74593 JugoistoÄ?na Evropa: Redovni ekonomski izvjeÅ¡taj Br. 3 Od drugog talasa recesije ka ubrzanim reformama Procentni poeni Procenat radne snage 7 25 Rast BDP-a u SEE6 (lijevo) Stopa nezaposlenosti 6 u SEE6 (desno) 24 5 4 23 3 22 2 1 21 0 20 -1 19 -2 -3 18 2007 2008 2009 2010 2011 2012 18. decembar 2012. www.worldbank.org/eca/seerer Odjel za smanjenje siromaÅ¡tva i ekonomsku politiku Region Evrope i centralne Azije, Svjetska banka JUGOISTOÄŒNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVJEÅ TAJ Broj 3 Od drugog talasa recesije ka ubrzanim reformama Procentni poeni Procenat radne snage 7 25 Rast BDP-a u SEE6 (lijevo) Stopa nezaposlenosti 6 u SEE6 (desno) 24 5 4 23 3 22 2 1 21 0 20 -1 19 -2 -3 18 2007 2008 2009 2010 2011 2012 18. decembar 2012. SADRŽAJ NAJNOVIJA KRETANJA, PERSPEKTIVA I IZAZOVI U POGLEDU POLITIKA UPRAVLJANJE RANJIVOŠĆU NA UDARE CIJENA HRANE U SEE6 1. NAJNOVIJA KRETANJA, PERSPEKTIVA I IZAZOVI U POGLEDU POLITIKA........... 1 A. EUROZONA U RECESIJI, NOVI GLOBALNI RIZICI ................................................................. 1 B. RAST U SEE6—DRUGI TALAS RECESIJE ................................................................................. 4 C. TRŽIÅ TA RADA – NASTAVAK KRIZE ....................................................................................... 7 D. TRGOVINA I VANJSKI DUG - POGORÅ ANJE ......................................................................... 16 E. FISKALNA POLITIKA – RASTUĆI DEFICITI, DUG I KAÅ NJENJE ....................................... 21 F. FINANSIJSKI SEKTOR – DALJA RANJIVOST ......................................................................... 26 G. STRUKTURNA PITANJA: POSLOVNO OKRUŽENJE U SEE6 ............................................... 30 H. STRUKTURNA PITANJA: DRUGI TALAS PRIVATIZACIJE? ................................................ 32 I. STRUKTURNA PITANJA: MANJAK ENERGETSKE INFRASTRUKTURE ........................... 34 J. PERSPEKTIVA ZEMALJA SEE6 ZA PERIOD 2012-2013. ........................................................ 36 K. UBRZAVANJE REFORMI, MOBILISANJE DODATNOG FINANSIRANJA .......................... 37 2. UPRAVLJANJE RANJIVOŠĆU NA UDARE CIJENA HRANE U SEE6 ......................... 39 A. UVOD ............................................................................................................................................. 39 BIBLIOGRAFIJA....................................................................................................................... 52 Slike Slika 1: Kretanja na finansijskim tržiÅ¡tima ................................................................................................... 2 Slika 2: Globalna industrijska proizvodnja ................................................................................................... 3 Slika 3: Pretpostavke o globalnom rastu ....................................................................................................... 3 Slika 4: SEE6: Inflacija - CPI i cijene hrane (procenata).............................................................................. 7 Slika 5: Promjena stopa nezaposlenosti u SEE6, 2008. i 2012. (procentnih poena)* .................................. 8 Slika 6: Stope nezaposlenosti, SEE6 i EU10 ................................................................................................ 8 Slika 7: Registrovana nezaposlena lica u 2011. (januar 2011 = 100) ........................................................... 9 Slika 8: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011-2012), u procentima ................................................................ 10 Slika 9: Promjene bruto prosjeÄ?nih nominalnih zarada (januar 2011. = 100)............................................. 11 Slika 10: Zaposlenost i Indeks realnih zarada (decembar 2010. = 100) ..................................................... 11 i Slika 11: SEE6: Koliko su teÅ¡ki uslovi za zapoÅ¡ljavanje radnika ............................................................... 14 Slika 12: SEE6: SEE6: Premije za noćni rad i rad tokom dana predviÄ‘enih za odmor .............................. 14 Slika 13: Uslovi u pogledu troÅ¡kova otpremnina i otkaznog roka .............................................................. 15 Slika 14: Indeks efikasnosti rada WEF, 2012–2013. .................................................................................. 15 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) ......................................................................................................................... 16 Slika 16: Rast izvoza u SEE6 (%)............................................................................................................... 17 Slika 17: Rast izvoza, SEE6 i EU (%) ........................................................................................................ 17 Slika 18: Izvoz i ekonomski rast (%) .......................................................................................................... 17 Slika 19: Rast uvoza (%)............................................................................................................................. 17 Slika 20: Rast izvoza i uvoza (meÄ‘ugodiÅ¡nji, %) ....................................................................................... 18 Slika 21: DBTT i trgovinski bilans (% BDP-a) .......................................................................................... 18 Slika 22: DBTT po zemljama (% BDP-a) .................................................................................................. 18 Slika 23: Doznake radnika 2008-2011. (% BDP-a) .................................................................................... 19 Slika 24: Direktne strane investicije (neto, % BDP-a) ................................................................................ 19 Slika 25: DSI po glavi stanovnika (neto, USD) .......................................................................................... 19 Slika 26: Vanjski dug SEE6 (prosjek, procenata BDP-a) ........................................................................... 20 Slika 27: Ukupne meÄ‘unarodne obveznice u opticaju u odabranim zemljama SEE6 (miliona USD) ....... 20 Slika 28: Ukupan javni i privatni vanjski dug zakljuÄ?no sa junom 2012. (% BDP-a) ................................ 21 Slika 29: Rast i strukturni bilans (neponderisan, kao procenat BDP-a) ...................................................... 22 Slika 30: Strukturni bilans, 2005-2011. (procenat BDP-a) ......................................................................... 22 Slika 31: Realni prihodi u SEE6, 2008–2012. ............................................................................................ 23 Slika 32: Realni rashodi u SEE6, 2008–2012. ............................................................................................ 23 Slika 33: Javni dug i garancije (procenata BDP-a) ..................................................................................... 25 Slika 34: MeÄ‘unarodna potraživanja (% BDP-a, 2. kvartal 2012) ............................................................. 27 Slika 35: Devizni krediti (% ukupnog iznosa, 3. kvartal 2012) .................................................................. 27 Slika 36: Rast kredita (% promjene, meÄ‘ukvartalno) ................................................................................. 28 Slika 37: NPL (% ukupnih kredita) i rezervacije (% NPL, 3. kv. 2012)..................................................... 28 Slika 38: Koeficijenti adekvatnosti kapitala (CAR) i prinos na sredstva (ROA) (%, 3. kv. 2012) ............. 28 Slika 39: Odnosi kredita i depozita (%, 3. kv. 2012) .................................................................................. 28 Slika 40: Kvalitet poslovnog ambijenta u SEE6, 2011-2013. ..................................................................... 30 Slika 41: Slabe strane poslovnog okruženja u SEE6 u 2012. ..................................................................... 31 Slika 42: Aktuelni i projektovani uvoz el. energije (GWh) ........................................................................ 35 Slika 43: Industrijska proizvodnja i trgovina u EU..................................................................................... 36 Slika 44: Cijene žita i jestivog ulja, nominalno i realno u USD (2005.=100) ............................................ 40 Slika 45: Varijabilnost cijena: godiÅ¡nji koeficijent varijacije i Teilov indeks cijena hrane, 1990-2012..... 41 Slika 46: Cijene fjuÄ?ersa za kukuruz i pÅ¡enicu (dolarskih centi po buÅ¡elu) ................................................ 42 Slika 47: Indeksi cijena hrane za zemlje SEE, meÄ‘ugodiÅ¡nje .................................................................... 43 Slika 48: Osetljivost domaćinstava na udare svjetskih cijena hrane, EU i Evropa i centralna Azija.......... 45 Slika 49: Udjeli hrane u budžetu po decilima potroÅ¡nje ............................................................................. 46 Slika 50: Promjena udjela hrane u budžetu usljed povećanja Indeksa cijena hrane od 5 procenata (u procentnim poenima) .................................................................................................................................. 48 Slika 51: Usmjerenost, obuhvat i izdaÅ¡nost socijalne pomoći u zemljama zapadnog Balkana .................. 50 ii Tabele Tabela 1: Zemlje SEE6: Realni privredni rast, 2009-2012. .......................................................................... 4 Tabela 2: SEE6: Realni rast industrijske proizvodnje po kvartalima (u procentima, meÄ‘ugodiÅ¡nje) ........... 5 Tabela 3: SEE6: Pad realne poljoprivredne proizvodnje u 2012. ................................................................. 6 Tabela 4: Fiskalni bilansi SEE6, 2008-2012. (% BDP-a) ........................................................................... 21 Tabela 5: SEE6: Kreditni rejtinzi država1 ................................................................................................... 25 Tabela 6: KljuÄ?ni makroindikatori (projekcije za 2012, % BDP-a) i pitanja programa zaÅ¡tite finansijskog sektora ......................................................................................................................................................... 29 Tabela 7: Najavljene nove privatizacije u zemljama zapadnog Balkana .................................................... 33 Tabela 8: Globalni i regionalni rast............................................................................................................. 36 Tabela 9: Perspektiva rasta u zemljama SEE6 za period 2012-2013. ........................................................ 37 Tabela 10: Promjene svjetskih i domaćih cijena hrane (procentualne) i procijene prelivanja .................... 44 Tabela 11: Simulirana promjena siromaÅ¡tva usljed povećanja cijena hrane od 5 procenata (u procentnim poenima) ..................................................................................................................................................... 47 Okviri Okvir 1: FIAT u Srbiji: Automobilska industrija se vraća na zapadni Balkan ............................................. 6 Okvir 2: Nagli rast nezaposlenosti u Srbiji ................................................................................................... 9 Okvir 3: IzvjeÅ¡taj o svjetskom razvoju u pogledu radnih mesta: Implikacije po politike na tržiÅ¡tu rada ... 13 Okvir 4: KaÅ¡njenje u oblasti poreza i rashoda: sve veći razlog za zabrinutost ........................................... 24 Okvir 5: Pretpostavke na kojima se zasnivaju procjenjeni uticaji na siromaÅ¡tvo ....................................... 47 iii Ovaj izvjeÅ¡taj priprema dva puta godiÅ¡nje tim ekonomista Odjela za smanjenje siromaÅ¡tva i ekonomsku politiku Svjetske banke za region Evrope i centralne Azije (ECA PREM). Ovaj izvjeÅ¡taj i prethodne izvjeÅ¡taje možete naći na internet adresi www.worldbank.org/eca/seerer. Na Ä?elu autorskog tima je Željko Bogetić (zbogetic@worldbank.org), glavni ekonomist i koordinator za ekonomsku politiku za zapadni Balkan u Svjetskoj banci, a u timu su sljedeći Ä?lanovi sa svojim tematskim oblastima: Dilek Aykut (globalna kretanja i perspektiva), Alexandru Cojocaru (posebna tema o cijenama hrane), Damir Ćosić (finansijski sektor; Bosna i Hercegovina), Simon Davies (fiskalna pitanja i dug), Mike Edwards (finansijski sektor), Agim Demukaj (eksterni sektor, Kosovo), Borko HanÄ‘iski (tržiÅ¡ta rada, Bosna i Hercegovina), Caterina Ruggeri Laderchi (posebna tema o cijenama hrane), Erjon Luci (menadžer baze podataka za zemlje SEE6, Albanija), Sanja Madžarević-Å ujster (strukturne reforme, Crna Gora i SEE6), Lazar Å estović (privreda, Srbija), Bojan Å imbov (privatizacija, poslovanje, BJR Makedonija) i Kenneth Simler (posebna tema o cijenama hrane). Carolina Sanchez-Paramo i Indhira Vanessa Santos su uÄ?estvovale u dijelu o tržiÅ¡tu rada. Lewis Hawke je pripremio okvir o kaÅ¡njenju javnog sektora. Arturo Rivera je pripremio okvir o energetskoj infrastrukturi, a Javier Suarez je uÄ?estvovao u izra di okvira o poukama iz privatizacija. Maria Andreina Clower i Mismake Galatis su obezbjedile podrÅ¡ku timu. Distribucijom izvjeÅ¡taja i odnosima sa medijima i javnošću upravlja tim za odnose sa medijima, Ä?iji su Ä?lanovi Lundrim Aliu, Denis BoÅ¡kovski, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Andrew Kircher, Vesna Kostić, Mirjana Popović, John Mackedon, Krystin Schrader i Dragana Varezić. Timu su pružali smjernice i savjete Satu Kähkönen (menadžer sektora, ECAPREM2) i Yvonne Tsikata (direktor, ECA PREM). Zahvaljujemo se Abebe Adugna (ECSPE) i Juan Zalduendo (ECAVP) na korisnim diskusijama. U ovom izvjeÅ¡taju, pojmom “jugoistoÄ?na Evropaâ€?obuhvaćeno je Å¡est zemalja zapadnog Balkana ( SEE6): Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, BJR Makedonija i Srbija. iv REZIME Poslije dvije godine krhkog oporavka od globalne recesije, u 2012. Å¡est zemalja jugoistoÄ?ne Evrope (SEE6) – Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Crna Gora, Kosovo, BJR Makedonija i Srbija – kao grupa doživljavaju drugi talas recesije. PogorÅ¡anje vanjskih uslova, uticaj jake zime na ekonomsku aktivnost i dalji rast nezaposlenosti na poÄ?etku godine uzeli su danak u oblasti potroÅ¡nje, investicija i izvoza. Ostvarili su se rizici pomenuti u junskom izvjeÅ¡taju. Ugroženi su oporavak kreditne aktivnosti i fiskalna konsolidacija. Nekvalitetni krediti (NPL) – za koje se samo prije nekoliko mjeseci mislilo da se stabilizuju – ponovo su u usponu. Kao rezultat toga, uslovi privreÄ‘ivanja, kako u regionu tako i van njega, su postali mnogo teži, kao i u pogledu ekonomske politike koja je potrebna da bi se stabilizovala privreda regiona i ponovo podstakao privredni rast. Poslije privrednog rasta od oko 2 procenta godiÅ¡nje tokom perioda 2010-2011. zbirni realni BDP zemalja SEE6 smanjiće se za -0,6 procenata u 2012. pri Ä?emu će ekonomija Srbije opasti za Ä?ak 2 procenta. TakoÄ‘e, sada je jasno da će Ä?ak i u najboljim okolnostima put do održivog oporavaka biti naporan: sada se oÄ?ekuje da rast u 2013. bude u prosjeku 1,6 procenata, a rizici mogu biti ogromni. MeÄ‘u osnovnim rizicima za ekonomsku perspektivu za 2013. nalaze se globalni uticaj privredne neizvjesnosti u SAD, neizvjestan oporavak eurozone i visoke cijene nekih važnih žitarica i hrane, na Å¡ta su sve zemlje SEE6 veoma osjetljive. Zabrinjavajući za njihova domaćinstva je rizik novog udara cijena hrane, koji bi mogao da pogorÅ¡a nivo siromaÅ¡tva i izvrÅ¡i pritisak na standard života srednje klase. Procentni poeni Procenat radne snage 7 25 Rast BDP-a u SEE6 (lijevo) Stopa nezaposlenosti 6 u SEE6 (desno) 24 5 4 23 3 22 2 1 21 0 20 -1 19 -2 -3 18 2007 2008 2009 2010 2011 2012 U tom krhkom okruženju, Srbija, Albanija i Crna Gora će, posebno, morati da istraju u smanjenju fiskalnih deficita i snižavanju javnog duga, baÅ¡ kao Å¡to moraju da nastave da unaprjeÄ‘uju investicionu klimu i reformiÅ¡u tržiÅ¡ta rada i javni sektor. U svim zemljama SEE6, kaÅ¡njenje plaćanja javnog sektora predstavljaju posebne izazove za upravljanje javnim finansijama ali i za privatni sektor, a tu su i nezavrÅ¡eni programi strukturnih reformi. Poslije dvije godine duboke krize, sporog oporavka, rasta nezaposlenosti i siromaÅ¡tva i nastavka recesije – Ä?ak i uz postojeće napore u pravcu fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi, koji moraju da se nastave – postoji opasnost da zemlje SEE6 budu uhvaćene u zaÄ?arani krug koji potencira ciklus pada dugoroÄ?ne Å¡tednje, niskog, ako ne i negativnog, rasta, visokog duga i joÅ¡ većih rizika od socijalnih potresa. Da bi se sprijeÄ?io ovaj ishod, u ovom izvjeÅ¡taju se tvrdi da vlade zemalja SEE6 treba da v udvostruÄ?e napore ka ubrzanju fiskalnih i strukturnih reformi. Te zemlje su uglavnom iscrpile fiskalni prostor za dalje povećanje duga i smanjile javne investicije (osim Kosova, koje je izuzetak) na dio onoga Å¡to je potrebno da bi se održala vrijednost javnog kapitala u kritiÄ?noj infrastrukturi. Privatne investicije guÅ¡i nedostatak produktivnih, komplementarnih javnih investicija, spor oporavak kreditnih aktivnosti i slaba domaća tražnja. Spoljna tražnja je minimalna, a izvoz je ne samo sporadiÄ?an, već ga infrastrukturna, finansijska i druga ograniÄ?enja sprjeÄ?avaju da postane novi pokretaÄ? rasta. U izvjeÅ¡taju se tvrdi da je ono Å¡to je najhitnije i najpotrebnije u ovom trenutku jeste intenzivnija reforma ekonomske politike ovih zemalja da bi se smanjio javni dug i ubrzale strukturne reforme koje vode ka većoj produktivnost i izvozu, posebno u upravljanju javnim sektorom, investicionoj klimi i tržiÅ¡tima rada. S obzirom na njihovu osjetljivost, zemlje SEE6 bi takoÄ‘e mogle da se bolje pripreme na nove udare cijena hrane. Ukoliko bi se realizovale takve ubrzane reforme, spoljna finansijska podrÅ¡ka od EU i globalnih meÄ‘unarodnih finansijskih institucija (MFI), dobro koordinirana i usmjerena na region u cjelini, a ne samo na pojedinaÄ?ne zemlje, bi mogla da pomogne i olakÅ¡a prelazak na dinamiÄ?niji rast u srednjoroÄ?nom periodu. U novembru 2012. Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka su najavile zajedniÄ?ki akcioni program težak 30 milijardi eura koji je usmjeren na finansiranje zemalja centralne i jugoistoÄ?ne Evrope u naredne dvije godine. U zemljama SEE6, ova pravovremena inicijativa bi vjerovatno bila realizovana preko Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) i drugih resursa MFI. Sredstva IPA Evropske Unije će takoÄ‘e biti važna, posebno u pružanju podrÅ¡ke institucionalnim reformama i ruralnom razvoju. Fokusiranjem ovakve podrÅ¡ke na najvažniju infrastrukturu od regionalnog znaÄ?aja (pruge, autoputevi, energija i gas) i na radna mjesta i mala i srednja preduzeća, moglo bi da doÄ‘e do znaÄ?ajnog povećanja efikasnosti investicija, rasta i zapoÅ¡ljavanja. MeÄ‘utim, dodatna sredstva usmjerena ka rastu i radnim mjestima mogla bi da budu djelotvorna samo ukoliko bi bila praćena intenziviranim fiskalnim i strukturnim reformama, posebno u oblasti investicione klime, tržiÅ¡ta rada i upravljanja javnog sektora. vi 1. NAJNOVIJA KRETANJA, PERSPEKTIVA I IZAZOVI EKONOMSKE POLITIKE A. EUROZONA U RECESIJI, NOVI GLOBALNI RIZICI Poslije viÅ¡emjeseÄ?nog slabljenja ekonomske aktivnosti nakon turbulencija na finansijskim tržiÅ¡tima u drugom kvartalu 2012. globalna ekonomska aktivnost ponovo polako poÄ?inje da raste — posebno u zemljama u razvoju. MeÄ‘utim, rast je umjeren i slab. Najnoviji podaci ukazuju da usporava rast industrijske proizvodnje u dvije najveće svjetske ekonomije, SAD i Japanu. Zbog slabih rezultata sredinom godine, projekcije globalnog rasta BDP-a za kalendarsku godinu su preliminarno snižene za oko 0,2 procentna poena na 2,3 procenta u 2012. odnosno za 0,6 procentnih poena u 2013. na 2,4 procenta, uglavnom zbog recesije u eurozoni. Prijetnje za privredni oporavak leže u poteÅ¡koćama u realizaciji fiskalne konsolidacije u eurozoni, preostalih neizvjesnosti u pogledu privrednog rasta u SAD i riziku od rapidnog smanjenja sada inaÄ?e visokih investicija Kine. Situaciju dodatno komplikuje Ä?injenica da bi niske zalihe kukuruza i pÅ¡enice na globalnom nivou mogle da dovedu do joÅ¡ viÅ¡ih cijena hrane sa ozbiljnim posljedicama po siromaÅ¡ne slojeve stanovniÅ¡tva. Otkad se zavrÅ¡io veoma nestabilni drugi kvartal 2012. znaÄ?ajno popuÅ¡taju tenzije na globalnom finansijskom tržiÅ¡tu, uglavnom zahvaljujući najavi mjera Evropske centralne banke (ECB) za odbranu eurozone, ali znaÄ?ajni rizici u globalnoj ekonomiji su i dalje prisutni. PoÄ?etkom septembra, sa pokretanjem programa kupovine obveznica ECB i povoljnom presudom Ustavnog suda NjemaÄ?ke o Evropskom mehanizmu za stabilnost (ESM), znaÄ?ajno se smanjio dio neizvjesnosti u eurozoni i ublažio rizik od akutne krize. Stoga su naglo opali troÅ¡kovi zaduživanja za razvijene evropske zemlje sa visokim kamatnim stopama (tzv. spredom) kao Å¡to su Italija i Å panija (Slika 1). Razlike u kamatnim stopama (spredovi) na državne obveznice zemalja u razvoju (EMBIG) su opale od juna za 80 baznih poena (bp) na nivo blizak dugoroÄ?nom prosjeku (oko 310 bp ili 3,1%). Od poÄ?etka juna se oporavljaju i globalna tržiÅ¡ta kapitala: akcije na berzama u razvijenim zemljama do sada su za 2012. porasle za 10,7 procenata, a u zemljama u razvoju za 8,1 procenat. SliÄ?no tome, izgleda da se oporavljaju i bruto tokovi kapitala. Svi tokovi kapitala u zemlje u razvoju (emisije meÄ‘unarodnih obveznica, prekograniÄ?ni sindikovani bankarski krediti i plasmani kapitala), koji su krajem drugog kvartala u junu opali za 30-40 procenata, u trećem kvartalu su se vratili na nivoe iz prvog kvartala. Kako je u Evropi dolazilo do razduživanja, u avgustu se gotovo udvostruÄ?ilo sindikovano bankarsko kreditiranje zemalja u razvoju, mada je joÅ¡ uvijek preko 30 procenata ispod nivoa iz 2011. Poslije usporavanja tokova kapitala u avgustu, Å¡to je sezonski oÄ?ekivano, u septembru su bruto tokovi kapitala bili veći nego u bilo kom drugom mjesecu od 2007. i iznosili ukupno 408 milijardi USD, Å¡to predstavlja blago povećanje u odnosu na 2011. Veliko povećanje emisija obveznica zemalja u razvoju nadoknadilo je pad sindikovanih bankarskih kredita i emisija vlasniÄ?kih instrumenata. Zemlje u razvoju su bile predvodnice u opravku ekonomske aktivnosti (Slika 2). Industrijska proizvodnja je porasla za 5,8 procenata na godiÅ¡njem nivou u 3. kvartalu. Realni BDP Kine se povećao za 9,1 procenta (meÄ‘ukvartalno, na godiÅ¡njem nivou), u odnosu na 8,2 procenta u drugom kvartalu, prije svega zahvaljujući sektoru usluga. MeÄ‘u zemljama sa visokim dohotkom situacija je razliÄ?ita. U SAD je doÅ¡lo do ubrzanja u drugom kvartalu (2,7 procenata meÄ‘ukvartalno na godiÅ¡njem nivou) zahvaljujući solidnom rastu investicija u stambene objekte, ali je zatim uslijedio nagli pad u trećem kvartalu (pad od 3 procenta meÄ‘ukvartalno na godiÅ¡njem nivou). U eurozoni, industrijska proizvodnja se povećala u trećem kvartalu, ali nedovoljno da bi se sprijeÄ?ilo kvartalno smanjenje BDP-a (–0,1%, meÄ‘ukvartalno). 1 Ipak, vodeći indikatori ukazuju na Å¡aroliku sliku za posljednji kvartal 2012. Nedavni Indeksi nabavki menadžera (PMI) ukazuju na to da proizvodnja izgleda zdravije u 4. kvartalu u SAD (uz napomenu da je PMI raÄ‘en prije Uragana Sendi) i u zemljama u razvoju kao Å¡to su Kina, Brazil, Indonezija, Indija, Rusija i Turska, od kojih su mnoge zabilježile pozitivne efekte nedavnog snižavanja referentnih stopa. Iako se industrijska aktivnost u eurozoni stabilizovala u 3. kvartalu, indeksi PMI kako za centralne tako i za periferne zemlje eurozone ukazuju na dalje smanjenje u 4. kvartalu; naime, industrijska proizvodnja je već poÄ?ela da se smanjuje u septembru. Na sliÄ?an naÄ?in, dalji pad indeksa PMI u Japanu ukazuje na to da bi Japan mogao da uÄ‘e u tehniÄ?ku recesiju u 4. kvartalu ove godine. Slika 1: Kretanja na finansijskim tržiÅ¡tima Stope CDS svopova (bazni poeni) 1,800 1,600 Portugalija 1,400 Irska 1,200 Å panija 1,000 800 Italija 600 400 200 0 Jan-10 May-10 Sep-10 Jan-11 May-11 Sep-11 Jan-12 May-12 Sep-12 PojaÅ¡njenje: 100 baznih poena = 1,0 procent. 2 Slika 2: Globalna industrijska proizvodnja Privreda usporava i u ekonomijama sa visokim dohotkom i u % ekonomijama u razvoju 40 (procentualna promjena obima, meÄ‘ukvartalno, desezonirana god. stopa) 30 20 10 0 Uvoz zemalja sa visokim dohotkom -10 Uvoz zemalja u razvoju Industrijska proizvodnja zemalja u razvoju -20 Industrijska proizvodnja zemalja Evrozone sa visokim dohotkom -30 Industrijska proizvodnja ostalih zemalja sa visokim dohotkom 2010M09 2010M12 2011M03 2011M06 2011M09 2011M12 2012M03 2012M06 2012M09 Kao rezultat, projekcije globalnog rasta se revidiraju naniže, naroÄ?ito za 2013. (Slika 3). Mada izgleda da je u julu industrijska aktivnost doÅ¡la do minimuma, ankete o poslovnom sentimentu i dinamika zaliha ukazuju da će realni BDP na globalnom nivou zabilježiti umjereni porast u 4. kvartalu. Ipak, na osnovu onoga Å¡to se do sada deÅ¡avalo, Ä?ini se vjerovatnim da bi se prognoze izvjeÅ¡taja „Globalna ekonomska perspektiva“ Svjetske banke iz juna 2012. mogle korigovati naniže. Revidirani globalni rast je za sada––preliminarno––projektovan na oko 2,3 procenta u 2012. i 2,4 procenata u 2013. Slika 3: Pretpostavke o globalnom rastu Rast Projekcije su snižene i u 2012. i u 2013. BDP-a 10 % 8 Zemlje u razvoju 6 4 2 0 -2 Svijet -4 Revidirana prognoza Zemlje sa visokim dohotkom -6 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 3 Mada su se rizici od nove i akutne evropske krize donekle smanjili, visoke cijene hrane, neizvjesnost u SAD i usporavanje u Kini i dalje predstavljaju jasne opasnosti za dalji oporavak svjetske privrede. Izglede za ekonomski oporavak moglo bi da pomuti viÅ¡e konkretnih rizika. Na primjer: ï‚· Postoji viÅ¡e nedoumica oko relativne vjerovatnoće pojedinih rizika. Mada postoje jasni, znaÄ?ajni rizici prouzrokovani recesijom u eurozoni i neizvjesnošću oko neophodnih fiskalnih konsolidacija u visoko zaduženim zemljama u eurozoni, uzevÅ¡i u obzir napredak koji je nedavno postignut u smanjanju grÄ?kog duga i smanjenju troÅ¡kova pozajmljivanja, ovom trenutku osnovni scenarijo za Evropu je da tenzije i dalje postepeno popuÅ¡taju u skladu sa tim kako se budu primjenjivali novi institucionalni aranžmani i rjeÅ¡enja za krizu duga. SliÄ?no tome, u centar pažnje poÄ?inju da dolaze i fiskalni izazovi SAD. ï‚· Mada bi kineska tražnja mogla i dalje rasti imajući u vidu najavljene investicije u infrastrukturu, pitanje je koliko se tako visoke stope rasta mogu održati na duže vrijeme, stoga je moguće da će kineski rast pružiti manje podrÅ¡ke globalnom rastu nego ranije.  ï‚· A zatim su tu i cijene hrane. Ranije ovog ljeta cijene pÅ¡enice i kukuruza skoÄ?ile su za oko 40 procenata zbog suÅ¡e i drugih vremenskih problema kako u SAD tako i u Evropi. Mada joÅ¡ nema ozbiljnih nestaÅ¡ica u snabdjevanju, visoke cijene mogu da imaju ozbiljne budžetske implikacije po zemlje koje u velikoj mjeri zavise od uvoza žitarica. Repriza skoka cijena hrane iz 2010. godine mogla bi da poremeti izglede za rast na tržiÅ¡tima u razvoju i da iskomplikuje ekonomsku politiku. B. RAST U SEE61—DRUGI TALAS RECESIJE Poslije prosjeÄ?nog godiÅ¡njeg rasta od samo 2 procenta u 2010. i 2011. koji odražavaju kretanja u eurozoni, u prvoj polovini 2012. zemlje SEE6 su ponovo uÅ¡le u novu recesiju. Na Ä?elu sa Srbijom, na koju otpada gotovo polovina BDP-a SEE6, regionalna ekonomska aktivnost je posrtala dijelom zbog jake zime, ali i zbog opÅ¡te slabosti agregatne tražnje, kako eksterne tako i domaće (Tabela 1). Tabela 1: Zemlje SEE6: Realni privredni rast, 2009-2012. 1. pol. 2. pol 2009 2010 2011 2012 2012 2012 (proj.) (proj.) ALB 3,3 3,5 3,0 1,0 0,6 0,8 BIH -2,9 0,7 1,3 -0,2 0,2 0,0 KOS 2,9 3,9 5,0 3,6 3,6 3,6 MAK -0,9 2,9 2,8 -1,1 1,0 0,5 CG -5,7 2,5 3,2 -0,9 1,0 0,2 SRB -3,5 1,0 1,6 -1,6 -2,3 -2,0 SEE6 -1,8 1,8 2,2 -0,6 -0,5 -0,6 EU11 ... 2,0 3,1 1,3 ... 0,9 Izvor: StatistiÄ?ki zavodi zemalja SEE6 i osoblje Svjetske banke (2013). Prosjeci su ponderisani BDP-om. 1 SEE6 su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, BJR Makedonija i Srbija. 4 Bez obzira na opÅ¡tu slabost privredne aktivnosti, rast se znatno razlikovao u pojedinaÄ?nim zemljama SEE6. Realni BDP u Srbiji i BJR Makedoniji zabilježio je najveće smanjenje za 1,6 i 1,1 procenat, respektivno, u prvoj polovini 2012. Kosovo je izuzetak, Ä?iji pozitivan rast i dalje pokreću velike finansijske doznake od dijaspore, kao i domaće javne investicije, dok je ekonomija Albanije porasla za 1 procenat na osnovu porasta domaće tražnje. Ta kretanja su izazvala niži izvoz i investicije dok visoka nezaposlenost sputava domaću potroÅ¡nju. ÄŒak i uz oÄ?ekivani postepeni oporavak do kraja godine, SEE6 će po svoj prilici, kao grupa zemalja, ostati u recesiji za ovu, 2012. u cjelini. Nezaposlenost u SEE6– najviÅ¡a regionalna nezaposlenost u Evropi koja u prosjeku sada iznosi oko 25 procenata (izuzimajući Kosovo, Ä?ija nezaposlenost prelazi 40 procenata, Å¡to je dijelom kompenzovano radom u neformalnom sektoru) – i dalje će rasti. LoÅ¡i rezultati industrije usporavaju opÅ¡ti privredni oporavak. U cijelom regionu industrijska proizvodnja je opadala tri kvartala uzastopce, poÄ?ev od Ä?etvrtog kvartala 2011. do zakljuÄ?no sa drugim kvartalom 2012. Pad je bio najintenzivniji u prvom kvartalu 2012, kada su mnoge fabrike morale da budu nedeljama zatvorene zbog neuobiÄ?ajeno hladne zime, zimske suÅ¡e i s njom povezanih nestaÅ¡ica struje iz hidroelektrana, kao i pada tražnje za industrijskim izvoznim proizvodima. Kao rezultat toga, ponderisani prosjeÄ?ni rast industrijske proizvodnje u prvom kvartalu bio je duboko negativan: -10,1 procenat. NajznaÄ?ajniji pad se desio u Albaniji (-20,3), za kojom je slijedila Crna Gora (-14,7 procenata) (Tabela 2). Tabela 2: SEE6: Realni rast industrijske proizvodnje po kvartalima (u procentima, meÄ‘ugodiÅ¡nje) 2011. 2012. Država 2 1. kvartal 2. kvartal 3. kvartal 4. kvartal 1. kvartal 2. kvartal Albanija 11,1 -5,4 5,6 -9,7 -20,3 6,4 Bosna i Hercegovina 11,1 6,2 6,0 2,9 -9,4 -4,1 Makedonija 13,8 5,3 1,4 -4,7 -8,5 -5,6 Crna Gora -10,2 -21,0 3,6 -11,6 -14,7 1,9 Srbija 5,7 3,8 -1,8 0,4 -6,4 -3,1 Prosjeci Prosjek 6,3 -2,2 3,0 -4,6 -11,8 -0,9 Ponderisan BDP-om 7,8 1,6 1,8 -2,1 -10,1 -1,7 Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i proraÄ?uni osoblja Svjetske banke. Mada regionalna industrijska proizvodnja u cjelini i dalje opada, ima naznaka oporavka. Pad proizvodnje je bio znaÄ?ajno manji u drugom kvartalu, kada je iznosio samo -1,7 procenata (meÄ‘ugodiÅ¡nje). Pored toga, reaktiviranje prethodno zatvorenih fabrika pomoglo je da se poveća proizvodnja u Albaniji i Crnoj Gori. S druge strane, industrijska proizvodnja je opala u Makedoniji za 5,6 procenata, u Srbiji za 3,1 procenat, a u BiH za 4,1 procenat. MeÄ‘utim, FIAT sada povećava proizvodnju, Å¡to će znaÄ?ajno doprinjeti ne samo privrednom rastu Srbije već, zbog obima te proizvodnje, i rastu industrijske proizvodnje u cijelom regionu. 2 Kosovo ne daje visokofrekventne podatke o industrijskoj proizvodnji. 5 Okvir 1: FIAT u Srbiji: Automobilska industrija se vraća na zapadni Balkan Otvaranje velike fabrike FIAT-a u Srbiji i nedavne strane investicije u proizvodnju auto-dijelova u BJR Makedoniji nagovjeÅ¡tavaju postepen povratak automobilske industrije na zapadni Balkan i obećavaju revit alizaciju nekih dijelova industrije regiona. FIAT i Vlada Srbije su osnovali zajedniÄ?ko preduzeće – FIAT Automobili Srbija d.o.o. u kojem FIAT ima 66 procenata, a Srbija 34 procenta kapitala. Investicija Srbije je uglavnom naturalna (zemlja, postojeći objekti i unaprjeÄ‘enja infrastrukture u gradu Kragujevcu: pristupni putevi i pruge, bolje snabd jevanje energentima, itd). Do sada je uspostavljena i radi jedna proizvodna linija (planirane su tri); oÄ?ekuje se da se proizvede 30.000 automobila (model 500L) u 2012. i oko 150.000 u 2013. Procjenjuje se da će prihod biti oko 400 miliona EUR za 2012. i Ä?ak 2 milijarde EUR u 2013. (oko 6 procenata BDP -a Srbije); iako će se to uglavnom odnositi na model 500L, FIAT planira i da poÄ?ne proizvodnju „Punta“, mada za poÄ?etak samo oko 10.000 komada . Pored problema industrije, izuzetno Tabela 3: SEE6: Pad realne poljoprivredne proizvodnje u 2012. loÅ¡a žetva Å¡irom Balkana limitirala je Poljoprivredna proizvodnja, kvartalne stope rasta (meÄ‘ugodiÅ¡nje) poljoprivrednu proizvodnju, 1. kvartal 2. kvartal doprinoseći kako opÅ¡toj recesiji tako i pritiscima na domaće cijene hrane ALB 1 4,5 5,6 (Tabela 3). Poljoprivredna proizvodnja BIH -4,5 -4,1 Å¡irom regiona je cijele godine trpjela MKD 3,3 0,0 zbog ekstremnog vremena. Prvo su MNE -10,0 30,0 zimi temperature dostigle rekordne SRB -19,0 -17,2 minimume, pa je usljedila suÅ¡a. Zatim 1 Podaci dostupni samo za Republiku Srpsku. se, tokom ljeta, region, kao i mnogi Napomena: Kod svih zemalja osim Crne Gore, indeksi su bazirani na dodatnoj drugi dijelovi svijeta, suoÄ?io sa teÅ¡kom vrijednosti po stalnim cijenama. Kod Crne Gore, baza je fiziÄ?ka proizvodnja. suÅ¡om. Kao rezultat toga, Kod BJR Makedonije, meÄ‘ukvartalni desezonirani podaci. poljoprivredna proizvodnja je zabilježila veliki pad. Rezultati za treći kvartal mogli bi da budu naroÄ?ito loÅ¡i za zemlje koje su svoje poljoprivredne aktivnosti koncentrisale na proizvodnju žitarica i voća. Najsnažnije je pogoÄ‘ena Srbija, a donekle i BiH. Samo u prvoj polovini godine Srbija je doživjela pad dodatne vrijednosti u poljoprivredi za 18 procenata. Kao rezultat toga, inflacija po osnovu cijena hrane i opÅ¡ta inflacija prema indeksu potroÅ¡aÄ?kih cijena (CPI) u SEE6 preokrenula je opadajući trend koji je poÄ?eo marta 2012. (Slika 4). 6 Slika 4: SEE6: Inflacija - CPI i cijene hrane (procenata) inflacija (meÄ‘ugodiÅ¡nje) 16 cena hrane inflacija po osnovu cijena hrane (meÄ‘ugodiÅ¡nje) 14 12 10 8 6 4 2 0 -2 -4 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 2010 2011 2012 Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku SEE6. C. TRŽIÅ TA RADA – NASTAVAK KRIZE Sa drugim talasom recesije nastavlja da raste nezaposlenost u zemljama SEE6. Tri godine poÅ¡to je svjetska kriza pogodila region SEE6 i dalje slabe tržiÅ¡ta rada u većini ekonomija ovog regiona. Nezaposlenost u Srbiji i BiH, mnogo je veća u 2012. nego Å¡to je bila u 2008. (Slika 5). U Srbiji je stopa nezaposlenosti skoÄ?ila za 11 procentnih poena, Å¡to je gubitak radnih mjesta skoro bez presedana (Okvir 2), a u BiH je stopa porasla za skoro 5 procentnih poena. MeÄ‘u zemljama u razvoju Evrope i centralne Azije samo su tri baltiÄ?ke zemlje doživjele rast stopa nezaposlenosti od Ä?ak 11-12 procentnih poena tokom globalne krize, ali su do 2011. sve te tri zemlje spustile stope za 2,5-4,5 procentnih poena. Osim toga, gubici radnih mjesta u baltiÄ?kim zemljama bili su rezultat oÅ¡trije ekonomske recesije i dvocifrenog pada proizvodnje. Za razliku od njih, smanjenje proizvodnje u Srbiji i BiH je mnogo blaže, ali je pogorÅ¡anje na tržiÅ¡tu rada mnogo dugotrajnije. I stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori je veća no Å¡to je bila prije krize, mada je uticaj krize bio slabiji. U istoj grupi je vjerovatno i Albanija, s obzirom na povratak nekih emigranata iz GrÄ?ke, Ä?ime je pogorÅ¡an problem nezaposlenosti, ali nisu dostupni meÄ‘unarodno uporedivi podaci iz ankete o radnoj snazi. Bolje rezultate su imali BJR Makedonija i Kosovo jer posljednjih godina te dvije privrede rastu umjerenim stopama. 7 Slika 5: Promjena stopa nezaposlenosti u SEE6, 2008. i 2012. (procentnih poena)* 12 10 8 6 4 2 0 -2 -4 Makedonija, BJR Crna Gora BIH Srbija Izvor: Ankete o radnoj snazi (ARS) nacionalnih zavoda za statistiku. * Najnoviji podaci iz ARS za 2011. nisu dostupni za Kosovo i Albaniju. Visoka nezaposlenost je i dalje veliki ekonomski i socijalni izazov za region (Slika 6). Kosovo, sa nezaposlenošću na nivou od 43,5 procenata, BJR Makedonija, 31 procenat, BiH i Srbija na oko 2 5 procenata predstavljaju ekstremne sluÄ?ajeve u Evropi u cjelini, a rangiraju se visoko i na globalnom nivou. Prema publikaciji „Indikatori svjetskog razvoja“ Svjetske banke, mali broj zemalja u svijetu ima stope nezaposlenosti viÅ¡e od 25 procenata. Kao Å¡to je pomenuto u pre thodnim izdanjima ovog izvjeÅ¡taja, naroÄ?ito obeshrabrujući problemi za region su nezaposlenost mladih i dugoroÄ?na nezaposlenost. Produžetak usporavanja ekonomske aktivnosti bi povećao već hroniÄ?an problem dugoroÄ?ne nezaposlenosti. Slika 6: Stope nezaposlenosti, SEE6 i EU10 50 40 30 20 10 0 2007 2008 2009 2010 2011 Albanija BIH Kosovo Makedonija, BJR Crna Gora Srbija EU-10* Izvor:Ankete o radnoj snazi nacionalnih zavoda za statistiku. Napomena: Podaci za Kosovo za 2010-2011. nisu dostupni; podaci za Albaniju su iz administrativnih izvora . Grupu zemalja EU10 Ä?ine: Bugarska, ÄŒeÅ¡ka Republika, Estonija, MaÄ‘arska, Latvija, Litvanija, Poljska, Rumunija, SlovaÄ?ka Republika i Slovenija. EU11 ukljuÄ?uje i Hrvatsku. 