Okvir za ekoloÅ¡ko i socijalno upravljanje (ESMF) (Nacrt) PROJEKAT JAÄŒANJA FINANSIJSKOG SEKTORA KOSOVA Februar 2019 Sadržaj 1 UVOD ..................................................................................................................................... 5 2 OPIS PROJEKTA INVESTICIONE PODRÅ KE .............................................................. 6 3 LINIJE FINANSIJSKE PODRÅ KE .................................................................................... 6 3.1 Linija finansijske podrÅ¡ke za investicije .......................................................................... 6 3.2 Linija finansijske podrÅ¡ke za izgradnju kapaciteta .......................................................... 8 4 POLITIKE SB koje VAŽE ZA projekAt ............................................................................ 9 5 ZAINTERESOVANI AKTERI .......................................................................................... 10 6 PREGLED NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA ...................................................... 11 7 PRIHVATLJIVE I NEPRIHVATLJIVE INVESTICIJE ............................................... 13 7.1 Aktivnosti koje je KCGF iskljuÄ?io ................................................................................. 13 7.2 IskljuÄ?ivanje politika Svetske banke .............................................................................. 14 7.3 Druge vrste projekata koji nisu prihvatljivi.................................................................... 14 8 KATEGORIJE ZA PROVERE I PROCENU OKOLINE .............................................. 15 8.1 Zahtevi Uredbe o EIA (PUO – o proceni uticaja na okolinu) na Kosovu ..................... 15 8.2 Kategorije SB za pregled (skrining) ekosistema ............................................................ 16 8.3 Dokumentacija o ekoloÅ¡koj savesnoj dužnosti............................................................... 19 8.4 EkoloÅ¡ka revizija (IzveÅ¡taj) ............................................................................................ 19 9 POSTUPCI PREGLEDA (SKRININGA) ......................................................................... 19 9.1 Socijalna procena ........................................................................................................... 20 9.2 Mehanizam za naknadu Å¡tete.......................................................................................... 20 10 DOKUMENTI ZA POTREBE SAVESNE PAŽNJE, JAVNE KONSULTACIJE I OBJAVLJIVANJE ..................................................................................................................... 21 11 PROCES PREGLEDA ŽIVOTNE SREDINE (RFI, KCGF I SB) ................................. 21 11.1 Monitoring i izveÅ¡tavanje ........................................................................................... 22 ANEKS 1 - GLAVNE ODGOVORNOSTI KLJUÄŒNIH UÄŒESNIKA .................................. 24 ANEKS 2 - KONTROLNA LISTA ZA UPRAVLJANJE OKOLINOM .............................. 25 ANEKS 3 - PLAN ZAÅ TITE OKOLINE I SOCIJALNOG UPRAVLJANJA .................... 33 ANEKS 4 - ZAPISNIK SA KONSULTATIVNOG SASTANKA ZA ESMF ........................ 36 2 ANEKS 5 - PROJEKTI NAVEDENI U ANEKSU I ZAKONA O OCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU (eia) ZA KOJE SE ZAHTEVA EIA ................................................... 37 ANEKS 6 - PROJEKTI NAVEDENI U ANEKSU II NACIONALNOG ZAKONA O EIA 41 ANEKS 7 - LISTA AKTIVNOSTI KOJE SU PREDMET OPÅ TINSKE EKOLOÅ KE DOZVOLE................................................................................................................................... 44 ANEKS 8 - POSTOJECÌ?I SISTEMI KOMERCIJALNIH BANAKA (RFI) ZA EKOLOÅ KI PREGLED (SKRINING) I UPRAVLJANJE OKOLINOM .................................................. 46 Procedure ProCredit Banke za upravljanje zaÅ¡titom životne sredine i druÅ¡tvene zajednice ....................................................................................................Error! Bookmark not defined. Procedure Raiffeisen Banke za upravljanje životnom sredinom i druÅ¡tvenom politikom na Kosovu .......................................................................................Error! Bookmark not defined. Procedure za ekoloÅ¡ko i socijalno upravljanje TEB banke Kosovo ........ Error! Bookmark not defined. 3 Akronimi i skraćenice EA – EkoloÅ¡ka procena ESMF – Okvir ekoloÅ¡kog i socijalnog upravljanja ESMP – Plan ekoloÅ¡kog i socijalnog upravljanja ESMS – Sistem ekoloÅ¡kog i socijalnog upravljanja FI – Finansijska isntitucija RFI – Registrovana finansijska institucija KCGF – Kosovski fond za kreditne garancije H&S – Zdravlje i bezbednost OHS – Profesionalno zdravlje i bezbednost MER – Ministarstvo za ekonomski razvoj MŽSPP – Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje OED – OpÅ¡tinska ekoloÅ¡ka dozvola (Municipal Environmental Permit) MMSP – Mikro, mala i srednja preduzeća AU – Administrativno uputstvo ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI Ovo je nezvaniÄ?ni, vannormativni prevod nacrt dokumenta , koji nije zvaniÄ?na verzija sastavljena na zvaniÄ?nom jeziku. U sluÄ?aju da je deo sadržaja ovog prevedenog pravilnika u suprotnosti sa verzijom na engleskom jeziku, verzija na engleskom jeziku ima prevlast. KFKJ ne preuzima nikakvu odgovornost za nijednu nepreciznost koja ovde postoji. 4 1 UVOD Sa populacijom od oko 1,8 miliona, Kosovo je jedna od najsiromaÅ¡nijih zemalja Evrope, sa skoro trećinom stanovniÅ¡tva koje živi ispod nacionalne linije siromaÅ¡tva. Istovremeno, sa svojom novom državnošću i proseÄ?nom starošću stanovniÅ¡tva od 26 godina, Kosovo je najmlaÄ‘a zemlja na kontinentu, sa novim mogućnostima i izazovima. Stope nezaposlenosti su takoÄ‘e uporno visoke - 2015. godine gotovo trećina radne snage je bila nezaposlena; meÄ‘u mladima je stopa nezaposlenosti iznosila viÅ¡e od 57%. Mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) igraju kljuÄ?nu ulogu u stvaranju radnih mesta. Prema izveÅ¡taju Svetske banke o dijagnostici posla (2017), Kosovo se istiÄ?e u meÄ‘unarodnim poreÄ‘enjima u smislu većeg doprinosa mikro firmi zapoÅ¡ljavanju. MMSP Ä?ine 65 procenata zaposlenosti, dok mikro preduzeća samo obezbeÄ‘uju 36 procenata ukupne zaposlenosti. Jedno od kljuÄ?nih ograniÄ?enja za rast MMSP je pristup finansijama jer su zajmodavci (finansijske institucije) konzervativni, a kamatne stope i zahtevi za garancijom (kolateralom) i dalje visoki. Vlada Kosova je podnela zahtev Svetskoj banci (SB) za jaÄ?anje posredovanja finansijskog sektora kroz povećanje kapitala Kosovskog fonda za garancije kredita (KCGF). MMSP na Kosovu se suoÄ?avaju sa ograniÄ?enjima u pristupu finansiranju zbog visoke neformalnosti, nejasnih imovinskih prava i slabog pravosudnog sistema, Å¡to je takoÄ‘e prouzrokovalo konzervativne prakse u pozajmljivanju i averziju banaka prema riziku. Isti razlozi su takoÄ‘e obeshrabrili investitore da uspostave privatne garancije kao Å¡to je to sluÄ?aj u većini zemalja u razvoju. Ova situacija je zahtevala intervenciju u javnom sektoru i KCGF je osnovan 2016. godine kao nezavisna, zakonska institucija. Cilj projekta je poboljÅ¡anje pristupa finansijama za MMSP, koji su istovremeno glavni korisnici zajedno sa zajmodavcima. Zbog obima projekta jedina pokrenuta zaÅ¡titna politika je OP 4.01 EkoloÅ¡ka procena, a ukupna Projektna kategorija u skladu sa politikama zaÅ¡titnih mera Svetske banke je B. Ovo znaÄ?i da nema aktivnosti visokog rizika, potprojekata A kategorije ili onih koji pokreću druge zaÅ¡titne mere Svjetske banke. Politike će biti podobne za podrÅ¡ku u okviru Projekta. S obzirom na to da specifiÄ?ne investicije za koje će biti izdate garancije, u okviru Projekta, neće biti identifikovane do implementacije projekta, pripremljen je Okvir za upravljanje životnom sredinom i socijalnim pitanjima (ESMF). EkoloÅ¡ke procene će se sprovoditi u skladu s nacionalnim propisima o zaÅ¡titi okoline koji se sprovode uglavnom preko Politika mera zaÅ¡tite Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje i SB, kao Å¡to je i definisano u ovom ESMF-u. Proces procene uticaja na okolinu se sprovodi kako bi se utvrdili mogući pozitivni ili negativni uticaji predloženih pod-projekata; da proceni mere predostrožnosti koje treba preduzeti kako bi se izbegli, spreÄ?ili, ublažili ili sveli na minimum negativni uticaji koji mogu da oÅ¡tete životnu sredinu (na primer izgradnjom i merama ublažavanja); i za nadzor i inspekciju implementacije pod-projekta. Pod-projekti bi trebalo da budu podvrgnuti procesu ekoloÅ¡kog i socijalnog pregleda od strane RFI i KCGF Å¡to ukljuÄ?uje procedure opisane u poglavlju 13. MeÄ‘utim, KCGF će biti odgovoran za uspeÅ¡nu implementaciju Projekta, ukljuÄ?ujući sveukupnu ekoloÅ¡ku usklaÄ‘enost. RFI će biti odgovorni za ekoloÅ¡ku kategorizaciju (skrining) aplikanata / pod-projekata i da se osigura da svaki garantovani pod-projekat (i pod-projektni predlog) ukljuÄ?uje procenu njegovog uticaja na okolinu koji je prikladan za datu kategoriju, mere ublažavanja koje su adekvatne rezultatima procene i dokumentaciju lokalnih vlasti u vezi sa Ä?išćenjem i da je potprojekat u skladu sa nacionalnim propisima o zaÅ¡titi okoline i sa politikama SB. 5 Svrha ESMF-a je da osigura da potprojekti koji se mogu implementirati identifikuju i bave se reÅ¡avanjem mera za izbegavanje i minimiziranje ekoloÅ¡kih i socijalnih uticaja u sladu sa relevantnim kosovskim ekoloÅ¡kim i socijalnim zakonodavstvom i politikama Svetske banke o zaÅ¡titnim merama. ESMF definiÅ¡e kako će se zaÅ¡titne mere uzimati u obzir i primenjivati za sve projektne aktivnosti koje mogu imati svoje zahteve u pogledu zaÅ¡tite. Ovaj ESMF je dokument KCGF koji se primenjuje na sve aktivnosti u okviru Projekta jaÄ?anja finansijskog sektora na Kosovu i biće neophodan deo operativnog priruÄ?nika projekta i sporazuma o zajmu izmeÄ‘u KCGF i RFI. 2 OPIS PROJEKTA INVESTICIONE PODRÅ KE Cilj Projekta je poboljÅ¡anje pristupa finansijama za MMSP i sastoji se od dve komponente: Komponenta 1: UnapreÄ‘enje okvira za kreditne garancije (19 miliona evra). U okviru ove komponente, Projekat će povećati kapitalnu osnovu KCGF-a, proÅ¡iriti ponudu ponuÄ‘enih produkata. Prema tome, komponenta se sastoji od dve potkomponente: Potkomponenta 1: Povećanje kapitalne osnove KCGF-a. U okviru ove potkomponente, SB će pozajmiti Republici Kosovo 16 miliona dolara za proÅ¡irenje kapitalne baze KCGF-a. Ministarstvo finansija (MF) je potvrdilo da će biti stranka zaduživanja u ime KCGF-a, a sredstva će biti usmerena kao grant za KCGF. Dodatni kapital će omogućiti povećanje korišćenja Fonda i omogućiti KCGF-u da reÅ¡i veći deo finansijskog jaza za mala i srednja preduzeća. Procene oko nedostatka finansiranja i konsultacija sa finansijskim institucijama i drugim donatorima ukazuju na to da u finansijskom sektoru ima dovoljno prostora za apsorpciju ekspanzije. OÄ?ekuje se da će planirana revizija CBK-a za ponderisane rizike za garantovani portfelj u narednim mesecima imati pozitivan uticaj na potražnju za garancijama. Potkomponenta 2: Uspostavljanje prostora za nedovoljno opslužene i strateÅ¡ke segmente. U okviru ove potkomponente, SB će pozajmiti Republici Kosovo 3 do 3,5 miliona evra za kapitalizaciju KCGF-a za pružanje delimiÄ?nih kreditnih garancija i, ako je potrebno, drugih finansijskih produkata za specifiÄ?ne teme / segmente / sektore koji imaju strateÅ¡ki znaÄ?aj za podrÅ¡ku održivom rastu privrede. Od njih se oÄ?ekuje da ukljuÄ?e mlade preduzetnike, žene vlasnice biznisa, obnovljive izvore energije, upravljanje otpadom, poljoprivredu i pokretnu imovinu koja služi kao garancija (kolateral). Povećanje pokrivenosti garancijama je od najveće važnosti za uspeÅ¡nu implementaciju ove komponente, jer će dati KCGF-u fleksibilnost u razvoju produkata po meri. Komponenta 2: Implementacija projekta i institucionalno jaÄ?anje KCGF-a (1 milion USD). U okviru ove komponente, oko 500.000 do 1.000.000 USD biće obezbeÄ‘eno za KFKJ za implementaciju projekta i institucionalno jaÄ?anje koje će biti od suÅ¡tinskog znaÄ?aja za efikasno korišćenje predloženog dodatnog kapitala. 