalirani. OKALNEL Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: INFRASTR 17 miliona USD (IDA kredit) 17. april 1998. 31. mart 2001. Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org PROJEKAT HITNIH RADOVA U SEKTORU VODOVODA, KANALIZACIJE I CVRSTOG OTPADA Cilj Projekat je imao za cilj brzo unapreenje usluga vodosnadbijevanja, kanalizacije i upravljanja cvrstim otpadom i eliminisanje rizika po javno zdravlje. Rezultati U okviru tog hitnog projekta, koji su podrzavali Svjetska banka i nekoliko drugih donatora, finansirano je 58 ugovora za graevinske radove i obezbjeenje opreme u ukupnoj vrijednosti od 20,9 miliona USD. U okviru projekta unapreene su usluge vodosnadbijevanja, kanalizacije i uklanjanja cvrstog otpada u 26 opstina koje su ucestvovale u projektu. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 20 miliona USD (IDA kredit) 1. maj 1996. 30. juni 1999. Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org 32 ZATVORENI PROJEKTI RAZV PROJEKAT UNAPREDJENJA POSLOVNOG OKRUZENJA (BAC) Cilj Cilj ovog projekta je bio unapreenje investicijske klime i promovisanje domaih i stranih investicija te rast privatnog sektora. Ciljevi programa reformi koji su podrzani ovim kreditom bili su smanjenje onih OJ administrativnih i regulatornih prepreka koje bi imale najkriticniji kratkorocni uticaj na tri faze razvoja poslovanja: pokretanje poslovanja, rad preduzea i zatvaranje preduzea. Rezultati Projekat BAC je obezbijedio direktnu budzetsku podrsku u zamjenu za reforme koje unapreuju poslovno okruzenje. Prva transa kredita u vrijednosti od 20 miliona USD isplaena je 2002. godine. Druga transa je isplaena u decembru 2007. godine. Poboljsanje legislative i institucija postignuto u okviru ovog projekta PRIV doprinjelo je smanjenju optereenja za preduzea. Uspostavljen je elektronski sistem registracije preduzea, sto je smanjilo ukupni broj dana potrebnih za pokretanje poslova sa 80 dana u 2002. godini na 29 dana u 2007. godini. Pojednostavljene inspekcije na entitetskom nivou smanjile su broj dana neophodnih za inspekcije po preduzeu na 9,94 u Federaciji BH i 7,46 u RS (prema studiji koja je u maju 2007. godine obuhvatila 210 preduzea). Izmjene i dopune zakona o stecaju i likvidaciji, uspostavljanje Registra zaloga na pokretnu imovinu, jacanje agencije FIPA i ukidanje obaveznog clanstva u privrednim komorama takoe su postignuti u okviru projekta BAC. ATNOG Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 44 miliona USD (IDA kredit) 15. august 2002. 15. decembar 2007. Kontakt: Haris Mesinovi; Tel: (387-33) 251-533; hmesinovic@worldbank.org PROJEKAT HITNOG PONOVNOG POKRETANJA INDUSTRIJE Cilj SEKT Cilj projekta je bio da se pomogne pri ponovnom pokretanju industrije i proizvodnje u BiH kroz privlacenje stranog privatnog finansiranja za ponovno pokretanje vitalnih dijelova industrijskog i poslovnog sektora BiH, a time i pomaganje u obnavljanju zaposlenosti i proizvodnje u toku perioda u kojem se BiH borila da postigne odreeni stepen politicke stabilnosti neposredno nakon rata koji je donio velika razaranja. Cilj je ukljucivao pruzanje pomoi preduzeima BiH pri ponovnom uspostavljanju veza sa stranim partnerima, diversifikujui time njihove izvore snadbijevanja i unapreujui njihovu sposobnost za ulazak na trzista. ORA Rezultati U toku trajanja projekta, izdato je 26 garancija / osiguravajuih polisa u ukupnoj vrijednosti od 39.627.235 KM, kao podrska za razvoj preduzea i radi privlacenja novih investicija u BiH. Stvorena je nova korporacija u vlasnistvu BiH, nazvana Agencija za garancije investicija (Investment Guarantee Agency, IGA). Projekat je ukljucivao partnerske aranzmane sa stranim institucijama; najprije sa ING bankom iz Amsterdama koja je podrzala obaveze IGA-e u okviru izdatih garancija akreditivima koji su bili izdati kao rezerva i koji su bili u potpunosti podrzani gotovinom, koristei finansiranje iz kredita Svjetske banke i nepovratna sredstva drugih donatora; a kasnije sa privatnim kompanijama za trzisno osiguranje, od kompanije Lloyd's iz Londona koja je takoe imala korist od pristupa finansiranja u okviru kredita i od donatora za plaanje potrazivanja, ali koja se, sa svoje strane, saglasila da e izdavati osiguravajue polise za vrijednosti do cetiri puta vee od iznosa dostupnog finansiranja Svjetske banke i donatora. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 10 miliona USD (IDA kredit) 1. mart 1997. 31. decembar 2003. 33 Kontakt: Loyd Edgecombe; Tel: (1-202) 458-5982; ledgecombe@worldbank.org HITNI PILOT KREDIT (RS) Cilj Primarni ciljevi projekta su bili: (i) ponovno pokretanje i prosirenje aktivnosti privatnih preduzea u Republici ORA Srpskoj kroz prenos resursa preko srednjorocnih kredita poslovnih banaka; i (ii) unapreenje kapaciteta za upravljanje kreditima i administriranja kredita u bankama u RS, postavljajui temelje za ambicioznije bankarske reforme u okviru kasnijih projekata vezanih za privatizaciju. Rezultati Odobreno je 115 kredita u ukupnoj vrijednosti od 15,5 miliona KM. Ovi krediti su odobreni privatnim preduzeima u 25 gradova i sela i imali su znacajan demonstracioni efekat. Finansiranje odobreno u okviru SEKT projekta pokrivalo je veinu ekonomski vaznih setkora u RS, ukljucujui: obradu drveta, podova i namjestaja; laku industriju ukljucujui tekstil, kozu, odjeu i obuu; graevinske materijale, vrata, prozore; kemikalije i deterdzente; plastiku, gumu i proizvode od stakla. Proizvodnja i prerada hrane je bila zastupljena kroz proizvodnju hrane za stoku i perad, mesa i zivinskih proizvoda, jaja, mlijeka i mlijecnih proizvoda, gljiva, bilja i preradu hrane. Oko polovine odobrenih podprojekata imala je komponentu razvoja izvoza, koja je bila vezana za zemlje koje su nastale raspadom bivse Jugoslavije, a ocekivalo se da 20% izvozi u Evropsku Uniju. Podprojekati su u znatnoj mjeri poveali obim proizvodnje i profitabilnost krajnjih korisnika, za 80% u prosjeku. Stvoreno je oko 500 novih stalnih radnih mjesta. TNOGA Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 5 miliona USD (IDA kredit) 1. august 1998. 30. juni 2000. Kontakt: Tel: (387-33) 251-500; mail_to_bosnia@worldbank.org KREDIT ZA PRIVATIZACIJU PREDUZEA I BANAKA PRIV Cilj Ukupni razvojni cilj kredita bio je da se pomogne pri pokretanju procesa privatizacije preduzea i banaka u BH. Da bi se ispunio taj opsti cilj, kredit je trebalo da pomogne Vladi pri implementaciji prve faze programa OJ privatizacije, koja se sastojala od uspostavljanja neophodnog zakonskog i institucionalnog okvira i privatizacije izabranih preduzea i banaka. Rezultati Ovaj kredit za budzetsku podrsku omoguio je usvajanje sustinske legislative za privatizaciju banaka i preduzea, a do kraja 2002. godine sve banke u drzavnom vlasnistvu u RS i Federaciji BiH bile su RAZV privatizovane (preko 95% bankarskih sredstava u oba entiteta). Privatizacija manjeg obima je takoe uglavnom zavrsena i u RS i u Federaciji BiH. Komisije za hartije od vrijednosti uspostavljene su u oba entiteta i imaju licence i sprovodile su superviziju privatizacionih investicionih fondova, koji su predstavljali mehanizam za masovnu privatizaciju. Berze su radile u oba entiteta. Agencije za superviziju banaka su uspostavljene radi aktivnog monitoringa odgovarajuih bankarskih sektora. Agencija za osiguranje depozita na nivou drzave postala je potpuno operativna u oktobru 2002. godine. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 50 miliona USD (IDA kredit) 29. septembar 1999. 31. maj 2002. 34 Kontakt: Tel: (387-33) 251-500; mail_to_bosnia@worldbank.org PROJEKAT LOKALNIH INICIJATIVA (MIKROFINANSIRANJE) RAZV Cilj Projektni ciljevi su bili: (i) obezbjeivanje pristupa kreditima za ekonomski ugrozene i ratom pogoene mikro poduzetnike, konkretno one sa niskim nivoom prihoda, koji nisu imali pristup kreditiranju u sektoru poslovnih OJ banaka; (ii) omoguavanje razvoja nezavisnih, finansijski stabilnih mikro-finansijskih institucija koje e obezbjeivati kredite za poduzetnike sa niskim nivoom prihoda u toku dugorocnog perioda; (iii) stvaranje odgovarajueg zakonskog okvira za obezbeivanje kreditnih i stednih usluga za poduzetnike sa niskim nivoom prihoda. Rezultati Projekat je postigao slijedee rezultate: 129.807 kredita isplaeno za mikro-poduzetnike u cijeloj zemlji, sto je PRIV pomoglo pri stvaranju ili odrzavanju preko 180.000 radnih mjesta. Ukupan broj aktivnih klijenata iznosio je 29.486. Portfolio izlozen riziku je u junu 2002. godine predstavljao 0,71% (vise od 30 dana zaostatka u vraanju). 50% zajmoprimaca su bile zene. 26% zajmoprimaca bila su raseljena i lica i povratnici. Zakon o mikro-kreditnim organizacijama usvojen je u oba entiteta. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: ATNOG 7 miliona USD (IDA kredit) 1. mart 1997. 30. juni 2000. Kontakt: Goran Tinji; Tel: (387-33) 251-518; gtinjic@worldbank.org DRUGI PROJEKAT LOKALNIH INICIJATIVA (MIKROFINANSIRANJE) Cilj SEKT Kao nadgradnja postignua prvog projekta lokalnih inicijativa, koji je pomogao brzom pokretanju razvoja mikro-kreditnog sektora u BiH, drugi projekat lokalnih inicijativa trebalo je da povea obim, finansijsku stabilnost i socijalni uticaj mikro-kreditnih usluga. U tom smislu, opsti razvojni cilj projekta je bio rjesavanje hitne potrebe za poveavanjem prihoda, razvojem poslovanja i stvaranjem radnih mjesta, kroz obezbjeenje kredita i drugih finansijskih usluga za osobe sa niskim nivoom prihoda. . ORA Konkretno, projekat je trebalo da: (i) finansira rast i institucionalni razvoj mikro-finansijskih institucija koje ostvaruju visoki stepen uspjesnosti; i (ii) pruzi podrsku prelasku mikro-finansijskog sektora na odrzive izvore finansiranja. Rezultati Projekat je imao znacajan uticaj na veliki broj poduzetnicki orjentisanih osoba sa niskim nivoima prihoda, a imao je pozitivan uticaj na poslovanje i zaposlenost klijenata (studija uticaja je pokazala da su mikro-kreditne usluge pomogle pri stvaranju i/ili odrzavanju vise od 200.000 radnih mjesta), a uz to je dodatno ojacao institucionalne kapacitete partnerskih mikro-kreditnih organizacija za pruzanje visokokvalitetnih kreditnih usluga za klijentelu sa niskim nivoom prihoda. Novi zakon o mikro-kreditnim organizacijama je usvojen u oba entiteta, omogucavajui daljnji razvoj sektora. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 20 miliona USD (IDA kredit) 26. mart 2002. 30. juni 2005. Kontakt: Goran Tinji; Tel: (387-33) 251-518; gtinjic@worldbank.org 35 PROGRAM ZA IZVOZNA PREDUZEA ORA Cilj Primarni cilj ovog projekta je bilo pruzanje podrske odrzivom ekonomskom rastu kroz omoguavanje i prosirivanje stabilnih izvoznih aktivnosti, smanjujui time stepen ovisnosti privrede o pomoi. Rezultati SEKT Primarni cilj projekta, podrzavanje odrzivog ekonomskog rasta omoguavanjem i prosirivanjem stabilnih izvoznih aktivnosti, bio je postignut na potpuno zadovoljavajui nacin. Ocijenjeno je da je projekat pruzio podrsku izvozu u vrijednosti od 275 miliona EUR. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 12 miliona USD (IDA kredit) 1. oktobar 1999. 31. decembar 2004. Kontakt: Loyd Edgecombe; Tel: (1-202) 458-5982; ledgecombe@worldbank.org TNOGA PROJEKAT KREDITIRANJA PRIVATNOG SEKTORA Cilj PRIV Prvenstveni cilj projekta je bio promovisanje razvoja privatnog sektora kroz unapreenje dostupnosti finansiranja za privatni sektor u Republici Srpskoj. Uz to, ocekivalo se da projekat igra aktivnu ulogu u oblikovanju razvoja bankarskog sektora i trzista u Republici Srpskoj. OJ Rezultati Projekat je djelotvorno ispunio svoje ciljeve. On je unaprijedio dostupnost rocnih kredita za investicije i finansiranje obrtnog kapitala za privatni sektor, i kroz obezbjeivanje finansiranja IDA-e i kroz unapreivanje kapaciteta banaka za ocjenjivanje kreditnog rizika i upravljanje njime. Investicije finansirane u okviru projekta dovele su do poveanja zarade i profitabilnosti privatnih preduzea, kao i njihovih kapaciteta za zaposljavanje i stvaranje prihoda. Banke su podsticane da se fokusiraju na manje razvijene regione. U mnogim slucajevima uticaj projekata je dodatno povean kroz efekte prelivanja i demonstracije. Bolje upravljanje kreditnim rizikom RAZV je povealo stepen samopouzdanja banaka, a time i njihovu spremnost da odobravaju kredite iz svojih sopstvenih fondova, sto je dodatno povealo korisne efekte projekta. Smanjivanje gubitaka kod kreditiranja, zbog djelotvornijeg upravljanja kreditnim rizikom, predstavljalo je jos jedan koristan faktor koji je doprinio smanjenju kamatnih stopa i boljim uslovima kreditiranja za privatni sektor. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 10 miliona USD (IDA kredit) 17. juni 2002. 30. juni 2005. Kontakt: Tel: (387-33) 251-500; mail_to_bosnia@worldbank.org 36 RAZV OJ PROJEKAT TEHNICKE PODRSKE ZA PRIVATIZACIJU PRIV Cilj Cilj projekta je bio da se pomogne pri ubrzavanju privatizacije veeg obima kroz tendersku prodaju preduzea u drzavnom vlasnistvu. Konkretno, projekat je trebalo da: (i) pomogne u tenderskoj prodaji preduzea u drzavnom vlasnistvu; (ii) pomogne u pripremi zakonskih i regulatornih okvira neophodnih za oslobaanje ATNOG kapitala u komunalnim i drugim monopolistickim kompanijama koje pruzaju javne usluge (kao sto su komunikacije, vodovod, gas, gradsko grijanje, prikupljanje i odlaganje otpada, zeljeznice itd); (iii) osigura da holding kompanije i velika preduzea mogu da se privatizuju kroz njihovo "razdvajanje" i izvrsavanje pripremnih koraka, tako da mogu da privuku potencijalne kupce kao zasebni subjekti; i (iv) pomogne pri privoenju vaucerske privatizacije putem pruzanja podrske u uspostavljanju transparentnog i regulisanog trzista za budue dionicare. Rezultati Projektni ciljevi su postignuti samo djelomicno, a znatan dio kredita ostao je neisplaen. Meutim, institucije i znanje vezano za to kako nastaviti sa privatizacijom ojacani su i mogu voditi transparentne procese, uz uslov postojanja politicke volje. SEKT Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 19,8 miliona USD (IDA kredit) 31. maj 2002. 