8 Okvir 2: Nagli rast nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost je u Srbiji naglo porasla kao rezultat ekonomske krize iz 2008-9. i nastavila je da ide naviÅ¡e u 2010-2011. iako se privreda vratila na blago pozitivan rast; sa povratkom u recesiju u 2012, vjerovatno će se pogorÅ¡ati prije nego Å¡to se poboljÅ¡a. Ukupni realni BDP Srbije u 2012. je i dalje nekoliko procenata ispod onog koji je dostignut 2008. Procjene iz Ankete o radnoj snazi (ARS) ukazuju da je udio nezaposlenih u ukupnoj radnosposobnoj populaciji starosti 15 i viÅ¡e godina povećan sa 15,8 procenata u aprilu 2009. na 23,7 procenata u novembru 2011. I neaktivnost je u porastu. U periodu 2009-2011. ne samo da se povećao broj nezaposlenih za preko 250.000 već se za preko 340.000 smanjila ekonomski aktivna populacija. Procjene na osnovu ARS ukazuju da je radna neaktivnost bila naroÄ?ito visoka kada je poÄ?ela finansijska kriza i izmeÄ‘u aprila 2008. i aprila 2009. Ä?etvrtina onih koji su bili neformalno zaposleni preÅ¡la je u neaktivne. Od onih koji su bili nezaposleni u aprilu 2008. viÅ¡e od 20 procenata je potpuno napustilo tržiÅ¡te rada do aprila 2009. Pronalaženje posla za nezaposlene je izuzetno teÅ¡ko. Od onih koji su bili nezaposleni u aprilu 2009, 85 procenata je bilo i dalje nezaposleno u aprilu 2010, a samo 9 procenata je uspjelo da preÄ‘e u zaposlene, najÄ?ešće u formalnom sektoru. SliÄ?no tome, od onih koji su bili nezaposleni u aprilu 2010, 83 procenta je bilo i dalje nezaposleno u aprilu 2011, dok je udio onih koji su preÅ¡li u zaposlene i dalje bio ispod 10 procenata. Izvor: Svjetska banka (2012c), na osnovu podataka iz Ankete o radnoj snazi za Srbiju. Podaci iz administrativnih izvora o registrovanim nezaposlenim licima potkrepljuju gornju analizu i omogućavaju praćenje trendova u 2012. u svim zemljama SEE6 (Slika 7). Podaci o registrovanim nezaposlenim licima iz administrativnih izvora (obiÄ?no Službi za zapoÅ¡ljavanje) manje su pouzdani od podataka iz ARS i nisu uporedivi po zemljama. I pored toga, ti podaci pokazuju razliku u rezultatima sliÄ?nu onoj koju ilustruju podaci iz ARS. Broj registrovanih lica koja traže posao veći je u 2012. nego u 2011. u BiH i Albaniji. MeÄ‘utim, u 2012. je opao broj registrovanih lica koja traže posao u BJR Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu – mada u BJR Makedoniji i na Kosovu dio te razlike može da se objasni izmjenama regulative o radu.3 Slika 7: Registrovana nezaposlena lica u 2011. (januar 2011 = 100) 115 105 95 85 75 Dec-10 Feb-11 Apr-11 Jun-11 Aug-11 Oct-11 Dec-11 Feb-12 Apr-12 Jun-12 Aug-12 Oct-12 Albanija BIH Kosovo Makedonija, BJR Crna Gora Srbija Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. 3 U BJR Makedoniji je pružanje besplatnog zdravstvenog osiguranja odvojeno od statusa pojedinaca na tržiÅ¡tu rada, a vlasti uvode dodatne mjere da racionalizuju registar nezaposlenih. Kosovo je uvelo digitalnu bazu podataka o licima koja traže posao koja je omogućila da se eliminiÅ¡e zastar jela papirna evidencija. 9 Stopa aktivnosti na tržiÅ¡tu rada u zemljama SEE6 tradicionalno je niža nego u zemljama EU i kreće se od 44 procenta u BiH do 56 procenata u BJR Makedoniji.4 Stopa aktivnosti je bila relativno stabilna izmeÄ‘u 2011. i 2012. Najveća promjena je bila u Crnoj Gori: povećanje od 0,5 procentnih poena koje se odrazilo u porastu stope zaposlenosti. S druge strane, Srbija je u posljednje tri godine doživela pad aktivnosti na tržiÅ¡tu rada. To povlaÄ?enje iz radne snage predstavlja dodatnu „skrivenu nezaposlenost“ izvan zvaniÄ?nih podataka. Raspoloživi podaci o zaposlenosti iz ARS za 2012. u najboljem sluÄ?aju daju mjeÅ¡ovitu sliku (Slika 8. Na regionalnom nivou, stope zaposlenosti su najviÅ¡e u Crnoj Gori i najniže u BiH. Zaposlenost i dalje opada u Srbiji i u BiH. U Srbiji je od 2008. izgubljeno oko 680.000 radnih mjesta – Å¡to je zapanjujućih 30 procenata ukupne zaposlenosti u 2012. Izgleda da su ti gubici koncentrisani u poljoprivredi, finansijama i graÄ‘evinarstvu, sektorima koje su naroÄ?ito jako pogodili cikliÄ?ni i strukturni faktori. S druge strane, poslije gubitaka radnih mjesta u prvom kvartalu 2012, Crna Gora je zabilježila najveći porast zaposlenosti u drugom kvartalu, mada to dijelom potiÄ?e od priprema za turistiÄ?ku sezonu, a godiÅ¡nji podaci pokazuju nastavak teÅ¡kih uslova. Slika 8: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011-2012), u procentima 42 40 38 36 34 32 30 Apr-11 Mar-11 Dec-11 May-11 Aug-11 Oct-11 Mar-12 Apr-12 May-12 Jan-11 Jun-11 Sep-11 Nov-11 Jan-12 Jun-12 Feb-11 Jul-11 Feb-12 BJR Makedonija Crna Gora Srbija BiH Izvor: Ankete o radnoj snazi nacionalnih zavoda za statistiku. Kretanja zarada u regionu odražavaju rezultate na tržiÅ¡tu rada. U uslovima velike nezaposlenosti, zarade u SEE6 uglavnom su ili stagnirale (BiH) ili opadale (BJR Makedonija i Crna Gora), pri Ä?emu je u ovoj drugoj grupi inflacija izazvala joÅ¡ veći pad realnih zarada ( Slika 9 i Slika 10). Izuzetak je Srbija, gde su bile u porastu nominalne zarade (izuzimajući uobiÄ?ajen pad u januaru poslije porasta u decembru zahvaljujući isplati 13. plate). 4 Koristeći kriterijum „starost od 15 i viÅ¡e godina“ da bi se definisala aktivna populacija. 10 Slika 9: Promjene bruto prosjeÄ?nih nominalnih zarada (januar 2011. = 100) 140 130 120 110 100 90 80 Jan- Feb- Mar- Apr- May- Jun- Jul- Aug- Sep- Oct- Nov- Dec- Jan- Feb- Mar- Apr- May- Jun- Jul- Aug- Sep- Oct- 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 BIH Makedonija, BJR Crna Gora Srbija Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. Slika 10: Zaposlenost i Indeks realnih zarada (decembar 2010. = 100) Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene Svjetske banke. Problem radnih mjesta u regionu je i problem socijalne inkluzije. Niska aktivnost radne snage prikriva ogromne nejednakosti na Å¡tetu žena, mladih, lica sa nižim nivoom obrazovanja i etniÄ?kih manjina. U SEE6 udio žena koje su zaposlene ili aktivno traže posao je relativno nizak, Å¡to bi se moglo protumaÄ?iti kao „skrivena nezaposlenost“. Na primjer, na Kosovu je zaposlenost žena na nivou od samo 9,2 procenta, manje od jedne Ä?etvrtine stope zaposlenosti muÅ¡karaca. Rezultati tržiÅ¡ta rada su znaÄ?ajno razliÄ?iti i po etniÄ?kim grupama; na primer, mnogo je vjerovatnije da će biti nezaposleni Romi nego lica iz 11 drugih etniÄ?kih grupa, a uÄ?ešće u radnoj snazi meÄ‘u albanskim ženama je gotovo zanemarljivo u poreÄ‘enju sa drugim etniÄ?kim grupama. RjeÅ¡avanje problema otvaranja radnih mjesta će iziskivati da vlade nastave ali i odu dalje od reformi institucija tržiÅ¡ta rada i aktivnih politika na tržiÅ¡tu rada. Kao Å¡to se analizira u izvjeÅ¡taju Svjetske banke „Radna mjesta u istoÄ?noj Evropi i centralnoj Aziji“ i „IzvjeÅ¡taju o Svjetskom razvoju za 2013. u pogledu radnih mjesta“, slabi rezultati u oblasti tržiÅ¡ta rada i socijalne inkluzije posljedica su viÅ¡estrukih, meÄ‘usobno veoma povezanih faktora ukljuÄ?ujući kretanja tražnje za radnom snagom, neusklaÄ‘enosti kvalifikacija sa tražnjom za radom, prepreke mobilnosti radne snage, ograniÄ?enu djelotvornost mehanizama posredovanja na tržiÅ¡tu rada, slabo usklaÄ‘ene sisteme visokoÅ¡kolskog obrazovanja. Ekonomska kriza sa kojom se suoÄ?ava većina tih zemalja i dalje intenzivira već postojeće strukturne slabosti, pri Ä?emu uÄ?ešće u radnoj snazi opada, a nezaposlenost i siromaÅ¡tvo su u porastu. Osim toga, kako stanovniÅ¡tvo u većini zemalja u regionu stari, rapidno raste broj penzionera u odnosu na radno sposobnu populaciju, dodatno naprežući tržiÅ¡ta rada i cjelokupan socijalni model. Bez brze akcije u pogledu politika, situacija će se verovatno pogorÅ¡ati. Odgovor na ove izazove putem niza mjera za podsticanje rasta, konkurentnosti i otvaranje radnih mesta moglo bi da poveća životni standard, produktivnost i druÅ¡tvenu koheziju (Okvir 3). Produktivnija i bolje plaćena radna mesta, kako pokazuje „IzvjeÅ¡taj o svjetskom razvoju“ Svjetske banke za 2013, mogu da poboljÅ¡aju životni standard tako Å¡to će obezbjediti zaradu, izvući ljude iz siromaÅ¡tva i povećati njihovu potroÅ¡nju, kao i povećati produktivnost. Ona mogu i da ojaÄ?aju druÅ¡tvenu koheziju kada se otvore ekonomske prilike za ekonomsko-socijalnu mobilnost za sve druÅ¡tveno-ekonomske i demografske grupe. Da li za loÅ¡ uÄ?inak tržiÅ¡ta rada SEE6 treba kriviti propise o radu? ÄŒini se da je odgovor djelimiÄ?no potvrdan. U zemljama u kojima većinu radnih mjesta otvara privatni sektor, propisi o radu mogu da olakÅ¡avaju ili ometaju otvaranje radnih mjesta i ostvarivanje prava na zaradu. Treba regulisati tržiÅ¡ta rada da bi se radnici zaÅ¡titili od nepravednog tretmana i osiguralo efikasno sklapanje ugovora izmeÄ‘u poslodavaca i radnika. MeÄ‘utim, prekomjerna regulacija može da ode dalje od rjeÅ¡avanja tržiÅ¡nih poremećaja i da ograniÄ?i otvaranje radnih mjesta. Gde se nalaze zemlje SEE6 na regulatornom spektru? Dva globalna indeksa pomažu da se odgovori na ovo pitanje: konkretan indeks kvaliteta poslovnog ambijenta (Doing Business) Svjetske banke koji se odnosi na „zapoÅ¡ljavanje radnika“5 kao i indeks „efikasnosti rada“ Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Indeks kvaliteta poslovnog ambijenta u pogledu zapoÅ¡ljavanje radnika posmatra indikatore koji mjere fleksibilnost u regulisanju zapoÅ¡ljavanja, radnog vremena i viÅ¡ka radne snage. Ta tri aspekta propisa o radu mjere se pomoću 21 podindikatora (Slika 11 i Slika 12 sadrže 12 indikatora koji veoma variraju u zemljama SEE6). 5 www.doingbusiness.org. 12 Okvir 3: IzvjeÅ¡taj o svjetskom razvoju u pogledu radnih mesta: Implikacije za politike na tržiÅ¡tu rada U uslovima globalnog fokusa na radna mjesta poslije globalne ekonomske krize, u IzvjeÅ¡taju Svjetske banke o svjetskom razvoju za 2013. (WDR 2013) sugeriÅ¡e se sveobuhvatan pristup javnim politikama za otvaranje ne bilo kakvih radnih mjesta, već radnih mjesta koja su dobra za razvoj. Radna mjesta dobra za razvoj su ona radna mjesta koja podižu životni standard, povećavaju produktivnost i podstiÄ?u druÅ¡tvenu koheziju. U IzvjeÅ¡taju o svjetskom razvoju za 2013. predlaže se troslojan pristup otvaranju radnih mjesta dobrih za razvoj: „Prvo, temelji politike – ukljuÄ?ujući makroekonomsku stabilnost, povoljno poslovno okruženje, investicije u ljudski kapital i vladavinu prava – od suÅ¡tinskog su znaÄ?aja kako za privredni rast tako i za otvaranje radnih mjesta. Drugo, dobro osmiÅ¡ljene politike rada mogu pomoći da se obezbjedi da rast dovodi do mogućnosti zaposlenja, ali one moraju da budu dopunjene Å¡irim pristupom otvaranju radnih mjesta koji ukljuÄ?uje ali i prevazilazi tržiÅ¡te rada. Treće, vlade treba da strateÅ¡ki odrede koja radna mjesta će najviÅ¡e doprinjeti privrednom razvoju imajući u vidu konkretan kontekst zemlje i da uklone ili kompenzuju prepreke koje sprjeÄ?avaju privatni sektor da otvara viÅ¡e tih radnih mjesta“. Dakle, IzvjeÅ¡taj o svjetskom razvoju za 2013. proÅ¡iruje diskusiju o otvaranju radnih mjesta mimo politika na tržiÅ¡tu rada, iako su i one važne. Iznosi se miÅ¡ljenje da politike na tržiÅ¡tu rada rijetko predstavljaju obavezujuće ograniÄ?enje za otvaranje radnih mjesta dobrih za razvoj, osim ukoliko su prekomjerne ili minimalne. Politike na tržiÅ¡tu rada, ukljuÄ?ujući propise o radu, kolektivno pregovaranje, aktivne programe na tržiÅ¡tu rada i socijalnu zaÅ¡titu, mogu destimulisati formalno zapoÅ¡ljavanje i produktivnost kada su prekomjerne ili kada neadekvatna regulativa omogućava Å¡tetne oblike rada. Ukoliko se politike na tržiÅ¡tu rada drže u razumnim okvirima, njihovi ukupni efekti se odnose viÅ¡e na prerasporeÄ‘ivanje nego na zaposlenost. Na primjer, zakonodavstvo o zaÅ¡titi u oblasti zapoÅ¡ljavanja Ä?esto ima samo skromne efekte na ukupnu zaposlenost ono favorizuje muÅ¡karce u najboljim godinama u odnosu na mlade, žene i niskokvalifikovane. S druge strane, pokazalo se da aktivni programi na tržiÅ¡tu rada i politike socijalne zaÅ¡tite promoviÅ¡u veću ravnopravnost u pogledu zapoÅ¡ljavanja i zarada . U SEE6, meÄ‘utim, na osnovu komparativnih indikatora, akcenat reforme treba da i dalje bude na porastu fleksibilnosti tržiÅ¡ta rada, uz ostale reforme koje su gore naglaÅ¡ene. Regulisanost tržiÅ¡ta rada SEE6 znatno se razlikuje od zemlje do zemlje u svakoj oblasti regulacije, ali ima prostora da se tržiÅ¡ta rada uÄ?ine fleksibilnijim. Å to se tiÄ?e fleksibilnosti zapoÅ¡ljavanja, Albanija i Srbija zabranjuju koriÅ¡tenje ugovora o radu na odreÄ‘eno vrijeme za stalne poslove, a ostale Ä?etiri zemlje su odredile maksimalno trajanje ugovora o radu na odreÄ‘eno vrijeme (slika 11). Minimalna zarada za radnike ili pripravnike viÅ¡e je nego dvostruko veća u BiH nego na Kosovu – ostale zemlje su negdje izmeÄ‘u. Albanija i Makedonija propisuju najviÅ¡e naknade za rad u dane odmora i u noćnoj smjeni (Slika 12). U zemlji u kojoj je najlakÅ¡e otpustiti radnike, Albaniji, poslodavci moraju da plate najveću otpremninu. Å to se tiÄ?e fleksibilnosti zapoÅ¡ljavanja, postoji niz raznovrsnih pristupa fleksibilnosti zapoÅ¡ljavanja u cijelom regionu SEE6, tako i u Evropi. Visoka minimalna zarada može predstavljati destimulaciju za poslodavce da zapoÅ¡ljavaju mlade radnike i u tom pogledu je BiH primjer u negativnom smislu. Albanija i Srbija zabranjuju korišćenje ugovora o radu na odreÄ‘eno vrijeme za stalne poslove, ali to je praksa i u nekoliko zemalja EU11. ÄŒetiri zemlje SEE6 su odredile maksimalno trajanje ugovora o radu na odreÄ‘eno vrijeme a u Srbiji, BiH i Crnoj Gori taj period je kraći nego u uporednim 13 zemljama EU11. Ukupno gledano, Kosovo ima najfleksibilnije propise za zapoÅ¡ljavanje radnika, ali ima i najveću stopu nezaposlenosti u Evropi. Na kraju, propisi mogu da se razlikuju i po tome koliko je teÅ¡ko i skupo zaposliti radnike (Slika 13). Slika 11: SEE6: Koliko su teÅ¡ki uslovi za zapoÅ¡ljavanje radnika Koliko je teÅ¡ko zaposliti radnike 0.8 Odnos minimalne zarade i dodatne 0.7 vrijednosti po radniku 0.6 BiH 0.5 0.4 Crna Gora Hrvatska 0.3 Albanija Makedonija Bugarska 0.2 Srbija Rumunija ÄŒeÅ¡ka R. 0.1 Estonija Kosovo 0.0 0 20 40 60 80 100 120 140 Maksimalna dužina ugovora o radu na odreÄ‘eno vrijeme (mjeseci)* Izvor: Doing Business 2013, World Bank. VeliÄ?ina kruga predstavlja minimalnu platu za radnika starijeg od 19 godina. Zemlje oznaÄ?ene krugovima u plavoj boji dozvoljavaju koriÅ¡tenje ugovora na odreÄ‘eno vrijeme za stalne zadatke. Albanija i Kosovo nemaju ograniÄ?enje na maksimalnu dužinu ugovora na odreÄ‘eno vrijeme. Slika 12: SEE6: SEE6: Premije za noćni rad i rad tokom dana predviÄ‘enih za odmor 120 100 80 60 40 20 0 Naknada za noćni rad (% zarade na sat) Naknada za rad vikendom (% zarade na sat) Izvor: Doing Business 2013, Svjetska banka. 14 Slika 13: Uslovi u pogledu troÅ¡kova otpremnina i otkaznog roka 14 12 10 8 6 4 2 0 Otkazni rok za otpuÅ¡tanje viÅ¡ka radne snage (plaćene sedmice) Otpremnina za otpuÅ¡tanje viÅ¡ka radne snage (plaćene sedmice) Izvor: IzvjeÅ¡taj Svjetske banke “Doing Businessâ€? (Poslovanje) za 2013. Indeks globalne konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) takoÄ‘e prati regulisanost tržiÅ¡ta rada. Indeks efikasnosti rada, jedan od 11 podindeksa, ocjenjuje efikasnost i fleksibilnost tržiÅ¡ta rada. Sastoji se od Ä?etiri oblasti, od kojih se u tri prikupljaju percepcije, dok Ä?etvrta – o troÅ¡kovima otpremnina – potiÄ?e iz radnog zakonodavstva. Zemlje SEE6 (izuzev Kosova, koje nije obuhvaćeno) rangirane su relativno nisko u pogledu regulatorne efikasnosti (Slika 14). Najbolje je rangirana Albanija, kao 68. od 144 zemlje. Ostale Ä?etiri su sve rangirane izmeÄ‘u 93. i 100. mjesta. MeÄ‘u zemljama iz regiona, Bugarska je rangirana kao 45, mada je Hrvatska 106, a Rumunija 124. Izuzev Albanije, ostale Ä?etiri zemlje SEE najniže su rangirane po saradnji u oblasti odnosa izmeÄ‘u radnika i poslodavaca, za kojima slijede prakse zapoÅ¡ljavanja i otpuÅ¡tanja. Postoji velika razlika u troÅ¡kovima otpremnina. Slika 14: Indeks efikasnosti rada WEF, 2012–2013. Saradnja u odnosima izmeÄ‘u radnika i poslodavaca Fleksibilnost u utvrÄ‘ivanju zarade 6 Postupci zapoÅ¡ljavanja i otpuÅ¡tanja 120 Mjesto Mesto na na globalnoj globalnoj rang rang listi listi 5 100 4 80 3 60 2 40 1 20 0 0 Albanija Crna Gora BJR Makedonija BiH Srbija Izvor: Svjetski ekonomski forum. Napomena: Ocjene idu od 1 (najniža) do 7 (najviÅ¡a). 15 Dakle, ukratko, s obzirom na visoku nezaposlenost, zemlje SEE6 joÅ¡ moraju dosta toga da urade da bi unaprijedile institucije i propise o tržiÅ¡tu rada. MeÄ‘utim, Ä?injenica je da i faktori izvan tržiÅ¡ta rada, kao Å¡to su spor ekonomski rast, slabe investicije i potroÅ¡nja, nedostaci u investicijskoj klimi i uska grla u ekonomiji doprinose izuzetno loÅ¡im rezultatima tržiÅ¡ta rada u SEE6. Otvaranje radnih mjesta odreÄ‘uje viÅ¡e faktora, a jedna od glavnih determinanti su propisi o radu. Zemlje SEE6 pate od niskih nivoa zaposlenosti djelimiÄ?no i zbog nasljeÄ‘a ekonomske transformacije u 90-im godinama proÅ¡log vijeka kada je zastario znatan dio kapitala. Slabu tražnju za radnicima donekle bi mogli da nadoknade propisi o radu koji podstiÄ?u otvaranje radnih mjesta. Gornja analiza pokazuje da iako su zemlje SEE6 sliÄ?ne zemljama EU11, one imaju mnoÅ¡tvo mogućnosti da podstaknu otvaranje radnih mjesta pojednostavljivanjem propisa o radu. Oblasti za reformu se razlikuju od zemlje do zemlje, ali će rezultati vjerovatno zavisiti od faktora kao Å¡to su robustnost i struktura ekonomskog rasta, kao i kvalitet investicijske klime, posebno za mala i srednja preduzeća koja su inkubatori novih radnih mjesta. D. TRGOVINA I VANJSKI DUG - POGORÅ ANJE Zemlje SEE6 su ekonomski usko povezane sa EU, pa je uÄ?inak spoljnog sektora SEE6 u velikoj korelaciji sa onim Å¡to se deÅ¡ava u EU. Ta veza je bila oÄ?igledna u pogorÅ¡anju trgovine, deficita bilansa tekućih transakcija (DBTT), DSI i transfera Å¡irom SEE6 u prvoj polovini 2012. Ovog puta je Albanija i njena trgovinska i spoljna kretanja nadmaÅ¡ila ostatak regiona, dijelom zbog većeg izvoza nafte i minerala. Izvoz i uvoz Progresivna integracija ekonomija SEE6 u Slika 15: Izvoz (% BDP-a) EU znaÄ?i da je trgovina sa EU od kljuÄ?ne važnosti za uÄ?inak izvoza i ekonomski rast SEE6 uopÅ¡te. ÄŒak i pri oslabljenoj tražnji, u Ostalo prvoj polovini 2012. na EU je i dalje otpadalo 58 procenata cjelokupnog izvoza SEE6 (neznatan 45 JIE6 SEE6 pad sa 58,8 procenata u 2011.). Lavovski dio, 40 7 Ostale zemlje EU 27,6 procenata (pad sa 28,7 procenata u 2011.), 35 otpada na Italiju i NjemaÄ?ku (Slika 15). 10 NemaÄ?ka NjemaÄ?ka 30 8 Regionalna trgovina je i dalje veoma važna za 25 4 3 Italija 12 7 zemlje SEE6. To posebno važi za BJR 20 7 7 Makedoniju, BiH, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo, 15 2 dok je veliki dio albanskog izvoza usmjeren ka 10 11 5 8 9 13 Italiji i drugim zemljama EU. Udio regionalnog 5 5 5 izvoza u BDP-u povećao se sa 28,3 procenta u 8 3 3 3 4 0 2011. na 30,6 procenata u 2012, uglavnom zbog MAK BIH SEE6 JIE6 SRB ALB CG KOS toga Å¡to je opao izvoz u druge zemlje. Najveći Izvor: Centralne banke SEE6 i UNCTAD. realan rast izvoza u SEE6 u 2012. imala je Albanija, a slijedili su je Kosovo i Crna Gora. Na promjene u izvozu u zemljama SEE6 uticao je i veliki pad njihovog izvoza u EU kada su pale cijene metala (Slika 16 i Slika 17). 