3 LINIJE FINANSIJSKE PODRÅ KE 3.1 Linija finansijske podrÅ¡ke za investicije Kosovski kreditni garantni fond sa doniranim kapitalom u iznosu od 20 miliona dolara: • povećati kapitalnu osnovu KCGF-a (u iznosu od 16 miliona USD), • proÅ¡iriti lepezu proizvoda / prozora za specifiÄ?ne segmente / sektore (u iznosu od 3 do 3,5 miliona dolara), i 6 • Implementacija projekta i institucionalno jaÄ?anje KCGF-a (u iznosu od 500.000 USD do 1.000.000 USD). Kosovski kreditni garantni fond (KCGF) je lokalna, nezavisna, održiva kreditna garancijska institucija koja izdaje kreditne garancije finansijskim institucijama da pokriju do 50% rizika za kredite mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP). Da bi se MMSP kvalifikovali za kreditnu garanciju, sledeći minimalni uslovi moraju biti zadovoljeni: - Mikro, mala i srednja preduzeća u privatnom vlasniÅ¡tvu (MMSP), kao Å¡to je definisano u LKCGF, treba da budu uredno registrovana u Kosovskoj agenciji za registraciju biznisa (KBRA), da imaju fiskalni broj, kao i da imaju manje od dvestopedeset (250) zaposlenih, - Poslovne aktivnosti ne smeju biti zabranjene pmare važećim zakonima, regulativnim odredbama ili meÄ‘unarodnim ugovorima u kojima je Kosovo strana potpisnica, - Kvalifikovani MMSP moraju biti u stopostotnom (100%) vlasniÅ¡tvu privatnih graÄ‘ana ili stalnih stanovnika Kosova, bez vlasniÅ¡tva države tokom perioda kada je kredit pokriven garancijom, - Kvalifikovani zajmoprimac ukljuÄ?uje i bilo koju povezanu stranu tog dužnika. Povezane stranke treba tumaÄ?iti u skladu sa Uredbom CBK o velikim izloženosima1, odnosno u skladu sa Ä?lanom 1 stav (g) ove Uredbe. Da bi se Kredit kvalifikovao za kreditnu garanciju, moraju biti zadovoljeni sledeći minimalni uslovi: - Garancije će biti do 50% glavnice kredita MMSP (zajmodavac bi mogao da uzme garanciju i za niži procenat). - Kredit ne može preći maksimalnu vrednost glavnice navedenu u Ugovoru o garanciji. Maksimalna veliÄ?ina izloženosti garancije koju fond može imati za svakog zajmoprimca ili grupu povezanih zajmoprimaca iznosi 250.000 €. Drugim reÄ?ima, maksimalna kreditna izloženost koju zajmodavac može imati za svakog zajmoprimca ili grupu povezanih dužnika kada uÄ?estvuju u garancijskoj Å¡emi je 1.000.000 €. - Garancije će se izdavati samo za glavnicu. One neće pokrivati kamate ili druge iznose koji se duguju kreditu ili druge troÅ¡kove nastale kod zajmodavca. - Maksimalni rok dospeća zajmova je 84 meseca. - Zajmodavac može uzeti garanciju (kolateral) od Zajmoprimca, ali se oÄ?ekuje da iznos kolaterala bude manji nego za kredite bez garancija. Proces prihvatanja garancije Svaki RFI će dati, analizirati, izvrÅ¡iti obaveze savesnosi („due diligence“), struktusirati, isplatiti, upravljati i izvrÅ¡iti sve kvalifikacione kreditne olakÅ¡ice na isti naÄ?in kao i za svoje negarantovane zajmove u potpunom skladu sa svim zakonima, propisima i politikama na snazi, ukljuÄ?ujući i one na snazi CBK. RFI će odluÄ?iti koji će krediti dostaviti KCGF-u koji će biti pokriveni garancijom do maksimalne pokrivenosti od 50%. RFI će izvrÅ¡iti kreditno ugovaranje, odrediti uslove i kredite, i dostaviti KCGF-u kredite koji ispunjavaju kriterijume iz Ugovora o garanciji. Proces podnoÅ¡enja RFI će uneti nove zajmove pod garancijom u roku od pet (5) radnih dana od prve isplate kredita, sa informacijama kao Å¡to su: finansijska institucija, detalji o zajmu, poslovne informacije o klijentima, demografski podaci kupaca, informacije o kolateralu, informacije o garantu, informacije o strankama, informacije o životnoj sredini, itd. Kompletan skup podataka koji moraju biti obezbeÄ‘eni od strane RFI dat je u Operativnom priruÄ?niku MIS KCGF-a. Proces odobravanja / prihvatanja 1 Uredba o velikim izloženostima odobrena od Odbora Centralne banke Republike Kosovo 26. aprila 2013. 7 ÄŒim korisnik RFI dostavi detalje o zajmovima koji će biti pokriveni garancijom, ti krediti se pojavljuju u MIS- u kao podneti. Imenovano osoblje KCGF-a treba da obezbedi da informacije koje obraÄ‘uje korisnik RFI budu ispravne. U sluÄ?aju tehniÄ?kih greÅ¡aka, imenovano osoblje KCGF-a će kontaktirati odgovarajući RFI kako bi ispravilo tehniÄ?ke greÅ¡ke. Kada imenovano osoblje KCGF-a smatra da su date informacije pouzdane, predmet će biti prihvaćen u MIS-u, a zajam će biti pokriven preko KCGF-a. Postupci ekoloÅ¡ke i socijalne dužne savesnosti, opisani u Poglavlju 13, dopunjuju na jednakim osnovama proces garancija. 3.2 Linija finansijske podrÅ¡ke za izgradnju kapaciteta U okviru Komponente 2 Projekta, biće obezbeÄ‘ena sredstva za KCGF za implementaciju projekta i institucionalno jaÄ?anje koje će biti od suÅ¡tinskog znaÄ?aja za efikasno korišćenje predloženog dodatnog kapitala. U okviru ove potkomponente KCGF će angažovati struÄ?njake za (i) obavljanje aktivnosti nabavke i finansijskog upravljanja za implementaciju projekta, (ii) za pregled i reformu zakonodavnog okvira, (ii) poboljÅ¡anje informacionih tehnologija, (iii) poboljÅ¡anje procene rizika, (iv) poboljÅ¡anje okvira za monitoring i evaluaciju, (v) dizajniranje i razvoj novih proizvoda prilagoÄ‘enih za nedovoljno opslužene i strateÅ¡ke segmente, (vi) poboljÅ¡anje upravljanja okolinom i kapaciteta za nadzor, i (vii) podrÅ¡ku za marketing i kampanju podizanja javne svesti. Izgradnja kapaciteta za upravljanje životnom sredinom UkljuÄ?eni RFI imaju razliÄ?ite kapacitete. Tri meÄ‘unarodne banke: TEB, Raiffeisen i Procredit Bank su razradile sisteme upravljanja životnom sredinom i socijalnim upravljanjem - ESMS (predstavljeni u Aneksu 8) i/ili mehanizme za pregled zajmova i/ili podnosilaca zahteva i obezbeÄ‘ivanje poÅ¡tovanja nacionalne ekoloÅ¡ke (i druge relevantne) regulative, dok druge, uglavnom lokalne, nemaju niÅ¡ta od ovoga. Navedene tri banke sa funkcionalnim ESMS-om će koristiti svoje sisteme pored ovog ESMF-a za pregled projekata i upravljanja. Druge banke kojima nedostaje ESMS mogu nakon poÄ?etnog treninga poÄ?eti sa podrÅ¡kom za projekte kapaciteta C, ali će KCGF i Svetska banka podržati izgradnju i poboljÅ¡anje sistema tokom implementacije projekta, a eventualno i viÅ¡e od toga, za podrÅ¡ku projektima koji su riziÄ?niji za okolnu. Kako bi se osiguralo da procedure za procenu uticaja na životnu sredinu, projeket i implementaciju pod- projekata budu u potpunosti u skladu sa zaÅ¡titnim politikama Svetske banke, od presudnog je znaÄ?aja da KCGF i RFI imaju potrebne kapacitete i resurse za pravilno sprovoÄ‘enje ovih politika. U tom smislu, KCGF će ugovoriti angažovanje eksperta za životnu sredinu (kao uslov za delotvornost projekta), Ä?lana tima za implementaciju projekta (PIU), delimiÄ?no ili u punom radnom vremenu, kako bi se osiguralo sprovoÄ‘enje ESMF i poÅ¡tovanje nacionalnih propisa o zaÅ¡titi životne sredine i politike SB. EkoloÅ¡ki ekspert će biti iskusan u upravljanju životnom sredinom, proceni životne sredine i proceni rizika i dodatno će biti obuÄ?avan u skladu sa politikama i procedurama Svetske banke za zaÅ¡titu okoline (od strane struÄ?njaka SB za zaÅ¡titu okoline). Od njega se oÄ?ekuje da obezbedi obuku (podržanu od strane SB kada je to potrebno) za RFI, i da nadgleda njihov ekoloÅ¡ki uÄ?inak tokom implementacije. Svi nedostaci identifikovani od strane RFI će biti reÅ¡avani i prevazilaženi kroz (i) trening sesije, Ä?iji će sadržaj biti pripremljen od strane EkoloÅ¡kog Eksperta KCGF i odobren od strane specijaliste SB za životnu sredinu, (ii) smernice, (iii) izgradnju EMS-a i (vi) druge korektivne mere. Program obuke će biti optimiziran na osnovu postojećih kapaciteta RFI, povratnih informacija od RFI u kasnijim fazama, i biće predstavljen od strane eksperta za životnu sredinu angažovanog od KCGF, uz podrÅ¡ku specijaliste SB, po potrebi. EkoloÅ¡ki ekspert će redovno izveÅ¡tavati SB o kapacitetu i uÄ?inku RFI u redovnim izveÅ¡tajima o napretku. 8 4 POLITIKE SB KOJE VAŽE ZA PROJEKAT Politike zaÅ¡tite životne sredine i socijalne zaÅ¡tite Svetske banke neophodne su za dvostruke ciljeve Svetske banke u borbi protiv ekstremnog siromaÅ¡tva i jaÄ?anju zajedniÄ?kog prosperiteta. Cilj ovih politika je spreÄ?avanje i ublažavanje nepotrebnih Å¡teta nanetih stanovnicima tokom procesa razvoja, kao i njihovoj egzistenciji i staniÅ¡tu. Ove politike obezbeÄ‘uju socijalne i ekoloÅ¡ke zahteve i usaglaÅ¡enost sa zahtevima i smernicama za SB i zajmoprimce/klijente u identifikaciji, pripremi i sprovoÄ‘enju programa i projekata. Tokom Projekta i procene uticaja na životnu sredinu, pokrenuta je samo jedna politika Svetske banke, u nastavku: (i) Pokrenuta je OP / BP 4.01 (Procena uticaja na životnu sredinu). Politika se pokreće za prihvatljive aktivnosti koje se mogu podržati u okviru Komponente 1 koja, izmeÄ‘u ostalog, može ukljuÄ?ivati sektore koji potencijalno zagaÄ‘uju okolinu, kao Å¡to su obnovljiva energija, upravljanje otpadom i poljoprivreda. EkoloÅ¡ki aspekti ukljuÄ?uju otpadne vode, stvaranje otpada, emisije, zemljane radove, zdravlje i bezbednost na radu, zdravlje zajednice i joÅ¡ mnogo toga. Budući da specifiÄ?ne karakteristike projekata i lokacija nisu unapred poznate, KCGF je pripremio ovaj ESMF da osigura adekvatno i efikasno upravljanje okolinom. Dokument ESMF-a će obezbediti smernice i procedure za ekoloÅ¡ku dubinsku analizu svih projektnih aktivnosti koje provode KCGF, RFI i krajnji korisnici garantovanih kredita. ESMF takoÄ‘e razlikuje i definiÅ¡e prihvatljive i neprihvatljive aktivnosti/garantovane potprojekte u okviru projekta kroz generalni rizik iskljuÄ?enja KCGF i Svetske banke (Poglavlje 7), uz iskljuÄ?ivanje pod-projekata iz kategorije A, a te aktivnosti podležu posebnim politikama zaÅ¡tite. (ii) Potprojekti koje je do sada podržavao KCGF uglavnom pripadaju sektorima kao Å¡to su trgovina na veliko i malo, usluge, proizvodnja, poljoprivreda, Å¡umarstvo i ribarstvo, kao i graÄ‘evinarstvo. KCGF će nastaviti u tom pravcu i neće postavljati nikakva ograniÄ?enja za podržane sektore, meÄ‘utim, poÅ¡to specifiÄ?ne pravne, socijalne i ekoloÅ¡ke politike zaÅ¡tite nisu bile pokrenute, ukljuÄ?ujući: OP 4.04 (Prirodna staniÅ¡ta), OP / BP 4.36 (Å ume), OP / BP 4.09 (Upravljanje Å¡tetoÄ?inama), OP / BP 4.11 (FiziÄ?ki kulturni resursi), OP / BP 4.37 Sigurnost brana, OP / BP 7.50 Projekti na meÄ‘unarodnim plovnim putevima, socijalna zaÅ¡tita, to znaÄ?i da potprojekti sa aktivnostima koje zahtevaju primenu ovih politika neće biti podržani/garantovani u okviru ovog projekta (viÅ¡e detalja u poglavlju 9 Procesi skrininga). OP / BP 4.04 (Prirodna staniÅ¡ta) - Ova politika striktno ograniÄ?ava okolnosti pod kojima bilo koji projekat podržan od strane Banke može uticati na ili promeniti prirodna staniÅ¡ta (zemljiÅ¡te i vodene povrÅ¡ine gde je i dalje prisutna većina autohtonih biljnih i životinjskih vrsta), kao i parkove, prirodna podruÄ?ja ili druga proglaÅ¡ena zaÅ¡tićena podruÄ?ja. Politika se ne pokreće, Å¡to znaÄ?i da aktivnosti i potprojekti koji se odvijaju tako da mogu potencijalno uticati na prirodna staniÅ¡ta, zaÅ¡tićena ili osetljiva podruÄ?ja, ili Å¡umske resurse ili na njihovo upravljanje, nisu podobni za finansiranje. OP / BP 4.36 (Å ume) - Politika se ne pokreće, stoga potprojekti koji ukljuÄ?uju upravljanje Å¡umama, seÄ?u ili žetvu ne bi bili prihvatljivi za finansiranje. OP 4.09 (Upravljanje Å¡tetoÄ?inama) - Ova politika nije pokrenuta. Projekat ne bi podržao (i) bilo kakvu nabavku pesticida ili opreme za nanoÅ¡enje pesticida (upotrebu u poljoprivredi, kontrolu vektora, kontrolu korova, itd.), bilo direktno od projekta, ili indirektno kroz pozajmljivanje, sufinansiranje, ili vladino partnersko sufinansiranje; (ii) projekte za koje se oÄ?ekuje da uvedu nove prakse upravljanja Å¡tetoÄ?inama, ili da proÅ¡ire ili izmene postojeće prakse upravljanja Å¡tetoÄ?inama; (iii) bilo koji drugi projekat ili program koji može dovesti do znaÄ?ajnog povećanja upotrebe pesticida i kasnijih ekoloÅ¡kih i zdravstvenih rizika. 9 OP / BP 4.11 (FiziÄ?ki resursi kulture) - Ova politika nije pokrenuta. Svi radovi ili druge aktivnosti koje bi mogle da utiÄ?u na kulturne resurse (pokretne ili nepokretne objekte, lokalitete, graÄ‘evine, grupe objekata i prirodne karakteristike i pejzaže koji imaju arheoloÅ¡ki, paleontoloÅ¡ki, istorijski, arhitektonski, verski, estetski ili drugi kulturni znaÄ?aj) ne mogu biti u okviru projekta. Za projekte sa zemljanim radovima (iskopavanje, kopanje rovova, gradiranje, itd.) potrebna je procedura sluÄ?ajnog pronalaženja, ukljuÄ?ujući zaustavljanje radova i obaveÅ¡tavanje nadležnih organa (Ministarstvo kulture), itd. Klauzula o proceduri kod sluÄ?ajnih nalazaka u ekoloÅ¡kim ocenama će poÅ¡tovati i pratiti nacionalne procedure. OP / BP 4.37 (Sigurnost brana) - Politika se ne pokreće. Priroda i kapacitet projekta ne dozvoljavaju realizaciju projekata koji ukljuÄ?uju brane. OP / BP 7.50 Projekti na meÄ‘unarodnim plovnim putevima - Politika se ne pokreće. To se odnosi na sledeće tipove projekata: (a) Hidroelektrane, navodnjavanje, kontrola poplava, navigacija, drenaža, vodovod i kanalizacija, industrijski i sliÄ?ni projekti koji ukljuÄ?uju upotrebu ili potencijalno zagaÄ‘enje meÄ‘unarodnih plovnih puteva. (b) Glavni projekat i inženjerske studije projekata. Sve glavne reke na Kosovu (dakle i njihove pritoke) su prekograniÄ?ne, ali uzimajući u obzir prirodu potencijalnih potprojekata, ne oÄ?ekuje se da će se ova politika primenjivati. Skrining će iskljuÄ?iti sve projekte koji bi potencijalno mogli pokrenuti ovu politiku. OP / BP 4.12 (Prinudno raseljavanje) - Nedobrovoljni otkup zemljiÅ¡ta i/ili preseljenje neće biti prihvatljivi u okviru predloženog projekta. Tokom procedura skrininga, ako se utvrdi da potprojekat ukljuÄ?uje nedobrovoljni otkup zemljiÅ¡ta i/ili preseljenje, ukljuÄ?ujući i nedobrovoljno preseljenje osoba koje nemaju prepoznatljivo potraživanje ili zakonsko pravo na predmetnu zemlju/imovinu, predloženi potprojekat neće biti finansiran u okviru projekta. Dobrovoljna prodaja (transakcije sa spremnim kupcima i voljnim prodavcem) zemljiÅ¡ta i nekretnina potrebnih za realizaciju planova MMSP ne spada u prinudni otkup zemljiÅ¡ta. (iii) Samo će aktivnosti B i C biti podržane (garantovane) u okviru Projekta. 