31. august 2006. ORA Kontakt: Haris Mesinovi; Tel: (387-33) 251-533; hmesinovic@worldbank.org 37 AKTIVNI PROJEKTI OR Finansiranje Svjetske banke: 15 miliona USD (IDA kredit) Raspolozivost kredita: 16. april 2007. SEKT Datum zatvaranja: 31. mart 2011. VNIAJ PROJEKAT REGISTRACIJE ZEMLJISTA Cilj Projekat ima za cilj omoguavanje usklaenog razvoja transparentnih trzista zemljista, kroz registraciju prava nad nekretninama i nadopunjujue politike koje omoguavaju da se transakcije izvrsavaju sigurno i efikasno. Projekat e pomoi uklanjanju postojeih prepreka za investiranje u urbanim oblastima, a uz to e I osigurati imovinska prava u ruralnim oblastima. Ocekivani rezultati Kao rezultat projekta doi e do smanjivanja vremenskog perioda potrebnog za registraciju transakcija i poveanja broja registrovanih transakcija, iznos novca koji pozajmljuju duznici putem hipoteka moze se poveati ako drugi faktori u bankarskom sektoru i opstoj privredi nastave da napreduju. I sistem registracije i sistem katastra bie dostupan 'na internetu' za profesionalnu zajednicu i za opste upite javnosti. Ankete o stepenu zadovoljstva klijenata koristie se za potvrivanje da sistemi rade na transparentan i efikasan nacin. Kontakti: Svjetska banka Mirjana Karahasanovi Tel: (387-33) 251-522 mkarahasanovic@worldbank.org Vanjski Ediba Tafro Ministarstvo pravde FBiH Tel: (387-33) 213-151 ext. 253 Dusko Radosevi Ministarstvo pravde RS Tel: (387-51) 339-349 38 d.radosevic@mpr.vladars.net ZATVORENI PROJEKTI STRUKTURALNI KREDIT ZA EKONOMSKO UPRAVLJANJE JAVNI Cilj Cilj projekta je bio pruzanje podrske za program reformi fiskalnih politika za prelazak iz perioda post- SEKT konfliktne ovisnosti od pomoi u period samoodrzivog rasta. Projekat je konkretno imao slijedee ciljeve: (i) smanjivanje optereenja koji javni sektor/vlada predstavlja za privredu, uz istovremeno poveavanje stepena efikasnosti potrosnje; i (ii) unapreenje finansijskog i budzetskog upravljanja u javnom sektoru. Rezultati Projektni cilj je postignut samo djelomicno, a samo je prva transa kredita, u iznosu od 10,6 miliona USD isplaena, u decembru 2004. godine, dok je druga transa, u iznosu od 23,4 miliona USD, otkazana u decembru 2006. godine. Meutim, projekat je pomogao u intenziviranju dijaloga o politikama o efikasnosti javne potrosnje, a mnoge od aktivnosti koje su bile predviene projektom implementirane su nedavno (na OR primjer, zakon o internoj reviziji). Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 34 miliona USD obvezano 15. juni 2004. 31. decembar 2006. 10,6 miliona USD isplaeno (IDA kredit) Kontakt: Orhan Niksi; Tel: (387-33) 251-500; oniksic@worldbank.org STRUKTURALNI KREDIT ZA JAVNE FINANSIJE (PFSAC) Cilj Primarni cilj projekta je bio pruzanje podrske prelasku iz rekonstrukcije na ponovno uspostavljanje odrzivog rasta. Osnovne oblasti politika koje su podrzavane u okviru projekta ukljucivale su slijedee: (i) osiguravanje finansiranja drzave kroz pripremanje i usvajanje konzistentnih budzeta za 1998. godinu za drzavnu i entitetske vlade i kroz razvoj i implementaciju mehanizama transfera koji bi obezbjeivao redovne i predvidljive tokove finansiranja u drzavni budzet za ispunjavanje njenih obaveza; (ii) stvaranje temelja politika i institucija za stabilno upravljanje vanjskim dugom na nivou drzave i entiteta, kao i mehanizama za servisiranje vanjskog duga; (iii) administrativne reforme sa ciljem unapreenja efikasnosti i transparentnosti vladinih budzetskih operacija i na drzavnom i na entitetskom nivou; (iv) pokretanje reforme i harmonizacija poreskih politika i administracije unutar BiH; i (v) pokretanje reforme penzijskog sistema. Rezultati Projekat je ispunio veinu svojih kljucnih ciljeva i u znatnoj je mjeri postigao svoj razvojni efekat. Projekat PFSAC oznacio je i pocetak dijaloga o politikama izmeu Drzave i entiteta, kao i izmeu samih entiteta, i koordinirane implementacije reformi politika od strane drzavne i entitetskih vlada. Ta postignua su omoguila vlastima da prodube i prosire reforme predviene projektom PFSAC u okviru svake od komponenti, kroz operaciju koja je uslijedila, projekat PFSAC II. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 63 miliona USD (IDA kredit) 1. juli 1998. 30. juni 1999 39 Kontakt: Sebnem Akkaya; Tel: (1-202) 473-2346; sakkaya@worldbank.org DRUGI STRUKTURALNI KREDIT ZA JAVNE FINANSIJE (PFSAC II) OR Cilj Opsti cilj projekta je bio pomaganje u stvaranju uslova za odrzivi ekonomski rast kroz jacanje javnih finansija. Reforma javnih finansija smatrana je zivotno vaznom za uspostavljanje kredibiliteta politika za uspjesno sprovoenje tranzicije u trzisnu privredu, zavrsetak programa oporavka od sukoba iz perioda 1992-95, te postavljanje temelja za snazan odgovor razvoja privatnog sektora. Ojacani fiskalni kapaciteti takoe predstavljaju kamen temeljac na kojem je trebalo da se izgradi kreditna sposobnost zemlje. SEKT Rezultati Meuentitetska harmonizacija poreskih politika i sistema implementirana je kao sto je i predvieno, a ishod su bili bolja naplata prihoda, vei stepen efikasnosti i smanjenje distorzija. Finansijske reforme izmeu vlada dovele su do pojasnjenja raspodjele prihoda i doslo je do unapreenja u pruzanju javnih usluga. Penzijski fondovi su bili finansijski odrzivi i efikasnije administrirani. Reforme u upravljanju budzetom i uspostavljanje VNIAJ sistema revizije doveli su do jasnih rezultata: poveanja stepena transparentnosti i preuzimanja odgovornosti, blizeg odnosa izmeu prioriteta javnih politika i budzeta. Na kraju, entiteti su usvojili unapreene sisteme upravljanja vanjskim dugom, sto je kao rezultat donijelo sigurniju budzetsku kontrolu i nadzor. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 72 miliona USD (IDA kredit) 3. decembar 1999. 31. decembar 2002. Kontakt: Sebnem Akkaya;Tel: (1-202) 473-2346; sakkaya@worldbank.org KREDIT ZA PODRSKU TRANZICIJI Cilj Projekat je kreiran radi obezbjeenja finansiranja koje bi se brzo isplaivalo za fiskalnu podrsku i podrsku platnom bilansu. Projekat je imao za cilj pruzanje podrske uspostavljanju funkcionalne Federacije BiH, jednog od dva entiteta od kojih se sastoji Bosna i Hercegovina u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Stabilna Federacija BiH je prepoznata kao kljucni gradivni element za realizaciju etnicke reintegracije koju je predviao Dejtonski sporazum. Namjena projekta je bila pruzanje podrske za dva osnovna razvojna cilja: (i) poslijeratna ekonomska reintegracija i izgradnja institucija od strane vlada Drzave i Federacije BiH; i (ii) ekonomski rast i rast zaposljavanja, kroz ponovno pokretanje ekonomske transformacije koju je prekinuo rat, u kljucnim oblastima reforme sektora preduzea i banaka. Rezultati Uprava carina Federacije BiH je uspostavljena kao jedinstvena institucija u skladu sa procedurama koje se uspostavili i nadzirali savjetnici Evropske Unije. Uspostavljena je i Poreska uprava Federacije BiH, a postignut je znacajan napredak u reformi javnih finansija. Uspostavljena je Federalna Agencija za bankarstvo, a platni sistem Federacije BiH je usmjeren ka objedinjavanju. Zakonski okvir za privatizaciju banaka i preduzea predstavljen je Parlamentu, a uspostavljena je i Federalna agencija za privatizaciju. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 90 miliona (IDA kredit) 5. septembar 1996. 31. decembar 1996. 40 Kontakt: Tel: (387-33) 251-500; mail_to_bosnia@worldbank.org TRANSPOR AKTIVNI PROJEKTI PROJEKAT PUTNE INFRASTRUKTURE I BEZBJEDNOSTI Cilj Projektni ciljevi su vezani za smanjenje troskova za korisnike puteva na prioritetnim dionicama magistralnih i regionalnih puteva, unapreenje bezbjednosti na putevima i modernizacija praksi odrzavanja puteva. T Ocekivani rezultati U toku projektnog perioda bie rehabilitovano oko 240 km puteva. Ocekuje se da e projekat dovesti do unapreenja bezbjednosti na putevima kroz poveanje kvantiteta i kvaliteta djelatnosti vezanih za bezbjednost (npr. rad policije, promotivne aktivnosti, sistematski inzinjerski tretman, te prikupljanje podataka). Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 25 miliona USD (IDA kredit) jos nije efektivan 31. decembar 2011. Kontakti: Svjetska banka Vesna Franci Tel: (387-33) 251-504 vfrancic@worldbank.org Vanjski Ljubo Pravdi Direkcija cesta FBiH Tel: (387-33) 213-369 pljubo@jpdcfbh.ba Mladen Lazendi Direkcija za ceste RS Tel: (387-51) 309-128 mlazendic@putevirs.com 41 T ZATVORENI PROJEKTI PROJEKAT HITNE REKONSTRUKCIJE TRANSPORTA Cilj Projekat je za cilj imao hitnu rekonstrukciju i popravljanje visoko prioritetnih segmenata i usluga u transportnom sistemu, posebno puteva, mostova, tunela i zeljeznica, aerodroma u Sarajevu i gradskog saobraaja. Rezultati Drumski sektor: Svjetska banka je administrirala finansiranje koje je omoguilo rehabilitaciju 19 dionica puteva, 13 mostova, 2 tunela i 2 elektricne lokomotive. Uz to, 3 mosta i 8 dionica puta zavrseno je u okviru dijela projekta koji je finansirao EBRD. Na kraju, USAID je podrzao rehabilitaciju oko 20 dionica TRANSPOR lokalnih puteva. Ukupno je rehabilitovano oko 1.300 km magistralnih i regionalnih putnih mreza i oko 40 mostova. . Zeljeznicki sektor: uspostavljena je Komisija za zeljeznice, a putnicki saobraaj se razvijao, prije svega izmeu Sarajeva i Capljine. Meutim, brzina putovanja ostala je na nivou od oko 50 km/h u prosjeku. Sektor civilne avijacije: pista na sarajevskom aerodromu je ponovo asfaltirana, a obnovljen je i kontrolni toranj. Sektor gradskog saobraaja: oko 150 autobusa i minibusa je dostavljeno, uz rezervne dijelove i opremu za radionice. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranjae: 35 miliona USD (IDA kredit) 1. juni 1996. 30. juni 1999. Kontakt: Mirjana Karahasanovi; Tel: (387-33) 251-522; mkarahasanovic@worldbank.org DRUGI PROJEKAT HITNE REKONSTRUKCIJE TRANSPORTA Cilj Projekat je imao pet osnovnih ciljeva: (i) uklanjanje kriticnih uskih grla infrastrukture; (ii) ponovno pokretanje rada na najvaznijim transportnim mrezama; (iii) osiguravanje odrzivog razvoja transportnog sektora i sa tim vezanih institucija; (iv) ponovna izgradnja lokalne ugovaracke i konsultantske industrije; i (v) pruzanje podrske ekonomskom programu Republike Srpske. Rezultati Zavrseni su radovi na dvanaest dionica puteva i sest mostova u Federaciji BiH, a deset dionica puteva i 2 mosta u Republici Srpskoj. Petnaest kiper kamiona je takoe dostavljeno za Republiku Srpsku. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 39 miliona (IDA kredit) 1. septembar 1997. 30. juni 2000. Kontakt: Mirjana Karahasanovi; Tel: (387-33) 251-522; mkarahasanovic@worldbank.org 42 TRANSPOR PROJEKAT UPRAVLJANJA PUTEVIMA Cilj Razvojni cilj projekta bio je unapreenje toka saobraaja i smanjivanje broja nezgoda na putnoj mrezi zemlje, kroz rehabilitaciju prioritetnih dionica puteva uz rehabilitaciju puteva sa identifikovanim losim stanjem i otklanjanje "crnih tacaka" odgovornih za saobraajne nesree. Rezultati Kao sto je i planirano, oko 520 km puteva je rehabilitovano sa visokim ekonomskim stopama povrata. T Saobraaj na dionicama je pokazao umjeren rast, a vrijeme potrebno za putovanje je smanjeno. U Federaciji BiH broj smrtnih slucajeva i ozljeda u saobraajnim nesreama smanjen je sa 6.216 u 2002. godini na 4.914 u 2006. godini. Ukupna stopa saobraajnih nesrea na 10.000 vozila smanjena je sa 5,11 na 4,43 u toku istog perioda. U Republici Srpskoj, smrtni ishodi i ozljede u saobraajnim nesreama opali su sa 2,381 u 2002. godini na 2.139 u 2006. godini. Ukupna stopa saobraajnih nesrea na 10.000 vozila smanjena je sa 6,4 na 5,6 u toku istog perioda. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvranja: 30 miliona USD (IDA kredit) 16. oktobar 2002. 30. juni 2007. Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org 43 T POBOLJSANJE TRGOVINE I TRANSPORTA U JUGOISTOCNOJ EVROPI Cilj Problem granicnih prelaza, po svojoj prirodi, zahtjeva koordiniranu i meusobno povezanu akciju u mnogim segmentima. Cilj projekta je stoga bio da integrira napore Evropske komisije, Inicijative za saradnju u jugoistocnoj Evropi (SECI) i Svjetske banke u cilju: (i) fizickog unapreenja granicnih prelaza; (ii) tehnicke pomoi za jacanje carinske uprave; (iii) kompjuterizacija procedura na granicnim prelazima te elektronsko pohranjivanje carinskih deklaracija; (iv) poboljsana razmjena informacija izmeu granicnih sluzbi i poslovne zajednice putem web stranice; i (v) obuka za poslovnu zajednicu putem seminara i "ucenja na daljinu" (distance learning). TRANSPOR Rezultati Fizicka rekonstrukcija granicnih prelaza je zavrsena i znacajna poboljsanja su zabiljezena na pilot lokacijama. Vrijeme obrade pri ulasku se na prelazu Orasje smanjilo sa 92 minuta u februaru 2003. na 15 minuta u aprilu 2005; na prelazu Raca ovo vrijeme se smanjilo sa 73 na 16 minuta. U objektu za obradu u Grudama, 30% kamiona su obraeni za manje od 15 minuta u aprilu 2005. Dovrsene su aktivnosti vezane za poboljsanje trgovine, koje su voene od strane Spoljno-trgovinske komore i BIHPRO komiteta (komitet sastavljen od predstavnika javnog i privatnog sektora u cilju poboljsanja trgovine). Obuka je pruzena putem 48 seminara za 1.155 ucesnika iz malih i srednjih preduzea kako bi obnovili znanja vezana za pitanja "incoterm-a", metoda plaanja, poslovne etike, komercijalne dokumentacije te transportnih operacija. Projekat je podstakao uspostavu kursa "ucenja na daljinu" vezanog za putne transportne operacije u partnerstvu sa komorom i Meunarodnom unijom za putni transport. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 11 miliona (IDA kredit) 22. februar 2001. 30. septembar 2005. Contact: Mr. Nikola Kerleta; Phone: (387-33) 251-514; nkerleta@worldbank.org 44 ZATVORENI PROJEKTI SOCIJ KREDIT ZA TEHNICKU PODRSKU U SOCIJALNOM SEKTORU (SOTAC) Cilj Opsti ciljevi projekta su bili obezbjeivanje odrzivog sistema socijalne zastite koji djelotvornije usmjerava potrosnju na najsiromasnije. Trebalo je da se projektni ciljevi ostvare putem: (i) jacanja institucionalnih i ALNI budzetskih mehanizama za razvoj socijalne politike u BiH i odreivanje prioriteta za tu politiku; (ii) unapreivanja okvira politika za stvaranje produktivnijih prilika za zaposljavanje; (iii) unapreenja uticaja i efikasnosti mreze socijalne zastite, konkretno usmjeravanjem programa na potrebe najsiromasnijih; (iv) unapreenja informiranosti javnosti i konsultacija sa javnosu o ciljevima i elementima reformi socijalne politike; i (v) poboljsanja baze podataka o socijalnim statistikama sa ciljem da se socijalna politika formulise na osnovama dobre informiranosti. Rezultati SEKT Projekat SOTAC je uspjesno pruzio podrsku reformama u socijalnom sektoru, obezbjeujui kljucne inpute za pripremanje mreze socijalne zastite i sistema gotovinskih transfera. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 3,55 miliona USD (IDA kredit) 30. april 2001. 30. juni 2004. Kontakt: Vedad Ramljak; Tel: (387-33) 251-523; vramljak@worldbank.org OR STRUKTURALNI KREDIT ZA SOCIJALNI SEKTOR Cilj Cilj projekta je bio smanjivanje stepena siromastva na najdjelotvorniji nacin, poveavanjem socijalnog blagostanja i pruzanjem podrske za unapreeni okvir za poveavanje prihoda i prilika. Namjera projekta je bila da se to postigne putem: (i) pruzanja podrske za razvoj institucionalnih i budzetskih mehanizama za razvoj politike i programa socijalne zastite i odreivanje njihovih prioriteta; (ii) unapreenja okvira politika za stvaranje produktivnih prilika za zaposljavanje; (iii) pokretanja unapreenja vezanih za uticaj i efikasnost mreze socijalne sigurnosti, sa konkretnim fokusom na potrebe najsiromasnijih; i (iv) jacanje socijalnih statistika. Rezultati Postignuta je sveobuhvatna reforma kljucnih Zakona o radu u svakom od entiteta. Reforme koje su uvedene u znatnoj su mjeri poveale stepen fleksibilnosti trzista rada u BiH. U okviru projekta podrzano je stvaranje komisija za socijalnu zastitu u svakom od entiteta, po prvi put, a te komisije su i razvile inpute za dokument okvirnog budzeta i pripremile nacrte strategija za socijalnu zastitu, a i budzetski okviri i strategije su po prvi put ukljucivali okvir za odreivanje prioriteta za potrosnju na socijalnu zastitu, kako izmeu razlicitih sektora, tako i unutar pojedinacnih sektora. U sklopu projekta podrzana je nova legislativa o davanjima za nezaposlene i aktivne programe na trzistu rada, koji su predstavljali kljucne elemente mreze socijalne zastite u BiH. Sprovedena je prva reprezentativna anketa o zivotnom standardu (Living Standards Measurement Survey) za cijelu zemlju. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 20 miliona USD (IDA kredit) 30. april 2001. 31. maj 2001. 45 Kontakt: Vedad Ramljak; Tel: (387-33) 251-523; vramljak@worldbank.org OR PROJEKAT TEHNICKE PODRSKE ZA SOCIJALNO OSIGURANJE (SITAP) Cilj Cilj projekta je bio jacanje djelotvornosti i efikasnosti sistema zdravstvenog i penzijskog osiguranja kroz SEKT obezbjeivanje visokokvalitetne tehnicke podrske i obuke, kako bi se pomoglo implementaciji postojeih reformi i kako bi se pomoglo kreiranju opcija za budue reforme socijalnog osiguranja. Rezultati SITAP je u znatnoj mjeri doprinio unapreenju mehanizama za plaanje pruzalaca usluga u objektima primarne zdravstvene zastite; reformi osnovnog paketa prava; te racionalizaciji zdravstvenih objekata. Konsultacije, studijska putovanja i diskusije rezultovali su time da su oba entiteta preuzela obavezu da e ALNI unaprijediti mehanizme socijalnog i penzijskog osiguranja. Meutim, do danas su ostvarena ogranicena mjerljiva unapreenja u djelotvornosti i efikasnosti, ali stvarni efekti projekta bi trebalo da se manifestuju kroz vrijeme, nakon sto unapreene politike i prakse budu implementirane. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvranja: 7 miliona USD (IDA kredit) 3. oktobar 2003. 31. decembar 2007. SOCIJ Kontakt: Vedad Ramljak; Tel: (387-33) 251-523; vramljak@worldbank.org DRUGI STRUKTURALNI KREDIT ZA SOCIJALNI SEKTOR (SOSAC II) Cilj Cilj projekta je bio pruzanje podrske reformama u gotovinskim transferima, programima na trzistu rada i socijalnoj zastiti, ka programima koji stite najsiromasnija lica i lica sa najvisim stepenom invaliditeta na fiskalno odrziv nacin. Rezultati Iako projektni ciljevi nisu ostvareni, a kredit je otkazan 2006. godine, projekat je pokrenuo odreeni stepen vaznog dijaloga o politikama i usmjeravanju socijalnih davanja. Teme projekta SOSAC II su teme tekue debate o politikama vezanim za raspodjelu socijalnih davanja "zasnovanu na potrebama", umjesto raspodjele "zasnovane na pravima", a u tu debatu su sada ukljucene vladine agencije, udruzenja boraca, ratni vojni invalidi, civilne zrtve rata, udruzenja lica sa invaliditetom, sindikati i poslodavci. 46 OST ZATVORENI PROJEKTI PROJEKAT ZA HITNI OPORAVAK AL Cilj O -VISESEKT Ovo je bio prvi projekat koji je Svjetska banka podrzala u BiH, sa ciljem: (i) pomaganja pri uspostavljanju struktura upravljanja koje propisuje Ustav BiH; (ii) pomaganja pri ponovnom uspostavljanju ozbiljno osteenh proizvodnih kapaciteta BiH; (iii) rehabilitacije kljucnih infrastrukturnih objekata; i (iv) ublazavanje teskoa sa kojima su se suocavale ugrozene grupacije u periodu neposredno poslije rata. Rezultati Veliki broj ugovora u ukupnoj vrijednosti od 111,0 miliona USD potpisan je u okviru finansiranja Svjetske banke i kroz fondove koje je administrirala Svjetska banka. Tehnicka podrska i oprema obezbijeeni su za kljucne vladine institucije, ukljucujui inicijalni kapital i revizije za uspostavljanje Centralne banke, programe za konsolidaciju agencija za privatizaciju Federacije BiH i kantona, Agencije za bankarstvo Federacije BiH i poreskih i carinskih uprava. Dopune plata za drzavu i Federaciju BiH pomogle su pri uspostavljanju ORSKI administracije u toku perioda od februara 1996. godine do februara 1997. godine. Izvrseno je popravljanje vladinih zgrada, ukljucujui zgradu Visokog suda, zgradu Agencije za statistiku, Ministarstva vanjskih poslova, Predsjednistva, Palatu pravde, Parlament, zgradu Poreske i carinske uprave, te druge zgrade u ukupnoj vrijednosti od 12,5 miliona USD. Ukljuceni su i objekti u Lukavici koji su popravljeni i koristeni kao alternativno mjesto za sastanke Vijea ministara. U okviru kreditne linije je do januara 