16 Slika 16: Rast izvoza u SEE6 (%) Slika 17: Rast izvoza, SEE6 i EU (%) 2.0 1.5 16 NemaÄ? 14 1.0 ka 12 0.5 10 0.0 8 -0.5 Italija 6 -1.0 4 -1.5 2 -2.0 0 -2 -2.5 KOS ALB CG JIE6 BiH MAK SRB JIE6 ALB CG KOS Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Izvoz SEE6 je usporen u drugoj polovini 2011. i prvoj polovini 2012, zbog kako slabe tražnje u eurozoni tako i loÅ¡ih vremenskih prilika. U 2011. izvoz SEE6 je porastao za 14,0 procenata u poreÄ‘enju sa 14,4 procenta za EU10, ali je poÄ?eo da opada krajem godine. Pored izuzetno oÅ¡tre zime, glavni razlog opadanja izvoza u cijelom regionu je nepovoljna ekonomska klima u EU, koja dovodi do niže uvozne tražnje, a posebno nižih cijena metala. Kao rezultat toga, ponderisani prosjeÄ?ni pad u prvoj polovini 2012. nije bio beznaÄ?ajan i iznosio je 2,7 procenata. Izvoz je u nekim zemljama SEE6 opao viÅ¡e nego u drugima zbog pada tražnje EU (Slika 18 i Slika 19). Slika 18: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 19: Rast uvoza (%) SEE6 JIE6 EU10 EU15 Rast EU10 SEE6 EU10 30 25 20 20 15 10 5 10 0 -5 0 -10 -15 -10 -20 -25 -20 -30 2008 2009 2010 2011 H1:2012 2008 2009 2010 2011 H1:2012 Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Napomena: Rast izvoza je prikazan stupcima, a rast realnog BDP-a linijama. Dinamika uvoza SEE6 bila je odraz nedavnog slabljenja domaće tražnje i ukupne ekonomske aktivnosti. Uvoz je u 2011. ojaÄ?ao u cijelom regionu, rastući 13,8 procenata zahvaljujući domaćoj tražnji i DSI. MeÄ‘utim, u prvoj polovini 2012. rast uvoza je pao na oko 1,6 procenata (meÄ‘ugodiÅ¡nje) jer je oslabila domaća tražnja i opala industrijska proizvodnja (Slika 20). Tako je, na primjer, vrijednost uvoza u Albaniji u prvoj polovini 2012. opala za -1,8 procenata, uglavnom zbog niže domaće tražnje za hranom i sirovinama i nižeg uvoza energije u drugom kvartalu zbog povoljnijih vremenskih uslova. 17 Slika 20: Rast izvoza i uvoza (meÄ‘ugodiÅ¡nji, %) 40 2010 2011 1.pol.2012 30 20 10 0 -10 -20 -30 Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz ALB BIH KOS MAK CG SRB Izvor: Centralne banke SEE6. Napomena : Podaci za 2012. su za prvu polovinu godine. Deficiti bilansa tekućih transakcija i trgovinski bilansi Iako su se deficiti bilansa tekućih transakcija (DBTT) i trgovinski bilansi poslije krize znaÄ?ajno popravili, i jedni i drugi su se u meÄ‘uvremenu pogorÅ¡ali u cijelom regionu. Pad je poÄ?eo 2011. godine (Slika 21) i bio je najvidljiviji na Kosovu, gde je na DBTT i trgovinske bilanse snažno uticala izgradnja autoputa ka Albaniji i s tim povezan uvoz. Problem se zatim ubrzao u prvoj polovini 2012. u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, uglavnom zbog toga Å¡to su se trgovinski deficiti povećali sa padom izvoza i samo umjerenim rastom uvoza. Negativni trend i kod DBTT i kod trgovinskih bilansa posljedica je pada tražnje EU za robom iz SEE6. Drugi negativan uticaj kod DBTT doÅ¡ao je od pada neto transfera u Srbiji (Slika 22). Slika 21: DBTT i trgovinski bilans (% BDP-a) Slika 22: DBTT po zemljama (% BDP-a) DBTT CG KOS ALB SEE6 JIE6 SRB BIH MAK 2009 2010 2011 1.pol.2012 0 0 -10 -5 -20 -10 -9.3 -8.5 -10.0 -10.4 -30 -15 -40 -20 -50 -25 -21.6 -22.7 -23.4 -60 -30 -26.8 2008 2009 Izvor: Centralne banke, MMF WEO i proraÄ?uni osoblja Svjetske Izvor: Centralne banke SEE6. banke. 18 Doznake i DSI Mada su u prethodne dvije godine doznake donekle opale, generalno su se pokazale relativno otpornim na krizu u eurozoni. Doznake u Srbiji su pale sa 9,5 Slika 23: Doznake radnika 2008-2011. (% BDP-a) procenata BDP-a, u 2009, na 6,8 procenata u 2011, a zatim na 5,8 2008 2009 2010 2011 procenata u 2012, ali su u drugim zemljama bile relativno 20 nepromenjene u 2012. (Slika 23). IznenaÄ‘ujuće je da doznake u 15 Albaniji nisu opale iako je većina njenih migranata otiÅ¡la u GrÄ?ku i 10 Italiju (vjerovatno zbog kulturnih i demografskih razloga). InaÄ?e, 5 izgleda da je pad doznaka u zemljama SEE6 ublažen zbog toga 0 KOS BIH ALB JIE6 SRB CG MAK EU11 SEE6 Å¡to njihovi emigranti rade u Izvor: Centralne banke SEE6. uspjeÅ¡nijim zemljama kao Å¡to su ALB i BiH definiÅ¡u doznake tako da ukljuÄ?uju i zarade zaposlenih; KOS, SRB, NjemaÄ?ka, Å vicarska i Å vedska. MKD i MNE koriste uže definicije doznaka. TakoÄ‘e, faktori koji su tome doprinjeli su repatrijacija Å¡tednje emigranata povratnika (Albanija) i politike rada u mnogim zemljama EU koje Å¡tite dobro integrisane emigrante iz zemalja SEE6. DSI – koje su važne za finansiranje, investicije i rast u SEE6 – doživjele su snažan rast od 20 procenata u 2011, ali su od tada primjetno oslabile (Slika 24 i Slika 25). U 2011, DSI su se viÅ¡e nego udvostruÄ?ile u Srbiji i BJR Makedoniji. MeÄ‘u najuspjeÅ¡nijim sektorima bili su auto-dijelovi za industriju i finansije (BJR Makedonija). MeÄ‘utim, u prvoj polovini 2012. DSI su u BJR Makedoniji i na Kosovu oslabile, a u Crnoj Gori i Srbiji Ä?ak i opale, uglavnom zbog negativnog uticaja krize u EU, visoke baze u 2011. u Srbiji i BJR Makedoniji i znaÄ?ajnih odliva iz Srbije. Ipak, Albanija je primila 30 procenata viÅ¡e DSI, koje su bile koncentrisane u sektorima finansijskog posredovanja, usluga i industrije, a privatizacija Ä?etiri male hidroelektrane bi mogla da donese dodatne prihode. Do septembra, DSI u Crnoj Gori su se oporavile i porasle za skoro 12 procenata na godiÅ¡njem nivou. Slika 24: Direktne strane investicije (neto, % Slika 25: DSI po glavi stanovnika (neto, USD) BDP-a) 2010 2011 1,400 JIE6 SEE6 EU11 7 1,200 5.9 5.7 6 1,000 869 5 4.7 800 4 2.9 600 3 341 1.8 2.0 400 284 285 255 2 1.5 232 200 77 1 0 0 2009 2010 2011 1.pol.2012 CG SRB KOS SEE6 JIE6 ALB MAK BIH Izvor: Centralne banke SEE6. Izvor: Centralne banke SEE6. Vanjski dug 19 U uslovima brzog razduživanja privatnog sektora, u 2012. ukupan vanjski dug u SEE6 je opao, ali je javni vanjski dug nastavio da raste kao rezultat vanjskog zaduživanja države u uslovima slabog oporavka i niskih državnih prihoda. Poslije dostizanja maksimuma od 64,1 procenta BDP-a u 2010, u 2011, spoljni dug cijelog regiona je smanjen na 60,7 procenata. Od juna 2009. do septembra 2012. Ä?etiri zemlje su izaÅ¡le na meÄ‘unarodna komercijalna tržiÅ¡ta tako Å¡to su emitovale euro-obveznice (BJR Makedonija u 2009, Albanija u 2010, Crna Gora u 2010. i 2011. i Srbija u 2011. i 2012.) (Slika 26) ili putem izlaska na meÄ‘unarodna kreditna tržiÅ¡ta sa garancijom IBRD (Srbija, BJR Makedonija, Crna Gora) (Slika 27). U zemljama SEE6 ukupan vanjski dug znatno se razlikuje, pri Ä?emu Crna Gora i Srbija ne samo da imaju najviÅ¡i nivo duga, već su i znatno iznad regionalnog prosjeka, a Kosovo6 ima najniži nivo duga (Slika 28). Slika 26: Vanjski dug SEE6 (prosjek, Slika 27: Ukupne meÄ‘unarodne obveznice u procenata BDP-a) opticaju u odabranim zemljama SEE6 (miliona USD) Spoljni dug Bez državnog duga 70 64.0 61.6 60.7 60.6 2,500 60 53.5 2,000 50 40 1,500 30 1,000 20 23.8 25.4 26.0 500 10 16.2 19.9 0 0 2008 2009 2010 2011 1.pol.2012 ALB MAK CG SRB Izvor: Centralne banke i ministarstva finansija (MF) SEE6 Izvor: Ministarstva finansija zemalja SEE6. 6 Za razliku od ostalih zemalja SEE6, Kosovo ima veoma ograniÄ?en pristup meÄ‘unarodnim finansijskim tržiÅ¡tima, te stoga ima mali vanjski dug. 20 Slika 28: Ukupan javni i privatni vanjski dug zakljuÄ?no sa junom 2012. (% BDP-a) 2008 2009 2010 2011 1.pol.2012 120 100 80 60 40 20 0 CG SRB JIE6 SEE6 MAK BIH ALB KOS Izvor: Centralne banke i ministarstva finansija SEE6, MMF, Svjetska banka. E. FISKALNA POLITIKA – RASTUĆI DEFICITI, DUG I KAÅ NJENJA Poslije poboljÅ¡anja u 2010. i 2011, fiskalna situacija u zemljama SEE6 znatno se pogorÅ¡ala u prvoj polovini 2012. jer je drugi talas recesije uticao na državne budžete. ProsjeÄ?ni fiskalni deficit u zemljama SEE6 poboljÅ¡ao se sa -3,9 procenata BDP-a u 2010. na -3,1 procenat u 2011. djelimiÄ?no zbog toga Å¡to je poÄ?eo da oživljava ekonomski rast. OÄ?ekujući da se ovaj trend nastavi i u 2012 , vlade su nastavile sa donekle optimistiÄ?kim pretpostavkama u pogledu prihoda. MeÄ‘utim, u drugoj polovini 2011. rast u cijelom regionu je usporio i postao negativan u prvoj polovini 2012. u uslovima nastavka previranja u eurozoni, koje je dodatno zakomplikovala oÅ¡tra zima koja je znaÄ?ajno smanjila ekonomsku aktivnost. U ovako teÅ¡kim uslovima, izmeÄ‘u sporog rasta i optimistiÄ?kog budžetiranja, znatno su podbacili javni prihodi. U većini zemalja deficit ponovo rastu (Tabela 4). PoÅ¡to su već iskoristile znaÄ?ajan dio finansijskih sredstava za 2012, mnoge vlade će se namuÄ?iti da ostvare revidirane ciljne deficite za 2012. Na primjer, i Srbija i Makedonija su do avgusta utroÅ¡ile oko 75 procenata planiranih prihoda za 2012. Stoga će deficiti vjerovatno biti viÅ¡i nego Å¡to je oÄ?ekivano. Tabela 4: Fiskalni bilansi SEE6, 2008-2012. (% BDP-a) 2008 2009 2010 2011 2012 Proj.1 LB -5,5 -7,0 -3,0 -3,3 -3,6 BIH -3,9 -5,7 -4,5 -3,1 -3,5 KOS -0,2 -0,6 -2,6 -1,9 -3,1 MAK -0,9 -2,7 -2,4 -2,6 -3,7 CG -1,3 -5,3 -4,7 -4,3 -3,6 SRB -2,6 -4,7 -5,0 -5,0 -6,7 1 Posljednji dostupni podaci: avgust za BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, jul za Albaniju i Kosovo. Za Crnu Goru, podaci o fiskalnom deficitu obuhvataju otplatu garancija koje su aktivirane i promjene zvaniÄ?no prijavljenih kaÅ¡njenja. 21 Interesantno je Å¡to izgleda da su, u prosjeku, zemlje SEE6 u dužem periodu vodile kontracikliÄ?ne fiskalne politike, ali su suficiti bili premali da otvore prostora za manevrisanje tokom duže krize. Poslije 2000. godine, strukturni fiskalni bilansi su se kretali uglavnom u skladu sa rastom (Slika 29 i Slika 30). Tokom perioda najbržeg rasta (2005-2007), zemlje SEE6 su, u prosjeku, ostvarivale suficite (mada, kada se pogleda unazad, ne uvijek toliko velike koliko je bilo potrebno – posebno u Crnoj Gori, koja je doživjela i najveću ekspanziju i najdublju recesiju), pa su u 2008. otiÅ¡le u zonu deficita kada su ih pogodili efekti ekonomske krize. Problem je Å¡to zemlje u regionu nisu akumulirale dovoljno resursa tokom ekspanzije da finansiraju duže deficite tokom krize. Uprkos prosjeÄ?nom rastu od oko 3,8 procenata u prvoj deceniji 21. veka, zemlje SEE6 su ostvarile strukturne deficite od, u prosjeku, viÅ¡e od 1 procenta BDP-a. U nekim zemljama, kontracikliÄ?ne fiskalne politike bile su uspjeÅ¡nije od drugih. Kosovo, Crna Gora i, u manjoj mjeri, Bosna i Hercegovina imale su tokom ekspanzije fiskalne suficite na strukturnoj bazi. MeÄ‘utim, uprkos solidnom ekonomskom rastu, Albanija i Srbija su zabilježile deficite (Slika 30). Slika 29: Rast i strukturni bilans (neponderisan, Slika 30: Strukturni bilans, 2005-2011. kao procenat BDP-a) (procenat BDP-a) 8 10 Albanija 8 Bosna i 6 Rast 6 Hercegovina BJR Makedonija 4 4 2 2 0 -2 0 -4 Structuralni fiskalni -6 -2 bilans -8 -4 -10 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Izvor: ProraÄ?uni osoblja Svjetske banke. Napomena: Strukturni bilans se odnosi na opÅ¡ti državni cikliÄ?no prilagoÄ‘eni bilans. CikliÄ?no prilagoÄ‘eni bilans je fiskalni bilans korigovan da bi se u obzir uzeli efekti ekonomskog ciklusa pomoću Hodrik-Preskot (HP) filtera. Razmatranje vidjeti u dokumentu Giorno i dr. (1995) koji je dostupan na stranici: http://78.41.128.130/dataoecd/2/43/33928808.pdf. U uslovima kada su slabe i trgovina i domaća tražnja, u većini zemalja SEE6 su opali fiskalni prihodi kao procenat BDP-a u prvoj polovini 2012. u poreÄ‘enju sa 2011. Do sada su u 2012. u Albaniji, Makedoniji i Srbiji prihodi niži nego u istom periodu proÅ¡le godine za prosjeÄ?no 0,6 procenata BDP-a (Slika 31). Usporavanje privredne aktivnosti je naroÄ?ito jako pogodilo neke izvore prihoda: u Albaniji i Makedoniji su opale naplate poreza na dobit preduzeća, a u te dvije zemlje i na Kosovu su opali prihodi od PDV-a. U uslovima problema na tržiÅ¡tima rada, u Albaniji, Makedoniji i Srbiji su pali i prihodi od poreza na dohodak graÄ‘ana. Pored nižih stvarnih prihoda nego u istom periodu proÅ¡le godine, zemlje SEE6 su podbacile i u odnosu na prihode predviÄ‘ene budžetom. Uzroci rasta potroÅ¡nje se razlikuju meÄ‘u zemljama (Slika 32). U nekoliko zemalja SEE6 u prvih sedam mjeseci 2012. su se povećali tekući rashodi, a najviÅ¡e davanja za socijalnu zaÅ¡titu. U Albaniji je to pogorÅ¡ano uvoÄ‘enjem povećanja penzija i zarada u javnom sektoru iznad nivoa inflacije. U Albaniji su smanjenja kapitalne potroÅ¡nje djelimiÄ?no ili potpuno kompenzovala povećanja tekuće potroÅ¡nje, a u Srbiji povećanje ukupne potroÅ¡nje od skoro 10 procenata je direktno ugrozilo fiskalnu održivost. Na Kosovu je povećanje potroÅ¡nje od oko 14,8 procenata dijelom rezultat kaÅ¡njenja budžeta u 2011. MeÄ‘utim, za 22 razliku od drugih zemalja SEE6, i kapitalna potroÅ¡nja Kosova je skoÄ?ila za skoro 25 procenata, uglavnom za saobraćajne projekte radi boljeg povezivanja sa susjednim zemljama. Slika 31: Realni prihodi u SEE6, 2008–2012. Slika 32: Realni rashodi u SEE6, 2008–2012. 150 150 140 140 130 130 120 120 110 110 100 100 90 90 80 80 ALB BIH KOS ALB BIH KOS 70 70 MAK CG SRB MAK CG SRB 60 60 2008 2009 2010 2011 2012 2008 2009 2010 2011 2012 Većina zemalja SEE6 je prepoznala, mada razliÄ?itim tempom, potrebu da se direktno pozabavi fiskalnim problemima, uz pokuÅ¡aje da se povećaju prihodi i smanje rashodi. Neke zemlje SEE6 su povećale akcize (Crna Gora) i PDV i porez na dobit preduzeća (Srbija) i krenule u smanjenje potroÅ¡nje (BJR Makedonija, Crna Gora). MeÄ‘utim, druge zemlje, suoÄ?avajući se sa sporom naplatom prihoda u kombinaciji sa ograniÄ?enim mogućnostima finansiranja (BiH i Kosovo) tražile su finansiranje od meÄ‘unarodnih finansijskih institucija (MFI). Dok su druge zemlje SEE6 pokuÅ¡avale da kontroliÅ¡u javnu potroÅ¡nju, Albanija je, uprkos povećanju penzija i zarada iznad nivoa inflacije, odluÄ?ila da saÄ?eka da vidi da li će se prvo realizovati planirane privatizacije, Å¡to je pristup koji može da pogorÅ¡a situaciju ukoliko oÄ?ekivani prihodi podbace. 23 Okvir 4: KaÅ¡njenja u oblasti poreza i rashoda: rastući razlozi za zabrinutost U uslovima slabe aktivnosti i pritisaka na budžete, od 2008. većina zemalja u regionu doživljava rast kaÅ¡njenja u povratu poreza i državnim plaćanjima. KaÅ¡njenja nastaju kada se plaćanja ne izvrÅ¡e u razumnom grejs periodu poslije datuma dospjeća. MeÄ‘utim, definicija kaÅ¡njenja može da se razlikuje zavisno od zemlje i vrste raÄ?una. Na primjer, u Crnoj Gori povrat PDV-a zapadaju u kaÅ¡njenja 60 dana poslije podnoÅ¡enja zahtjeva za povrat, dok zarade postaju kaÅ¡njenja ukoliko se ne isplate na vrijeme. Na Kosovu, svaki raÄ?un za robe i usluge koji se ne plati 30 dana poÅ¡to je uneÅ¡en u sistem trezora smatra se kaÅ¡njenjem. TeÅ¡ko je precizno izmjeriti ukupan iznos kaÅ¡njenja, ali se procjenjuje da u zemljama zapadnog Balkana u prosjeku iznosi 1-3,5 procenata ukupnog BDP-a. KaÅ¡njenja javnog sektora su dio Å¡ireg problema finansijske nediscipline u svim privredama Balkana. Uzroci kaÅ¡njenja su složeni i razlikuju se od zemlje do zemlje, ali njihov uticaj na finansijsku disciplinu, likvidnost i privrednu aktivnost i radna mjesta je veoma Å¡tetan. Jedan od glavnih razloga za kaÅ¡njenja bile su pretjerano optimistiÄ?ne prognoze prihoda koje su dovele do potroÅ¡nje koja ne može da se pokrije naplaćenim prihodima, ali i slaba kontrola izdavanja obaveza plaćanja. To je pogorÅ¡ala neizvjesnost oko ekonomskih i trgovinskih uslova u Evropi. Tako su manjak prihoda i oskudna likvidnost i tokovi gotovine nagnali državne uprave da produže rokove i odlažu plaćanja, Å¡to prirodno pokreće lanÄ?anu reakciju neplaćanja od strane privatnih dobavljaÄ?a, izazivajući veliku krizu likvidnosti u ekonomiji koja se već suoÄ?ava sa problemima. U nekim sluÄ?ajevima su firme podsticane da odlažu podnoÅ¡enje faktura za zavrÅ¡en posao ili su državne uprave ublažavale uslove za evidentiranje obaveza tako da se zamagli pun obim obaveza plaćanja. To je uticalo i na motivaciju odnosno ekonomske podsticaje: neke privatne kompanije kojima duguje javni sektor prinuÄ‘ene su da izbjegavaju poreze kako bi opstale. U ekstremnim sluÄ?ajevima kaÅ¡njenja mogu da eskaliraju u potpuni kolaps discipline u plaćanju, kao Å¡to se desilo, na primjer, poÄ?etkom 90-ih godina proÅ¡log vijeka u Ukrajini i bivÅ¡oj Jugoslaviji neposredno pred hiperinflaciju 1992. Povećanje kaÅ¡njenja može pružiti vladama privremeno olakÅ¡anje u pogledu tokova gotovine, ali su uticaji dalekosežni, a plaćanje će na kraju morati da se izvrÅ¡i . KaÅ¡njenja u plaćanjima države imaju direktan negativan uticaj na potroÅ¡nju, zaposlenost i investicije jer se ljudima koji su isporuÄ?ili robu i usluge uskraćuju sredstva koja su im potrebna da bi platili svoje raÄ?une i održali poslovanje firmi. Ekonomska situacija to dodatno otežava jer firme ne mogu da se zaduže da bi dobile gotovinu potrebnu da isplaćuju sopstvene zarade i dobavljaÄ?e. Neplaćene fakture utiÄ?u i na njihovu spremnost i sposobnost da ulažu u rast i Å¡irenje. Na srednji rok, dobavljaÄ?i države će podići cijene ili tražiti avansno plaćanje ukoliko oÄ?ekuju da im neće biti plaćeno u razumnom roku. Neke firme će prestati da konkuriÅ¡u za ugovore sa državom, Å¡to će smanjiti konkurenciju i pogorÅ¡ati odnos cijene i kvaliteta. Od vitalne važnosti je da vlade brzo djeluju radi rjeÅ¡avanja kaÅ¡njenja dok one joÅ¡ mogu da se drže pod kontrolom. Ukoliko im se dozvoli da nekontrolisano rastu, kaÅ¡njenja mogu da nepopravljivo ugroze fiskalnu održivost, pa Ä?ak i kreditnu sposobnost države. ZajedniÄ?ka akcija po pita nju kaÅ¡njenja iziskuje pažljivo upravljanje prihodima i tokovima gotovine i striktne procedure za kontrolisanje obaveza na strani rashoda i obradu povraćaja poreza: taÄ?no evidentiranje faktura i zahtjeva za povraćaj poreza, praćenje iznosa i rokova plaćanja i budžetiranje dovoljnih sredstava da se plate obaveze u utvrÄ‘enom periodu. Presudan element akcionog plana jeste odluÄ?no sprjeÄ?avanje stvaranja novih kaÅ¡njenja uz istovremeno provoÄ‘enje programa za eliminisanje ukupnog iznosa kaÅ¡njenja. Ukoliko se mogu finansirati, izvjesna povećanja deficita bila bi opravdana, ukoliko ukljuÄ?uju vremenski limitiran plan za eliminisanje kaÅ¡njenja. Ministarstva finansija treba da pažljivo prate obaveze i plaćanja kako bi se osiguralo da korisnici budžeta poÅ¡tuju rokove plaćanja i da se smanjenje kaÅ¡njenja ne anulira ulaženjem u nove obaveze koje ne mogu da se kontroliÅ¡u. U Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori javni dug je previsok (Slika 33). U avgustu je javni dug Srbije bio 57,6 procenata, znatno iznad maksimuma od 45 procenata koji je odreÄ‘en Zakonom o fiskalnoj odgovornosti. I Albanija je probila limit javnog duga od 60 procenata BDP-a. Javni dug Crne Gore je znaÄ?ajno porastao, iznad 59 procenata BDP-a, u velikoj mjeri zbog deficita tokom i poslije globalne krize i državnih garancija. Ove zemlje će morati da ulože posebne napore kako bi izvrÅ¡ile fiskalnu konsolidaciju i zadržale povjerenje kreditora. Izgleda da su BiH, Kosovo i Makedonija priliÄ?no u okvirima održivih nivoa javnog duga. Dug BiH je na kraju 2011. bio oko 40 procenata BDP-a, ali s obzirom na osetljivosti, nivoi duga 24 BiH treba takoÄ‘e da se snize u srednjoroÄ?nom periodu. Kosovski javni dug je sada oko 9 procenata BDP - a, mada pokuÅ¡aji da se izgradi domaće kreditno tržiÅ¡te mogu da utiÄ?u da taj nivo neznatno poraste u 2013. Javni dug u Makedoniji je umjeren. Slika 33: Javni dug i garancije (procenata BDP-a) Vanjski Spoljni Domaći Garancije 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% CG ALB SRB BIH MAK KOS Izvor: Nacionalni organi i procjene Svjetske banke na osnovu najnovijih raspoloživih podataka U nekoliko zemalja će refinansiranje duga – posebno kratkoroÄ?nih emisija – znatno doprinjeti bruto potrebama za finansiranjem. Do sada su zemlje SEE6 mogle da refinansiraju dug, ali da li mogu da nastave da to rade zavisi od povjerenja tržiÅ¡ta. Neke zemlje imaju i velike iznose dugoroÄ?nih obveznica koje dospjevaju krajem 2012. i poÄ?etkom 2013. Nepovoljna dinamika javnog duga dovela je do dva snižavanja rejtinga država u zemljama SEE6 od juna. U prisustvu sve nepovoljnije dinamike javnog duga, agencija Standard and Poor’s (S&P) snizila je rejtinge za izglede Crne Gore i Srbije (Tabela 5).Ta sniženja mogu da eventualno ometu pristup tržiÅ¡tima radi finansiranja deficita. Mogu uslijediti i dalja sniženja ukoliko se ostvare tekući rizici po fiskalnu održivost i održivost duga. Tabela 5: SEE6: Kreditni rejtinzi država1 Dec. Dec. Mart Jun Sept. 2010 2011 2012 2012 *2012 ALB B+ B+ B+ B+ B+ BiH B+ B B B B MAK BB BB BB BB BB CG BB BB BB BB- BB- SRB BB- BB BB BB BB- Izvor: Standard & Poor’s. * Nema promjena sa 12. decembrom 2012. DugoroÄ?ni devizni dug na dan 19. oktobra 2012. Kosovo nema državni rejting . 