5 ZAINTERESOVANI AKTERI U kontekstu implementacije ovog projekta postoje tri glavne zainteresovane strane: (i) KCGF koji sprovodi projekat koristeći ova sredstva; (ii) RFI - MeÄ‘unarodne i lokalne banke, primaoci KCGF garancija, (iii) krajnji korisnici (MMSP/aplikanti) kao direktni korisnici. Kosovski kreditni garantni fond (KCGF) osnovan je u januaru 2016. godine kako bi pružio garancije za kvalifikovane biznise koji imaju sediÅ¡te na Kosovu. KCGF je osnovan kako bi pomogao u zadovoljavanju potrebe za povećanim pristupom finansijama za MMSP na Kosovu, u cilju stvaranja radnih mesta, povećanja lokalne proizvodnje i usluga s dodatnom vrednošću, te radi poboljÅ¡anja trgovinskog bilansa i poboljÅ¡anja finansijskih mogućnosti za MMSP. KCGF izdaje garancije finansijskim institucijama da pokriju rizik za kredite za MMSP. Dakle, KCGF pomaže finansijskim institucijama da pozajmljuju onim MMSP koji su održivi, ali nemaju dovoljno kolaterala i/ili kreditne istorije; MMSP kojima je potrebno dugoroÄ?no finansiranje; MMSP koji mogu povećati lokalnu proizvodnju i smanjiti uvoz i/ili povećati izvoz; MMSP u 10 vlasniÅ¡tvu žena; i MMSP koja će otvoriti nova radna mesta. KCGF ima 5 zaposlenih i niko od njih nije iskusan niti obuÄ?avan za pitanja zaÅ¡tite životne sredine, tako da je kapacitet za upravljanje životnom sredinom KCGF-a ocenjen kao ograniÄ?en. EkoloÅ¡ke zainteresovane strane Dve glavne institucije izraÄ‘uju, primenjuju i nadgledaju sprovoÄ‘enje zakonodavstva i propisa o zaÅ¡titi životne sredine na Kosovu: Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja (MŽSPP) i Agencija za zaÅ¡titu životne sredine Kosova (KEPA). MŽSPP je centralni izvrÅ¡ni organ zadužen za kreiranje i implementaciju opÅ¡teg upravnog zakonodavstva u oblasti životne sredine, voda, stambenog prostornog planiranja i izgradnje. KEPA je vladina institucija koja se kroz integrisani monitoring životne sredine bavi efikasnim sistemom informacija o životnoj sredini i stalnim izveÅ¡tavanjem o stanju životne sredine, kako bi održala kvalitet vazduha, vode, zemljiÅ¡ta i biodiverziteta, a i da bi promovisala korišćenje obnovljivih izvora energije i održivo korišćenje prirodnih resursa2. MŽSPP izdaje dozvole za upravljanje otpadom, dozvole za izvoz, uvoz i tranzit otpada i upravljanja opasnim otpadom. Å to se tiÄ?e dozvola za upravljanje deponijom, jedna ili viÅ¡e opÅ¡tina, po dogovoru, mogu odrediti i koristiti lokaciju na svojoj teritoriji za izgradnju objekata i opreme za upravljanje otpadom. Ako opÅ¡tine ne mogu da postignu dogovor za uspostavljanje zajedniÄ?kog mesta za upravljanje otpadom, odluku će doneti MŽSPP na osnovu toga da su ispunjeni uslovi, u skladu sa ovim zakonom. Lokalne vlasti (opÅ¡tine) su odgovorne za izradu i objavljivanje lokalnih planova za upravljanje otpadom, odreÄ‘ivanje lokacije za potrebe upravljanja komunalnim otpadom itd, u skladu sa prostornim planom, i za utvrÄ‘ivanje naknada za prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada. Po zakonu, oni su takoÄ‘e odgovorni za izbor licenciranih osoba (kroz primenu procedura nabavki) za prikupljanje, skladiÅ¡tenje i transport Ä?vrstog otpada, komunalnog, kabastog otpada, kao i otpada od izgradnje i ruÅ¡enja zgrada i komercijalnih objekata na svojoj teritoriji. Kompanija za upravljanje deponijama na Kosovu (KLMC) upravlja sanitarnim deponijama komunalnog otpada. 6 PREGLED NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA Zakon o zaÅ¡titi životne sredine 03 / L-025 predstavlja centralni deo kosovskog pravnog i regulatornog okvira za životnu sredinu. Osnovna svrha ovog zakona je da se uspostavi osnovni pravni okvir koji će promovisati sve zdravije okruženje za stanovnike Kosova kroz postepeno uvoÄ‘enje ekoloÅ¡kih standarda Evropske unije. Zakon se bavi spreÄ?avanjem i smanjivanjem zagaÄ‘enja, monitoringom životne sredine i naglaÅ¡ava, izmeÄ‘u ostalog, principe racionalnog korišćenja prirodnih resursa. Ovim zakonom je propisano da se procena uticaja na životnu sredinu vrÅ¡i za planirane i realizovane projekte u mestu, ukljuÄ?ujući promene u tehnologiji, rekonstrukciju i proÅ¡irenje objekata ili prekid radova, Å¡to može rezultirati velikim zagaÄ‘enjem okoline ili Å¡to predstavlja rizik za ljudsko zdravlje. Zakon br.03 / L-214 o proceni uticaja na životnu sredinu reguliÅ¡e procedure za identifikaciju, procenu, izveÅ¡tavanje i administraciju uticaja predloženog projekta na životnu sredinu, kako bi tokom procesa donoÅ¡enja odluka od strane MŽSPP-a za izdavanje ekoloÅ¡ke saglasnosti, obezbedio sve relevantne informacije u vezi sa okolinom. 2 http://www.ammk-rks.net/?page=2,46 11 Obavezne aktivnosti procene uticaja na životnu sredinu su navedene u Aneksu I Zakona, dok Aneks II navodi aktivnosti za koje MŽSPP odluÄ?uje o zahtevima za EIA. Nijedan takav projekat, koji zahteva EIA prema nacionalnom zakonodavstvu, neće biti podržan u okviru ovog projekta. Prirodnim zaÅ¡tićenim podruÄ?jima upravljaju direkcije, u skladu sa Zakonom o zaÅ¡titi prirode (2010/03-L- 233). Direkcije za upravljanje nacionalnim parkovima, prirodnim parkovima, prirodnim spomenicima od posebnog znaÄ?aja, uspostavlja MŽSPP, dok drugim kategorijama zaÅ¡tićenih podruÄ?ja upravljaju organi koje finansira opÅ¡tina. Odobrenje za intervencije i aktivnosti u strogom rezervatu, posebnim podruÄ?jima, nacionalnom parku, parku prirode, spomeniku prirode, izdaje Ministarstvo. Ovlašćenje za radove i intervencije u pejzažu i u zaÅ¡tićenim spomenicima arhitekture parka izdaje upravni organ ili nadležni opÅ¡tinski organ. Ovlašćenje se donosi odlukom. Žalbe na odluku organa uprave ili nadležnog organa opÅ¡tine mogu se podneti Ministarstvu. Zakon o inspekciji za životnu sredinu, vodu, prirodu, prostorno planiranje i izgradnju (04 / L-175) reguliÅ¡e principe, organizaciju i inspekcijski nadzor, koordinaciju inspekcijskog nadzora, prava, dužnosti, ovlašćenja inspektora, prava i obaveze subjekata zaduženih za nadzor, postupak za obavljanje inspekcije i druga važna pitanja koja se odnose na inspekcijski nadzor. Delokrug ovog zakona bavi se dužnostima i ovlašćenjima inspektora za nadzor oblasti životne sredine, voda, prirode, urbanog planiranja i izgradnje u okviru organa lokalnog i centralnog nivoa, ukljuÄ?ujući opÅ¡tinsku inspekciju za izgradnju i opÅ¡tinsku inspekciju za zaÅ¡titu životne sredine. Zakonom o izgradnji br. 2004/2015 utvrÄ‘eni su osnovni zahtevi za projektovanje, izgradnju i korišćenje graÄ‘evinskog materijala, struÄ?ni nadzor, kao i procedure za graÄ‘evinske dozvole, upotrebne dozvole i graÄ‘evinsku inspekciju. Odredbe ovog zakona reguliÅ¡u uslove projektovanja i izgradnje u vezi sa javnom bezbednošću i zaÅ¡titom životne sredine na Kosovu, a primenjuju se i na druge graÄ‘evinske objekte, osim ako ovim zakonom ili administrativnim uputstvom nije drugaÄ?ije odreÄ‘eno3. Zakon br. 04 / l-161 o bezbednosti i zdravlju na radu, Svrha ovog zakona je da odredi mere za poboljÅ¡anje nivoa bezbednosti i zdravlja zaposlenih na radu. On reguliÅ¡e uslove rada na radnom mestu, prava zaposlenih i obaveze poslodavca uopÅ¡te. Prema ovom zakonu, poslodavac koji zapoÅ¡ljava do pedeset (50) zaposlenih, ako je kompetentan, može liÄ?no preuzeti odgovornost za sprovoÄ‘enje mera utvrÄ‘enih ovim zakonom; Poslodavac koji zapoÅ¡ljava viÅ¡e od pedeset (50) zaposlenih, a manje od dvestopedeset (250) zaposlenih, dužan je da imenuje struÄ?njaka za vrÅ¡enje poslova vezanih za bezbednost i zdravlje na radu; Poslodavac koji zapoÅ¡ljava preko dvestopedeset (250) zaposlenih treba da angažuje jednog (1) ili viÅ¡e struÄ?njaka za obavljanje aktivnosti vezanih za bezbednost i zdravlje na radu. Prema ovom zakonu, svaki MMSP koji zapoÅ¡ljava viÅ¡e od 50 i manje od 200 zaposlenih dužan je da imenuje struÄ?njaka za zdravlje i bezbednost na radu. Zakon o otpadu (2012), Nacionalna strategija o upravljanju otpadom i petogodiÅ¡nji plan o upravljanju otpadom (2013-2017), sa aktivnostima zasnovanim na Strategiji, Ä?ine jezgro zakonodavstva o upravljanju Ä?vrstim otpadom (UÄŒO-SWM). Po ovom zakonodavstvu, Kosovo je uspostavilo sistem regionalnog sakupljanja i odlaganja otpada. Nedavno su pokrenute i izmene u sistemu fakturisanja i naplate, koje imaju za cilj poboljÅ¡anje finansijskog uÄ?inka sektora4. Opasnim otpadom se upravlja u skladu sa odredbama Zakona o otpadu i odgovarajućih AU (kao: AU br. 22/2015 za upravljanje otpadom koji sadrži azbest, AU br. 10/2015 za tretman otpada medicinskih proizvoda, AU br. 2015 o upravljanju otpadom fluorescentnih cevi koje sadrže živu, AU br.7 / 2014 za ovlašćenja držaÄ?a otpada, proizvoÄ‘aÄ?a i uvoznika proizvoda, itd, tj. MŽSPP ima mandat da upravlja 3 http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/02english/E2004regs/RE2004_37_ALE2004_15.pdf 4 http://documents.worldbank.org/curated/en/282091494340650708/pdf/Kosovo-SCD-FINAL-May-5-C-05052017.pdf 12 opasnim otpadom, u saradnji sa odgovarajućim ministarstvom. Mere koje treba da se preduzmu u vezi sa opasnim otpadom razraÄ‘ene su u petogodiÅ¡njoj Nacionalnoj strategiji za upravljanje otpadom. Svrha Zakona o zaÅ¡titi od buke br. 02 / L-102 je da izbegne, spreÄ?i ili smanji na prioritetnoj bazi Å¡tetne efekte, ukljuÄ?ujući i uznemiravanje, usled izloženosti buci u okruženju. Prema Zakonu o kulturnom nasleÄ‘u i Å¡to se tiÄ?e ovog projekta, svaka intervencija koja može uticati na integritet ili vrednosti kulturnog nasleÄ‘a zahteva pismenu dozvolu nadležne institucije. Nadležna institucija će naložiti da se na neodreÄ‘eno vreme obustavi bilo koji oblik neovlašćenog rada na kulturnom nasleÄ‘u. Ako se tokom gradnje desi arheoloÅ¡ko otkriće, nalazaÄ? ili investitor će odmah, a najkasnije narednog dana od trenutka otkrivanja, obavestiti nadležnu instituciju. Nadležna institucija ima pravo da odmah obustavi zapoÄ?ete radove na izgradnji i preduzme ocenu studijske i spasilaÄ?ke arheologije na licu mesta u ograniÄ?enom vremenskom roku koji se utvrÄ‘uje podzakonskim aktom na osnovu ovog zakona. Razvojni i graÄ‘evinski radovi mogu ponovo poÄ?eti tek nakon dobijanja izriÄ?ite pismene dozvole nadležne institucije. 7 PRIHVATLJIVE I NEPRIHVATLJIVE INVESTICIJE 7.1 Aktivnosti koje je KCGF iskljuÄ?io UnutraÅ¡nja Politika Garancije Kreditnog Rizika KCGF-a definiÅ¡e zabranjene sektore i namene kredita koje se ne mogu podržati u okviru projekta: • Prisilni rad5 ili deÄ?iji rad6. • Aktivnosti ili materijale koji se smatraju nezakonitim u skladu sa zakonima ili propisima zemlje domaćina ili meÄ‘unarodnim konvencijama i sporazumima, ili onima koji su predmet meÄ‘unarodnog ukidanja ili zabrane, kao Å¡to su: - Supstance koje oÅ¡tećuju ozonski omotaÄ?, PCB (polihlorni bifenili) i drugi specifiÄ?ni, opasni farmaceutski proizvodi, pesticidi/herbicidi ili hemikalije; - Divlje životinje i biljke ili proizvodi regulisani Konvencijom o meÄ‘unarodnoj trgovini ugroženim vrstama ili divljom faunom i florom (CITES); ili - Neodržive metode ribolova (npr. ribolov eksplozivom i ribolov na plutajuću mrežu u morskoj sredini koristeći mreže duže od 2,5 km). - PrekograniÄ?na trgovina otpadom i otpadnim proizvodima, osim u skladu sa Bazelskom konvencijom i osnovnim propisima. - UniÅ¡tavanje podruÄ?ja visoke konzervacijske vrednosti7 - Radioaktivni materijali8 i nevezana azbestna vlakna. - Pornografija i/ili prostitucija. 10. RasistiÄ?ki i/ili antidemokratski mediji. 5 Prinudni rad znaÄ?i svaki rad ili usluga, koji se ne izvodi dobrovoljno, a koji je dobijen od strane pojedinca pod pretnjom sile ili kazne kako je definisano konvencijama MOR-a 6 Lica se mogu zaposliti samo ako imaju najmanje 14 godina, kao Å¡to je definisano u Konvencijama o osnovnim ljudskim pravima MOR-a (Konvencija o minimalnom uzrastu C138, Ä?lan 2), osim ako lokalno zakonodavstvo izriÄ?ito navodi obavezno pohaÄ‘anje Å¡kole ili minimalnu radnu starost. U tim sluÄ?ajevima važi gornja grani ca. 7 UniÅ¡tavanje znaÄ?i (1) eliminaciju ili ozbiljno smanjenje integriteta podruÄ?ja uzrokovano velikom, dugoroÄ?nom promenom upotrebe zemljiÅ¡ta ili vode ili (2) modifikacijom staniÅ¡ta na takav naÄ?in da je sposobnost podruÄ?ja da održi svoju ulogu izgubljena. PodruÄ?ja visoke konzervacione vrednosti (HCV) su definisana kao prirodna staniÅ¡ta gde se te vrednosti smatraju izuzetno ili kritiÄ?no znaÄ?ajnim (vidi http://www.hcvnetwork.org). 8 Ovo se ne odnosi na kupovinu medicinske opreme, opreme za kontrolu kvaliteta (merenje) ili bilo koje druge opreme gde se radioaktivni izvor smatra trivijalnim i/ili adekvatno zaÅ¡ticÌ?enim 13 - U sluÄ?aju da bilo koji od sledećih proizvoda predstavlja bitan deo primarnih poslovnih aktivnosti projekta9: • Alkoholna pića (osim piva i vina); • Duvan; • Oružje i municija; ili • Kockanje, kazina i ekvivalentna preduzeća 7.2 IskljuÄ?ivanje politika Svetske banke Iz zajmova Svjetske banke nije moguće finansirati, A kategoriju projekata i projekte visokog rizika, projekte koji pokreću specifiÄ?ne politike zaÅ¡tite SB, kao i sledeće aktivnosti, kao Å¡to je definisano u opÅ¡toj listi Svetske banke: • Trgovina divljim životinjama i proizvodima divljih životinja zabranjenim konvencijom CITES, • OtpuÅ¡tanje genetski izmenjenih organizama u prirodnu sredinu, • Proizvodnja, distribucija i prodaja zabranjenih pesticida i herbicida, • Zabranjene mreže u morskoj sredini, • Proizvodnja, rukovanje i odlaganje radioaktivnih proizvoda, • SkladiÅ¡tenje, tretman i odlaganje opasnog otpada, • Proizvodnja opreme i ureÄ‘aja koji sadrže CFC, halone i druge supstance regulisane Montrealskim protokolom, • Proizvodnja elektriÄ?ne opreme koja sadrži polihlorne bifenile (PCB) u koliÄ?ini većoj od 0,005% težine, • Proizvodnja proizvoda koji sadrže azbest, • Nuklearni reaktori i njihovi delovi, • Duvan, neproizveden ili proizveden, • MaÅ¡ine za obradu duvana, i • Proizvodnja vatrenog oružja. 7.3 Druge vrste projekata koji nisu prihvatljivi • Osim OP OP/SB 4.01, politiku procene uticaja na okolinu može podstaknuti potprojekat. U sluÄ?aju da se pokrene bilo koja druga ZaÅ¡titna politika Svetske banke, ona će biti iskljuÄ?ena iz finansiranja. U praktiÄ?nom smislu to znaÄ?i da će svi potprojekti sa potencijalnim uticajem na Å¡ume, kulturno nasleÄ‘e, korišćenje pesticida, vode i bezbednost brana biti odbijeni u okviru projekta. • Projekat visokog rizika kategorisan po RFI koji zahteva bilo koji tip izgradnje ili proÅ¡irenja kapaciteta. • Sve aktivnosti navedene u Aneksu 1 Zakona br.03/L-214 o proceni uticaja na životnu sredinu za koje je prema nacionalnim propisima EIA obavezna. • Sve aktivnosti navedene u Aneksu 2 Zakona br. 03/L-214 o proceni uticaja na životnu sredinu za koje je potrebna procena uticaja na životnu sredinu od strane nadležnog organa. 9 Za kompanije, “znaÄ?ajanâ€? znaÄ?i viÅ¡e od 10% njihovih konsolidovanih bilansa stanja ili prihoda. Za finansijske institucije i investicione fondove, “znaÄ?ajanâ€? znaÄ?i viÅ¡e od 10% od ukupnog obima njihovog portfolija. 