1998. godine odobreno 275 kredita, u ukupnom iznosu od 52,2 miliona KM. Ova kreditna linija je nakon toga predata Investicijskoj banci Federacije BiH. Zakljuceni su ugovori u ukupnom iznosu od 11,8 miliona USD za kljucne stavke uvoza u elektroenergetskom sektoru. To je ukljucivalo popravak hidrocentrale Salakovac. Prva jedinica je pocela sa proizvodnjom 16. novembra 1996. godine, druga sredinom januara 1997. godine, a trea u martu 1998. godine. U sektoru transporta zakljuceni su ugovori u vrijednosti od 10,7 miliona USD za uvezenu PR graevinsku opremu. Komponente inputa za farme su dostavljene direktno od strane bilateralnih donatora. U okviru Hitnog socijalnog fonda, isplaeno je inicijalno finansiranje u iznosu od 28 miliona KM, koje je pokrivalo svaku opstinu u Federaciji BiH, cime je obezbjeeno 5 kvartalnih isplata za 130.000 najsiromasnijih OJEKTI domainstava, u iznosu od oko 37 KM. Anketa o dohotku i rashodima domainstava izvrsena sirom Federacije BiH otkrila je da je usmjeravanje davanja bilo neadekvatno. Data je podrska hraniteljskim porodicama, koje su obezbijedile dom za oko 2.000 djece bez roditeljskog staranja, u toku 12 mjeseci. Izvrseno je hitno popravljanje sirotista i institucija za lica sa invaliditetom, u vrijednosti od 1,1 milion USD. Na kraju, zakljucena su cetiri skupna ugovora za projekte za lica sa invaliditetom, u ukupnoj vrijednosti od 5 miliona KM, kojima su finansirani hitna podrska, zdravstveni i rehabilitacijski tretmani, unapreenja stambenog fonda, obuka I drugi programi sa lica sa invaliditetom. Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 15 miliona USD (IDA grant) 1. mart 1996. 30. juni 1998. 30 miliona USD (IDA kredit) Kontakt: Vesna Franci; Tel: (387-33) 251-504; vfrancic@worldbank.org 47 HITNI PROJEKAT UKLANJANJA MINA Cilj OJEKTI Projekat je posmatran kao prva faza sireg Programa deminiranja, ciji je cilj bio smanjivanje na minimum stepena neizvjesnosti vezanog za prisustvo mina. Ciljevi projekta su bili: (i) uspostavljanje institucionalnih PR struktura za planiranje i regulisanje deminiranja; (ii) zastita najugrozenijih grupa, prije svega kroz programe poveavanja nivoa svijesti o minama; (iii) poboljsanje kapaciteta BiH za uklanjanje mina; i (iv) deminiranje u vidu podrske za najhitnije aktivnosti rekonstrukcije i oporavka i radi omoguavanja ponovnog pokretanja osnovnih javnih sluzbi. Rezultati Projekat je bio veoma efikasan u pretrazivanju i deminiranju. Ukupno je u okviru projekta pretrazena i ORSKI rascisena teritorija od 6,5 kvadratnih kilometara (oko 60% ukupne povrsine koja je pretrazena /ocisena u BiH u toku perioda od 1996. do 1998. godine), dok su projektni rashodi koje je finansirala Svjetska banka predstavljali samo 30% ukupnih resursa koji su potroseni na deminiranje u zemlji (oko 22 miliona USD). Finansiranje Svjetske banke: Raspolozivost kredita: Datum zatvaranja: 7,5 miliona (IDA kredit) 1. septembar 1996. 30. septembar 1999. Kontakt: Tel: (387-33) 251-500; mail_to_bosnia@worldbank.org -VISESEKT O Detaljne informacije o projektima koje je AL finansirala Svjetska banka i koje finansira u Bosni i Hercegovini mozete dobiti ako posjetite nasu web stranicu: OST www.worldbank.ba/projects&programs 48 "BANKA U SVOM NAJBOLJEM IZDANJU" 49 Strategija partnerstva USA Evaluacija Identifikacija CIKL Projektni Zavrsetak implementacije ciklus Implementacija Priprema i supervizija Pregovori Procjena odobravanjei 1. Kako proces pocinje 5. Faza pregovaranja i odobravanja U zemljama sa niskim nivoom prihoda, Svjetska banka koristi pristup Nakon sto je osoblje Svjetske banke procijenilo predlozeni projekat, zasnovan na Strategiji za smanjenje siromastva (Poverty Reduction Svjetska banka i zemlja koja zeli da pozajmi sredstva pregovaraju o Strategy, PRS), koji ukljucuje siroko zasnovane konsultacije i izgradnju konacnom obliku tog projekta. Obje strane postizu sporazum o koncenzusa o tome kako pokrenuti razvoj. U okviru tog procesa, uslovima i rokovima zajma. Nakon toga se Dokument procjene projekta zemlja priprema drzavnu strategiju za smanjenje siromastva, stvarajui (Project Appraisal Document, PAD) ili programski dokument, zajedno time okvir u kojem donatori mogu da bolje koordiniraju i usklauju sa memorandumom predsjedniku i pravnim dokumentima, dostavljaju PROJEKTNOG svoje programe, podrzavajui prioritete koji su odreeni u zemlji. Odboru izvrsnih direktora Svjetske banke radi odobravanja. Odgovarajui Vlada se konsultuje sa velikim brojem lokalnih grupa i kombinuje to sa dokumenti se takoe dostavljaju na konacno davanje saglasnosti od detaljnom analizom siromastva u drustvu i analizom ekonomske stane vlade zajmoprimca, sto moze da ukljucuje ratifikaciju na vijeu situacije u zemlji. ministara ili zakonodavnim tijelima zemlje. Nakon odobravanja obje strane ucesnice, sporazum o zajmu zvanicno potpisuju njihovi 2. Faza identifikacije predstavnici. Nakon sto do toga doe, zajam ili kredit se proglasavaju efektivnim, odnosno spremnim za isplaivanje, nakon ispunjavanja Strategija pomoi Svjetske banke za zemlju (Country Partnership relevantnih uslova, a sporazum se daje na uvid javnosti. Strategy, CPS) predstavlja formiranje osnovnog plana za njenu pomo zemlji. U zemljama sa niskim nivoom prihoda, strategija CPS se 6. Faza implementacije i supervizije ANJE bazira na prioritetima koji su identifikovani u Strategiji za smanjenje siromastva u zemlji (u skladu sa gore navedenim). Ciljevi koji su Implementacija projekta predstavlja odgovornost zemlje zajmoprimca, okvirno predstavljeni u strategiji CPS vode prioritete za program dok je Svjetska banka odgovorna za superviziju. Nakon sto se zajam pozajmljivanja Svjetske banke i predstavljaju koristan izvor informacija odobri, vlada zajmoprimac, sa tehnickom podrskom Svjetske banke, za zainteresovane ucesnike u procesu i preduzea koja bi zeljela da priprema specifikacije i sprovodi evaluaciju ponuda za nabavku roba i identifikuju potencijalne oblasti za budue pozajmljivanje Svjetske usluga za projekat. Svjetska banka pregleda te aktivnosti radi banke. U toku faze identifikacije, timovi Svjetske banke sarauju sa osiguravanja da se njene smjernice za nabavke prate. Ako se prate, vladom pri identifikaciji projekata koji se mogu finansirati kao dio finansiranje e biti isplaeno. usaglasenih razvojnih ciljeva. 