25 Na kraju, na kratki i srednji rok zemlje SEE6 se suoÄ?avaju sa velikim rizicima, kako unutraÅ¡njim tako i spoljnim, koji bi mogli da podriju fiskalnu održivost. Korijen vanjskih rizika je u anemiÄ?nom rastu u Evropi i neizvjesnosti u finansijskom sektoru Å¡irom svijeta. Dalje prenoÅ¡enje negativnih efekata (preko izvozne tražnje ili erozije poslovnog povjerenja) iz slabe ekonomije eurozone verovatno će izvrÅ¡iti dalji pritisak u pravcu opadanja prihoda i iziskivati ekvivalentna prilagoÄ‘avanja potroÅ¡nje. Nervoza na finansijskom tržiÅ¡tu mogla bi da dovede do toga da državama bude teÅ¡ko ili skupo da prikupljaju finansijska sredstva koja su im potrebna za finansiranje deficita. Visoki odnosi duga prema BDP-u ugrožavaju najviÅ¡e, Albaniju, Crnu Goru i Srbiju, ali bi opÅ¡ti gubitak povjerenja u zemlje u razvoju zemlje i posljediÄ?ni „bijeg“ kapitala u razvijene zemlje sa kvalitetnim kreditnim rejtingom („bjekstvo u sigurnost“) mogao da pogodi sve zemlje SEE6. UnutraÅ¡nji („domaći“) rizici u velikoj mjeri su politiÄ?ki. Svode se na oÄ?uvanje kontrole nad potroÅ¡njom tokom izbornih ciklusa u BJR Makedoniji i Albaniji. F. FINANSIJSKI SEKTOR – DALJA RANJIVOST Zemlje zapadnog Balkana su veoma integrisane sa zapadnom Evropom putem trgovine, rada i finansija – pri Ä?emu je ovo posljednje najbrži prenosilac problema iz eurozone. Od ukupnog izvoza regiona na eurozonu otpada oko polovine, a doznake iz eurozone doprinose sa prosjeÄ?no 10 procenata BDP-a. MeÄ‘utim, zemlje SEE6 imaju zakaÅ¡njelu reakciju trgovine i doznaka na nepovoljna kretanja u eurozoni. Najneposrednije efekte vjerovatno imaju finansijske veze, koje se ispituju dalje u tekstu. Podružnice evropskih banaka su veoma prisutne u bankarskim sistemima zemalja SEE6 gdje takoÄ‘e postoji veliki stepen euroizacije.7 U finansijskim sistemima regiona u velikoj meri dominiraju banke u evropskom vlasniÅ¡tvu, uglavnom iz Austrije, Francuske, Italije, GrÄ?ke i Slovenije. MeÄ‘utim, prisustvo banaka iz evropskih zemalja sa visokim dohotkom znatno varira (Slika 34). Povećana finansijska globalizacija je pomogla podsticanje razvijenijih finansijskih sistema i imala je i druge pozitivne efekte, kao Å¡to su niži troÅ¡kovi zaduživanja, kvalitetnije finansijske usluge koje su Å¡ire dostupne, diversifikacija rizika preko granica i tehnoloÅ¡ki i institucionalni indirektni efekti. MeÄ‘utim, oni su takoÄ‘e uÄ?inili region podložnijim uticajima vanjskih Å¡okova. Bankarski sistemi viÅ¡e zemalja SEE6 imaju veliku izloženost prema deviznim kreditima i s tim povezane otvorene devizne pozicije (Slika 35). TakoÄ‘e, banke u regionu imaju relativne koeficijente adekvatnosti kapitala, ali postoji velika razlika meÄ‘u koeficijentima i rezervacijama pojedinaÄ?nih zemalja (Slika 36 i Slika 38). 7 Kosovo i Crna Gora su uveli euro, BiH i Makedonija su vezale valutu za euro, Srbija ima režim rukovoÄ‘enog plivajućeg deviznog kursa, a Albanija plivajućeg kursa. 26 Slika 34: MeÄ‘unarodna potraživanja (% BDP-a, Slika 35: Devizni krediti (% ukupnog iznosa, 2. kvartal 2012) 3. kvartal 2012) 35 Italije, Irske, Portugala ili Å panije BIS - banke koje nisu iz GrÄ?ke, 30 Crna Gora Srbija 72 25 20 BiH Albanija 63 Srbija 15 Albanija 10 Makedonija Makedonija 25 5 0 BiH 64 0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 Banke koje su iz GrÄ?ke, Italije, Irske, Portugala ili Å panije Izvor: BIS - banke koje nisu iz GrÄ?ke, Italije, Irske, Portugala ili Izvor: Centralne banke. Å panije. Napomena: GIIPS oznaÄ?ava grÄ?ke, italijanske, irske, portugalske i Å¡panske (banke). Brzi rast kredita do 2008. zaustavio se kada je poÄ?ela kriza. Banke u regionu su doživjele presuÅ¡ivanje stranog finansiranja i povlaÄ?enje depozita.8 GodiÅ¡nji rast domaćih kredita izmeÄ‘u 2006. i 2008. bio je u prosjeku 25 procenata, podstican tokovima stranog kapitala u finansijski sektor. Prilivi su motivisani dijelom obilnom globalnom likvidnošću, dijelom ekonomskom perspektivom i politiÄ?kom stabilnošću regiona, a u velikoj mjeri izgledima za konaÄ?no uÄ?lanjenje zemalja zapadnog Balkana u EU.9 Kada je poÄ?elo da prestaje finansiranje iz inostranstva, banke su bile prinuÄ‘ene da se prilagode tome. BiH, Crna Gora i Srbija su doživjele odliv depozita. Kreditna kriza koja je uslijedila i dalje je teÅ¡ka, odražavajući ne samo nižu tražnju, već i rastuće probleme kvaliteta aktive jer su neke matiÄ?ne banke poÄ?ele da smanjuju kreditnu aktivnost. Mada je kriza eurozone do danas obuzdavana, bankarske sisteme zemalja SEE6 i dalje karakteriÅ¡u rastući ili već visoki nekvalitetni krediti (NPL), nizak rast kredita, erozija kapitala i minimalna profitabilnost. Visoki nivoi nekvalitetnih kredita znaÄ?e da je pogorÅ¡an kvalitet kredita i da banke imaju hroniÄ?ne probleme oko otpisivanja nekvalitetnih kredita jer nedjelotvorni režimi za sluÄ?ajeve nesolventnosti uglavnom sprjeÄ?avaju brzu sanaciju nekvalitetnih kredita. Najnoviji porast nekvalitetnih kredita ograniÄ?io je apetit, kao i sposobnost banaka da nastave sa kreditiranjem. Å taviÅ¡e, u BiH i Srbiji odnosi kredita prema depozitima banaka su i dalje iznad 100 procenata, odražavajući slabu domaću bazu depozita i relativno visoku zavisnost od finansiranja od strane drugih banaka (Slika 39). Istovremeno, zastupljenost deviznih kredita mogla bi ukazati na valutno izazvane rizike koji se javljaju od nezaÅ¡tićenih klijenata, Å¡to je akutan problem u nekim zemljama. 8 Kao rezultat krize, neke zemlje su uÅ¡le u programe MMF-a. Jula 2009, Bosna i Hercegovina je potpisala stand-by aranžman (SBA) za 1,1 milijardu EUR koji je istekao jula 2012. Novi SBA (338,2 SDR, oko 500 miliona USD) je odobren septembra 2012. Aprila 2012, Kosovo je potpisalo SBA za 107 miliona EUR do decembra 2013. Januara 2009. Srbija je potpisala SBA vrijedan 2,619 milijardi SDR koji je istekao aprila 2011. Ne oÄ?ekuje se da će Makedonija povući sredstva kreditne linije iz predostrožnost (PCL). 9 Srbija je postala kandidat za Ä?lanstvo u EU u martu 2012. 27 Slika 36: Rast kredita (% promjene, Slika 37: NPL (% ukupnih kredita) i rezervacije meÄ‘ukvartalno) (% NPL, 3. kv. 2012) 140 Srbija 9 120 Albanija 0.8 Kosovo Makedon 100 ija 6 3.kv.-2007 Odnos rezervisanja i NPL BiH 0.5 BiH 3.kv.-2012 80 Kosovo 5 Albanija -1.0 60 Makedonija 5 -2.2 40 Crna Crna Gora 21 20 Gora -3.4 7 0 Srbija 2.0 0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 Odnos NPL i ukupnih kredita Izvor: IFS. Izvor: MMF i Centralne banke. Slika 38: Koeficijenti adekvatnosti kapitala (CAR) i Slika 39: Odnosi kredita i depozita (%, 3. prinos na sredstva (ROA) (%, 3. kv. 2012) kv. 2012) CAR (levo) SRB 122 ROA (desno) 20 17 18 17 2 16 16 1.81 BIH 121 15 15 0.91 1 0.5 CG 95 0.36 0.3 10 0 MAK 92 5 -1 -1.27 KOS 79 0 -2 ALB BIH KOS MAK CG SRB ALB 60 Izvor: MMF i centralne banke. Izvor: MMF i centralne banke. Sliku dodatno komplikuju krhki makroekonomski uslovi i relativno skromni programi zaÅ¡tite finansijskog sektora.10 Jedan broj zemalja SEE6 i dalje opterećuje naslijeÄ‘e prekomjerne potroÅ¡nje i velikog javnog i vanjskog duga. To bi moglo imati znaÄ?ajne posljedice s obzirom na negativne povratne efekte veza izmeÄ‘u država i banaka (kao Å¡to su pokazali najnoviji dogaÄ‘aji u eurozoni). Mada se programi zaÅ¡tite finansijskog sektora u regionu razlikuju, finansiranje osiguranja depozita bi moglo da se poboljÅ¡a s obzirom na povezane potencijalne obaveze. 10 Programi zaÅ¡tite finansijskog sektora obiÄ?no imaju tri glavna elementa: sredstvo za podržavanje likvidnosti, osiguranje depozita i programe zaÅ¡tite investitora i osiguranika, kao i politike za upravljanje krizom. 28 Tabela 6: KljuÄ?ni makroindikatori (projekcije za 2012, % BDP-a) i pitanja programa zaÅ¡tite finansijskog sektora Bilans Fiskalni Vanjski tekućih Javni dug Karakteristike programa zaÅ¡tite finansijskog sektora bilans dug transakcija Albanija –3,6 –11,8 60,8 35,5 ï‚· Adekvatne rezerve za obezbjeÄ‘enje likvidnosti u vanrednim situacijama ï‚· Dostupni novi mehanizmi za rjeÅ¡avanje pitanja problematiÄ?nih banaka ï‚· Pokriće za osiguranje depozita je nisko, zavrÅ¡ava se rezervno finansiranje od strane MF BiH –3,5 –9,9 43,9 52,5 ï‚· Osiguranje depozita podržano kreditnom linijom EBRD, povećano pokriće Kosovo –3,1 -21,3 9,0 8,5 ï‚· Novi propisi o pomoći putem obezbjeÄ‘enja likvidnosti u vanrednim situacijama ï‚· Sredstva za osiguranje depozita su ograniÄ?ena, povećaće se sredstvima KfW-a BJR –3,7 –3,5 30,6 63,2 ï‚· OgraniÄ?eno pokriće osiguranja depozita. RazmiÅ¡lja se o vanrednim Makedonija doprinosima i finansiranju za sluÄ?aj nepredviÄ‘enih situacije. Crna Gora –3,6 –17,8 61,6 102 ï‚· OgraniÄ?ena likvidnost za sluÄ?aj vanrednih situacija ï‚· Nedovoljni mehanizmi za rjeÅ¡avanje pitanja problematiÄ?nih banaka ï‚· Malo fiskalnog prostora za finansiranje osiguranja depozita Srbija –6,7 –11,0 65,0 80,0 ï‚· Visok nivo rezervi za obezbjeÄ‘enje likvidnosti u vanrednim situacijama ï‚· ViÅ¡e mehanizama za rjeÅ¡avanje pitanja problematiÄ?nih banaka ï‚· OgraniÄ?ena sredstva za osiguranje depozita i pokriće je nisko. Finansiranje za nepredviÄ‘ene situacije dolazi iz državnog budžeta Izvor: IzvjeÅ¡taj MMF-a „Svjetska ekonomska perspektiva“, proraÄ?uni osoblja Svjetske banke na osnovu nacionalnih statistiÄ?kih podataka. Pragovi (crveni, žuti, zeleni) su sljedeći: fiskalni bilans (<-3, <-2, >-2), bilans tekućih transakcija (<-10, <-3, >0), javni dug (>60, >30, <30), vanjski dug (>60, >40, <40). Dug BJR Makedonije iskljuÄ?uje garancije. Pored krhkog poslovnog okruženja i specifiÄ?nih rizika zemalja, cijelom regionu joÅ¡ uvek prijete dogaÄ‘aji vezani za eurozonu. PovlaÄ?enja depozita i zamrzavanja finansiranja od strane matiÄ?nih banaka mogla bi da prouzrokuju probleme za banke u stranom vlasniÅ¡tvu. Å iroko usvojen model zavisnih banaka omogućava domaćim bankarskim regulatornim organima zemalja zapadnog Balkana da reaguju na potencijalnu zarazu tako Å¡to će uvesti ograniÄ?enja u poslovanju pogoÄ‘enih banaka, ali bi moglo da doÄ‘e do prelivanja povlaÄ?enja depozita od strane deponenata iz zemalja eurozone kako na banke u domaćem vlasniÅ¡tvu tako i druge strane banke, a manje je vjerovatno da će faktori koji su ograniÄ?ili prelivanj a u periodu 2008-2009. biti djelotvorni. Djelotvornost ovih mjera umanjuje stepen euroizacije u većini zemalja zapadnog Balkana. Mada su sve zemlje zapadnog Balkana posljednjih godina zapoÄ?ele znaÄ?ajne reforme finansijskog sektora, ostaje joÅ¡ mnogo posla. S obzirom na svoju finansijsku otvorenost, visoke nivoe nekvalitetnih kredita, nizak rast kredita i opadanje kapitalizacije, sve zemlje SEE6 moraju da se fokusiraju na spremnost i upravljanje krizom, kao i na procedure za rjeÅ¡avanje pitanja nekvalitetnih kredita i za sluÄ?ajeve nesolventnosti. Djelotvoran i rigorozan nadzor i upravljanje krizom u finansijskom sektoru iziskuje, izmeÄ‘u ostalih dimenzija, sisteme koji omogućavaju ranu i brzu intervenciju u problematiÄ?nim bankama, sposobnost da se po potrebi olakÅ¡a dokapitalizacija od privatnih akcionara; djelotvorne mehanizme za rjeÅ¡avanje pitanja neuspjeÅ¡nih institucija; pomoć za obezbeÄ‘enje likvidnosti u vanrednim situacijama, i zaÅ¡titu deponenata kako bi se održalo poverenje u finansijski sistem. Da bi se pokrenuo rast kredita, moraće da se smanje problematiÄ?ni krediti pomoću mjera kao Å¡to je uklanjanje zakonskih, regulatornih i poreskih smetnji za restrukturiranje duga.11 U narednim odjeljcima ukazaćemo na tri strukturna pitanja od važnosti za sposobnost regiona da obezbjedi trajni ekonomski oporavak i veće 11 Vrijedi pomenuti da je FinSAC (Savjetodavni centar za finansijski sektor sa sjediÅ¡tem u BeÄ?u) postigao okvirni sporazum sa Crnom Gorom i Albanijom da im pruži sveobuhvatnu tehniÄ?ku pomoć oko sma njenja nekvalitetnih kredita. 29 domaće i privatne investicije: kvalitet okruženja za poslovanje, perspektivu privatizacije i manjak energetske infrastrukture. G. STRUKTURNA PITANJA: POSLOVNO OKRUŽENJE U SEE6 TeÅ¡ko, kako vanjsko, tako i unutraÅ¡nje okruženje u zemljama SEE6 ukazuje na potrebu da ove zemlje ubrzaju strukturne reforme kako bi postale produktivnije, konkurentnije i privlaÄ?nije za poslovanje. NedovrÅ¡eni program strukturnih reformi razmatran je u izdanju ovog izvjeÅ¡taja za novembar 2011.; realizacija programa reformi je danas Ä?ak postala urgentnija s pojavom drugog talasa recesije. Preostale su joÅ¡ uvijek reforme upravljanja u javnom sektoru, investicione klime, tržiÅ¡ta rada i sistema socijalne zaÅ¡tite. U tom izvjeÅ¡taju istakli smo najnoviji napredak i preostala pitanja u vezi sa poslovnom klimom i perspektivnom u pogledu privatizacije, dok vlade nastoje da ublaže ograniÄ?enja za finansiranje i privuku strane investicije pod otežanim vanjskim uslovima. Najnoviji izvjeÅ¡taj Svjetske banke “Doing Businessâ€? za 2013. dokumentuje poboljÅ¡anja u poslovnom ambijentu u zemljama SEE6 u nekim oblastima kao Å¡to je otvaranje firme, izdavanje graÄ‘evinskih dozvola i lakoća plaćanja poreza. Ipak, tih Å¡est zemalja je veoma razliÄ?ito rangirano i preostaje mnogo toga da se uradi. TakoÄ‘e, prosjeÄ?ni plasman zemalja SEE6 znatno zaostaje u poreÄ‘enju sa EU11, Å¡to ukazuje na dug spisak nedovrÅ¡enih stavki u programu reformi (Slika 40). Slika 40: Kvalitet poslovnog ambijenta u SEE6, 2011-2013. 140 126 127 127 126 117 120 95 98 100 85 88 86 81 77 73 77 82 80 56 57 51 60 34 40 22 23 20 0 2011 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2011 2012 2013 2012 2013 Makedonija, Crna Gora Prosek za Prosjek Albanija Srbija Kosovo Bosna i BJR ist.Evropu i Hercegovina cent. Aziju Mjesto na Doing Business rang listi Mesto ProsjeÄ?niDB ProseÄ?ni rejting za DBrejting za JIE6 za2013 SEE6za 2013. ProsjeÄ?niDB ProseÄ?ni rejting za EU11 za DBrejting 2013 za 2013. Izvor: IzvjeÅ¡taj Svjetske banke “Doing Businessâ€? za 2013. Niži rang oznaÄ?ava kvalitetniji poslovni ambijent. ï‚· BJR Makedonija je ponovo regionalni Å¡ampion u pogledu otvaranja firmi i njen globalni plasman (23. mesto) na rang listi „Doing Business“ je izvanredan. Snizila je troÅ¡kove prikljuÄ?ivanja na elektroenergetsku infrastrukturu, Å¡to je dovelo do poboljÅ¡anja u kategoriji „ObezbjeÄ‘enje elektriÄ?ne energije“. Malo se poboljÅ¡alo i izdavanje graÄ‘evinskih dozvola. ï‚· Crna Gora je poboljÅ¡ala pristup kreditnim informacijama tako Å¡to je zagarantovala pravo dužnika da pregledaju svoje liÄ?ne podatke i pojeftinila pribavljanje graÄ‘evinskih dozvola. TakoÄ‘e 30 je znaÄ?ajno popravila i svoj plasman u kategoriji lakoće plaćanja poreza. Ishod je 51. mjesto u 2013. (skok sa 56. mjesta u 2012.). ï‚· Albanija je olakÅ¡ala otvaranje firmi tako Å¡to je ukinula obaveznost ovjere osnivaÄ?kih akata. OlakÅ¡ala je plaćanje poreza za kompanije tako Å¡to je ukinula porez na vozila i podstiÄ?e elektronsko podnoÅ¡enje poreskih prijava. Ipak, zbog stagnacije u mnogim kategorijama i boljeg relativnog uÄ?inka drugih zemalja, plasman Albanije se zapravo pogorÅ¡ao sa 82. mjesta u 2012. na 85. u 2013. ï‚· Srbija je ove godine znaÄ?ajno napredovala u svom rejtingu. Pojednostavila je postupak u sluÄ?aju nesolventnosti tako Å¡to je uvela niz mjera, kao Å¡to su privatni izvrÅ¡itelji, snižavanje poÄ?etnih cijena za prodaju imovine, zabranjivanje žalbi i ubrzavanje uruÄ?ivanja sudskih poziva. Novi sistem privatnih izvrÅ¡itelja je olakÅ¡ao i provoÄ‘enje ugovora. Srbija je takoÄ‘e olakÅ¡ala otvaranje firmi tako Å¡to je ukinula uslov minimalnog uplaćenog kapitala. Kao rezultat toga, ukupan plasman Srbije se popravio na 86. mjesto u 2013. (skok sa 92. mesta u 2012.). ï‚· Kosovo je zabilježilo najveće poboljÅ¡anje rejtinga u odnosu na nisku bazu. Kosovo je pojaÄ?alo zaÅ¡titu investitora tako Å¡to je uvelo uslov da poslove izmeÄ‘u povezanih lica moraju da odobre akcionari. TakoÄ‘e je olakÅ¡alo osnivanje firmi tako Å¡to je ukinulo uslov minimalnog kapitala i naknadu za registraciju firme Å¡to je dovelo do poboljÅ¡anja plasmana sa 117. mjesta u 2012. na 98. mjesto za 2013. ï‚· Ukupan plasman Bosne i Hercegovine neznatno je opao sa 125. mjesta u 2012. na 126. mjesto u 2013. BiH je ipak smanjila administrativno opterećenje oko podnoÅ¡enja i plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje tako Å¡to je implementirala elektronsko podnoÅ¡enje i plaćanje. OlakÅ¡ala je i prenos imovine izmeÄ‘u kompanija tako Å¡to je kompjuterizovala privredni registar. Slika 41: Slabe strane poslovnog okruženja u SEE6 u 2012. Pribavljanje graÄ‘evinskih dozvola Upis nepokretnosti 200 150 150 100 100 50 50 0 0 ALB BiH KOS MAK CG SRB ALB BiH KOS MAK CG SRB Prosjek Prosjekza Prosek za region region ECA vezisa u vezi ECA u upisom saupisom za region Prosek za regionECA ECA vezi uu pribavljanjem sasa vezi pribavljanjem graÄ‘evinskih graÄ‘evisnkihdozvola dozvola nepokretnosti i sprovodjenjem ugovora 31 ProvoÄ‘enje ugovora Plaćanje poreza 150 200 150 100 100 50 50 0 0 ALB BiH KOS MAK CG SRB ALB BiH KOS MAK CG SRB Prosjek za Prosek za region