14 8 KATEGORIJE ZA PROVERE I PROCENU OKOLINE 8.1 Zahtevi Uredbe o EIA (PUO – o proceni uticaja na okolinu) na Kosovu U skladu sa Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu (Zakon br. 03 / L-214), potrebna je ekoloÅ¡ka saglasnost (vidi Aneks 6 i Aneks 7 ESMF) za svaki javni ili privatni projekat naveden u Aneksu I ili Aneksu II ovog zakona koji će verovatno imati znaÄ?ajan uticaj na životnu sredinu, izmeÄ‘u ostalog, po svojoj prirodi, veliÄ?ini ili lokaciji. Svi projekti navedeni u Aneksu I moraju biti podvrgnuti EIA, dok se projekti navedeni u Aneksu II razmatraju od sluÄ?aja do sluÄ?aja i u skladu sa kriterijumima navedenim u Aneksu III Zakona o EIA, kako bi se utvrdilo da li je potrebno da se preduzme EIA. Prema ovom zakonu, procedura procene uticaja na okolinu ukljuÄ?uje sledeće faze: (1) izbor; (2) opseg; (3) pregled izveÅ¡taja o proceni uticaja na životnu sredinu. Samo potprojekti koji ne zahtevaju EIA prema ovom zakonodavstvu mogu biti zagarantovani. Izbor (Skrining - provera) Na osnovu dobijenih informacija (popunjeni upitnik, utvrÄ‘en od strane Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja (MŽSPP), koji obuhvata opis predloženog projekta, opis lokacije i opis mogućih uticaja predloženog projekta na životnu sredinu), predstavljenih zajedno sa prijavom i na osnovu kriterijuma navedenih u Aneksu III, MŽSPP utvrÄ‘uje da li će predloženi projekat verovatno imati znaÄ?ajne efekte na životnu sredinu i, u roku od deset (10) dana od dana prijema zahteva, pismeno obaveÅ¡tava podnosioca zahteva o svojoj odluci o tome da li je potreban izveÅ¡taj o proceni uticaja na životnu sredinu ili nije. Ako nije potreban izveÅ¡taj o proceni uticaja na životnu sredinu, relevantna opÅ¡tina procenjuje projekat prema uslovima zahtevima opÅ¡tinske dozvole i može da pokrene proceduru za izdavanje opÅ¡tinske dozvole za životnu sredinu. OpÅ¡tinska ekoloÅ¡ka dozvola Projekti i aktivnosti koje podležu opÅ¡tinskim ekoloÅ¡kim dozvolama (OED - MEP) navedeni su u Aneksu Administrativnog uputstva br. 01/2017 (vidi Aneks 7 ESMF), kao i projekti i aktivnosti koje su proÅ¡le fazu odabira u MŽSPP i procenjuje se da podležu opÅ¡tinskoj ekoloÅ¡koj dozvoli, a ne EIA. Da bi se dobila OpÅ¡tinska ekoloÅ¡ka dozvola, koja je uslov za dobijanje graÄ‘evinske dozvole i razvoj specifiÄ?nih aktivnosti, podnosilac podnosi zahtev OpÅ¡tini uz koji je priložen IzveÅ¡taj o MEP. MEP će biti izdat nakon razmatranja i usvajanja IzveÅ¡taja. IzveÅ¡taj o MEP sadrži: - Opis projekta; - Opis tehnoloÅ¡kog procesa, ažurirana oprema; - Identifikacija i opis uticaja na životnu sredinu; - Opis mera za smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu; - Investicione vrednosti projekta; - Mere za sanaciju povrÅ¡ine nakon zavrÅ¡etka aktivnosti. IzveÅ¡taj može da saÄ?ini fiziÄ?ko ili pravno lice, koje je zajedno sa podnosiocem izveÅ¡taja MEP odgovorno za taÄ?nost podataka sadržanih u IzveÅ¡taju. Administrativno uputstvo za objavljivanje MEP-a je na snazi od 2017. godine, tako da su postojeći subjekti, koji nemaju MEP, obavezni da pribave MEP. EkoloÅ¡ko ovlašćenje (autorizacija) 15 Nadležni organ za sprovoÄ‘enje procedura za izdavanje ovog ovlašćenja je MŽSPP. Autorizacija za životnu sredinu potrebna je za sledeće: - Privremene predložene aktivnosti i projekti koji mogu imati uticaj na životnu sredinu. - Privremeni predloženi projekti koji nisu predmet EkoloÅ¡ke saglasnosti i OpÅ¡tinske saglasnosti za životnu sredinu (npr. transport opasnih materijala). Da bi se dobilo ekoloÅ¡ko ovlašćenje, podnosilac zahteva mora da podnese prijavu MŽSPP-u u kojoj se nalazi izveÅ¡taj o životnoj sredini. Ovaj izveÅ¡taj, koji sastavlja podnosilac, sadrži: - Opis projekta ili aktivnosti, - Opis opreme i procesa projekta ili aktivnosti, - Identifikacija i opis uticaja na životnu sredinu. 8.2 Kategorije SB za pregled (skrining) ekosistema U zavisnosti od vrste, lokacije, osetljivosti i obima projekta i prirode i veliÄ?ine njegovih potencijalnih uticaja na životnu sredinu, potprojekat se može svrstati u jednu od Ä?etiri kategorije: Kategorija A Aktivnosti kategorije A neće se finansirati kroz Å¡emu pod-kreditiranja Predloženi potprojekat je klasifikovan u ovu kategoriju, ako je verovatno da će imati veoma znaÄ?ajne, raznolike i/ili dugoroÄ?ne negativne uticaje na zdravlje ljudi i prirodnu sredinu, Ä?iju je veliÄ?inu teÅ¡ko odrediti u fazi identifikacije potprojekta. Ovi uticaji mogu takoÄ‘e uticati na podruÄ?je Å¡ire od lokacije potprojekta. Mere za ublažavanje takvih rizika po životnu sredinu mogu biti složene i skupe. Stoga je potrebna procena uticaja na okolinu (EIA) da bi se identifikovali i procenili budući uticaji na okolinu povezani s predloženim projektom, identifikovale potencijalne mogućnosti za poboljÅ¡anje okoline i preporuÄ?ile mere potrebne za spreÄ?avanje, minimiziranje i ublažavanje negativnih uticaja. Podnosilac zahteva je odgovoran za pripremu izveÅ¡taja, obiÄ?no EIA. Podnosilac zahteva bi istovremeno obezbedio tehno-ekonomsku studiju izvodljivosti za potprojekat. TroÅ¡kovi mera ublažavanja bi bili ukljuÄ?eni u EIA i u studiju o izvodljivosti. Za projekte kategorije A, studija uticaja na životnu sredinu je propisana Zakonom Republike Kosovo o proceni uticaja na životnu sredinu. Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu identifikuje projekte za koje je prema propisima Kosova obavezna procena uticaja na životnu sredinu (Aneks I Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu). Projekti kategorije A (Aneks I Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu) i projekti visokog rizika (potprojekti iz Aneksa II Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu kod kojih MŽSPP zahteva EIA) neće biti podržani (finansirani ili garantovani) u okviru ovog projekta). Kategorija B Predloženi projekat je klasifikovan kao kategorija B ako su njegovi potencijalni Å¡tetni ekoloÅ¡ki uticaji na ljude ili životnu sredinu manje nepovoljni od onih iz projekata kategorije A. Ovi uticaji su specifiÄ?ni za odreÄ‘enu lokaciju; vrlo mali broj njih, ako ih uopÅ¡te ima, su nepovratni; i u većini sluÄ?ajeva mere ublažavanja mogu biti osmiÅ¡ljene lakÅ¡e nego za projekte kategorije A. Obim EA za projekat kategorije B može varirati od potprojekta do potprojekta. Kao A kategorija EA, ona ispituje potencijalne negativne i pozitivne uticaje projekta na životnu sredinu i preporuÄ?uje sve mere potrebne za spreÄ?avanje, 16 minimiziranje, ublažavanje ili kompenzaciju negativnih uticaja i poboljÅ¡anje ekoloÅ¡kih uÄ?inaka. Procene uticaja na životnu sredinu za ove projekte obavljaju podnosioci zahteva i pregledaju se i odobravaju od strane RFI, ex-ante. Nijedan rad i projektne aktivnosti koje mogu prouzrokovati negativne efekte na okolinu nisu dozvoljeni pre zavrÅ¡etka izveÅ¡taja o proceni uticaja na okolinu (koji sadrži plan upravljanja i monitoringa). Za potrebe ovog projekta, uzimajući u obzir njegove specifiÄ?nosti, izdvajaju se dve potkategorije B: Kategorija B- Kategorija B- ukljuÄ?uje potprojekte koji ukljuÄ?uju jednostavne nadogradnje, male graÄ‘evinske radove, malu izgradnju (npr. male dodatke postojećim zgradama i male pomoćne objekte, jednostavne konstrukcije, ali ne i nove velike greenfield projekte), kao i rekonstrukciju, rehabilitaciju ili adaptaciju postojeće zgrade. Za takve projekte pripremljen je Kontrolni popis za kategoriju B- (vidi Aneks 2) i javno se razmatra kao deo ovog ESMF-a. Kontrolna lista za kategoriju B- će biti distribuirana od strane RFI podnosiocima projekata/izvoÄ‘aÄ?ima B1 kategorisanih pod-projekata i biće primenjena u toku implementacije. Podnosilac zahteva je odgovoran za sprovoÄ‘enje kontrolne liste ESPM i poÅ¡tovanje nacionalnih propisa. Kontrolna lista za ESMP će biti deo dokumenata za licitiranje i ugovaranje radova sa izvoÄ‘aÄ?ima radova ako je primenljivo. Podnosilac zahteva i/ili IzvoÄ‘aÄ? radova podnosioca zahteva su odgovorni za sprovoÄ‘enje kontrolne liste ESMP. Oni će biti nasumiÄ?no provereni od strane RFI, KCGF i eventualno SB. Izuzetno, drugi projekti mogu biti pod kategorijom B+. Kategorija B+ Kategorija B+ obuhvata potprojekte koji su navedeni u Aneksu II Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu na Kosovu koji ne zahtevaju punu procenu uticaja na životnu sredinu prema miÅ¡ljenju MŽSPP. Za ove potprojekte, IzveÅ¡taj o skriningu koji sadrži ESMP (aneks 3) će biti pripremljen na osnovu pisanog miÅ¡ljenja/odluke MŽSPP da EIA nije potreba. Za ovu vrstu radova, ESMP će biti javno objavljen i konsultovan ili na Internet stranici Ministarstva ili opÅ¡tine ili na Internet stranici i informativnoj tabli podnosioca zahteva. Po potrebi, OpÅ¡tinska ekoloÅ¡ka dozvola će takoÄ‘e biti objavljena. Samo u izuzetnim uslovima, drugi projekti mogu biti pod kategorijom A. Kategorija C Predloženi projekat je klasifikovan kao kategorija C u sledećim situacijama: (i) Verovatno će imati minimalan ili nikakav negativan uticaj na životnu sredinu i stoga ne zahteva procenu uticaja na životnu sredinu; (ii) Svi drugi potprojekti. U ovim sluÄ?ajevima, sistem zaÅ¡tite životne sredine banaka (RFI) bi se koristio za upravljanje rizicima u vezi sa životnom sredinom i zaÅ¡titom na radu. Ovi projekti mogu ukljuÄ?ivati potrebu za izdavanjem ekoloÅ¡kih dozvola. Osim pregleda (skrininga), nije potrebna nikakva dalja akcija EA za projekat kategorije C. 17 Slika 1. Prihvatljivost i dužna (savesna) pažnja10 Primeri ispravnih kategorizacija na osnovu najÄ?ešćih potprojekata MMSP koji se prijavljuju za kredite u tri odabrana RFI prikazani su u tabeli: Kreditna destinacija Kategorija Automobili C 10 (1) a) Trgovina divljim životinjama i proizvodima divljih životinja zabranjenim po CITES konvenciji; b) OtpuÅ¡tanje genetski izmenjenih organizama u prirodnu sredinu, c) Proizvodnja, distribucija i prodaja zabranjenih pesticida i herbicida, d) PlutajucÌ?e mreže u morskoj sredini, e) Proizvodnja, rukovanje i odlaganje radioaktivnih proizvoda, f) Opasni otpad skladiÅ¡tenje, tretman i odl aganje, g) Proizvodnja opreme i ureÄ‘aja koji sadrže CFC, halone i druge supstance regulisane prema Montrealskom protokolu, h) Proiz vodnja elektriÄ?ne opreme koja sadrži polihlorne bifenile (PCB) viÅ¡e od 0,005% po masi, i) Proizvodnja proizvoda koji sadrže azbest, j) Nuklearni reaktori i njihovi delovi, k) Duvan, neproizveden ili proizveden, l) MaÅ¡ine za preradu duvana, i m) Proizvodnja vatrenog oružja. Osim toga, nema kupovine pesticida; nema radova na lokalitetima kulturne baÅ¡tine i visokoriziÄ?nim projektima klasifik ovanim od RFI (izgradnja i proÅ¡irenje kapaciteta) (2) ESMP - Plan upravljanja životnom sredinom i socijalnim pitanjima je deo dokumenta o skriningu koji je pripremljen za miÅ¡ljenje o potrebi procene uticaja na okolinu (3) Javna obelodanjivanja i konsultacije cÌ?e se vrÅ¡iti na osnovu dokumenta o skriningu/ESMP u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, ako to ne uradi investitor (4) Kontrolna lista ESMP je opÅ¡ti kontrolni popis za male graÄ‘evinske projekte pripremljen kao deo EkoloÅ¡kog i socijalnog okvira upravljanja projektom (ESMF) (5) Kontrolna lista za ESMP se obelodanjuje i diskutuje kao deo dokumenta ESMF. Ako je vecÌ?a kompanija, oni mogu postaviti na svoj Internet sajt ili informativnu tablu (6) Projekt kategorije C obuhvata sledecÌ?e: a) automobili; b) komercijalna vozila; c) druga oprema; d) proizvodna ili poljoprivredna oprema; e) obrtni kapital; f) renoviranje (unutar prostorija); g) kupovina zemljiÅ¡ta i zgrada. Može biti potrebno EkoloÅ¡ko odobrenje (autorizacija) 18 Komercijalna vozila C Druga oprema C Proizvodna ili poljoprivredna oprema C Obrtni kapital C Izgradnja ili renoviranje C ili B - Kupovina zemljiÅ¡ta i zgrada C Drugo C, B- ili B+ Ukupno 8.3 Dokumentacija o ekoloÅ¡koj savesnoj dužnosti RFI treba da ukljuÄ?e sledeće pakete garancije ekoloÅ¡ke dokumentacije (Tabela 1): Tabela 1: Dokumentacija o zaÅ¡titi životne sredine Kategorija životne sredine Dokumentacija o zaÅ¡titi životne sredine koja će biti ukljuÄ?ena u paket aplikacija za pod-kredit Kategorija C EkoloÅ¡ki upitnik Kategorija B- EkoloÅ¡ki upitnik Svako službeno odobrenje / dozvola (ako je primjenjivo) Spisak za proveru ESMP za kategoriju B- Kategorija B+ Obrazac za ispitivanje životne sredine i ekoloÅ¡ki upitnik Odluka MŽSPP o EIA Svako službeno odobrenje/dozvola (ako je primenjivo) ESMP za kategoriju B + 8.4 EkoloÅ¡ka revizija (IzveÅ¡taj) EkoloÅ¡ka revizija će se sprovoditi kao deo redovnih procedura revizije KCGF-a u sluÄ?aju da se pokrene garancija. Revizija će se vrÅ¡iti u skladu sa nacionalnim propisima o zaÅ¡titi životne sredine, zaÅ¡titnim politikama Svetske banke i dokumentacijom o dubinskom pregledu okoline za potprojekat (ESMF i EA odgovarajući za kategoriju pod-projekta). Rezultati će biti saopÅ¡teni u detaljnom izveÅ¡taju o ekoloÅ¡koj reviziji. Za sve potprojekte kategorije B, utvrÄ‘eno znaÄ?ajno nepoÅ¡tovanje u toku revizije može dovesti, po miÅ¡ljenju eksperta za zaÅ¡titu životne sredine (u dogovoru sa struÄ?njakom KCGF), do poniÅ¡tenja garancije. 