3. Faza pripremanja 7. Izvjestaj o zavrsetku implementacije Ovaj dio procesa vodi zemlja sa kojom Svjetska banka sarauje i moze Na kraju perioda isplate zajma (koji moze trajati od 1 do 10 godina), trajati od nekoliko mjeseci do tri godine, u zavisnosti od kompleksnosti izvjestaj o zavrsetku implementacije, u kojem se identifikuju postignua, projekta koji se predlaze. Svjetska banka igra sporednu ulogu u tom problemi i naucene lekcije, dostavlja se Odboru izvrsnih direktor procesu, nudei analizu i savjete u slucaju da budu zatrazeni. U toku Svjetske banke kao informacija. tog perioda, tehnicka, institucionalna, ekonomska, okolisna i finansijska pitanja sa kojim se suocava projekat bie prostudirana i rijesena - ukljucujui i to da li postoje alternativni metodi za postizanje istih 8. Faza evaluacije ciljeva. RAZUMIJEV Nakon zavrsetka projekta, Odjel za evaluaciju operacija Svjetske banke sprovodi reviziju sa ciljem mjerenja ishoda u odnosu na originalne 4. Faza procjenjivanja ciljeve. Revizija ukljucuje pregled izvjestaja o zavrsetku projekta i Za ovaj dio procesa odgovorna je Svjetska banka. Osoblje Svjetske pripremanje zasebnog izvjestaja. Oba izvjestaja se nakon toga dostavljaju banke pregleda posao uraen u toku identifikacije i pripreme, cesto izvrsnim direktorima i zajmoprimcu. Oni se ne daju na uvid javnosti. provodei tri do cetiri nedelje u zemlji. Osoblje priprema ili dokumente procjene projekta (Project Appraisal Documents) za investicijske 50 projekte, ili programske dokumente za strukturalne/budzetske kredite, a tim za finansijsko upravljanje ocjenjuje finansijske aspekte projekta. VISE OD PUKOG NOVCA BANKA ZN ANJ A Uz finansijsku podrsku za razvoj, Svjetska banka obezbjeuje i analiticke i savjetodavne usluge koje nasi domai partneri jednako vrednuju. Najrelevantniji dijelovi analitickog rada u Bosni i Hercegovini opisani su na narednim stranicama 51 Doing Business 2008 Zemlja: Bosna i Hercegovina Regija: Istocna Evropa i Centralna Azija Bosna i Hercegovina Dohodovna kategorija: nizi srednji dohodak Populacija: 3,908,458 www.doingbusiness.org BND po glavi stanovnika (US$): 2,980.00 Serija godisnjih izvjestaja pod nazivom Poslovanje (Doing Business) istrazuje regulative koje uticu na poslovne aktivnosti. Mjere se regulative koje uticu na 10 faza djelovanja preduzea (vidi tabelu), sa ciljem analize ekonomskih ishoda i identifikacije reformi koje su potrebne i reformi koje su bile uspjesne, sektora u kojima su bile uspjesne i razloga koji su do toga doveli. Indikatori vezani za vrijeme, troskove i napore neophodne za ispunjavanje zahtjeva koje je vlada odredila u toku pokretanja poslovanja, rada, prometa, oporezivanja i zatvaranja preduzea, koriste se za pravljenje rangova koji omoguavaju poreenja regulatornih okruzenja u veoma razlicitim privredama. Najnovije izdanje: izvjestaj Doing Business 2008, rangira 178 privreda u odnosu na lakou poslovanja, na osnovu 10 indikatora vezanih za poslovno okruzenje. Indeks poslovanja (Doing Business Index) obracunava se kao rang na osnovu jednostavnog prosjeka procentualnih rangova zemlje u odnosu na svaku od 10 tema koje su obuhvaene u izvjestaju. Svim temama se daje jednaka tezina. Rangiranje u odnosu na svaku od tema predstavlja jednostavan prosjek procentualnih rangova u odnosu na indikatore od kojih se tema sastoji. Podaci iz istrazivanja Doing Business prikupljaju se na standardizovan nacin. Na pocetku, tim zaduzen za izvjestaj Doing Business kreira anketu koja je zasnovana na strandardizovanom i osnovnom slucaju poslovanja, radi osiguravanja uporedivosti izmeu zemalja i kroz vrijeme. Ankete se sprovode preko vise od 5.000 lokalnih eksperata, ukljucujui pravnike, konsultante za poslovanje, racunovoe, vladine zvanicnike i druge profesionalce koji kao dio svojih redovnih aktovnosti sprovode pravne i regulatorne zahtjeve ili obezbjeuju savjete o njima, u toku nekoliko (u tipicnom slucaju 4) rundi interakcija sa timom za izvjestaj Doing Business i uz odgovarajue provjere radi osiguravanja pouzdanosti podataka. Od 2003. godine, istrazivanje Doing Business je inspirisalo ili informisalo preko 113 reformi sirom svijeta. Rezultati BiH u Doing Business 2008 Doing Business 2008 Doing Business 2007 Promjena u Lakoa.... rang rang rangu Doing Business 105 105 0 Otpocinjanje posla 150 147 -3 Dozvole 150 150 0 Uposljavanje radnika 114 115 +1 Registrovanje imovine 144 143 -1 Dobivanje kredita 13 12 -1 Zastita investitora 83 81 -2 Plaanje poreza 142 143 +1 Prekogranicna trgovina 53 67 +14 Izvrsenje ugovora 126 125 -1 Zatvaranje biznisa 61 69 +8 52 PREGLED JAVNE POTROSNJE I INSTITUCIJA Svjetska banka je 2006. godine pripremila Pregled javne potrosnje i institucija (Public Expenditures and Institutional Review, PEIR), koji je predstavljao sveobuhvatan i dubinski pregled javne potrosnje i institucija i koji je takoe ponudio konkretne preporuke za unapreenje stepena efikasnosti konkretnih kategorija javne potrosnje. Taj dokument je otkrio veliki stepen poboljsanja fiskalne konsolidacije i stabilnosti u novijem periodu. . Ipak, dokument je jasno ukazao na to da je nivo javne potrosnje u BiH i dalje visok u odnosu na meunarodna poreenja, a, uz to, analiza strukture potrosnje po ekonomskim kategorijama i funkcijama je otkrila visok stepen institucionalnih viskova i nepotrebne potrosnje, kao i neefikasne prakse u potrosnji. Do odreenog stepena, institucionalni viskovi i sa tim vezana potrosnja predstavljaju posljedicu kompleksne politicke strukture BiH. Meutim, analiza je takoe pokazala da bi se veliki dio postojeih neefikasnosti mogao u velikoj mjeri poboljsati unutar postojeeg ustavnog okvira. . Izvjestaj PEIR je, izmeu ostalog, ukljucivao ocjenu socijalne, zdravstvene i penzijske potrosnje, naknada za javne zvanicnike i javnih investicija, a analizirane su i fiskalne implikacije planirane izgradnje institucija sa ciljem jacanja kapaciteta centralne vlade. Dokument je takoe ocijenio ishode funkcionalne potrosnje i uporedio i potrosnju i njene efekte sa onima u sirem regionu i zemljama OECD-a. www.worldbank.ba/peir 53 BH ZA www.worldbank.ba/cem Svjetska banka je upravo angazovana na izradi Ekonomskog memoranduma (Country Economic Memorandum, CEM) za Bosnu i Hercegovinu. Odrzane su dvije runde diskusija sa vlastima na ANDUM drzavnom i entitetskom nivou u BiH, usmjerene na odreivanje oblasti ekonomske politike u kojima bi vlasti zeljele da Svjetska banka izvrsi detaljnu analizu i istrazi opcije za razvoj politika. Iako je isplivao veliki broj razlicitih tema, nekoliko tema nalazilo se na vrhu prioriteta i za entitete i za drzavni nivo. . Nakon internih diskusija u Svjetskoj banci i druge runde diskusija sa vlastima, za studiju su izabrane dvije teme, a obje se nalaze u okviru siroke teme vezane za trgovinu, integraciju i usklaivanje (konvergenciju). Prva tema e ukljucivati analizu modela trgovine, izvrsiti ocjenu otkrivenih konkurentnih prednosti BiH i kljucnih prepreka za rast u najperspektivinijim izvoznim sektorima i sektorima koji zamjenjuju uvoz u privredi BiH. Druga tema e biti usmjerena na MEMOR poljoprivredni sektor ili na analiziranje kljucnih prepreka za razvoj onih podsektora u kojima BiH ima konkurentsku prednost, radi poveavanja proizvodnje i za izvoz i za domae trziste. Studija e ukljucivati evaluaciju funkcionisanja trzista poljoprivrednog zemljista i efikasnosti programa podrske vlade