u vezi region ECA u sa vezisa Prosek region ECA u za region Prosjekza vezisa u vezi sa plaćanjem sprovodjenjem ugovora poreza Izvor: Indikatori Doing Business 2013. NezavrÅ¡eni program koji se tiÄ?e poslovnog okruženja najbolje ilustruju slabosti u pojedinim oblastima kvaliteta poslovnog ambijenta (Slika 41). Interesantno je da se te slabe oblasti, uglavnom zajedniÄ?ke za zemlje SEE6, odnose na propise o poslovanju koji ureÄ‘uju promet nepokretnosti, stanovanje i graÄ‘evinarstvo, kao i provoÄ‘enje ugovora. MeÄ‘utim, BJR Makedonija je uspjela da unaprijedi mnoge dimenzije svog poslovnog ambijenta. I neke zemlje u regionu prolaze relativno dobro u smislu lakoće plaćanja poreza. MeÄ‘utim, važno je naglasiti da ti indikatori pokrivaju izvjesne aspekte regulatornog i pravnog ambijenta u deset oblasti politika, ali da ima i drugih aspekata investicione klime i poslovnih praksi koji mogu da budu važni za investicije i rast, npr. kvalitet infrastrukture i neravnopravan poreski tretman formalnih i neformalnih firmi, Å¡to može da bude znaÄ?ajna smetnja za domaće i strane investicije. Zemlje u regionu treba da meÄ‘usobno razmjenjuju najbolje prakse u pravnom i regulatornom okruženju, kao i drugim aspektima investicione klime kako bi poboljÅ¡anja njihovog plasmana mogla biti sveobuhvatna i brža. To je važno ne samo da bi se privukli strani investitori već i da bi poslužilo kao standard za reforme i podržalo rast. H. STRUKTURNA PITANJA: DRUGI TALAS PRIVATIZACIJE? Pod pritiskom vanjskog okruženja i neadekvatnih prihoda, vlade zemalja SEE6 traže naÄ?ine za poboljÅ¡anje efikasnosti, privlaÄ?enje DSI, povećanje izvoza i obezbjeÄ‘ivanje finansiranja. Jedna od opcija je intenziviranje procesa privatizacije, Å¡to vlade sve viÅ¡e razmatraju u sklopu opÅ¡teg napora da se ublaži ograniÄ?enje finansiranja i poboljÅ¡a konkurentnost. Stoga vlade zemalja SEE6 traže izvore kapitala ne samo u zemljama OECD-a već i u zemljama sa srednjim dohotkom koje bilježe rast i bogate su resursima, kao Å¡to su Turska, Rusija, Kina i Azerbejdžan. Zemlje zapadnog Balkana su donekle propustile prvi talas privatizacije u istoÄ?noj Evropi jer su regionalni ratovi i prekidi i poremećaji koje su oni izazvali zaÅ¡li duboko u 90-e godine proÅ¡log vijeka. Uprkos kasnom poÄ?etku, privatizacija je u tim zemljama od tada obavljena u znatnom obi mu. Pa ipak, preveliki broj preduzeća, posebno u kljuÄ?nim infrastrukturnim sektorima, ostaju potpuno ili pretežno 32 u rukama države, posebno u Srbiji. Sada globalna kriza tjera vlade da dublje razmotre potencijalne fiskalne, tehnoloÅ¡ke i investicione koristi, kao i koristi u pogledu radnih mjesta od drugog talasa privatizacija. Mada je prvenstveni pritisak fiskalni, jer vlade pokuÅ¡avaju da provedu duboku konsolidaciju i da snize javni dug, možda postoji nova mogućnost da se pouke (dobre i loÅ¡e) iz proÅ¡lih pri vatizacija iskoriste kako bi se izgradio novi izvozni kapacitet, povećala konkurentnost i proÅ¡irile investicije. Uprkos poremećajima koje je izazvala kriza, poslovi privatizacije donijeli su zemljama SEE6 viÅ¡e od 1 milijarde USD tokom perioda 2010-2011. – Å¡to je ekvivalentno 0,6% ukupnog BDP-a u regionu. Ti poslovi su bili koncentrisani u sektorima vazduÅ¡nog saobraćaja i industrije cementa (Kosovo) i Ä?elika i turizma (Crna Gora). Većina investitora je bila iz Turske, ali ih je bilo i iz Å vicarske, Katara, GrÄ?ke i Francuske. Dva posla u 2012. pokazuju povećano interesovanje za energetski sektor. Osim toga, postoji znaÄ?ajan potencijal za privatizaciju u zemljama SEE6, posebno u sektorima saobraćaja, turizma, elektronike i metala, iako je u nekim sluÄ?ajevima viÅ¡e puta pokuÅ¡ana privatizacija, Å¡to nije naiÅ¡lo na veći odziv u proÅ¡losti (Tabela 7). Tabela 7: Najavljene nove privatizacije u zemljama zapadnog Balkana Zemlja Kompanija Sektor/Delatnost Albanija ÄŒetiri male hidroelektrane; Albpetrol Energetika Kosovo Posta dhe Telekomi I Kosoves (PTK) Telekomunikacije Telekom Srbija Telekomunikacije JAT Airways Avio-transport Srbija Galenika Farmaceutska industrija Željezara Smederevo ÄŒelik RTB Bor (djelimiÄ?no) Rudarstvo AD OHIS Hemijska industrija EMO Ohrid Elektronska industrija Makedonija Tutunski kombinat AD Prilep Duhanska industrija 11. oktomvri Eurokompozit Prilep Vojna industrija AD Montecargo Podgorica Transport i logistika Montenegro Airlines AD Podgorica Transport AD Kontejnerski terminal i generalni tereti Bar Transport i logistika AD Zora Berane Hrana Crna Gora Jadransko brodogradiliÅ¡te AD Bijela Brodogradnja HG Budvanska rivijera AD Budva Turizam HTP Ulcinjska rivijera AD Ulcinj Turizam Institut crne metalurgije AD NikÅ¡ić Metalurgija Fabrika elektroda Piva Elektronika Izvor: Osoblje Svjetske banke na osnovu zvaniÄ?nih državnih izvora. Da bi se nove privatizacije iskoristile na najbolji mogući naÄ?in, bilo bi dobro da vlade SEE6 obrate naroÄ?itu pažnju na neke najvažnije pouke iskustva o tom procesu: ï‚· Pokazalo se da je pristup pojedinaÄ?nih transakcija uspjeÅ¡niji: postaviti na Ä?elo kompanije glavnog investitora za koga je verovatnije da će da restrukturira kompaniju i da znaÄ?ajno poveća njenu produktivnost. ï‚· Snažan pravni okvir za provoÄ‘enje ugovora je od kljuÄ?ne važnosti da bi se izbjegli neprijatni sporovi sa investitorima, odlasci investitora i potencijalno visoki naknadni troÅ¡kovi po državu. ï‚· Privatizacija prodajom licima van kompanije obiÄ?no dovodi do većeg restrukturiranja nego privatizacija prodajom licima u kompaniji (rukovodiocima i radnicima). Investicioni fondovi, stranci i drugi koji posjeduju velike pakete akcija vrÅ¡e veće restrukturiranje nego veliki broj pojedinaÄ?nih vlasnika. 33 ï‚· PreporuÄ?uju se javni tenderi za velike kompanije i aukcije po principu „pobjednik uzima sve“ za mala i srednja preduzeća, Å¡to bi za rezultat imalo koncentrisano vlasniÅ¡tvo. ï‚· Za kompanije za koje nema ponuda, Ä?ak i poslije ponovljenih pokuÅ¡aja sa fleksibilnijim cijenama ili restrukturirana, treba dozvoliti steÄ?aj. ï‚· Za kompanije sa velikim gubicima bolje rezultate će vjerovatno dati pristup orijentisan ka konkretnom poslu – privatizaciji putem restrukturiranja. Ipak, da bi doÅ¡lo do tih poslova, od presudnog znaÄ?aja će biti skromna i privremena državna intervencija radi smanjenja zaostalih problema i tvrda budžetska ograniÄ?enja da bi se osigurala saradnja od strane rukovodilaca i radnika. ï‚· Bilo bi važno obezbijediti pažljivo izraÄ‘enu analizu isplativosti da bi se izbjeglo potcjenjivanje (i nedovoljno opredjeljivanje u budžetu) sredstava za socijalne programe vezane za privatizaciju / restrukturiranje. ï‚· Prihodi od privatizacije ne treba da se koriste za finansiranje tekuće javne potroÅ¡nje već za smanjenje skupog javnog duga, izmirivanje eventualnih budžetskih kaÅ¡njenja ili investiranje u kljuÄ?nu javnu infrastrukturu u racionalnom makroekonomskom i fiskalnom okviru. ï‚· Ono Å¡to je apsolutno od fundamentalne važnosti za uspjeÅ¡nu privatizaciju jeste transparentan proces – jasan pravni okvir dopunjen dobro definisanim propisima i procedurama koje su objavljene i provedene – i obezbjeÄ‘ivanje kapaciteta agencije za privatizaciju. I. STRUKTURNA PITANJA: MANJAK ENERGETSKE INFRASTRUKTURE OgraniÄ?enja u snabdijevanju energijom pojavljuju se kao kljuÄ?no strukturno pitanje u zemljama zapadnog Balkana, a i energija se u posljednjim anketama firmi sve viÅ¡e navodi kao ograniÄ?enje u pogledu investicione klime. HroniÄ?no nedovoljno investiranje i sve gora infrastruktura koja je u funkciji mnogo duže od svog projektovanog radnog vijeka ozbiljno prijete energetskoj sigurnosti u regionu. OÅ¡tre vremenske prilike tokom januara i februara 2012. bile su opomena za budućnost, jer mnoge zemlje nisu mogle da zadovolje domaću tražnju, pa su smanjile izvoz u susjedne zemlje. Situacija će vjerovatno da se pogorÅ¡a jer se odlažu kljuÄ?ni projekti i opada viÅ¡ak elektriÄ?ne energije u zemljama koje su nekada izvozile. Privremeni pad tražnje za energijom uslijed ekonomske krize pruža kratkoroÄ?no olakÅ¡anje, ali Ä?im ekonomije poÄ?nu da se oporavljaju, snabdjevanje energijom bi moglo da bude prepreka za ekonomski razvoj. Bez znaÄ?ajnih investicija u infrastrukturu, oÄ?ekuje se da će do 2020. region postati neto uvoznik elektriÄ?ne energije (Slika 42). Prema Strategiji energetike Energetske zajednice jugoistoÄ?ne Evrope (za 2012), po sadaÅ¡njim trendovima potroÅ¡nje energije, u 2020. manjak tražnje za elektriÄ?nom energijom iznosiće Ä?ak oko 10 procenata, pri Ä?emu će u 2030. taj jaz porasti do eventualno mnogo većeg nivoa (možda Ä?ak i 30 procenata). Da bi se održala ravnoteža izmeÄ‘u ponude i tražnje u predstojećoj deceniji, procenjuje se da će zemljama biti potrebne znatne investicije, na nivou od 44,6 milijardi EUR u sektoru energetike u narednih 8-10 godina, i joÅ¡ viÅ¡e finansijskih sredstava za upravljanje prelaska na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika. U uslovima ekonomske krize, vjerovatno će se smanjiti mogućnosti vlada da samostalno finansiraju investicije i privlaÄ?e privatne investicije. Eliminisanju ovog jaza mogle bi da pomognu dodatne reforme koje se obraÄ‘uju u daljem tekstu, eksterno finansiranje meÄ‘unarodnih organizacija i javna i privatna partnerstva. 34 Razvijanje savremene i efikasne energetske infrastrukture koja podržava ekonomski rast iziskivaće odluÄ?ne reformske mjere za rjeÅ¡avanje viÅ¡estrukih izazova sa kojima se suoÄ?ava energetski sektor: ï‚· Ubrzanje programa reformi. Slika 42: Aktuelni i projektovani uvoz el. energije Zemlje će morati da uhvate korak sa (GWh) drugim zemljama EU11 po pitanju kljuÄ?nih strukturnih reformi koje stvaraju poboljÅ¡anu poslovnu klimu radi promovisanja investicija, kako javnih tako i privatnih. KljuÄ?ne mjere obuhvataju realizaciju politike cijena na bazi troÅ¡kova i uklanjanje zakonodavnih i regulatornih prepreka za trgovinu energijom. ï‚· Stvaranje regionalnog tržiÅ¡ta energije koje valjano funkcioniÅ¡e. Regionalna saradnja u proizvodnji i prenosu elektriÄ?ne energije može da poveća sigurnost snabdjevanja i donese ogromne ekonomske uÅ¡tede (za oko 10 procenata proizvodnje elektriÄ?ne energije do 2020.). Izazov je da se razvije odgovarajuća infrastruktura za podržavanje trgovine energijom, osmisle aranžmani za upravljanje rizikom za privatne investitore i, Å¡to je najvažnije, ojaÄ?aju protokoli o saradnji koji se tek sklapaju i koji omogućavaju konkurentsko trgovanje elektriÄ?nom energijom na veliko. ï‚· IskoriÅ¡tenje potencijala energetske efikasnosti (EE) smanjenjem rasipanja energije na strani potroÅ¡nje. Ekonomije u regionu troÅ¡e dva puta viÅ¡e energije po dolaru BDP-a nego zapadnoevropske zemlje. Do sada su se vlade obavezale da ostvare orijentacioni cilj uÅ¡tede energije od 9 procenata konaÄ?ne potroÅ¡nje energije izmeÄ‘u 2009. i 2018. kroz Nacionalne akcione planove za energetsku efikasnost. Ipak, treba rijeÅ¡iti nekoliko prepreka, ukljuÄ?ujući niske cijene energije, nedovoljnu informisanost o tehnologijama, nedovoljan broj kompanija za izvoÄ‘enje radova i pružanje usluga, kao i ograniÄ?enja finansiranja za realizaciju akcionih planova. ï‚· Napredak u pogledu ispunjavanja uslova za pristupanje EU koji se tiÄ?u programa u oblasti klimatskih promjena. Region se u velikoj mjeri oslanja na domaći ugalj za zadovoljenje svojih energetskih potreba. To neće biti lako promjeniti iz razloga troÅ¡kova i pouzdanosti. Istovremeno, zemlje će morati da se usklade sa evropskim okvirima u oblasti klimatskih promjena i zaÅ¡tite životne sredine ukoliko žele da realizuju svoje ambicije pristupanja EU. Izazov je ogroman i skup i iziskivaće najbolje iskoriÅ¡tenje instrumenata za finansiranje smanjenja emisija ugljenika i realizaciju opcija politika za promovisanje mogućnosti prelaska na druga goriva i iskoriÅ¡tenje potencijala obnovljive energije regiona. 35 J. PERSPEKTIVA ZEMALJA SEE6 ZA PERIOD 2012-2013. Perspektivu svijeta i eurozone koja leži u osnovi kratkoroÄ?nih izgleda za zemlje SEE6 karakteriÅ¡e znaÄ?ajno usporavanje globalnog rasta, recesija u eurozoni i veliko usporavanje trgovinskih tokova eurozone (Tabela 8 i Slika 43). S obzirom na visoku ranjivost zemalja SEE6, za region ta kretanja dovode do trenutne recesije i do pogorÅ¡anih kratkoroÄ?nih izgleda. Tabela 8: Globalni i regionalni rast realnog BDP (%) 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Svijet 1,4 -2,2 4,0 2,8 2,3 2,4 3,1 3,4 Zemlje sa visokim dohotkom 0,1 -3,5 2,9 1,6 1,3 1,3 2,0 2,3 Zemlje u razvoju 5,8 1,8 7,4 6,2 4,9 5,5 5,8 5,9 Napomena Eurozona 0,3 -4,3 2,0 1,5 -0,4 -0,1 0,9 1,4 Izvor: „Globalna ekonomska perspektiva“, preliminarno, sa 13. decembrom 2012. Slika 43: Industrijska proizvodnja i trgovina u EU Ekonomska aktivnost u eurozoni je usporila rast u %, meÄ‘ukvartalno, desezonirano na godiÅ¡njem Izvoz EU 40 nivou saar Uvoz EU 30 Industrijska proizvodnja EU 20 10 0 -10 -20 -30 -40 2010M01 2010M07 2011M01 2011M07 2012M01 2012M07 Izvor: Grupa za globalnu ekonomsku perspektivu, SB ÄŒak i sa izvjesnim oporavkom u drugoj polovini godine, tokom 2012. region SEE6 će u cjelini ostati u recesiji, a oÄ?ekuje se da rast u 2013. bude usporen na nivou od samo 1,6 procenata. PredviÄ‘a se oporavak rasta zbog poboljÅ¡anja rezultata u poljoprivredi, rasta izvoza automobilske industrije u Srbiji i izvjesnog ublažavanja spoljnih i domaćih uslova u pogledu tražnje (Tabela 9), pod pretpostavkom da se ne realizuju rizici po eurozonu i globalnu ekonomiju. Projektovano je da rast u 2013. bude najniži u BiH (0,5 procenata), a najbrži na Kosovu (3,3 procenta). OÄ?ekuj e se da privredni rast u Srbiji dostigne oko 2 procenta u 2013, uglavnom zahvaljujući ubrzanju izvoza i lancu vrijednosti velike 36 fabrike FIAT i cikliÄ?nim oporavkom poljoprivrede. MeÄ‘utim, rast neće biti dovoljan da se poboljÅ¡a nezaposlenost, koja bi mogla Ä?ak i da nastavi da raste. Tabela 9: Perspektiva rasta u zemljama SEE6 za period 2012-2013. 2011 2012 2013 (proj.) (proj.) ALB 3,0 0,8 1,6 BiH 1,3 0,0 0,5 KOS 5,0 3,6 3,3 MKD 2,8 0,0 1,0 MNE 3,2 0,2 0,8 SRB 1,6 –2,0 2,0 SEE6 2,2 –0,6 1,6 EU11 3,1 0,9 1,3 Eurozona 1,5 –0,4 -0,1 Izvor: Svjetska banka. Za EU, Evropska komisija. Stoga je kratkoroÄ?na ekonomska i socijalna perspektiva za zemlje SEE6 teÅ¡ka. Najnovije sniženje rasta u eurozoni, koje je uzeto u obzir u ovoj projekciji ukazuje na i dalje teÅ¡ko vanjsko okruženje za zemlje SEE6. Ali i njihove unutraÅ¡nje ranjivosti će negativno uticati na kratkoroÄ?nu perspektivu. U zemljama sa visokim javnim dugom koje su se za oporavak najviÅ¡e oslanjale na vanjsku tražnju (BiH, Crna Gora, Srbija i u izvjesnoj meri Albanija) rast će biti spor. Javne finansije će u cijelom regionu SEE6 i dalje biti pod pritiskom u velikom dijelu 2013. Problem nezaposlenosti se pretvorio u žestoku socijalnu krizu koja verovatno neće popustiti dok se ne vrati snažniji rast koji je u stanju da apsorbuje radnu snagu. K. UBRZAVANJE REFORMI, MOBILISANJE DODATNOG FINANSIRANJA S obzirom na teÅ¡ku osnovnu perspektivu, glavni izazov za zemlje SEE6 u pogledu kratkoroÄ?ne politike jeste kako pronaći ravnotežu izmeÄ‘u potrebe za kontinuiranom fiskalnom konsolidacijom i strukturnim reformama i joÅ¡ veće potrebe da se ponovo pokrene rast i otvaranje radnih m jesta. Pronalaženje te delikatne ravnoteže biće teÅ¡ko u uslovima recesije u regionu i eurozoni i niskog rasta, ograniÄ?enog finansiranja za investicije, visoke nezaposlenosti i slabe vanjske tražnje. Å taviÅ¡e, ako se znatni globalni rizici (ameriÄ?ka „fiskalna litica“ i cijene meÄ‘uproizvoda) i regionalni rizici (neizvjesnosti u eurozoni) ostvare, mogli bi da gurnu ekonomije SEE6 u dužu recesiju sa velikim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Da bi prebrodile ovaj drugi krug recesije i slabe kratkoroÄ?ne izglede rasta, zemlje SEE6 će nesumnjivo morati da pojaÄ?aju napore po pitanju fiskalnih i strukturnih politika: u teÅ¡kim vremenima potrebni su veći i djelotvorniji napori politike. Fiskalna konsolidacija će morati da se nastavi. Moraju da se ubrzaju reforme tržiÅ¡ta rada, investicione klime i javnog sektora. Ovaj priznati makroekonomski i strukturni program za zemlje zapadnog Balkana (vidjeti redovne ekonomske izvjeÅ¡taje za SEE iz novembra 2011. i juna 2012.) je sve hitniji, Ä?ak i sada pod težim uslovima. Å taviÅ¡e, ostvarivanje ovog programa reforme – i obezbjeÄ‘ivanje rezultata koji se mogu pratiti – biće kljuÄ? (i dio) svakog mogućeg povećanja vanjskog finansiranja usmjerenog na rast i radna mjesta na koje se ukazuje u donjem tekstu. Program reformi može da obuhvati: 37 ï‚· Reforme tržiÅ¡ta rada: Visoka i uporna nezaposlenost, posebno meÄ‘u ranjivim grupama, zahtjeva smjele reforme tržiÅ¡ta rada u SEE6. UvoÄ‘enje fleksibilnijih uslova na tržiÅ¡tu rada pomoći će tim zemljama da rijeÅ¡e strukturne rigidnosti na svojim tržiÅ¡tima rada. Pojedini aktivni programi tržiÅ¡ta rada su takodje potencijalno važni. Veliki izazov će biti privlaÄ?enje žena u radnu snagu, Å¡to može da se olakÅ¡a povećanjem dostupnosti kapaciteta za brigu o maloj deci. ï‚· Reforme sistema obrazovanja: Reforme u pravcu unaprjeÄ‘enja kvaliteta srednjeg i visokog obrazovanja, rjeÅ¡avanje nesklada izmeÄ‘u kvalifikacione strukture radne snage i potreba tržiÅ¡ta i povećanje „fleksigurnosti“ (kombinacije fleksibilnosti i sigurnosti—vidjeti prethodni IzvjeÅ¡taj br. 2) tržiÅ¡ta rada presudne su za poboljÅ¡anje ishoda u oblasti rada, ali će za njih biti potrebno vrijeme. ï‚· Integracija trgovine, poslovno okruženje i konkurencija: pojednostavljenje propisa o poslovanju, rjeÅ¡avanje pitanja upravljanja i provoÄ‘enje ugovora i imovinskih prava predstavljaju oblasti u kojima bi zemlje SEE6 mogle da provodu reforme da bi postigle brze rezultate. I region bi mogao da ima koristi od usklaÄ‘ivanja regulative preko granica i produbljivanja trgovinske i finansijske integracije. Otvaranje tržiÅ¡ta i mogućnosti za razvoj poslovanja – npr. putem privatizacije i u tradicionalno regulisanim monopolima kao Å¡to su energetika, elektriÄ?na energija i željeznica – spadaju u oblasti u kojima su potrebni fokusirani napori. ï‚· Sistemi socijalne zaÅ¡tite i socijalna inkluzija: pored obezbjeÄ‘ivanja sistema zaÅ¡tite za nezaposlene u kriznim vremenima, socijalna pomoć može da se uÄ?ini efikasnijom boljim ciljanjem ranjivih grupa. Time bi trebalo da se izbjegne stvaranje zamke trajnog siromaÅ¡tva za ranjive socijalne grupe. Politike aktivizacije u kombinaciji sa ciljanom socijalnom pomoći trebalo bi da sprijeÄ?e da se privremena nezaposlenost pretvori u dugoroÄ?nu zavisnost. Dobra osmiÅ¡ljenost i dobra realizacija socijalne pomoći mogu da podstaknu ljude da rade. Radi podrÅ¡ke ovim intenziviranim reformama, za zemlje SEE6 bi mogla da budu korisna inostrana sredstva za finansiranje rasta, infrastrukture i radnih mesta. EIB, EBRD i Svjetska banka su 8. novembra 2012. najavile inicijativu „ZajedniÄ?ki akcioni plan za rast u centralnoj i istoÄ?noj Evropi“ koji podrazumjeva obezbjeÄ‘ivanje 30 milijardi EUR sredstava za centralnu i istoÄ?nu Evropu radi podrÅ¡ke rastu i otvaranju radnih mjesta. Ta sredstva bi mogla biti na raspolaganju za zemlje SEE6 preko Investicionog okvira zapadnog Balkana i drugih MFI. IPA sredstva će takoÄ‘e igrati važnu ulogu u pružanju podrÅ¡ke zemljama SEE6 u institucionalnim reformama, prekograniÄ?noj saradnji, ekonomskom, socijalnom i ruralnom razvoju. 