9 POSTUPCI PREGLEDA (SKRININGA) Procene uticaja na životnu sredinu će biti sprovedene u skladu sa Kosovskom uredbom o proceni uticaja na životnu sredinu i sa Ocenom SB o stanju životne sredine (OP 4.01). Kao prvi korak provere, RFI bi trebalo da identifikuju i odbace sledeće vrste pod-projektnih predloga, koji NISU prihvatljivi za finansiranje u okviru ovog projekta: (a) ako se radi o projektu kategorije A, prema kategorizaciji Svetske banke (OP 4.01) i Aneksu I, ili Aneksu II navedene aktivnosti za koje je MŽSPP zatražilo EIA prema Zakonu o proceni uticaja na životnu sredinu na Kosovu; 19 (b) ako je potprojekat na listi SB ili KCGF za iskljuÄ?enje (vidi poglavlje 7 ovog ESMF); (c) ako potprojekt pokreće politiku Svetske banke o prirodnim staniÅ¡tima (OP / BP 4.04, tj. lokacija projekta se nalazi u zaÅ¡tićenom podruÄ?ju prirode, ili će projektne aktivnosti rezultirati uticajima na prirodna staniÅ¡ta (kritiÄ?na i nekritiÄ?na staniÅ¡ta); (d) ako potprojekat pokreće politiku Svetske banke o upravljanju Å¡tetoÄ?inama (OP 4.09), ako izazove bilo kakve promene u upravljanju Å¡tetoÄ?inama, npr. Å¡irenje poljoprivredne proizvodnje, promena useva ili poljoprivrednih tehnika, uvoÄ‘enje nove kontrole Å¡tetoÄ?ina, u nekim sluÄ?ajevima izgradnja ili proÅ¡irenje proizvodnje ili skladiÅ¡tenja hrane (Å¡to zahteva upravljanje Å¡tetoÄ?inama, npr. za pÅ¡enicu); (e) ako potprojekti pokreću politiku Svetske banke o fiziÄ?kim kulturnim resursima (OP 4.11) koja uzrokuje uticaj na spomenike, arheoloÅ¡ka nalaziÅ¡ta, zaÅ¡tićene objekte i druge fiziÄ?ke kulturne resurse; (f) ako potprojekt pokreće politiku Svetske banke o projektima na meÄ‘unarodnim vodnim putevima (OP/BP 7.50), tj. investicija može ukljuÄ?ivati korišćenje ili zagaÄ‘enje, ili na drugi naÄ?in uticati na kvalitet ili koliÄ?inu meÄ‘unarodnog vodnog puta, kako je definisano u OP/BP 7.50. Većina kosovskih reka i jezera, barem onih glavnih i njihovih pritoka, mogu se klasifikovati kao meÄ‘unarodne vode; (g) ako potprojekat podržava bilo kakvu nedobrovoljnu kupovinu zemljiÅ¡ta ili povezano nedobrovoljno preseljenje koje bi pokrenulo politiku SB o prisilnom preseljenju OP/BP 4.12; (h) OP/BP 4.36 (Å¡ume) ako aktivnosti ukljuÄ?uju seÄ?a Å¡uma, Å¡irenje Å¡uma, poÅ¡umljavanje, komercijalno zasaÄ‘ivanje ili mogu uticati na zdravlje Å¡ume; (i) OP/BP 4.37 Sigurnost brana, ako ukljuÄ?uje izgradnju, rehabilitaciju, održavanje i druge aktivnosti vezane za brane; (j) Projekti koji spadaju u listu iskljuÄ?enja RFI. Nakon utvrÄ‘ivanja da su ispunjeni svi kosovski zahtevi i dobijena odobrenja, RFI bi trebalo da pregledaju projekat prema kategorizaciji SB (kategorija A, B-, B+ ili C) na osnovu upitnika o životnoj sredini i druge dokumentacije i prema OP 4.01 kao i uslove podobnosti postavljen u ovom ESMF. Nakon tog pregleda, ako je potprojekat kategorisan kao kategorija A ili visoki rizik prema kriterijumima Svetske banke i ESMF- a, onda bi trebalo potkorisniku reći da nije prihvatljivo za finansiranje. Samo projekti koji spadaju u kategoriju B ili C mogu se razmatrati za finansiranje u okviru ovog projekta. 9.1 Socijalna procena Uzimajući u obzir prirodu potencijalno potprojekata, oni do sada dominiraju u veleprodaji i maloprodaji i uslužnom sektoru, od mogućih negativnih socijalnih uticaja se oÄ?ekuje da budu veoma ograniÄ?eni. Bilo kakvi potencijalni negativni uticaji na zdravlje i bezbednost zajednice, kao i na privatnu imovinu i sredstva biće iskljuÄ?eni putem procesa skrininga objaÅ¡njenog u ovom okviru. Svi drugi socijalni rizici će biti reÅ¡avani u okviru potrebne dokumentacije za dobijanje ekoloÅ¡ke dozvole u skladu sa zakonskim zahtevima Kosova, kao Å¡to je gore navedeno. 9.2 Mehanizam za naknadu Å¡tete Projekat će uspostaviti Mehanizam za žalbu (GRM) u roku od 6 meseci od poÄ?etka Projekta kako bi se reÅ¡ili svi problemi vezani za projekat koji bilo ko može doneti, ukljuÄ?ujući korisnike MMSP i njihove zajednice domaćine. Projekat će koristiti postojeću Internet stranicu KCGF-a za pružanje relevantnih projektnih informacija, kao Å¡to su izveÅ¡taji o napretku, izveÅ¡taji o zaÅ¡titi, dogaÄ‘aji, aktivnosti, itd. Internet stranica KCGF-a će imati kontakt informacije za podnoÅ¡enje žalbi putem viÅ¡e kanala (Internet stranica, e-mail, telefon, kao i opis procedura GRM-a. Mogućnost podnoÅ¡enja žalbe putem Internet stranice će takoÄ‘e biti 20 saopÅ¡tena kroz informativne sastanke projekta, javne konsultacije, i radionice i Å¡tampane materijale proizvedene u okviru ovog projekta.. Osoblje KCGF-a će biti zaduženo da prima i odgovara na žalbe/povratne informacije. PredviÄ‘eno je da žalba zahteva odgovor, sve dok su ispunjena dva kriterijuma: (i) odnosi se na bilo koju od aktivnosti projekta; (ii) sadrži dovoljnu koliÄ?inu detalja da bi se ukazalo na Å¡tetnu akciju koja je nastala ili je verovatno da će se desiti, koja utiÄ?e na individualno ili kolektivno blagostanje ili predstavlja rizik za životnu sredinu. Ako bi se žalba mogla reÅ¡iti, dodeljeno osoblje KCGF-a će pratiti radnje koje će se preduzeti u cilju reÅ¡avanja pritužbe. U sluÄ?aju da drugi kriterijum nije u potpunosti ispunjen, relevantno osoblje KCGF-a će i dalje vrÅ¡iti dodatne istrage (sa ili bez kontakta sa podnosiocem žalbe), kao i korektivne mere i pružiti povratnu informaciju podnosiocu žalbe. U sluÄ?aju da je žalba anonimna, povratne informacije će biti dostavljene na Internet stranici projekta. 10 DOKUMENTI ZA POTREBE SAVESNE PAŽNJE, JAVNE KONSULTACIJE I OBJAVLJIVANJE ESMF sa dobro razraÄ‘enim Kontrolnim listama ESMP za potprojekte B- (mala gradnja) će biti objavljen najmanje 14 dana na KCGF Internet stranici na engleskom, albanskom i srpskom jeziku. Å tampana verzija dokumenta mora biti dostupna javnosti na recepciji. Istovremeno će se objaviti poziv za konsultacije putem Internet stranice KCGF-a, kao i datum i mesto održavanja konsultativnog sastanka. KCGF će takoÄ‘e objaviti poziv za podnoÅ¡enje komentara i dostaviti poÅ¡tansku i e-mail adresu za slanje komentara i sugestija. Svi relevantni komentari i pitanja postavljena tokom javnih konsultacija biće uzeti u razmatranje, zatim sažeti i biće priloženi ESMF-u kao Aneks 4. Samo kada su zapisnici sa konsultacija ukljuÄ?eni u ESMF i ponovo objavljeni, smatraće se konaÄ?nim. KonaÄ?ni ESMF će biti ponovo objavljen. RFI će objaviti ESMF na svojim Internet stranicama kako bi Kontrolne liste ESMF i ESMP za potkategorije B- bile dostupne podnosiocima zahteva i javnosti tek nakon potpisivanja ugovora za uÄ?ešće u projektu. EPUO (ESMP) pripremljeni za pojedinaÄ?ne potprojekte B+ moraju biti objavljeni na albanskom, srpskom i ako je potrebno engleskom i javno razmatrani (objavljeni najmanje 14 dana) od strane podnosioca zahteva, relevantnog ministarstva ili na Internet stranici opÅ¡tine sa pozivom za komentare. Å tampani primerak dokumenta mora biti dostupan javnosti. Komentari će se tražiti za dokumente koji su objavljeni (poziv će dati i poÅ¡tansku i e-mail adresu za slanje komentara i sugestija). Oglasi lokalnih novina mogu se koristiti kao sredstvo pozivanja javnosti da komentariÅ¡e iste dokumente. Svi relevantni komentari i pitanja postavljena tokom javnih konsultacija će biti uzeti u razmatranje, zatim sažeti i priloženi EA. Tek kada se zapisnik sa konsultacija ukljuÄ?i u dokument, on će se smatrati konaÄ?nim. Kao Å¡to je razmatrano u okviru javnih konsultacija ESMF-a, Kontrolna lista ESMP za pojedinaÄ?ne potprojekte B- ne mora biti javno preispitivana / ponovno objavljena (kako je objavljena kao deo ESMF- a), ali se preporuÄ?uje da se to uÄ?ini kao znak dobre prakse. 11 PROCES PREGLEDA ŽIVOTNE SREDINE (RFI, KCGF I SB) Svi podnosioci prijava (krajnji korisnici sredstava) / potprojekti, KCGF i RFI pratiće proces ekoloÅ¡ke revizije koji je predstavljen u nastavku: KORAK 1: Podnosilac prijave priprema inicijalni koncept potprojekta. Nakon neformalne diskusije sa RFI, u kojoj RFI obaveÅ¡tava podnosioca zahteva za procenu uticaja na životnu sredinu, RFI distribuira obrazac EkoloÅ¡kog upitnika (koji se dogovara sa RFI pre potpisivanja sporazuma). Å taviÅ¡e, obrazac EkoloÅ¡kog upitnika će biti izgraÄ‘en na postojećim obrascima RFI za zaÅ¡titu životne sredine dodajući dodatne informacije koje su potrebne politikama SB-a. Podnosilac zahteva dostavlja tražene informacije i podnosi popunjen EkoloÅ¡ki upitnik i drugu traženu dokumentaciju RFI. Odgovornost je podnosioca zahteva da 21 zapoÄ?ne razgovore sa MŽSPP ili sa relevantnom opÅ¡tinom kako se ispunili svi lokalni i nacionalni zahtevi za procenu uticaja na okolinu (kao Å¡to je miÅ¡ljenje o postupku procene uticaja na okolinu i/ili drugim službenim odobrenjima/dozvolama). Podnosilac zahteva će biti odgovoran za pribavljanje odgovarajućih dozvola i licenci u skladu sa nacionalnim zakonom kako bi se olakÅ¡ao proces odobrenja sa MŽSPP ili relevantnom opÅ¡tinom. Do trenutka kada podnosilac prijave kontaktira RFI, moraju se dobiti sve dozvole i miÅ¡ljenja / saglasnosti / odobrenja. Ovi zahtevi se smatraju odvojenima, ali su paralelni sa onima koji su ovde predstavljeni i njihovo zadovoljenje je odgovornost podnosioca zahteva. Podnosilac zahteva je odgovoran za validnost i istinitost pruženih informacija u EkoloÅ¡kom upitniku i drugim dokumentima. KORAK 2: Na osnovu dostavljenog EkoloÅ¡kog upitnika, RFI kategoriÅ¡e potprojekat (kao A ili na drugi naÄ?in neprihvatljiv, B-, B +, C). 2.1: Za potprojekte kategorije C nisu potrebne nikakve druge radnje osim onih koje su u skladu sa internim procedurama upravljanja okolinom RFI. 2.2: Za potprojekte kategorije B + RFI je izradio IzveÅ¡taj o skriningu životne sredine i dostavio ga (zajedno sa EkoloÅ¡kim upitnikom i opisom projekta) KCGF-u (Ekspert za okolinu) radi pregleda. KCGF potvrÄ‘uje ili ispravlja rezultat skrininga. RFI obaveÅ¡tava podnosioca zahteva o (i) kategoriji, (ii) potrebnom postupku i izveÅ¡tajima EA 2.3: Za potprojekte kategorije B, RFI distribuira spisak ESMP za proveru (Aneks 2) podnosiocu zahteva Å¡to ga Ä?ini delom dokumentacije za nadmetanje i ugovaranje. IzvoÄ‘aÄ? i podnosilac su odgovorni za njegovu implementaciju. KORAK 3: Ako je potprojekat kategorije B +, RFI Å¡alje obrazac ESMP-a aplikanta u sluÄ?aju da ESMP nije deo izveÅ¡taja o skriningu (Prilog 3). Podnosilac prijave priprema ESMP i Å¡alje ga RFI (i KCGF i SB ako je potrebno) na pregled i odobrenje ili komentare. U ovoj fazi podnosilac zahteva je već pribavio opÅ¡tinsku ekoloÅ¡ku dozvolu ili ekoloÅ¡ko ovlašćenje i druge dozvole, ako to zahteva nacionalno zakonodavstvo. Kada je RFI zadovoljan dokumentacijom o okolini, odobrava je i isplaćuje zajam i traži garanciju. Odobreni ESMP za kategoriju B + je deo (a) paketa zahteva za kredit, (b) paketa zahteva za garancijom, (c) dokumentacije za nadmetanje i ugovaranje za izvoÄ‘aÄ?e (ako je primenjivo). Podnosilac zahteva (i njegovi izvoÄ‘aÄ?i) sprovode mere za ublažavanje i monitoring. RFI vrÅ¡i nadzor i predlaže korektivne radnje ako je potrebno. Najmanje 3 prva ESMP-a za svaki RFI će biti predmet pregleda i odobrenja KCGF-a. Prvih 5 ESMP-a će biti predmet odobrenja Svetske banke. KORAK 4: RFI izveÅ¡tava KCGF o zaÅ¡titi okoline u redovnim izveÅ¡tajima o napretku, najmanje jednom u Å¡est meseci. KCGF vrÅ¡i nadzor odabranih potprojekata B +. KORAK 5: KCGF će sprovesti reviziju životne sredine za svaki potprojekat kategorije B za koji je pokrenuta garancija. Revizija će biti izvrÅ¡ena u skladu sa nacionalnim propisima o zaÅ¡titi životne sredine, ZaÅ¡titnom politikom SB i dokumentacijom za procenu stanja životne sredine za potprojekat (ESMF i EA odgovarajući za kategoriju potprojekta - ESMP za B + i spisak za proveru ESMP za potprojekte B-). Za sve potprojekte kategorije B, utvrÄ‘ena je znaÄ?ajna neusklaÄ‘enost tokom revizije, Å¡to može dovesti do ukidanja garancije. Rezultati će biti prikazani u izveÅ¡taju o reviziji okoline. RFI mora voditi evidenciju EA (Kontrolne liste ESMP za B- i ESMP za kategoriju B +), i relevantne povezane dokumente (npr. manifeste i zapise o otpadu, žalbe, inspekcijske nalaze i sliÄ?no). Pored nadzora, revizija životne sredine u sluÄ?aju da se pokrene garancija biće ocenjena na osnovu ovih dokumenata. 11.1 Monitoring i izveÅ¡tavanje Gore opisane procedure za proveru, procenu i odobravanje životne sredine su deo procedura za odabir i odobravanje zahteva za podzajam. Nakon potpisivanja ugovora o zajmu i garanciji i ulaska potprojekata u fazu implementacije, rad na zaÅ¡titi životne sredine prelazi u novu fazu. U toku implementacije potprojekta, podnosioci prijava su odgovorni za obavljanje svojih svakodnevnih aktivnosti i primenom mera 22 ublažavanja u skladu sa zahtevima IzvjeÅ¡taja o proceni uticaja na okolinu (ESMP i kontrolne liste ESMP). Od RFI će se oÄ?ekivati da prate usklaÄ‘enost podzajmljivaÄ?a sa EA (ESMP) i izveÅ¡tavaju KCGF o ekoloÅ¡kom uÄ?inku svojih klijenata kao sastavni deo njihovog redovnog izveÅ¡tavanja o statusu portfelja (barem na polugodiÅ¡njoj osnovi). EkoloÅ¡ki uÄ?inak RFI će biti predmet procene KFGF-a i nadzornih misija Svetske banke. KCGF vrÅ¡i nadzor odabranih potprojekata B. Svetska banka će izvrÅ¡iti prethodni pregled prvih pet potprojekata B + i odobriće ih pre nego Å¡to se donese odluka o njihovoj garanciji. KCGF će takoÄ‘e proveriti uzorak paketa za pod-zajmove za kategorije B- i B +, kao i potprojekte kategorije C, kako bi se osiguralo da su RFI sproveli skrining i kategorizaciju potprojekata na ispravan naÄ?in; da su procene uticaja na životnu sredinu za potprojekte kategorije B sprovedene na adekvatan naÄ?in i da su izraÄ‘eni ESMP prihvatljivog kvaliteta. Evaluacija nadgledanja će osigurati da: rad je bio zadovoljavajućeg kvaliteta, uÄ?ešće zajednice se odvijalo kada je to bilo prikladno, date su odgovarajuće preporuke, sva dokumentacija je propisno popunjena i evidentirana, i ispunjeni su uslovi za odobrenje od MŽSPP-a ili relevantne opÅ¡tine. KCGF će obavestiti SB o ekoloÅ¡koj dubinskoj analizi koju primenjuje RFI kroz opÅ¡te izveÅ¡tavanje o napretku projekta. Svetska banka će pratiti uÄ?inak KCGF-a i RFI na okolinu, redovnim pregledom svojih izveÅ¡taja kao i nadzorom celokupnog procesa skrininga i implementacijom ekoloÅ¡kih preporuka za odabrane potprojekte, ukljuÄ?ujući nasumiÄ?ne posete lokacijama potprojekta i istraživanja „za stolom“ (desk review). Ovakva praksa supervizije ima za cilj da osigura: da je rad bio zadovoljavajućeg kvaliteta, uÄ?ešće zajednice se odvijalo kada je bilo potrebno, da su date odgovarajuće preporuke, da je sva dokumentacija propisno popunjena i evidentirana, te da su ispunjeni uslovi za odobrenja od strane nadležnih organa. Prema tome, RFI će pravilno Ä?uvati svu dokumentaciju potprojekata i uÄ?initi je dostupnom za KCGF i SB po potrebi, kao i obezbediti pristup datotekama potprojekata B+ i omogućiti terenske posete lokaciji. 