za ovaj sektor. . ONOMSKI EK 54 PENZIJE U BOSNI I HERCEGOVINI U novijem periodu, Svjetska banka je bila angazovana, zajedno sa vlastima BiH, na pitanju penzijskog osiguranja, kroz Projekat za tehnicku podrsku u socijalnom osiguranju (SITAP) i Biljesku o penzijskom sistemu za BiH (BH Pension System Note), koja predstavlja dio ekonomske analize sektora i koja je dostavljena 2006. godine. . Projekat SITAP, koje je zatvoren u decembru 2007. godine, imao je za cilj jacanje djelotvornosti i efikasnosti sistema zdravstvenog i penzijskog osiguranja kroz pruzanje visokokvalitetne tehnicke podrske i obuke, da bi se pomoglo pri implementaciji postojeih reformi i da bi se pomoglo pri kreiranju opcija za budue reforme socijalnog osiguranja. Za komponentu vezanu za penzijsko osiguranje, projekat je pomogao razvoj okvira reformi politika za penzijsku komponentu kroz konsultantske usluge koje su bile usmjerene i na kreatore politika i na tehnicare, kao i kroz studijska putovanja u zemlje regiona i sire. Takoe je obezbjeena u velikoj mjeri potrebna obuka za osoblje penzijskih fondova u oblasti aktuarske analize i vjestina. . Biljeska o penzijskom sistemu u BiH imala je za cilj obezbjeivanje evaluacije sadasnjeg penzijskog sistema, kao i ukazivanje na odreene mogue reformske opcije koje bi, izmeu ostalog, imale za cilj harmonizaciju parametara izmeu dva entiteta i uklanjanje najocitijih demotivacionih faktora u postojeim sistemima. Konkretna korisnost Biljeske vezana je za to sto ona sadrzi kratak pregled sadasnjih demografskih trendova i graficki prikazuje njihove implikacije u odnosu na finansijsko stanje penzijskih fondova. Ona takoe obezbjeuje projekcije finansijskih i socijalnih konsekvenci danasnjih parametara, uz prikazivanje poreenja na meunarodnom nivou. . 55 VO UST DR www.worldbank.ba/csf Opste informacije o programu: Fond za civilno drustvo nadopunjava program za socijalni razvoj Svjetske banke, obezbjeujui grantove preko Rezidentnih kancelarija za organizacije civilnog drustva. Namjena Fonda za civilno drustvo je pruzanje podrske aktivnostima ciji je primarni cilj angazman graana - radi jacanja glasova najugrozenijih grupa i promovisanja ukljucenosti sirokog spektra graanskih inicijativa u razvojnim politikama i procesima. Kao i u svim drugim zemljama, Fond za civilno drustvo u BH sprovodi se na godisnjem nivou. Program se pokrese obicno u februaru/martu, a takmicenje ostaje otvoreno barem tri nedjelje. Proces izbora i raspodjela finansiranja obavlja se do pocetka maja, dok pobjednici moraju da dostave svoje zavrsne izvjestaje do septembra naredne godine. CIVILNO Ko i sta se moze finansirati u okviru Fonda za civilno drustvo? Samo registrovane nevladine organizacije mogu da prime finansiranje preko Fonda za civilno drustvo. Jedna organizacija ZA moze da podnese nekoliko projekata. Oni e svi biti razmatrani nezavisno. Aktivnost bi trebalo da se sprovede u roku od godine dana od dodjele granta. Izabrani projekti mogu da promovisu koncensus u javnosti i lokalni osjeaj vlasnistva nad reformama i drzavnim strategijama za smanjivanje siromastva i razvoj, kroz stvaranje mreza za razmjenu znanja, izgradnju zajednickih temelja za razumijevanje, podsticanje saradnje izmeu javnog i privatnog sektora, ponekad cak I rad na popustanju tenzija. Sta se ne moze finansirati u okviru Fonda za civilno drustvo? Fond za civilno drustvo ne moze finansirati slijedee: privatne ili drzavne kompanije, organizacije ili institucije, istrazivacke programe, zvanicne akademske programe obuke, tekuu institucionalnu kljucnu podrsku, skolarine, clanarine, studijske programe, pojedince koji se prijavljuju za svoj racun, niti nezakonite aktivnosti. Koliko novca se rasporeuje? Grantovi iz Fonda za civilno drustvo najcese se dodjeljuju u vrijednosti od 3.000 USD do 7.000 USD po organizaciji. FOND Oni u rijetkim slucajevima premasuju 10.000 USD za pojedinacne grantove i rijetko se finansira vise od polovine predlozenog budzeta za aktivnosti, posto ovaj program daje prednost projektima koji ukljucuju dodatno finansiranje iz drugih izvora. O procesu izbora: Grantovi iz Fonda za civilno drustvo se najcese dodjeljuju nakon izuzetno konkurentnog procesa,sto je i neophodno, imajui u vidu obicno veliki broj prijava i ogranicen iznos finansiranja koji je dostupan. Projekte koji su najuspjesniji bira mjesovita komisija koju sacinjavaju predstavnici Svjetske banke, nevladinih organizacija i mladih. 56 Grupa Glasovi mladih (Youth Voices) predstavlja grupu mladih ljudi koja je uspostavljena 2004. godine, kao interno konsultativno tijelo mladih unutar Rezidentne kancelarije Svjetske banke u BiH. Osnovna namjena ove grupe, koja je izabrana u skladu sa veoma konkurentnim procesom, je osiguravanje da operacije koje Svjetska banka finansira u BiH uzimaju u obzir prioritete mladih ljudi. Aktivnosti grupe Glasovi mladih organizuju se u tri tematske oblasti, koje odrazavaju kljucne prioritete mladih u BiH: zaposljavanje, obrazovanje, razvoj politike za mlade. U toku posljednje cetiri godine, clanovi Grupe Glasovi mladih su obezbijedili inpute za nekoliko projekata u pomenutim oblastima i konsultovani su u toku pripreme nove cetverogodisnje Strategije za partnerstvo sa BiH (Country Partnership Strategy). Vise o Grupi Glasovi mladih mozete saznati na adresi: www. yvgbih.com. 57 Ovdje mozete dobiti: - besplatan pristup internetskim i printanim publikacijama i operativnim dokumentima Grupe Svjetske banke, Meunarodnih institucija, vlade i nevladinih organizacija; - besplatan pristup specijalnoj kolekciji CD-ova i video materijala; - besplatan pristup informacijama o razvoju na internetu; - besplatan pristup bazama podataka Svjetske banke na internetu: * Indikatore o razvoju u svijetu (World Development Indicators), sa preko 600 razvojnih indikatora, za 208 zemalja; * Globalno razvojno finansiranje, sa preko 200 indikatora o stanju duga i finansijskih tokova za 135 zemalja koje dostavljaju izvjestaje o stanju dugovanja Svjetskoj banci; * E-biblioteka, koja omoguava pristup cjelovitim tekstovima; - ucese na okruglim stolovima i slicnim dogaajima, gdje mozete razgovarati o pitanjima i temama koje vas interesuju. Usluge PIC-a su besplatne. INFORMISANJE e-PIC e-PIC je nova virtualna biblioteka Svjetske banke. Ovdje mozete dobiti informacije o razvojnim podacima, i aktivnostima Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i sirom svijeta. VNO Radno vrijeme: ponedjeljak - petak JA 9:00 - 17:00 Adresa: ZA Ekonomski fakultet Trg Osloboenja 1/III (E-net Centar) 71 000 Sarajevo Kontakt: Telefon: (387-33) 251-880 E-mail: bosniapic@worldbank.org http://www.worldbank.ba/pic AR CENT 58 Ured Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Fra Anela Zvizdovia 1/B/17 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: (387-33) 251 500 Fax: 440 108 http://www.worldbank.ba