38 2. UPRAVLJANJE RANJIVOŠĆU NA UDARE CIJENA HRANE U SEE612 Brzi rast cijena hrane tokom ljetnjih mjeseci 2012. privukao je mnogo pažnje Å¡irom svijeta, jer je joÅ¡ uvek svježe sjećanje na rast siromaÅ¡tva i politiÄ?ke i socijalne nemire tokom krize sa hranom u periodu 2007 - 2008. Kombinacija udara usljed nepovoljnih vremenskih prilika i istorijski niskih zaliha osnovnih proizvoda, u sprezi sa ograniÄ?enim fiskalnim prostorom za mjere za ublažavanje situacije, otežava zaÅ¡titu siromaÅ¡nih i ugroženih domaćinstava od negativnih efekata skokova cijena hrane. Mada je region SEE6 u proÅ¡losti bio izolovaniji od oscilacija svjetskih cijena, obrasci potroÅ¡nje, naroÄ?ito meÄ‘u siromaÅ¡nima, mogli bi da otežaju izlaženje na kraj Ä?ak i sa relativno malim povećanjima cijena hrane. Prelivanje sa svjetskih na lokalne cijene tokom posljednjeg perioda (2011-2012) i dalje je ostalo nisko kod većine zemalja SEE6 sa izuzetkom Kosova i Srbije, gdje se na domaće cijene prenjelo viÅ¡e od 50 procenata povećanja svjetskih cijena hrane. S obzirom na veći udio hrane u budžetima domaćinstava, tim povećanjima će vjerovatno biti najviÅ¡e pogoÄ‘ena domaćinstva na dnu ljestvice raspodjele dohotka i bogatstva. Simulacije na osnovu podataka iz ankete domaćinstava ukazuju da bi porast cijena hrane od 5 procenata (sliÄ?no nivoima koji su zabilježeni u zemljama SEE6 u 2011.) mogao da poveća siromaÅ¡tvo za cijela 2 procentna poena na Kosovu i u BJR Makedoniji, uz manje uticaje u drugim zemljama SEE6. Veća kolebljivost cijena produkata iziskivaće koordinisani odgovor politika koji bi trebalo da objedinjuje kontinuirano jaÄ?anje kapaciteta sistema socijalne zaÅ¡tite da bi se reagovalo na krize i poljoprivrednih programa usmjerenih na omogućavanje reagovanja u pogledu snabdijevanja. A. UVOD Cijene hrane se pažljivo prate u cijelom svijetu. Zbog toga Å¡to je njihov brzi rast u periodu 2007-2008. doveo do rasta siromaÅ¡tva, pa Ä?ak i politiÄ?kih i socijalnih nemira u većem broju zemalja, ljetoÅ¡nji skok cijena hrane uticao je na ponovnu pojavu zabrinutosti koju ne može da razvije Ä?ak ni oÄ?ekivano usporavanje cijena. U ljeto 2012. doÅ¡lo je do skoka cijena žitarica do nivoa iz 2008. zbog nepovoljnih vremenskih prilika u najvažnijim zemljama izvoznicama žita. PodbaÄ?aj roda ruske pÅ¡enice prouzrokovao je da u novembru 2012. cijene pÅ¡enice dostignu novi Ä?etvorogodiÅ¡nji maksimum. To je najnovija manifestacija kolebljivosti koja je karakterisala tržiÅ¡ta produkata, naroÄ?ito hrane, u posljednjoj deceniji i uÄ?inila domaćinstva mnogo osjetljivijima na udare cijena hrane. Pored efekata posljednjih nepovoljnih vremenskih prilika, sada su svjetske zalihe žita niske jer su bili loÅ¡i prinosi u dvije od posljednje tri godine. TakoÄ‘e, u mnogim zemljama fiskalna konsolidacija ozbiljno ograniÄ?ava vladin prostor za usvajanje mjera za ublažavanje situacije, dok bi neke mjere velikih proizvoÄ‘aÄ?a žita (npr. zabrana izvoza koju je u oktobru donjela Ukrajina) mogle da doprinesu dodatnom pritisku u smjeru porasta cijena. Budući da se prognozira da će cijene hrane ostati visoke u cijeloj 2013, potrebno je razmotriti koliko bi zemlje mogle biti spremne da se nose sa visokim i veoma kolebljivim cijenama hrane u svijetu i pozabaviti se njihovim mogućim uticajima na siromaÅ¡na i ugrožena domaćinstva. U periodu 2007-2008, region SEE6 je bio pogoÄ‘en rastom svjetskih cijena hrane manje od drugih dijelova istoÄ?ne Evrope i centralne Azije, ali to možda neće biti tako i 2013. Hrana Ä?ini znaÄ?ajan dio potroÅ¡nje domaćinstava u zemljama SEE6, naroÄ?ito za neke od najranjivijih grupa, tako da bi Ä?ak i mala povećanja mogla da otežaju život velikom broju domaćinstava – posebno zato Å¡to su poslije viÅ¡e godina sporog rasta domaćinstva u SEE6 možda iscrpila svoje strategije snalaženja. TakoÄ‘e, naprezanje njihovih budžeta mogu da pojaÄ?aju i druga eventualna povećanja cijena, kao Å¡to su cijene energije. Na kraju, ovog 12 Ovo poglavlje su napisali Alexandru Cojocaru, Caterina Ruggeri Laderchi i Ken Simler (Jedinica za smanjenje siromaÅ¡tva i ekonomski menadžment za region Evrope i centralne Azije). John Baffes (Grupa za perspektivu razvojne ekonomije) dao je opÅ¡te napomene o dinamici svjetskih cijena hrane. 39 ljeta su region SEE6 direktno pogodile nepovoljne vremenske prilike, Ä?ineći da globalni uticaj bude jaÄ?i nego tokom posljednje krize. U ovom dijelu se daje globalno i regionalno viÄ‘enje kretanja cijena hrane i istiÄ?u faktori ranjivosti u zemljama SEE6 i mjere za bolje upravljanje povećanom varijabilnošću cijena hrane u budućnosti. Da bismo izmjerili stepen socijalnih uticaja kolebljivosti cijena hrane, simuliramo uticaj kretanja cijena sliÄ?nih onima iz 2011. U ovom scenariju, Ä?ak i ako sve zemlje ne dožive veliki rast siromaÅ¡tva, ukoliko doÄ‘e do udara cijena hrane, to će vjerovatno prouzrokovati znatno naprezanje kod ranjivih grupa tokom udara. Na kraju, razmatramo kako bi se zemlje SEE6 mogle prilagoditi novom ambijentu velike kolebljivosti cijena hrane i osigurati odgovarajuću reakciju ukoliko se ostvare rizici od daljeg skoka cijena hrane. Cijene hrane iz globalne perspektive Od sredine prve decenije ovog vijeka cijene hrane su znatno porasle u cijelom svijetu, a njihova varijabilnost se pogorÅ¡ala. Poslije perioda relativne stabilnosti,13 sredinom prve decenije ovog vijeka poÄ?ele su da rastu praktiÄ?no sve cijene produkata (Slika 44). Do juna 2008. vrijednost Indeksa cijena hrane Svjetske banke porasla je za 129 procenata u odnosu na januar 2005. Najveći dio povećanja se dogodio u kratkom periodu u drugoj polovini 2007. i u prvoj polovini 2008. Dok poÄ?etak globalne velike recesije vrÅ¡i pritisak na njihove cijene, zalihe hrane su ostale niske, Å¡to zemlje Ä?ini osetljivim na nova povećanja cijena. Slika 44: Cijene žita i jestivog ulja, nominalno i realno u USD (2005.=100) 300 Žitarice (realne) Jestivo ulje (realne) Žitarice (2005-12 prosek) Jestivo ulje (2005-12 prosek) 250 200 150 100 50 Jan-05 Jul-05 Jan-06 Jul-06 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Jul-12 Izvor: DECPG Svjetske banke. Ne samo da su cijene porasle već se povećala i njihova varijabilnost. Slika 45 ilustruje rastuću disperziju opÅ¡teg indeksa cijena hrane i indeksa za žitarice i ulja posljednjih godina. I Teilov (Theil) 13 On je uslijedio poslije otprilike tri decenije pada cijena proizvoda, naroÄ?ito hrane: izmeÄ‘u nivoa u 1974. i minimuma u 2000., svjetske cijene hrane su opale realno za 70 procenata u USD. 40 indeks i koeficijent varijacije14 za te tri grupe (ali naroÄ?ito za ulja i opÅ¡ti indeks hrane) pokazuju veću kolebljivost poslije 2005. ne samo u periodu neposredno prije krize hrane 2007-2008. već i poslije.15 Slika 45: Varijabilnost cijena: godiÅ¡nji koeficijent varijacije i Teilov indeks cijena hrane, 1990-2012. Food Cereals Oils Food Cereals Oils .04 .25 .2 .03 Coefficient of variation .15 Theil index .02 .1 .01 .05 0 0 1990 1995 2000 2005 2010 1990 1995 2000 2005 2010 year year Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke zasnovane na podacima FAOSTAT Uzroci naglog porasta cijena proizvoÄ‘aÄ?a bili su brojni, od makroekonomskih i dugoroÄ?nih do sektorskih i kratkoroÄ?nih faktora. U prvom dijelu prve decenije ovog vijeka većina zemalja, posebno onih u razvoju, doživljavala je dugotrajan i solidan ekonomski rast. Depresijacija ameriÄ?kog dolara – preferirane valute za većinu meÄ‘unarodnih transakcija robom – stimulisala je tražnju od potroÅ¡aÄ?a i proizvoÄ‘aÄ?a produkata van dolarskog podruÄ?ja i ograniÄ?ila ponudu za njih. Drugi faktori koji su tome doprinjeli bili su niske investicije u proÅ¡losti, posebno u proizvode ekstraktivne industrije (reakcija na dugotrajan period niskih cijena), neuobiÄ?ajeno visoka globalna likvidnost, aktivnost investicionih fondova koju su obavljale finansijske institucije koje su odluÄ?ile da u svoj portfolio dodaju sirovine i geopolitiÄ?ka pitanja, posebno na tržiÅ¡tima energije. Cijene poljoprivrednih proizvoda su posebno pogodili viÅ¡i troÅ¡kovi energije, neoÄ?ekivano Ä?este nepovoljne vremenske prilike i preusmjeravanje nekih prehrambenih proizvoda u proizvodnju biogoriva.16 To povećanje su pogorÅ¡ale politiÄ?ke reakcije. Energija je vjerovatno najvažniji input za poljoprivredne proizvode, i direktno kroz gorivo i indirektno kroz inpute sa velikim uÄ?ešćem energije kao Å¡to su hemikalije i Ä‘ubriva. Kao rezultat toga, globalni odnosi zaliha prema potroÅ¡nji viÅ¡e poljoprivrednih produkata su opali na nivoe koji nisu viÄ‘eni od poÄ?etka 70 -ih godina proÅ¡log vijeka. Mnoge zemlje su usvojile zabrane izvoza i visoke poreze da bi kompenzovale uticaj rastućih svjetskih cijena na domaće 14 Koeficijent varijacije, definisan kao odnos standardne devijacije prema srednjoj vrijednosti, predstavlja normalizovanu mjeru disperzije. Imajte u vidu da se za 2012. koristi samo prvih osam meseci te godine. 15 Oba indeksa daju godiÅ¡nje vrijednosti na osnovu mjeseÄ?nih podataka o cijenama. 16 To je ukljuÄ?ivalo kukuruz u SAD i jestiva ulja u Evropi, mada je zamjena kultura dovela do viÅ¡ih cijena drugih proizvoda kao Å¡to su soja i pÅ¡enica. 41 tržiÅ¡te. Na primjer, ograniÄ?enja izvoza pÅ¡enice koje je uvela Ukrajina u kombinaciji sa niskom proizvodnjom vezanom za suÅ¡u u Australiji dovela su do ograniÄ?enja izvoza kod najvećih proizvoÄ‘aÄ?a kao Å¡to su Rusija, Kazahstan i Argentina. Efekat je bilo povećanje cijena pÅ¡enice od 45 procenata izmeÄ‘u oktobra 2007. i februara 2008. (Hedi i Fan, 2010: 48). Cijene hrane su bile visoke od 2010. a naglo su skoÄ?ile u ljeto 2012. poslije Ä?ega je uslijedio novi udar u novembru 2012. U drugoj polovini 2010. viÅ¡e cijene nafte zajedno sa udarima usljed vremenskih prilika uticale su na porast cijene hrane i do februara 2011. Indeks cijena hrane Svjetske banke je premaÅ¡io maksimum iz 2008. U kasnijem dijelu 2011. cijene hrane su usporile rast jer su uslovi izgledali povoljno za rod 2011-2012, a Rusija je ukinula zabranu izvoza. MeÄ‘utim, perspektiva je ponovo postala negativna u ljeto 2012. poslije vijesti o problemima sa vremenskim prilikama. FjuÄ?ersi za kukuruz i pÅ¡enicu poskupljeli su za po 40 procenata izmeÄ‘u sredine juna i sredine jula (Slika 46). U julu i avgustu Indeks cijena hrane Svjetske banke i indeksi za žitarice i za ulja i masti ponovo su bili na maksimumu iz 2008. Do tog naglog skoka je doÅ¡lo usljed vrelog i suhog vremena u SAD (kukuruz) i nepovoljnog vremena u Rusiji, a u manjoj mjeri i u zapadnoj Evropi (pÅ¡enica). Poslije velikih ljetoÅ¡njih snižavanja globalne prognoze za žitarice, perspektiva za oktobar je ostala nepromjenjena. Mada se joÅ¡ nisu realizovali veliki udari usljed vremenskih prilika koji su mogli da utiÄ?u na proizvodnju na južnoj hemisferi, zabrinutosti oko novih oskudica na tržiÅ¡tu na osnovu oÄ?ekivane potroÅ¡nje dovele su do joÅ¡ jednog porasta cijena. Nedavna najava podbaÄ?aja roda u Rusiji dovela je do novog povećanja cijena pÅ¡enice u novembru 2012. Slika 46: Cijene fjuÄ?ersa za kukuruz i pÅ¡enicu (dolarskih centi po buÅ¡elu) 1000 PÅ¡enica Kukuruz 950 900 Vijesti o nepovoljnim 850 vremenskim prilikama 800 750 700 650 11. oktobar, 600 najnovije projekcije 550 USDA 500 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 May-12 Jun-12 Jul-12 Aug-12 Sep-12 Oct-12 Izvor: DECPG Svjetske banke. Od posljednjeg naglog skoka cijena hrane, odnosi zaliha prema potroÅ¡nji za kukuruz i pÅ¡enicu su opali na istorijske minimume. To znaÄ?i da bi Ä?ak i mali udar u snabdijevanju mogao da izazove veliki skok cijena, posebno poÅ¡to bi visoke cijene nafte mogle da uÄ?ine etanol iz kukuruza atraktivnom alternativom. Na primjer, oÄ?ekuje se da zalihe kukuruza u periodu 2012-2013. budu na nivou od 13,7 procenata, odnosno 10,8 procenata niže nego proÅ¡le sezone (i 18,6 procenata ispod procjene iz maja 2012. – Å¡to je najniži nivo od žetve iz 1972-1973. i gotovo 3 procentna poena niže nego u periodu 2007-2008.). Mada se oÄ?ekuje da zalihe pÅ¡enice opadnu za skoro 13 procenata od posljednje sezone, izgleda da je tržiÅ¡te pÅ¡enice bolje snabdjeveno; odnos zaliha prema potroÅ¡nji je procijenjen na 25,4 procenta, preko 5 procenata viÅ¡e nego u periodu 2007-2008. Trenutna globalna prognoza je da će cijene opasti sa maksimuma iz 2012. ali da će u cijeloj 2013. ostati znatno iznad nivoa iz 2010. ali joÅ¡ uvek postoje znatni rizici usljed vremenskih prilika i 42 posebno cijena nafte. Zbog toga Å¡to se joÅ¡ nisu ostvarili neki ranije oÄ?ekivani udari po osnovu vremenskih prilika, najnovije prognoze cijena predviÄ‘aju pad od 16 procentnih poena u Indeksu cijena hrane Svjetske banke – ali bi to i dalje znaÄ?ilo da bi on bio 28 procentnih poena veći nego u 2010. neposredno prije aktuelnog skoka cijena. I dinamika cijena nafte je izazivaÄ? kolebljivosti, mada bi usporavanje svjetske ekonomije moglo da ublaži neke njene efekte. Postoje zabrinjavajuće sliÄ?nosti izmeÄ‘u krize hrane u periodu 2007-2008. i najnovijeg skoka cijena hrane. Obje epizode karakteriÅ¡u niske zalihe žita, rastuće cijene nafte, kolebljivi devizni kursevi i obimne finansijske investicije u poljoprivredne produkte. MeÄ‘utim, najnovija epizoda se razlikuje od perioda 2007-2008. u nekim kljuÄ?nim aspektima. Izgleda da su sadaÅ¡nja povećanja cijena hrane rasprostranjenija po svim poljoprivrednim proizvodima nego u periodu 2007-2008. promjenljivost vremenskih prilika je danas mnogo važnija, a reakcije trgovinske politike su relativno manje važne. Na kraju, daleko viÅ¡e izvoza žita danas potiÄ?e iz nestabilnijih uslova uzgajanja izvan razvijenih zemalja (Svjetska banka, 2011a). Povećanja cijena hrane iz perspektive SEE Region SEE bi sada mogao da bude osjetljiviji na povećanja cijena hrane nego u proÅ¡losti (Slika 47). Srbija je od januara doživjela najveća povećanja cijena hrane tokom 2012. Od oktobra 2011. do oktobra 2012. nominalne cijene hrane su porasle za oko 3 procenta u Albaniji, BiH i na Kosovu, 5,9 procenata u BJR Makedoniji, 6,8 procenata u Crnoj Gori i za 17 procenata u Srbiji, gde su cijene u oktobru bile 9,3 procenta viÅ¡e nego u junu. Situacija u Srbiji je donekle bila prouzroko vana nedavnom suÅ¡om: oÄ?ekuje se da će proizvodnja kukuruza, najvećeg izvoznog proizvoda zemlje, ove godine dostići samo 3,5-4 metriÄ?ke tone (MT) – Å¡to je ogroman podbaÄ?aj u odnosu na proljetnu prognozu od 7 MT ili na 6,3 MT iz 2011. Slika 47: Indeksi cijena hrane za zemlje SEE, meÄ‘ugodiÅ¡nje ALB BIH KOS MAK CG SRB 25 20 15 Procenat 10 5 0 -5 -10 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 2010 2011 2012 Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. Cijene hrane su u regionu SEE6 porasle manje od globalnog povećanja od 16 procentnih poena izmeÄ‘u decembra 2011. i septembra 2012. (od toga 10 procenata izmeÄ‘u juna i septembra). To je dijelom zato Å¡to se hrana koja se konzumira u zemljama sa nižim dohotkom uglavnom proizvodi lokalno, pa je prelivanje sa svjetskih na domaće cijene obiÄ?no manje nego za drugu robu.17 Tabela 10 pokazuje procjene prelivanja meÄ‘unarodnih cijena hrane na osnovu podataka za dva posljednja 17 Bafes i Gardner (2003) procjenjuju da na varijabilnost svjetskih cijena produkata otpada oko 27 procenata varijacije domaćih cijena. 43 perioda povećanja cijena u regionu SEE6. Procjene su odraz kombinacije strukturnih faktora (npr. neto uvoznica ili neto izvoznica) i kontekstualnih (suÅ¡a koja je pogodila region, posebno Srbiju). Do većeg prelivanja je doÅ¡lo u Srbiji i na Kosovu. Kod zemalja za koje je dostupno viÅ¡e podataka o pojedinaÄ?nim prehrambenim artiklima (Albanija, BiH i Srbija) proizvodi koji su pretrpjeli najveći uticaj su bila pića (Ä?aj i kafa), za kojima su slijedila jestiva ulja, pa zatim žitarice. Tabela 10: Promjene svjetskih i domaćih cijena hrane (procentualne) i procjene prelivanja ProsjeÄ?an porast cijena hrane Procijenjeno prelivanje 2005/06. 2009/10. 2005/06. 2009/10. prema prema prema prema 2007/08. 2011/12. 2007/08. 2011/12. Svijet 54,5 28,2 Albanija 6,4 8,5 0,12 0,30 BiH 14,5 6,1 0,27 0,22 Srbija nije ras. 17,1 nije ras. 0,61 BJRM 12,8 6,6 0,23 0,23 Kosovo 10,9 15 0,20 0,52 Crna Gora 11,9 3,5 0,22 0,12 Izvor: Procjene osoblja na osnovu nacionalnih mjeseÄ?nih podataka o cijenama i svjetskih cijena iz DECPG. Podaci zakljuÄ?no sa junom 2012. za Albaniju, BiH i Srbiju i samo za 2011. za BJRM, Kosovo i Crnu Goru. Povećanje svjetskih cijena za 2009/10. u odnosu na 2011. iznosilo je 29.1. Ipak, mada su zemlje SEE6 do sada možda bile relativno zaÅ¡tićene od meÄ‘unarodnih povećanja cijena hrane, ne bi bilo mudro potcijeniti njihovu osjetljivost na te cijene. Jedan dio osjetljivosti je strukturni, imajući u vidu da su, osim Srbije, sve zemlje u regionu neto uvoznice žita, pa su stoga, uz nepromjenjene ostale uslove, izložene ćudima ovog velikog segmenta meÄ‘unarodnog tržiÅ¡ta hrane. Crna Gora, koja je ekstreman primjer, oslanja se na uvoz da bi pokrila praktiÄ?no svu svoju potroÅ¡nju žitarica. Tokom krize hrane 2007-2008. na zemlje SEE6 povoljno se odrazila apresijacija domaćih valuta, koje su pratile euro, prema ameriÄ?kom dolaru, ali u trenutnim uslovima nije vjerovatno da bi kretanja deviznog kursa mogla da ih zaÅ¡tite od udara cijena hrane.18 IzmeÄ‘u januara 2006. i vrhunca krize hrane u junu 2008. euro je porastao prema dolaru za nekih 30 procenata. To je uÄ?inio i srpski dinar, a albanski lek je porastao za oko 23 procenta. MeÄ‘utim, danas nije jasno koliko bi dinamika kursa e ura pomogla da se zemlje SEE izoluju od efekata porasta meÄ‘unarodnih cijena hrane. ÄŒak i relativno zauzdana povećanja cijena mogla bi da izazovu znatno veće siromaÅ¡tvo u zemljama SEE6. Stepen ranjivosti domaćinstava prvenstveno zavisi od Ä?etiri faktora: obima rasta cijena, koliko budžeta domaćinstva se odvaja za hranu, da li se hrana kupuje ili samostalno proizvodi i da li cijene utiÄ?u na domaćinstva samo kao potroÅ¡aÄ?e ili i kao potroÅ¡aÄ?e i kao proizvoÄ‘aÄ?e. I stepen u kojem domaćinstva mogu neke prehrambene artikle da zamjene drugima utiÄ?e na to koliko se domaćinstva mogu nositi sa udarom kada se cijene razliÄ?itih prehrambenih artikala ne podižu ravnomjerno, ali taj faktor je sada možda manje važan jer bi domaćinstvima koja su u posljednjih nekoliko godina morala da znatno prilagode potroÅ¡nju moglo biti teÅ¡ko da vrÅ¡e dalja prilagoÄ‘avanja. Slika 48 ispituje osjetljivost domaćinstava tako Å¡to prikazuje indikatore izloženosti zemlje cjenovnom udaru i marginalnog udjela 18 Kosovo i Crna Gora se oslanjaju na Euro, a BiH (Marka) i BJR Makedonija (Denar) vezuju svoje valute za Euro. Srbija je donedavno vezivala Dinar za Euro, ali je preÅ¡la na veću fleksibilnost u sklopu ciljanja inflacije. 