23 ANEKS 1 - GLAVNE ODGOVORNOSTI KLJUÄŒNIH UÄŒESNIKA UÄ?esnik Aktivnost Prateća dokumentacija KCGF • Distribucija Operativnog priruÄ?nika za RFI • IzveÅ¡taji o napretku • Pomoći RFI u vezi sa ekoloÅ¡kim zahtevima • IzveÅ¡tavanje o uÄ?inku RFI na životnu sredinu • EkoloÅ¡ka revizija u sluÄ?aju pokretanja • Nadzor kategorije B + • Zajedno sa SB organizuje obuku za RFI RFI • Finaliziranje obrasca za skrining okoline • Sadrži informacije o životnoj • Pregled paketa aplikacija za pod-zajam za sredini sa aplikacijom za pod- potrebnu dokumentaciju o okolini i licence / zajam dozvole od državnih organa • Sadrži informacije o monitoringu • Predlaganje kategorije životne sredine životne sredine u redovnim • Distribucija liste ESMP za proveru i ESMP-a izveÅ¡tajima portfelja KCGF-u • Održavanje kompletne ekoloÅ¡ke • Sadrži ekoloÅ¡ku dokumentaciju u dokumentacije za pregled od strane KCGF i SB normalnim spisima RFI. • Provera usklaÄ‘enosti sa planovima za ublažavanje (kategorija B +) • Stalno poboljÅ¡anje ESMS-a Korisnici • Popunjavanje ekoloÅ¡kog upitnika • Kopije dozvola, licenci • PodnoÅ¡enje koncepta potprojekta u RFI • Izjava o odobrenju Pod-zajmoprimci • Organizacija i finansiranje ESMP, ako je • Odluka MŽSPP o potrebi za primenjivo EIA • Pribavljanje odobrenja od MŽSPP / opÅ¡tinskih • IzveÅ¡taj o zaÅ¡titi okoline organa ako je potrebno (ako je relevantno) • Pribavljanje potrebnih dozvola / licenci • ESMP (ukoliko je • Implementacija ESMP-a relevantno Vidi Aneks 3) • IzveÅ¡tavanje • Organizovanje obuke za osoblje RFI i KCGF u • Dokumentuje status vezi sa procedurama za procenu uticaja na implementacije projekta u SB (IBRD) životnu sredinu i unapreÄ‘enje ESMS izveÅ¡tajima o statusu i rezultatima • IzvoÄ‘enje post - recenzije (za prve projekte implementacije i Aide-Memoires kategorije B +) misije • Identifikacija problema / pitanja i predlog reÅ¡enja • Projekti za koje je potrebna zaÅ¡titna politika Svetske banke, osim zahteva iz OP 4.01, prethodno će biti pregledani od strane struÄ?njaka Svetske banke za okolinu. 24 ANEKS 2 - KONTROLNA LISTA ZA UPRAVLJANJE OKOLINOM Uvod Cilj projekta KSFF je da poboljÅ¡a pristup finansijama za MMSP. Komponenta 1 projekta UnapreÄ‘enje okvira za kreditne garancije ima za cilj povećanje kapitalne osnove KCGF-a i proÅ¡irenje asortimana ponuÄ‘enih proizvoda. OÄ?ekivani rezultati će biti poboljÅ¡an pristup finansijama za MMSP i poboljÅ¡ana infrastruktura plaćanja. Na nivou PDO, ovi rezultati će se meriti iznosom sredstava koja se koriste putem KCGF-a i udelom bezgotovinskog plaćanja po glavi stanovnika. Projekat podrazumeva sledeće dve komponente, pored koordinacije projekta i podrÅ¡ke implementaciji: • PoboljÅ¡anje okvira kreditne garancije: OÄ?ekivani rezultati za ovu komponentu su održivi rast obima delimiÄ?nih kreditnih garancija, poboljÅ¡ani institucionalni kapaciteti i proÅ¡iren asortiman proizvoda. • Uspostavljanje prekidaÄ?a za platne kartice: OÄ?ekivani rezultati za ovu komponentu su operacionalizovani „switch“ centar sa poboljÅ¡anom inter-operabilnošću i nižim troÅ¡kovima transakcija. Kategorija životne sredine U skladu sa Operativnim programima Svetske banke, dizajn projekta zahteva kategoriju FI. KCGF, Agencija za implementaciju za Komponentu 1, osnovana je sa jedinom svrhom da izdaje garancije za ciljna preduzeća - MSP i ne posluje ni u kojoj drugoj oblasti. Kao takva, i uz kredit ograniÄ?en na 500.000 evra, od projektnih aktivnosti se ne oÄ?ekuje da proizvedu znaÄ?ajne i trajne uticaje na životnu sredinu. Projekat će obezbediti kapitalnu injekciju KCGF u okviru potkomponente 1.1, meÄ‘utim, izdavanje garancije će se raditi na bazi zajma. Potkomponenta 1.2 ciljani sektori ukljuÄ?uje neke potencijalno zagaÄ‘ujuće, kao Å¡to su, ali ne ograniÄ?avajući se samo na njih: poljoprivreda, energetska efikasnost i upravljanje otpadom. Garancije se mogu izdati za kredite za infrastrukturu i proizvodnju, ali ne retroaktivno. Okvir za upravljanje životnom sredinom i socijalnim odnosima (ESMF) je razvijen vodeći se uspostavljanjem skrininga, procedurama EA i ekoloÅ¡kim pregledima za sve potprojekte podržane zajmovima garantovanim tokom implementacije projekta, kao i onima koji su podržani iz novih pilot-Å¡ema. ESMF proverava sve aktivnosti visokog rizika i kategorije A. TakoÄ‘e, definiÅ¡e zahteve za izgradnju kapaciteta i mehanizme za žalbu kao deo procesa ekoloÅ¡ke i socijalne dužne savesnosti. Projekat će podržati potprojekte kategorije B. To su sunÄ?evi projekti sa potencijalnim nepovoljnim uticajima na životnu sredinu na ljude ili životnu sredinu koji su manje nepovoljni od onih projekata kategorije A. Ovi uticaji su specifiÄ?ni za odreÄ‘enu lokaciju; vrlo malo njih, ako ih uopÅ¡e ima, su nepovratni; i u većini sluÄ?ajeva mere ublažavanja mogu biti osmiÅ¡ljene lakÅ¡e nego za projekte kategorije A. Obim EA za projekat kategorije B može varirati od potprojekta do potprojekta. Za potrebe ovog projekta, uzimajući u obzir njegove specifiÄ?nosti, izdvajaju se dve potkategorije B: 25 a) Kategorija B - za koju se primenjuje ova kontrolna lista ESMP. Kategorija B ukljuÄ?uje potprojekte koji sadrže jednostavne nadgradnje, male graÄ‘evinske radove, malu izgradnju (npr. male dodatke postojećim zgradama i male pomoćne objekte, jednostavne konstrukcije, ali ne i nove velike greenfield projekte), kao i rekonstrukciju, rehabilitaciju ili adaptaciju postojeće zgrade. Za takve projekte, ovaj Spisak za ESMP je pripremljen i javno konsultovan kao deo ovog ESMF-a. Kontrolna lista za ESMP će biti distribuirana od strane RFI Podnosiocima / IzvoÄ‘aÄ?ima potprojekata kategorisanih B1 i primenjivana u toku implementacije. Podnosilac zahteva je odgovoran za sprovoÄ‘enje kontrolne liste ESPM i poÅ¡tovanje nacionalnih propisa. Kontrolna lista za ESMP će biti deo dokumenata za licitiranje i ugovaranje radova sa izvoÄ‘aÄ?ima radova, ako je prim enljivo. Podnosilac zahteva i/ili IzvoÄ‘aÄ? radova podnosioca zahteva su odgovorni za sprovoÄ‘enje kontrolne liste ESMP. Oni će biti nasumiÄ?no proveravani od strane RFI, KCGF i eventualno SB. Izuzetno, drugi projekti mogu biti pod kategorijom B +. b) Kategorija B + za koju ova kontrolna lista EMP ne važi. Kategorija B + obuhvata potprojekte koji su navedeni u Aneksu II Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu na Kosovu koji ne zahtevaju punu procenu uticaja na životnu sredinu prema miÅ¡ljenju MŽSPP. Za ove potprojekte, IzveÅ¡taj o skriningu koji ukljuÄ?uje ESMP će biti pripremljen na osnovu pisanog miÅ¡ljenja/odluke MŽSPP da EIA nije potreban. Za ovu vrstu radova, ESMP će biti javno objavljen i konsultovan ili na Internet stranici Ministarstva ili opÅ¡tine ili na Internet stranici i informativnoj tabli podnosioca zahteva. Po potrebi, biće objavljena OpÅ¡tinska ekoloÅ¡ka dozvola. U izuzetnim uslovima, drugi projekti mogu biti pod kategorijom A. Potencijalni uticaji na životnu sredinu OÄ?ekuje se da će uticaj projekta na životnu sredinu biti podložan upravljanju, privremen i lokalnog uticaja, jer je povezan sa opÅ¡tim graÄ‘evinskim aktivnostima na već poznatim i ranije korišćenim lokacijama. Ovi uticaji najÄ?ešće sadrže: a) praÅ¡inu i buku usled iskopa, ruÅ¡enja i izgradnje; b) upravljanje otpadom od ruÅ¡enja i sluÄ?ajno izlivanje maÅ¡inskog ulja, maziva, itd., c) zadiranje u privatnu imovinu; d) oÅ¡tećenje istorijskih ili kulturnih dobara ili nepoznatih arheoloÅ¡kih lokaliteta; e) poremećaj u saobraćaju; f) povrÅ¡inske ili podzemne vode; i g) zagaÄ‘enje zemljiÅ¡ta ili erozija. 26 Lista ESMP za provere DEO 1: INSTITUCIONALNI I ADMINISTRATIVNI Država Kosovo Naziv projekta JAÄŒANJE FINANSIJSKOG SEKTORA KOSOVA Projektna aktivnost Projektni menadžment Institucionalni aranžmani (Ime i Ko je zadužen za projekat (kontakt kontakti) Koja banka to garantuje osoba) ZAKONODAVSTVO I DOZVOLE Identifikujte o EkoloÅ¡ka Saglasnost / Dozvola - potrebna (); pitanja ( ); n/a ( ) nacionalne i o OpÅ¡tinska ekoloÅ¡ka dozvola - potrebna (); pitanja ( ); n/a ( ) lokalne zakone i o Potrebna ekoloÅ¡ka autorizacija (); pitanja ( ); n/a ( ) o Dozvola za korišćenje vode - potrebna (); pitanja ( ); n/a ( ) dozvole koje se o Dozvola za ispuÅ¡tanje otpadnih voda - potrebna (); pitanja ( ); n/a ( ) odnose na o GraÄ‘evinska dozvola - potrebna (); pitanja ( ); n/a ( ) projektne o Licenca ili Dozvola za korišćenje prirodnih / mineralnih resursa - potrebnih (); aktivnosti pitanja ( ); n/a ( ) o Ostalo: ________________________________________________________ JAVNA KONSULTACIJA Identifikujte kada ObaveÅ¡tava se o mestu i datumu javnog objavljivanja: / gde se odvijao proces javnih o Internet stranica kompanije o Informativna tabla kompanije konsultacija o Drugo: __________________________ Datum: 27 DEO 2: EKOLOÅ KI / SOCIJALNI PREGLED Hoće li aktivnost Aktivnost Status Dodatne reference na lokaciji ukljuÄ?iti/obuhvatiti A. Rehabilitacija zgrada [ ] Da [ ] Ne Vidi odeljak B ispod bilo Å¡ta od B. Nova gradnja [ ] Da [ ] Ne Vidi odeljak B ispod sledećeg: C. Individualni sistem za preÄ?išćavanje otpadnih voda [ ] Da [ ] Ne Vidi odeljak C ispod D. Istorijske zgrade i okruzi [ ] Da [ ] Ne [ ] Moguće Vidi odeljak D ispod E. Nabavka zemljiÅ¡ta 11 [ ] Da [ ] Ne Vidi odeljak E ispod F. Opasni ili otrovni materijali 12 [ ] Da [ ] Ne Vidi odeljak F ispod G. Uticaj na Å¡ume i/ili zaÅ¡tićena podruÄ?ja [ ] Da [ ] Ne Vidi odeljak G ispod H. Rukovanje/upravljanje medicinskim otpadom [ ] Da [ ] Ne Vidi odeljak H ispod I. Bezbednost saobraćaja i peÅ¡aka [ ] Da [ ] Ne Vidi odeljak I ispod J. Druge primenjive aktivnosti [ ] Da [ ] Ne Vidi odeljak J ispod AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA ZA UBLAŽAVANJE A. OpÅ¡ti uslovi ObaveÅ¡tenje i bezbednost (a) radnika (b) Za izgradnju i/ili sanaciju pribavljene su sve zakonom propisane dozvole (c) Javnost je obaveÅ¡tena o radovima putem odgovarajućeg obaveÅ¡tavanja u medijima i/ili na javno dostupnim mestima (ukljuÄ?ujući i lokaciju radova) (d) 11 Akvizicije zemljiÅ¡ta ukljuÄ?uju nedobrovoljno uzimanje zemljiÅ¡ta (eksproprijacija) koje rezultira raseljavanjem ljudi, gubitko m imovine ili pristupa imovini i gubitkom izvora prihoda ili sredstava za život kako je definisano u OP/BP Svetske banke 4.12. To ukljuÄ?uje zemljiÅ¡te koje je kupljeno/predato i uticaj na osobe koje nemaju prepoznatljivo zakonsko pravo ili potražnju u odnosu na zemljiÅ¡te, ali žive i/ili nezakonito borave i/ili obavljaju poslovne aktivnosti (tezge) na zemljiÅ¡tu koje je vecÌ? kupljeno. 12 ToksiÄ?ni/opasni materijal ukljuÄ?uje, ali nije ograniÄ?en na azbest, toksiÄ?ne boje, uklanjanje olovne boje itd. 28 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA ZA UBLAŽAVANJE (e) Svi radovi će se odvijati na siguran i disciplinovan naÄ?in kako bi se minimizirali uticaji na susedne stanovnike i okolinu. (f) LiÄ?na zaÅ¡titna oprema za radnike će biti u skladu sa meÄ‘unarodnom dobrom praksom (uvek sa Å¡lemom, po potrebi sa maskama i zaÅ¡titnim naoÄ?arima, pojasevima i sigurnosnim Ä?izmama) (g) Odgovarajuće oznaÄ?avanje lokacija davaće radnicima informacije o kljuÄ?nim pravilima i propisima koje treba poÅ¡tovati. B. OpÅ¡te Kvalitet vazduha (a) Tokom unutraÅ¡njeg ruÅ¡enja koristiti cevi za bacanje-spuÅ¡tanje Å¡uta sa visina iznad prvog sprata aktivnosti (b) Držati Å¡ut od ruÅ¡enja u kontrolisanom podruÄ?ju i prskati vodenom izmaglicom kako bi se smanjila rehabilitacije i/ili praÅ¡ina (c) Suzbijanje praÅ¡ine prilikom pneumatskog buÅ¡enja/ruÅ¡enja zida tekućim rasprÅ¡ivanjem vode i/ili izgradnje ugradnjom kućiÅ¡ta za praÅ¡inu na gradiliÅ¡tu (d) Oslobodite okolinu (trotoare, puteve) od krhotina kako bi se smanjila praÅ¡ina (e) Ne sme biti otvorenog sagorevanja graÄ‘evinskog/otpadnog materijala na lokaciji (f) Ne sme biti preteranog praznog hoda graÄ‘evinskih vozila na lokacijama Buka (a) GraÄ‘evinska buka će biti svedena na ograniÄ?eno vreme u skladu sa zakonom o buci (b) Tokom operacija poklopci motora generatora, kompresora vazduha i druge pogonske mehaniÄ?ke opreme treba da budu zatvoreni, a oprema postavljena Å¡to je dalje moguće od stambenih podruÄ?ja Kvalitet vode (a) Na lokaciji će se uspostaviti odgovarajuće mere za kontrolu erozije i sedimenata kao Å¡to su npr. bale za seno i/ili ograde da bi se spreÄ?ilo kretanje sedimenta izvan mesta i da se ne bi prouzrokovalo prekomerno zamućenje u obližnjim potocima i rekama. Upravljanje otpadom (a) Putevi i lokacije za sakupljanje i odlaganje otpada biće identifikovani za sve glavne vrste otpada koje se oÄ?ekuju od aktivnosti ruÅ¡enja i izgradnje. (b) Mineralni graÄ‘evinski otpad i Å¡ut će biti odvojeni od opÅ¡teg otpada, organskog, teÄ?nog i hemijskog otpada sortiranjem na licu mesta i uskladiÅ¡tenim u odgovarajućim kontejnerima. (c) GraÄ‘evinski otpad će se sakupljati i odlagati na propisan naÄ?in od strane licenciranih sakupljaÄ?a (d) Zapisi o odlaganju otpada će se Ä?uvati kao dokaz pravilnog upravljanja kako je predviÄ‘eno. (e) Kada god je to izvodljivo, izvoÄ‘aÄ? radova će ponovo koristiti i reciklirati odgovarajuće i održive materijale (osim azbesta). C. Individualni Kvalitet vode (a) Pristup rukovanju sanitarnim otpadom i otpadnim vodama sa gradiliÅ¡ta (instalacija ili rekonstrukcija) sistem za mora biti odobren od strane lokalnih vlasti preÄ?išćavanje (b) Pre ispuÅ¡tanja u prihvatne vode, otpadne vode iz pojedinaÄ?nih sistema otpadnih voda moraju biti tretirane kako bi se zadovoljili minimalni kriterijumi kvaliteta utvrÄ‘eni nacionalnim smernicama za otpadnih voda kvalitet i tretman otpadnih voda (c) Nadgledanje novih sistema otpadnih voda (pre/posle) će biti sprovedeno 29 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA ZA UBLAŽAVANJE D. Istorijska Kulturna baÅ¡tina (a) Ako je zgrada proglaÄ‘ena za istorijsku graÄ‘evinu, vrlo je blizu takve strukture, ili se nalazi u zgrada(e) odreÄ‘enom istorijskom okrugu, obavestiti i dobiti saglasnosti/dozvole od nadležnih organa (Ministarstvo kulture, omladine i sporta) i reÅ¡avati sve graÄ‘evinske aktivnosti u skladu sa lokalnim i nacionalnim zakonodavstvom; (b) Obezbediti da postoje regulativne odredbe kako bi se zabeležili artefakti ili drugi mogući „sluÄ?ajni nalazi“ na koji se naiÄ‘e u iskopu ili izgradnji, zatim da bi se kontaktirali zvaniÄ?nici, a da radovi budu odloženi ili modifikovani kako bi se uzeli u obzir takvi nalazi. E. Nabavka Plan/okvir za nabavku zemljiÅ¡ta (a) Ako eksproprijacija zemljiÅ¡ta nije bila oÄ?ekivana, a potrebna je, ili ako se ne oÄ?ekuje gubitak pristupa zemljiÅ¡ta prihoda legalnih ili ilegalnih korisnika zemljiÅ¡ta, ali se ipak može dogoditi, predloženi potprojekat neće biti podoban za finansiranje. F. ToksiÄ?ni Upravljanje azbestom (a) Ako se azbest nalazi na lokaciji projekta, jasno ga oznaÄ?iti kao opasan materijal materijali (b) Kada je moguće, azbest će biti prikladno spakovan i zapeÄ?aćen kako bi se smanjila izloženost (c) Azbest pre uklanjanja (ako je potrebno uklanjanje) tretira se sredstvom za vla ženje da bi se smanjila azbestna praÅ¡ina (d) Azbestom će rukovati i odlagati iskusni i veÅ¡ti profesionalci (e) Ako je azbestni materijal potrebno privremeno skladiÅ¡titi, otpad mora biti sigurno zatvoren unutar zatvorenih skladiÅ¡ta i oznaÄ?en na odgovarajući naÄ?in (f) Uklonjeni azbest se ne sme ponovo koristiti Upravljanje toksiÄ?nim/opasnim • Privremeno skladiÅ¡tenje na gradiliÅ¡tu svih opasnih ili otrovnih materija će biti u sigurnim otpadom kontejnerima, sa naznaÄ?enim detaljima o sastavu, svojstvima i informacijama o rukovanju • Kontejneri sa opasnim supstancama treba da se stave u nepropusnu posudu kako bi se spreÄ?ilo prosipanje i curenje • Otpad se transportuje preko posebno ovlašćenih prevoznika i odlaže u licenciranom objektu. • Boje sa toksiÄ?nim sastojcima ili rastvaraÄ?ima ili boje na bazi olova neće se koristiti G. Uticaj na Å¡ume ZaÅ¡tita (a) Sva priznata prirodna staniÅ¡ta i zaÅ¡tićena podruÄ?ja u neposrednoj blizini aktivnosti neće biti i/ili zaÅ¡tićena oÅ¡tećena ili eksploatisana, svim zaposlenima će biti strogo zabranjeni lov, hranjenje, seÄ?a drveća ili podruÄ?ja druge Å¡tetne aktivnosti. (b) Za velika stabla u blizini aktivnosti, oznaÄ?iti i obezbediti ogradom veliki treset i zaÅ¡tititi korenski sistem i izbegavati bilo kakvo oÅ¡tećenje drveća (c) Susedne moÄ?vare i potoci će biti zaÅ¡tićeni od oticanja sa gradiliÅ¡ta, sa odgovarajućom kontrolom erozije i sedimenta, Å¡to ukljuÄ?uje, ne ograniÄ?avajući se samo na to, bale sena, muljevite ograde (d) Neće biti nelicenciranih privremenih jama, kamenoloma ili deponija otpada u susednim podruÄ?jima, posebno ne u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima. H. Odlaganje Infrastruktura za upravljanje (a) U skladu sa nacionalnim propisima, izvoÄ‘aÄ? radova će osigurati da novoizgraÄ‘ene i/ili medicinskog medicinskim otpadom rehabilitovane zdravstvene ustanove sadrže dovoljnu infrastrukturu za rukovanje i odlaganje medicinskog otpada; ovo ukljuÄ?uje, ali se ne ograniÄ?ava na sledeće: 30 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA ZA UBLAŽAVANJE otpada (nije â–ª Posebni objekti za odvojeni otpad iz zdravstvene zaÅ¡tite (ukljuÄ?ujući prljavu opremu, “oÅ¡tre primenjivo) predmeteâ€?, i ljudsko tkivo ili teÄ?nosti) odvojeno od drugog otpada; i â–ª Postoje odgovarajuća skladiÅ¡ta za medicinski otpad; i â–ª Ako aktivnost ukljuÄ?uje tretman u objektu, odgovarajuće opcije za odlaganje su uspostavljene i operativne I Bezbednost Direktne ili indirektne opasnosti (a) U skladu sa najboljom meÄ‘unarodnom praksom, izvoÄ‘aÄ? radova će osigurati da je gradiliÅ¡te saobraćaja i za javni saobraćaj i peÅ¡ake zbog propisno obezbeÄ‘eno i da je regulisan saobraćaj. Ovo ukljuÄ?uje, ali nije ograniÄ?eno na: peÅ¡aka graÄ‘evinskih aktivnosti â–ª Signalizacija, znakovi upozorenja, barijere i preusmeravanje saobra ćaja: lokacija će biti jasno vidljiva i javnost će biti upozorena na sve potencijalne opasnosti. â–ª Sistem upravljanja saobraćajem i obuka osoblja, posebno za pristup lokaciji i saobraćaj u blizini lokacije. ObezbeÄ‘ivanje sigurnih prolaza i prelaza za peÅ¡ake, gde se ometa odvijanje saobraćaja. â–ª PrilagoÄ‘avanje radnog vremena lokalnim obrascima saobraćaja, npr. izbegavanje velikih transportnih aktivnosti tokom Å¡pica ili vremena kretanja stoke. â–ª Aktivno upravljanje saobraćajem od strane obuÄ?enog i vidljivog osoblja na lokaciji, ako je potrebno za bezbedan i pogodan prolaz za graÄ‘ane. â–ª ObezbeÄ‘ivanje sigurnog i stalnog pristupa kancelarijskim prostorijama, prodavnicama i stanovima za vreme renoviranja, ako zgrade budu otvorene za javnost. J Ostalo Dodatni uticaji Dodatne mere ublažavanja ______________________ _________________ 31 DEO 3: PLAN PRACÌ?ENJA RFI i KCGF će nadgledati sprovoÄ‘enje mera ublažavanja tokom posete. 32 ANEKS 3 - PLAN ZAÅ TITE OKOLINE I SOCIJALNOG UPRAVLJANJA Plan upravljanja životnom sredinom i socijalnim životom (ESMP) sastoji se od niza mera ublažavanja, monitoringa i institucionalnih mera koje treba preduzeti tokom implementacije i rada kako bi se uklonili nepovoljni ekoloÅ¡ki i socijalni uticaji, neutralizovali ili smanjili na prihvatljiv nivo. Plan takoÄ‘e ukljuÄ?uje aktivnosti koje su potrebne za implementaciju ovih mera . 1. Planovi upravljanja su osnovni elementi izveÅ¡taja EA za projekte kategorije A; za mnoge projekte kategorije B, EA može rezultirati samo planom upravljanja. Da bi pripremili plan upravljanja, primalac i njegov tim za projektovanje EA (a) identifikuju skup odgovora na potencijalno Å¡t etne uticaje; (b) odreÄ‘uju zahteve za obezbeÄ‘ivanje da ti odgovori budu uÄ?injeni efikasno i blagovremeno; i (c) opisuju sredstva za ispunjavanje tih zahteva. TaÄ?nije, ESMP ukljuÄ?uje sledeće komponente: Ublažavanje 2. ESMP identifikuje izvodljive i troÅ¡kovno isplative mere koje mogu smanjiti potencijalno znaÄ?ajne negativne uticaje na okolinu na prihvatljiv nivo. Plan ukljuÄ?uje kompenzacione mere ako mere ublažavanja nisu izvodljive, ekonomiÄ?ne ili dovoljne. Konkretno, ESMP; (a) Identifikuje i sažima sve oÄ?ekivane znaÄ?ajne negativne uticaje na životnu sredinu (ukljuÄ?ujući i one koji obuhvataju starosedeoce ili nedobrovoljno preseljenje); (b) Opisuje svaku meru ublažavanja sa tehniÄ?kim detaljima, ukljuÄ?ujući ovde i vrstu uticaja na koji se odnosi i uslove pod kojima je to potrebno (npr. kontinuirano ili u sluÄ?aju nepredviÄ‘enih okolnosti), zajedno sa dizajnom, opisom opreme i operativnim procedurama, prema potrebi; (c) Procenjuje potencijalne uticaje ovih mera na životnu sredinu; i (d) ObezbeÄ‘uje povezivanje sa bilo kojim drugim planovima ublažavanja (npr. autohtonih naroda ili kulturnih dobara) potrebnim za projekat. Monitoring 3. Praćenje stanja životne sredine tokom implementacije projekta pruža informacije o kljuÄ?nim ekoloÅ¡kim aspektima projekta, posebno o uticaju projekta na životnu sredinu i o efikasnosti mera ublažavanja. Takve informacije omogućavaju zajmoprimaocu i Banci da procene uspeh ublažavanja kao deo nadzora projekta, i dozvoljava da se preduzmu korektivne mere kada je to potrebno. Stoga, ESMP identifikuje ciljeve monitoringa i precizira vrstu monitoringa, sa vezama sa uticajem procenjenim u izveÅ¡taju EA i merama ublažavanja opisanim u ESMP-u. Konkretno, deo monitoringa ESMP-a pruža (a) specifiÄ?an opis i tehniÄ?ke detalje mera praćenja, ukljuÄ?ujući parametre koji se mere, metode koje će se koristiti, mesta uzorkovanja, uÄ?estalost merenja, granice detekcije (gd e je to prikladno), i definisanje pragova koji će signalizirati potrebu za korektivnim radnjama; i (b) procedure praćenja i izveÅ¡tavanja za (i) obezbeÄ‘ivanje ranog otkrivanja uslova koji zahtevaju posebne mere ublažavanja, i (ii) davanje informacija o napretku i rezultatima ublažavanja. 33 Raspored implementacije i procene troÅ¡kova 4. Za sva tri aspekta (ublažavanje, praćenje i razvoj kapaciteta), ESMP predviÄ‘a (a) raspored implementacije mera koje se moraju sprovesti kao deo projekta, prikazujući fazu i koordinaciju sa ukupnim planovima za implementaciju projekta; i (b) procene kapitalnih i tekućih troÅ¡kova i izvore sredstava za implementaciju ESMP. Ove brojke su takoÄ‘e integrisane u ukupne tabele troÅ¡kova projekta. 34 Plan smanjenja Faza izgradnje Odgovornost TroÅ¡kovi vezani OÄ?ekivani Period Predložena za za Aktivnos uticaj na implementacij mera za sprovoÄ‘enje implementaciju t životnu e mera ublažavanje mera mera sredinu ublažavanja ublažavanja ublažavanja 1. 2. … Operativna faza 1. 2. … Plan monitoringa Faza izgradnje Å ta Gde Kako Kada Od koga Koliko Da li Da li Da li Da li Da li parametar je troÅ¡ak koji je parametar parametar parametar parametar treba da se prati povezan sa treba da se treba da se treba da se treba da se - sprovoÄ‘enjem prati? prati? prati (Å¡ta prati (vreme i (odgovornost)? monitoringa treba meriti i uÄ?estalaost)? kako)? 1. 2. … Operativna faza 35 ANEKS 4 - ZAPISNIK SA KONSULTATIVNOG SASTANKA ZA ESMF 36 ANEKS 5 - PROJEKTI NAVEDENI U ANEKSU I ZAKONA O OCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU (EIA) ZA KOJE SE ZAHTEVA EIA 1. Proizvodnja i prerada metala 1. Postrojenja za prženje ili sinterovanje metalne rude (ukljuÄ?ujući sulfidnu rudu). 2. Fabrike za priliv livenog gvožđa i Ä?elika (primarna ili sekundarna fuzija), ukljuÄ?ujući kontinuirano livenje. 3. Fabrike/livnice za preradu crnih metala: 3.1. KovaÄ?nica sa izlaznom energijom koja prelazi pedeset (50) KJ po Ä?ekiću, dok ulazna snaga prelazi dvadeset (20) KV; 3.2. Primena zaÅ¡titnih meÅ¡avina metalnih premaza sa ulazom koji prelazi jednu (1) tonu/sat bruto Ä?elika; 3.3. Livnice za proizvodnju obojenih metala sa kapacitetom većim od stotinu (100) tona/dan. 4. Fabrike/livnice za: 4.1. proizvodnju obojenih metala i proizvodnju sirovih obojenih metala iz rude; koncentrati ili sekundarne sirovine u metalurÅ¡kim, hemijskim ili elektrolitiÄ?kim procesima; 4.2. taljenje, ukljuÄ?ujući proizvodnju legura, ukljuÄ?ujući ponovo raÄ‘ene proizvode (rafiniranje, livenje u livnicama, itd.) sa proizvodnjom koja prelazi jednu (1) tonu/dan za olovo i kadmijum ili deset (10) tona/dan za druge metale. 5. Fabrike za povrÅ¡insku obradu metala i plastiÄ?nih materijala korišćenjem elektrolitiÄ?kih ili hemijskih procesa u kojima obim posuda za tretman prelazi deset (10) m3. 6. Postrojenja za povrÅ¡insku obradu supstanci ili proizvoda koji koriste organske rastvaraÄ?e, posebno za premazivanje, bojenje, odmašćivanje, zaÅ¡titu od prodiranja vode i boje, Ä?išćenje ili rad sa presom kada koliÄ?ina korišćenih rastvaraÄ?a prelazi sto (100) tona godiÅ¡nje. 7. Proizvodnja i prerada legura od obojenih metala koji sadrže arsen, živu i olovo, sa kapacitetom većim od hiljadu (1.000) tona godiÅ¡nje. 2. Industrija minerala 8. Fabrike cementa koje sadrže rotirajuće peći (peÄ?enje i suÅ¡enje) sa proizvodnim kapacitetom većim od tri stotine (300) tona na dan ili fabrikama za proizvodnju kreÄ?a sa rotirajućim pećima za kreÄ?njak sa proizvodnim kapaciteta trideset (30) tona na dan ili viÅ¡e, ili sadrže druge vrste peći sa proizvodnim kapacitetom od trideset (30) tona na dan ili viÅ¡e. 9. Fabrike za proizvodnju materijala sa procesima kao Å¡to su kalcifikacija i peÄ?enje minerala koji sadrže toksiÄ?ne elemente kao Å¡to su živa, arsen i kadmijum. 10. Fabrike za proizvodnju stakla, ukljuÄ?ujući proizvodnju staklenih vlakana, sa proizvodnim kapacitetom od deset (10) tona na dan ili viÅ¡e. 11. Livnice za topljenje mineralnih materija, ukljuÄ?ujući proizvodnju mineralnih vlakana, sa proizvodnim kapacitetom od deset (10) tona na dan ili viÅ¡e. 12. Fabrike za proizvodnju keramiÄ?kih proizvoda, loženje, posebno proizvodnja opeke, crepa, vatrostalne cigle, kamena i porculana, proizvodnog kapaciteta trideset (30) tona na dan ili viÅ¡e. 13. Postrojenja za vaÄ‘enje azbesta i za preradu i transformaciju azbesta i drugih proizvoda koji sadrže azbest, kao Å¡to su: proizvodi od azbestnog cementa, sa godiÅ¡njom proizvodnjom od viÅ¡e od pet hiljada (5.000) tona gotovih proizvoda; za frikcioni materijal, sa godiÅ¡njom proizvodnjom 37 viÅ¡e od pedeset (50) tona gotovih proizvoda; i za druge upotrebe azbesta, korišćenje viÅ¡e od dve stotine (200) tona godiÅ¡nje. 14. Fabrike za prženje i sinterovanje nemetalnih minerala sa proizvodnim kapacitetom od trideset (30) tona na dan ili viÅ¡e. 3. Ekstraktivna industrija 15. Kamenolomi i povrÅ¡inski kopovi gline na povrÅ¡ini koja prelazi pet (5) ha, ili vaÄ‘enje treseta, gde povrÅ¡ina objekta prelazi deset (10) ha ili ukljuÄ?uje vaÄ‘enje petnaest hiljada (15.000) ili viÅ¡e tona godiÅ¡nje. 16. VaÄ‘enje i prerada (osim likvefakcije i gasifikacije) uglja, lignita i bitumenskih minerala sa proizvodnim kapacitetom od pedeset hiljada (50.000) tona godiÅ¡nje ili viÅ¡e. 4. Hemijska industrija 17. Integrisane aktivnosti za industrijsku proizvodnju, putem hemijskih procesa, pojedinaÄ?nih supstanci ili grupa supstanci, navedenih u pod-stavovima 17.1 do 17.7: 17.1. Proizvodnja osnovnih organskih hemikalija, kao Å¡to su: 17.1.1. jednostavni ugljovodonici (linearni ili cikliÄ?ni, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili aromatiÄ?ni); 17.1.2. ugljovodonici koji sadrže kiseonik kao Å¡to su: alkoholi, karboksilne kiseline, etri, aceton, peroksid, epoksidna smola; 17.1.3. sulfatni ugljovodonici; 17.1.4. azotni ugljovodonici, kao Å¡to su amini, amidi, azotna jedinjenja, nitratna jedinjenja, nitriti, cijanid, izocijanidi; 17.1.5. ugljovodonici koji sadrže fosfor; 17.1.6. halogeni ugljovodonici; 17.1.7. organometalne komponente; 17.1.8. osnovni plastiÄ?ni materijali (polimeri sintetiÄ?ka vlakna i vlakna sa celuloznom bazom); 17.1.9. sintetiÄ?ka guma; 17.1.10. boje i pigmenti; 17.1.11. agensi aktivne povrÅ¡ine. 17.2. Proizvodnja osnovnih neorganskih hemikalija, kao Å¡to su: 17.2.1. gasovi, kao Å¡to su amonijak, hlor, ili hlorovodonik, fluor ili vodonik fluorid, ugljen dioksid, sumporna jedinjenja, vodonik, sumpor dioksid, karbonil fluorid; 17.2.2. kiseline, kao Å¡to su: hromna kiselina, fluorovodoniÄ?na kiselina, fosforna kiselina, azotna kiselina, hlorovodoniÄ?na kiselina, sumporna kiselina, sumporna kiselina; 17.2.3. baze, kao Å¡to su amonijum hidroksid, kalijum hidroksid, natrijum hidroksid; 17.2.4. soli, kao Å¡to su kalijum karbonat, natrijum karbonat, belila na bazi natrijuma ili kalijum borata, srebrni nitrat; 17.2.5. nemetali, oksidi metala i druge neorganske kombinacije, kao Å¡to su: kalcijum -karbid, silicijum, silicijum-karbid; 17.3. Proizvodnja hemijskih Ä‘ubriva sa bazom fosfata, azota ili kalijuma (jednostavna ili složena Ä‘ubriva); 17.4. Proizvodnja osnovnih sredstava za zaÅ¡titu bilja i biocida; 17.5. Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda, boja i pesticida, korišćenjem hemijskog ili bioloÅ¡kog procesa; 17.6. Proizvodnja eksplozivnih materija; 38 17.7. Proizvodnja aditiva za ishranu proteina, fermenta i drugih proteinskih supstanci korišćenjem hemijskih i bioloÅ¡kih procesa. 5. Energetska industrija 18. Termoelektrane i druge instalacije za sagorevanje sa toplotnom snagom od 50 ili viÅ¡e MW. 19. Centralne jedinice nuklearne energije. 20. Instalacija elektriÄ?nih vodova visokog napona sa minimalno dvesta dvadeset (220) kV i dužinom dužom od deset (10) km. 21. Rafinerije sirove nafte i postrojenja za gasifikaciju i likvefakciju uglja i bitumenskih Å¡kriljaca i postrojenja za reciklažu istroÅ¡enih ulja u koliÄ?inama od sto hiljada (100.000) tona godiÅ¡nje ili viÅ¡e. 22. Postrojenja za skladiÅ¡tenje nafte, petrohemije ili hemijskih proizvoda sa kapacitetom od sto hiljada (100,000) tona ili viÅ¡e. 23. Postrojenja za skladiÅ¡tenje radioaktivnih materijala. 6. Transportna infrastruktura 24. Izgradnja pruga za meÄ‘ugradski železniÄ?ki saobraćaj i aerodroma sa osnovnom dužinom piste od dve hiljade sto (2.100) m ili viÅ¡e. 25. Izgradnja novog puta od dve ili viÅ¡e voznih traka, ili ponovno postavljanje i/ili proÅ¡irenje postojećeg puta kako bi se obezbedile dve ili viÅ¡e traka, gde bi takav novi put, ili preraspodela i/ili proÅ¡ireni deo, bio pet (5) ili viÅ¡e km neprekidne dužine. 26. Cevovodi preÄ?nika pet stotina (500) mm ili viÅ¡e i dužine od deset (10) km ili viÅ¡e za transport: 26.1. prirodnog gasa, ulja ili hemikalija, i 26.2. tokova ugljen-dioksida (CO2) za potrebe geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja, ukljuÄ?ujući pridružene podstanice za poviÅ¡enje pritiska. 27. Cevovodi preÄ?nika osam stotina (800) mm ili viÅ¡e i dužine Ä?etrdeset (40) km za tokove ugljen- dioksida u transportu (CO2) za potrebe geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja, ukljuÄ?ujući pridružene podstanice za poviÅ¡enje pritiska. 7. Prehrambena industrija 28. Proizvodnja i prerada prehrambenih proizvoda: 28.1. sirovine životinjskog porekla (iskljuÄ?ujući mleko) gdje proizvodni kapacitet konaÄ?nog proizvoda prelazi trideset (30) tona na dan; 28.2. sirovine biljnog porekla u kojoj proizvodni kapacitet gotovog proizvoda prelazi dvesta pedeset (250) tona na dan (prosek na osnovu tromeseÄ?ne vrednosti); 28.3. mleÄ?ne proizvode, gde koliÄ?ina tretiranog mleka prelazi sto (100) tona na dan (proseÄ?no na osnovu godiÅ¡njeg iznosa); 8. Obrada i odlaganje otpada i otpadnih voda 29. Postrojenja za spaljivanje, oporavak, hemijski tretman ili odlaganje opasnog otpada. 30. Postrojenja za spaljivanje komunalnog otpada, sa unosom od 1 tone na sat ili viÅ¡e. 31. Deponije za neopasni otpad, sa ulazom od trideset (30) tona na dan ili viÅ¡e. 32. Postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda kapaciteta preko sto hiljada (100.000) ekvivalenata stanovniÅ¡tva. 33. Postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda. 9. Projekti za skladiÅ¡tenje, transfer i snabdevanje vodom 34. Sistemi za zahvatanje podzemnih voda ili veÅ¡taÄ?kih podzemnih voda, gde je godiÅ¡nja koliÄ?ina zahvaćene ili dopunjene vode ekvivalentna ili veća od pet (5) miliona kubnih metara. 39 35. 1. Radovi na prenosu vodnih resursa izmeÄ‘u reÄ?nih slivova gde je transfer usmeren na spreÄ?avanje mogućih nestaÅ¡ica vode i gde je koliÄ?ina prenesene vode veća od trideset (30) miliona m3/god. 35. 2. U svim drugim sluÄ?ajevima, radi se o prenosu vodnih resursa izmeÄ‘u reÄ?nih slivova gde je viÅ¡egodiÅ¡nji proseÄ?an protok sliva od crpljenja iz basena veći od Å¡est stotina (600) miliona m3/god, a prenesena koliÄ?ina prelazi 5% tog protoka. U oba sluÄ?aja iskljuÄ?eni su transferi pitke vode. 36. Brane i druge instalacije namenjene za zadržavanje ili trajno skladiÅ¡tenje vode, gde nova ili dodatna koliÄ?ina zadržane ili uskladiÅ¡tene vode prelazi pet (5) miliona m3. 10. Industrija papira, drveta, tekstila i kože 37. Postrojenja za proizvodnju papira i kartona iznad stotinu hiljada (100.000) m2/god. 38. Industrijska postrojenja za: 38.1. proizvodnju celuloze od drveta ili sliÄ?nih vlaknastih materijala; 38.2. proizvodnju papira i kartona sa proizvodnim kapacitetom koji prelazi pedeset (50) tona na dan. 39. Proizvodnja nameÅ¡taja sa unosom drveta ili drugog osnovnog materijala većeg od deset hiljada (10.000) m3/god. 40. Postrojenja za prethodnu obradu (operacije kao Å¡to su pranje, beljenje, mercerizacija) ili bojenje tekstilnih vlakana. 41. Fabrike za Å¡tavljenje kože. 11. Intenzivna poljoprivreda 42. Postrojenja za intenzivni uzgoj živine, svinja ili stoke sa viÅ¡e od: 42.1. deset hiljada (10.000) živine; 42.2. pet stotina (500) svinja; 42.3. sto (100) grla krupne stoke; i 42.4. hiljadu (1000) grla sitne stoke; 12. Ostali projekti 43. Postrojenja za reÅ¡avanje ili odlaganje mrtvih životinja. 44. Mesta za skladiÅ¡tenje za geoloÅ¡kog ugljen-dioksida. 45. Postrojenja za hvatanje tokova CO2 za potrebe geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja iz instalacija obuhvaćenih ovim Aneksom ili gde je ukupno godiÅ¡nje zahvatanje CO2 1,5 megatona ili viÅ¡e. 46. Svaka promena ili proÅ¡irenje projekata navedenih u ovom Aneksu, kada takva promena ili proÅ¡irenje samo po sebi ispunjava pragove, ako postoje, koji su navedeni u ovom Aneksu. 40 ANEKS 6 - PROJEKTI NAVEDENI U ANEKSU II NACIONALNOG ZAKONA O EIA 1. Poljoprivreda, Å¡umarstvo i ribarstvo: 1.1. Projekti za korišćenje neobraÄ‘enog zemljiÅ¡ta ili polu-prirodnih podruÄ?ja za intenzivne poljoprivredne svrhe; 1.2. Projekti upravljanja vodama za poljoprivredu, ukljuÄ?ujući ovde i projekte navodnjavanja i odvodnjavanja zemljiÅ¡ta; 1.3. PoÄ?etno poÅ¡umljavanje i krÄ?enje Å¡uma, u svrhu prelaska na drugu vrstu koriÅ¡tenja zemljiÅ¡ta; 1.4. Intenzivni uzgoj ribe. 2. Ekstraktivna industrija 2.1. Kamenolomi, drobilice kamena, rudarstvo na otvorenom i ekstrakcija treseta, ukljuÄ?ujući lokacije identifikovane za rudarstvo u opÅ¡tinama (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 1); 2.2. Jamsko rudarstvo; 2.3. VaÄ‘enje, drobljenje i drugi minerali, jaružanjem reÄ?nih korita; 2.4. Duboko buÅ¡enje, posebno: 2.4.1. Geotermalno buÅ¡enje; i 2.4.2. BuÅ¡enje za snabdevanje vodom, sa izuzetkom buÅ¡enja koje istražuje stabilnost zemljiÅ¡ta; 2.5. PovrÅ¡inske instalacije za vaÄ‘enje uglja, lignita i bitumenskih minerala (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 3. Energetska industrija 3.1. Industrijske instalacije za proizvodnju elektriÄ?ne energije, pare i tople vode (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 3.2. Industrijske instalacije za transport gasa, pare i tople vode; prenos elektriÄ?ne energije preko nadzemnih kablova (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 3.3. PovrÅ¡insko skladiÅ¡tenje prirodnog gasa; 3.4. Podzemno skladiÅ¡tenje zapaljivih gasova; 3.5. PovrÅ¡insko i podzemno skladiÅ¡tenje teÄ?nih zapaljivih materijala (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1) i skladiÅ¡tenje fosilnih goriva na povrÅ¡ini; 3.6. Industrijsko briketiranje uglja i lignita; 3.7 postrojenja za preradu i skladiÅ¡tenje radioaktivnog otpada (osim ako nisu ukljuÄ?eni u Aneks I); 3.8. Postrojenja za proizvodnju hidroenergije (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 3.9. Postrojenja za iskorišćavanje energije vetra za proizvodnju energije; Kontinuirani izvori zraÄ?enja (jonizujuće i nejonizujuće). 3.10. Postrojenja za hvatanje tokova CO2 u svrhu geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja (instalacije koje nisu obuhvaćene Aneksom I); 4. Proizvodnja i prerada metala 4.1. Postrojenja za proizvodnju sirovog gvožđa ili Ä?elika sa kontinuiranim livenjem; 4.2. Postrojenja za preradu obojenih metala (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 4.3. Livnice crnih metala (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 4.4. Postrojenja za topljenje, ukljuÄ?ujući legiranje obojenih metala, ukljuÄ?ujući i obnovljene proizvode (rafinacija, livnica itd.), (Projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 4.5. Postrojenja za povrÅ¡insku obradu metala i plastiÄ?nih materijala (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 4.6. Proizvodnja i montaža motornih vozila i proizvodnja motora za motorna vozila; 4.7. Postrojenja za peÄ?enje i sinterovanje metalnih ruda; 41 4.8. Instalacije za izgradnju i popravku aviona; 4.9. Proizvodnja železniÄ?ke opreme; 4.10. RuÅ¡enje eksplozivom 5. Industrija minerala 5.1. Koksne peći (suva destilacija uglja); 5.2. Postrojenja za proizvodnju cementa (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 5.3. Postrojenja za proizvodnju azbesta i azbestnih proizvoda (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 5.4. Postrojenja za proizvodnju stakla ukljuÄ?ujući i staklena vlakna (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 1); 5.5. Postrojenja za topljenje mineralnih materija, ukljuÄ?ujući i proizvodnju mineralnih vlakana (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 5.6. Proizvodnja keramiÄ?kih proizvoda spaljivanjem, posebno crepa, opeke, vatrostalne opeke, ploÄ?ica, kamena ili porculana (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 5.7. Fabrike za proizvodnju asfalta; 5.8. Fabrike za proizvodnju betona. 6. Hemijska industrija 6.1. Obrada poluproizvoda i proizvodnja hemikalija; 6.2. Proizvodnja pesticida i farmaceutskih proizvoda, boja i lakova, elastomera i peroksida (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 6.3. SkladiÅ¡ta za naftu, petrohemiju i hemijske proizvode. 7. Prehrambena industrija 7.1. Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 7.2. Pakovanje i konzerviranje proizvoda od životinja i povrća; 7.3. Proizvodnja mleÄ?nih proizvoda (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 7.4. Proizvodnja piva (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 7.5. Proizvodnja konditorskih proizvoda i sirupa (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 7.6. Postrojenja za klanje životinja; 7.7. Industrijska postrojenja za proizvodnju braÅ¡na; 7.8. Fabrike Å¡ećera (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1). 8. Industrija tekstila, kože, drveta i papira 8.1. Fabrike za proizvodnju papira i kartona (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 8.2. Postrojenja za pred-obradu (pranje, beljenje, mercerizacija) ili bojenje vlakana ili tekstila (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 8.3. Postrojenja za Å¡tavljenje kože. 8.4. Postrojenja za preradu i proizvodnju celuloze. 9. Gumarska industrija 9.1. Proizvodnja i obrada proizvoda na bazi elastomera. 10. Infrastrukturni projekti 10.1. Projekti razvoja industrijskih objekata; 10.2. Projekti urbanog razvoja, ukljuÄ?ujući izgradnju trgovaÄ?kih centara i parkiraliÅ¡ta; 42 10.3. Izgradnja železniÄ?kih i intermodalnih objekata za pretovar, kao i intermodalnih terminala (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 1); 10.4. Konstrukcije za aerodrome i aerodromske iste (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 10.5. Izgradnja puteva (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 10.6. Izgradnja ili modifikacija unutraÅ¡njih plovnih puteva; 10.7. Projekti za prevenciju poplava, ukljuÄ?ujući modifikacije reÄ?nih kanala (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 1); 10.8. Brane ili druge instalacije dizajnirane za zadržavanje vode ili skladiÅ¡tenje na dugoroÄ?noj osnovi (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 1); 10.9. Izgradnja ili modifikacija tramvaja, poviÅ¡enih ili podzemnih železnica, visećih linija ili sliÄ?nih linija odreÄ‘ene vrste, koje se koriste iskljuÄ?ivo ili uglavnom za prevoz putnika; 10.10. Instalacije naftovoda i gasovoda i cevovodi za transport tokova CO2 u svrhu geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom I). 10.11. Crpljenje podzemnih voda i veÅ¡taÄ?ke Å¡eme dopune podzemnih voda (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 1); 10.12. Radovi na prenosu vodnih resursa izmeÄ‘u reÄ?nih slivova (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1). 11. Turizam i slobodno vreme 11.1. SkijaÅ¡ke staze, ski-liftovi, žiÄ?are i prateće aktivnosti; 11.2. TuristiÄ?ka naselja i hotelski kompleksi izvan urbanih podruÄ?ja i prateći razvoj; 11.3. Stalni kampovi i kamp mesta; 11.4. Tematski parkovi; 11.5. Infrastrukturne instalacije u zaÅ¡tićenim zonama koje nisu obuhvaćene prostornim planovima. 12. Ostali projekti 12.1. Trajne trkaÄ?ke i test staze za motorna vozila; 12.2. Postrojenja za odlaganje otpada (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 12.3. Postrojenja za tretman otpadnih voda (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 12.4. Mesta za odlaganje mulja (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 12.5. SkladiÅ¡tenje starog gvožđa i drugih metala, ukljuÄ?ujući i otpadna vozila; 12.6. Postrojenja za proizvodnju veÅ¡taÄ?kih mineralnih vlakana (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 12.7. Postrojenja za povraćaj ili uniÅ¡tavanje eksplozivnih materija; 12.8. Mesta za odlaganje industrijskog neopasnog otpada; 12.9. Mesta za skladiÅ¡tenje i preradu mrtvih i neželjenih životinja (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1); 12.10. Prehrambena industrija (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 1 ili odjeljkom 7 gore). 12.11. Svaka promena ili proÅ¡irenje projekata datih u Aneksu I ili Aneksu II koji su već odobreni, izvrÅ¡eni ili u procesu izvrÅ¡enja, a koji mogu imati znaÄ?ajne Å¡tetne uticaje na životnu sredinu (promena ili proÅ¡irenje nisu obuhvaćeni Aneksom I); 12.12. Projekti u Aneksu I, preduzeti iskljuÄ?ivo ili uglavnom za razvoj i testiranje novih metoda ili proizvoda i ne koriste se viÅ¡e od dve (2) godine. 43 ANEKS 7 - LISTA AKTIVNOSTI KOJE SU PREDMET OPÅ TINSKE EKOLOÅ KE DOZVOLE 44 45 ANEKS 8 - POSTOJECÌ?I SISTEMI KOMERCIJALNIH BANAKA (RFI) ZA EKOLOÅ KI PREGLED (SKRINING) I UPRAVLJANJE OKOLINOM (da se utvrdi) 46