44 hrane u domaćinstvu19 za zemlje u istoÄ?noj Evropi i centralnoj Aziji (ECA) i EU. Ta dva indikato ra prikazuju osjetljivost na sljedeći naÄ?in: (a) viÅ¡i udio neto uvoza žitarica u odnosu na potroÅ¡nju za jednu zemlju podrazumjeva, ukoliko je sve ostalo isto, veće prelivanje sa svjetskih na domaće cijene, i (b) Å¡to veći dio date jedinice dohotka domaćinstva troÅ¡e na hranu, to će viÅ¡e njihovu kupovnu moć erodirati povećanje cijena. U principu, u zemljama ECA domaćinstva obiÄ?no troÅ¡e proporcionalno viÅ¡e na hranu nego u zapadnijim Ä?lanicama EU. Slika 48: Osetljivost domaćinstava na udare svjetskih cijena hrane, EU i Evropa i centralna Azija 100 Malta (Neto uvoznici) 80 Velika Holandija Portugal ranjivost 60 Gruzija Armenija Neto uvoz žiraica kao udio u potroÅ¡nji (%) Belgija Albanija Slovenija Tadžikistan 40 Azerbejdžan NorveÅ¡ka Bosna i Hercegovina Å panija Irska 20 Italija Bjelorusija Kirgistan Luksemburg Poljska Rumunija 0 Velika Britanija Hrvatska Turska Austrija Danska Moldavija Rusija Latvija FinskaÄŒeÅ¡ka Republika -20 NjemaÄ?ka SlovaÄ?ka (Neto Izvoznici) Å vedska Litvanija Srbija Bugarska Ukraijina -40 MaÄ‘arska Kazakhstan -60 EC -80 Francuska -100 0 5 10 15 20 25 30 35 40 Marginalni udio hrane u troÅ¡kovima domaćinstva (%) Izvor: PrilagoÄ‘eno iz rada Townsend, Zorya, Ceccacci, Bora i Delgado (2011). U regionu SEE6, prema raspoloživim podacima, Albanija i BiH su potencijalno veoma os jetljive zbog većih udjela hrane u budžetima domaćinstava i većeg oslanjanja na uvoz žitarica. S druge strane, Srbija je neto izvoznica žitarica i tamo domaćinstva obiÄ?no manji dio budžeta troÅ¡e na hranu, pa bi mogla da bude manje osjetljiva. Dok se Slika 48 fokusira na osjetljivost prosjeÄ?nih domaćinstava, vjerovatno je da razliÄ?ite grupe imaju veoma razliÄ?ite nivoe osjetljivosti. To se ispituje na Slici 49, koja prikazuje stvarne udjele hrane (tj. dio ukupne potroÅ¡nje koji otpada na hranu) po decilima distribucije dohotka. Prema oÄ?ekivanjima, udio hrane u budžetima domaćinstava Ä?ak je i veći na dnu ljestvice distribucije bogatstva, tako da Ä?ak i mala pomjeranja cijena mogu da izazovu znatno naprezanje 19 Marginalni udio hrane predstavlja udio dodatnog 1 USD prihoda izdvojenog za hranu, pića i duhan u ukupnom budžetu domaćinstva. 45 siromaÅ¡nih domaćinstava. Globalno gledano, domaćinstva u zemljama SEE6 nisu toliko osjetljiva kao u mnogim zemljama u Africi i Aziji, ali su u principu osjetljivija nego u zemljama OECD-a ili Latinske Amerike. Slika 49: Udjeli hrane u budžetu po decilima potroÅ¡nje 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Decil Albanija BiH Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu podataka iz anketa domaćinstava (Studija mjerenja životnog standarda (LSMS) Albanije iz 2008; Anketa o budžetima domaćinstava (HBS) BiH iz 2007; podaci HBS iz 2010. za Kosovo, Crnu Goru, BJR Makedoniju i Srbiju) Osetljivost domaćinstava na povećanja cijena Ä?ini da je vjerovatno da će viÅ¡e cijene hrane donjeti veće siromaÅ¡tvo. Na primjer, Ivanić i Martin (2008) su procjenili da je uticaj povećanja cijena produkata u periodu 2005-2007. na siromaÅ¡tvo bio 2,5 procentnih poena u seoskim podruÄ?jima i 3,6 procentnih poena u gradskim podruÄ?jima (mada niži za 0,3-0,4 procentna poena poslije obuhvatanja domaćinstava koja proizvode poljoprivredne proizvode). Koristeći posljednje raspoložive podatke, procjenjujemo uticaj povećanja cijena hrane od 5 procenata na siromaÅ¡tvo od 2,5 USD dnevno i 5 USD dnevno u zemljama SEE, koje je uporedivo sa povećanjima iz 2011. (vidjeti iznijete pretpostavke u Okvir 5) S obzirom na prirodu naÅ¡ih pretpostavki, procjene u tekstu vjerovatno neće biti niže od ostvarenja. 46 Okvir 5: Pretpostavke na kojima se zasnivaju procenjeni uticaji na siromaÅ¡tvo 1. Uzimamo u obzir ukupne rashode za hranu, a ne rashode za pojedinaÄ?ne produkte, d jelimiÄ?no zato Å¡to su posljednja povećanja cijena hrane Å¡ireg obuhvata nego u periodu 2007 -2008. (Svjetska banka, 2011). 2. U skladu sa prethodnim studijama, uzimamo u obzir kratkoroÄ?ni uticaj promjena cijena tako da apstrahujemo sve dugoroÄ?nije efekte supstitucije koji nastaju kao rezultat promjena relativnih cijena. To nije veliko ograniÄ?enje kada se promjene kod hrane posmatraju zbirno, a ne po pojedinaÄ?nim produktima. 3. Na kraju, ograniÄ?enja u pogledu podataka ne omogućavaju nam da uzmemo u obzir proizvodnju hrane u domaćinstvima tako da ne obuhvatamo eventualne pozitivne efekte porasta cijena hrane na neto proizvoÄ‘aÄ?e hrane. Domaćinstva koja proizvode hranu za prodaju, a ne samo za sopstvenu potroÅ¡nju, i imaju adekvatne objekte za skladiÅ¡tenje da bi mogle imati koristi od povećanja cijena, vjerovatno se ne nalaze na dnu ljestvice distribucije bogatstva. Wodon et al. (2008) nalaze da je razlika izmeÄ‘u procjena siromaÅ¡tva sa proizvodnjom i bez nje minorna. Simulacije na bazi metodologije Ivanića i Martina (2008), koriÅ¡ tenjem detaljnog raÄ?una proizvodne strane domaćinstava u podacima iz LSMS iz 2005. za Albaniju ukazuju na to da povećanje cijena hrane od 5 procenata dovodi do povećanja incidence siromaÅ¡tva od 2,5 USD dnevno od 1 procentnog poena kada se proizvodna strana domaćinstava ne uzima u obzir, odnosno 0,3 procentna poena kada se uzima u obzir, Å¡to ukazuje na uzlaz ni pomak uticaja na siromaÅ¡tvo od oko 0,7 procentnih poena. Procenjuje se da je na granici siromaÅ¡tva od 5 USD dnevno ovaj uzlazni pomak oko 0,5 procentnih poena. Na Kosovu i u BJR Makedoniji simulacije ukazuju na povećanje siromaÅ¡tva od puna 2 procentna poena, dok u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji simulacije ukazuju samo na ograniÄ?eno povećanje siromaÅ¡tva (Tabela 11). Povećanje stope siromaÅ¡tva je obiÄ?no veće u zemljama gdje je siromaÅ¡tvo od poÄ?etka bilo veće (Albanija, Kosovo i BJR Makedonija). Ono je takoÄ‘e veće u seoskim podruÄ?jima, gde je siromaÅ¡tvo takoÄ‘e obiÄ?no veće nego u gradskim podruÄ?jima. U Albaniji, primjenjujući granicu siromaÅ¡tva od 2,5 USD dnevno, to dovodi do 39.000 siromaÅ¡nih ljudi viÅ¡e (60.000 pri primjeni granice siromaÅ¡tva od 5 USD dnevno), a na Kosovu 18.000 viÅ¡e (37.000 pri viÅ¡oj granici siromaÅ¡tva). Procjene povećanja incidence siromaÅ¡tva od 5 USD dnevno su ujednaÄ?enije u cijelom regionu SEE6 i kreću se od 0,6 procentnih poena u BiH do 2 procentna poena u Albaniji. Tabela 11: Simulirana promjena siromaÅ¡tva usljed povećanja cijena hrane od 5 procenata (u procentnim poenima) 2,5 US$ dnevno 5 US$ dnevno Urbano Ruralno Nacionalno Urbano Ruralno Nacionalno Albanija 0,90 1,70 1,30 1,60 2,40 2,00 BiH 0,20 0,20 0,20 0,60 0,60 0,60 Kosovo 1,70 2,70 2,30 1,00 1,20 1,20 BJR Makedonija 2,40 2,40 2,40 1,00 1,40 1,10 Crna Gora 0,00 0,20 0,00 1,20 0,60 1,00 Srbija 0,20 0,30 0,20 1,20 1,60 1,30 Notes: Osnovne procjene za 2010, izuzev Albanije (2008) i BIH (2007) Veći udio hrane u budžetima domaćinstava na dnu distribucije bogatstva ukazuje na to da bi ta domaćinstva bila teže pogoÄ‘ena većim cijenama hrane od ostatka populacije. To je ilustrovano na Slici 50, koja prikazuje simulirano povećanje u procentnim poenima udjela hrane u budžetima domaćinstava za domaćinstva u donjih 30 procenata populacije svake zemlje u poreÄ‘enju sa ostatkom populacije. Taj indikator prikazuje u kojoj mjeri bi domaćinstva morala da preusmjere potroÅ¡nju sa 47 neprehrambenih na prehrambene proizvode ukoliko bi htjela da konzumiraju istu koliÄ?inu hrane kao prije povećanja cijena. U svim zemljama SEE, a posebno u Albaniji, BJR Makedoniji i na Kosovu, gdje je incidenca siromaÅ¡tva već veća, za donjih 30 procenata populacije povećanje udjela hrane u budžetu je 2,5 procentnih poena ili viÅ¡e. Diferencijalni uticaj je naroÄ?ito veliki na Kosovu i u BJR Makedoniji, gd je je procjenjeno da će se udio u budžetu povećati za izmeÄ‘u 3 i 4 procentna poena kod donjih 30 procenata populacije i za 2,5 procentnih poena kod ostatka populacije. Slika 50: Promjena udjela hrane u budžetu usljed povećanja Indeksa cijena hrane od 5 procenata (u procentnim poenima) 4.5% 4.0% 3.5% 3.0% 2.5% 2.0% 1.5% 1.0% 0.5% 0.0% Albanija BiH Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Decili 1-3 Decili 4-10 Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu podataka iz anketa domaćinstava (LSMS Albanije iz 2008; HBS BiH iz 2007; podaci HBS iz 2010. za Kosovo, Crnu Goru, BJR Makedoniju i Srbiju). Pored rasta siromaÅ¡tva, joÅ¡ jedan skok cijena hrane bi znatno opteretio sva domaćinstva, naroÄ?ito kad rastu i druge cijene. Mada su u ovim simulacijama siromaÅ¡ni uvjek teže pogoÄ‘eni od ostalih (oÄ?ekuje se da siromaÅ¡ni u BJR Makedoniji izgube Ä?ak 4,1 procenat ukupne potroÅ¡nje, u Srbiji 3,3 procenta, u Albaniji 3,2 procenta, na Kosovu 3,1 procenat, u Crnoj Gori 3,0 procenta i u BiH 2,7 procenata), nije zanemarljiv ni gubitak kupovne moći kod ostatka populacije. On iznosi 2,7 procenata kućnog budžeta u Albaniji i BJR Makedoniji, 2,6 procenata na Kosovu, 2,3 procenta u Srbiji i 2,1 procenat u Bosni i Hercegovini. Uticaj tih povećanja ne bi bio beznaÄ?ajan, djelimiÄ?no zato Å¡to bi intenzivirao efekat drugih povećanja. Nekoliko zemalja SEE6 podiže PDV i akcize da bi popravile stanje svojih budžeta, a u viÅ¡e zemalja rastu cijene energije. Izgleda da postoji nova realnost velike kolebljivosti cijena hrane, i skokovi cijena će vjerovatno znaÄ?ajno napregnuti budžete domaćinstava koji su već oslabljeni godinama sporog rasta. To će naroÄ?ito pogoditi najugroženija domaćinstva, baÅ¡ u trenutku kada makroekonomska ograniÄ?enja mogu da limitiraju prostor za reagovanje putem politika. PrilagoÄ‘avanje toj novoj varijabilnosti iziskivaće kako kratkoroÄ?ne tako i dugoroÄ?ne mjere. KratkoroÄ?ne mjere obuhvataju: (a) RazjaÅ¡njavanje novih trendova razumjevanjem kako trendovi cijena utiÄ?u na dohotke potroÅ¡aÄ?a i proizvoÄ‘aÄ?a, korišćenjem informacija koje se obezbeÄ‘uju putem multinacionalnih poduhvata (npr. Informacioni sistem poljoprivrednih tržiÅ¡ta G20 – AMIS) ili regionalnih inicijativa (npr. Evroazijski centar za sigurnost hrane – ECFS). 48 (b) ObezbjeÄ‘ivanje podrÅ¡ke kroz programe zaÅ¡tite i poljoprivredne programe (kao Å¡to je obezbjeÄ‘ivanje sjemena, Ä‘ubriva i stoÄ?ne hrane koje finansira Globalni program za reagovanje na krizu cijena hrane (GFRP) da bi se omogućilo interventno snabdijevanje u ratarskim sistemima i izbjeglo smanjenje fonda u stoÄ?arskim sistemima). Trebalo bi razmotriti i obazrivo koriÅ¡ tenje robnih rezervi. (c) Izbjegavanje subvencija za neprehrambene kulture i zabrana izvoza koje povećavaju poremećaje na regionalnom i globalnom tržiÅ¡tu. TakoÄ‘e, takve zabrane nisu djelotvorne mjere za smanjenje domaćih cijena ukoliko su zemlje neto uvoznici produkta koji je predmet izvozne zabrane. SrednjoroÄ?ne mjere bi bile usmjerene na dalje ulaganje u programe zaÅ¡tite i u poljoprivredni sektor. U sluÄ?aju poljoprivrede, uprkos razlikama od zemlje do zemlje (kao Å¡to je postojanje komercijalnog poljoprivrednog sektora u usponu u Srbiji), javlja se niz zajedniÄ?kih izazova. Oni ukljuÄ?uju fragmentisanost na veliki broj malih proizvoÄ‘aÄ?a koji svoje proizvode mogu da plasiraju ili neformalno ili sa relativno malom pregovaraÄ?kom snagom u odnosu na trgovce i sa ograniÄ?enim pristupom kreditima, oskudnim obezbeÄ‘ivanjem javnih dobara kao Å¡to su istraživaÄ?ke i savjetodavne usluge, tržiÅ¡na infrastruktura i upravljanje prirodnim resursima, i potrebu da se reformiÅ¡e poljoprivredna podrÅ¡ka za poljoprivrednike kako bi im se pružili podsticaji da se modernizuju i postanu efikasni. Malo je vjerovatno da će samo subvencije pomoći poljoprivrednicima da savladaju te izazove. Većina zemalja SEE6 je u dobroj poziciji da provede takav jedan program. Dijelovi njihovih programa zaÅ¡tite su relativno dobro usmjereni (socijalna pomoć krajnje instance, djeÄ?iji dodaci) i može da im se proÅ¡iri obuhvat ili izdaÅ¡nost kako bi se rijeÅ¡ile posljedice udara cijena hrane. MeÄ‘utim, kao Å¡to je prikazano na Slici 51, postoji znaÄ?ajna razlika od zemlje do zemlje u pogledu usmjerenosti, obuhvata i izdaÅ¡nosti. 49 Slika 51: Usmjerenost, obuhvat i izdaÅ¡nost socijalne pomoći u zemljama zapadnog Balkana Albanija 2008 Kosovo 2006/07 Crna Gora 2009 100 Srbija 2007 BiH 2007 BJR Makedonija 2006 Preciznost targetiranja (% ukupnih socijalnih 90 Albanija 2008 davanja najsiromaÅ¡nijem kvintilu) 80 45.0 Kosovo 2006/07 Crna Gora 2009 43.4 70 38.4 Srbija 2007 60 36.1 50 BJR Makedonija 2006 40 BiH 2007 24.3 33.6 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 Obuhvat (% lica u najsiromaÅ¡nijem kvintilu koji primaju socijalnu pomoć ) Izvor: Baza podataka Svjetske banke o socijalnoj pomoći. Napomena: veliÄ?ina krugova odražava izdaÅ¡nost programa (% ukupne potroÅ¡nje domaćinstava korisnika koji su obuhvaćeni programom) Prioriteti za jaÄ?anje sistema bili bi da se: ï‚· nastavi sa objedinjavanjem programa kroz integrisanje naknada za energiju, komunalnih subvencija, stambenih subvencija, itd. u jedinstven program socijalne pomoći krajnje instance (BiH, Crna Gora i Srbija) ili objedinjavanje razliÄ?itih fragmentisanih programa socijalne pomoći kao Å¡to su viÅ¡estruki djeÄ?iji dodaci (BJR Makedonija); ï‚· poveća udio usmjerenih programa u ukupnom programu socijalne zaÅ¡tite jer su ti programi dobro usmjereni, ali mali u pogledu obuhvata i korišćenja prava; ï‚· usmjereni sistemi pomoći uÄ?ine fleksibilnijim, kako bi bolje reagovali na krizu. Tokom godina krize 2009-2010. usmjereni programi su reagovali, ali ne „automatski“ (izuzev u sluÄ?aju Srbije) jer obiÄ?no imaju slaba pravila indeksiranja pa su se stoga granice kvalifikovanosti prema dohotku vremenom erodirale. Da bi rjeÅ¡ila ovaj nedostatak sposobnosti reagovanja, BJR Makedonija je uvela privremene dopunske iznose za program socij alne pomoći, a Crna Gora je povećala iznose naknada za 10 procenata. ï‚· preispitaju nacionalne strategije za praćenje blagostanja i uslova života kako bi se obezbjedilo odgovarajuće praćenje u svjetlu posljednjih kretanja u izradi visokofrekventnih procena siromaÅ¡tva (brze ankete, tehnike imputiranja nedostajućih podataka na osnovu podataka iz drugih anketa, modeli mikrosimulacije). S obzirom na iskustvo od posljednjih udara cijena hrane i globalne krize, evo nekih konkretnih preporuka po zemljama radi bolje pripreme za krize: 50 Albanija treba da nastavi sa nedavnim reformama kako bi ojaÄ?ala sistem kvalifikovanja za socijalnu pomoć krajnje instance, upravljaÄ?ke informacione sisteme i nadzor. Redovno praćenje socijalnih uticaja podriva nedostatak godiÅ¡njih podataka o siromaÅ¡tvu i njegovoj distribuciji. Dva entiteta u BiH treba da nastave napore da poboljÅ¡aju usmjerenost programa zaÅ¡tite i uÄ?ine dodjelu naknada efikasnom i transparentnom. Redovno praćenje socijalnih uticaja ometa nedostatak godiÅ¡njih podataka o siromaÅ¡tvu i njegovoj distribuciji. Kosovo, koje ima dobro usmjeren program ali sa ograniÄ?enim obuhvatom siromaÅ¡nih, treba da nastavi da ulaže u povećanje ne samo izdaÅ¡nosti za velike porodice sa decom već i u proÅ¡irenje obuhvata programa. BJR Makedonija, koja je tokom posljednje globalne krize imala proaktivan stav u pogledu proÅ¡irivanja dometa svojih programa zaÅ¡tite, treba da nastavi napore da uskladi i objedini naknade i izgradi kapacitet programa zaÅ¡tite da Å¡titi siromaÅ¡na domaćinstva u vrijeme krize. Trenutno rastuće poljoprivredne subvencije imaju za cilj da povećaju produktivnost sektora i povećaju izvoz poljoprivrednih proizvoda, ali će verovatno biti neefikasan naÄ?in da se najsiromaÅ¡nija domaćinstva zaÅ¡tite od efekata povećanja cijena hrane. Crna Gora, koja je tokom proÅ¡le krize povećala budžet usmjeren na socijalnu pomoć, ali ima priliÄ?no rigidan prag kvalifikovanosti za program krajnje instance, treba da rijeÅ¡i nedostatak fleksibilnosti u tom programu (i djeÄ?jih dodataka koji su povezani sa glavnim programom) u vrijeme krize. Srbija je tokom posljednjih udara cijena hrane bila proaktivna tako Å¡to je pokuÅ¡avala da ublaži rast cijena hrane putem zabrana izvoza, ali se Ä?ini da su te mjere imale ograniÄ?en uspjeh,20 dok je njen sistem socijalne pomoći krajnje instance nastavio dugoroÄ?niji trend Å¡irenja obuhvata. Da bi se reagovanja na udare cijena hrane uÄ?inila djelotvornijima, naporima za povećanje fleksibilnosti sistema socijalne pomoći treba pokuÅ¡ati da se uveća kako obuhvat siromaÅ¡nih tako i izdaÅ¡nost naknada, u skladu sa posljednjim reformama. 20 U periodu 2007-2008., Srbija se oslanjala na kombinaciju zabrana izvoza i strateÅ¡kih rezervi da bi izbjegla skok cijena hrane ali su cijene pÅ¡eniÄ?nog braÅ¡na, hljeba i drugih pÅ¡eniÄ?nih preraÄ‘evina svejedno skoÄ?ile (Ä?urić i dr. 2010). SliÄ?ne mjere su uvedene 2011. i ponovo 2012. S obzirom na ljetnju suÅ¡u, mjere iz avgusta 2012. ukljuÄ?ile su i paket mjera pomoći (subvencije na gorivo i kredite, odustajanje od naknada za navodnjavanje). 51 BIBLIOGRAFIJA Baffes, John and Bruce Gardner. 2003. “The Transmission of World Commodity Prices to Domestic Markets Under Policy Reforms in Developing Countries.â€? Journal of Policy Reform 6(3): 159–80. Djuric, Ivan, Linde Gotz, and Thomas Glauben. 2011. “Influences of the Governmental Interventions on Wheat Markets in Serbia during the Food Crisis 2007/2008.â€? Halle, Germany: Leibniz Institute of Agricultural Development in Central and Eastern Europe (IAMO). Headey, Derek, and Shenggen Fan. 2011. “Reflections on the Global Food Crisis: How Did It Happen? How Has It Hurt? And How Can We Prevent the Next One?â€? IFPRI Research Monograph No. 165. Washington, DC: International Food Policy Research Institute. Ivanic, Maros, and Will Martin. 2008. “Implications of Higher Global Food Prices for Poverty in Low - Income Countries.â€? Policy Research Working Paper No. 4594. Washington, DC: World Bank Group. Townsend, Robert, Sergiy Zorya, Iride Ceccacci, Saswati Bora and Christopher Delgado 2011. Responding to Higher and More Volatile World Food Prices. Washington, DC: Agriculture and Rural Development, World Bank Group. Wodon, Quentin, Clarence Tsimpo, Prospere Backiny-Yetna, George Joseph, Franck Adobo, and Harold Coulombe. 2008. “Potential Impact of Higher Food Prices on Poverty: Summary Estimates for a Dozen West and Central African Countries.â€? Policy Research Working Paper No. 4745. Washington, DC: The World Bank Group. World Bank. 2010. Lights out? The Outlook for Energy in Eastern Europe and the Former Soviet Union. Washington, DC: World Bank Group. 52