MAj 2008 44184 Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | A Glas žena poduzetnica u Bosni i Hercegovini O IFC-ovom programu O MI-BOSPO-u: za žene: MI-BOSPO je vodeća mikrokreditna IFC podržava učešće žena, ali i muškaraca, organizacija u Bosni čija su ciljna grupa žene. kao jedan važan dio njegove misije poticanja Misija organizacije je ekonomsko osnaživanje rasta održivog privatnog sektora u zemljama žena, vođeno uvjerenjem da ekonomski jača u razvoju. Spoznavši da su poduzetne poslovne žena može imati jači uticaj na društvene žene često onemogućene u ostvarenju svoga promjene i doprinijeti boljem kvalitetu života ekonomskog potencijala zbog neravno- unutar porodice. pravnosti polova, IFC se obavezao na stvaranje mogućnosti za žene u biznisu. SADRŽAJ ´enice.........................................................................................................................................2 Skrac .............................................................................................................................3 Izrazi zahvalnosti. Predgovor IFC-a................................................................................................................................4 ...................................................................................................................5 Predgovor MI-BOSPO-a. Informativni sažetak........................................................................................................................6 Poglavlje 1: Pravni i ekonomski kontekst s kojim se suoc ˇava ženski biznis u Bosni i Hercegovini.......................................................................................................................8 ................................................................................15 Poglavlje 2: Izlaženje na kraj s birokratijom. Poglavlje 3: Bosanska žena: Izgradnja partnerstva za uspjeh ....................................................24 Preporuke.......................................................................................................................................28 Korisni linkovi i izvori. ....................................................................................................................29 Fusnote...........................................................................................................................................30 Bibliografija....................................................................................................................................31 ´ ENICE SKRAC BiH Bosnia and Herzegovina (Bosna i Hercegovina) BEEPS Business Environment and Enterprise Performance Survey (Izvještaj o okruženju u biznisu i uspješnosti u poduzetništvu) CEDAW Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women (Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena) CIDA Canadian International Development Agency (Kanadska agencija za med-unarodni razvoj) DFID Department for International Development (Odjel za med-unarodni razvoj) EBRD European Bank for Reconstruction and Development (Evropska banka za obnovu i razvoj) EU European Union (Evropska unija) FBiH Federation of Bosnia and Herzegovina (Federacija Bosne i Hercegovine) FIAS Foreign Investment Advisory Service (Savjetodavna služba za strana ulaganja) IFC International Finance Corporation (Med-unarodna finansijska korporacija) IMF International Monetary Fund (Med-unarodni monetarni fond) KM Convertible mark (Konvertibilna marka) NGO Non-governmental organization (Nevladina organizacija) ROSCA Rotating Savings and Credit Association (Udruženje solidarne štednje i kredita) RS Republika Srpska (Republika Srpska) UN United Nations (Ujedinjene nacije) UNECE United Nations Economic Commission for Europe (Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu) UNIFEM United Nations Development Fund for Women (Razvojni fond Ujedinjenih nacija za žene) US United States (Sjedinjene Države) USAID United States Agency for International Development (Agencija Sjedinjenih Država za med -unarodni razvoj) Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 3 IZRAZI ZAHVALNOSTI Ovaj izvještaj je pripremila Jozefina Cutura i je zahvalna MI-BOSPO-u na pomoći u on je dio zajedničkog rada Programa za žene organizaciji ovih razgovora. IFC-a i MI-BOSPO-a, davaoca kredita ciljnoj Autorica se zahvaljuje mnogim pojedincima grupi, ženama u Bosni i Hercegovini. koji su dali dragocjene povratne informacije u Izvještaj je zasnovan na internom istraživanju vezi s radnim verzijama ovoga izvještaja, među i podrobnim razgovorima obavljenim kojima su Natalie Africa, Alma Bijedić, Mark septembra 2007. godine s deset bosanskih Blackden, Michael Edberg, Leora Klapper, žena poduzetnica, čiji su profili prikazani u Shahbaz Mavaddat, Nejira Nalić, Carmen ovom izvještaju. Razgovori su obavljeni i s Niethammer i Zouera Youssoufou. Izgled relevantnim donatorima, organima vlasti i izvještaja i formatiranje osmislila je firma Kate nevladinim organizacijama. Žene s kojima Tallent Design & Communications. su obavljeni razgovori bave se biznisom čiji Nakon svega, želimo da se zahvalimo divnim je raspon od mikropoduzetništva do pet ženama poduzetnicama koje su svoje drago- uposlenika pa sve do velikog biznisa koji ceno vrijeme odvojile da bi s nama podijelile upošljava do 50 radnika. Iako ih je mnogo u priče o svome uspjehu i problemima. One tradicionalno ženskim uslužnim sektorima, su inspiracija mnogim drugim bosanskim neki su se razgranali na područja poput ženama i djevojkama koje zacrtavaju sebi put u konsultinga. Mnoge žene s kojima su obavljeni privrednu budućnost. razgovori su klijenti MI-BOSPO-a i autorica 4 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini PREDGOVOR IFC-a Svuda u svijetu se prepoznaje značaj ženskog uspjehu. IFC je 2006. godine investirao u MI- poduzetništva i njegov doprinos privrednom BOSPO, što je pomoglo značajnom širenju razvoju. Poduzetništvo otvara nova radna njegove baze klijenata. Osim investiranja IFC mjesta, što je bitno za zemlju s velikom sto- je MI-BOSPO-u pružao savjetodavne usluge u pom nezaposlenosti, i od velikog je značaja vezi s upravljanjem korporacijom, strategijom za mlade žene i omladinu. Budući da Bosna i i ženskim pitanjima. Hercegovina ima najnižu stopu učešća ženske U zemlji koja se tek prilagođava tranziciji radne snage u Jugoistočnoj Evropi, žensko na tržišnu privredu ima malo informacija o poduzetništvo može osigurati produktivan preprekama s kojima se suočavaju preduzeća plasman dobro obrazovanih i nedovoljno u vlasništvu žena u Bosni i Hercegovini. Ova iskorištenih talenata. publikacija pomaže popunjavanju ove praz- Ova publikacija je zajednički proizvod MI- nine tako što baca svjetlo ne samo na prepreke BOSPO-a i GEM programa IFC-a (GEM- s kojima se suočavaju žene, već i veliča njihove Gender Entrepreneurship Markets—Tržište uspjehe i pokazuje potencijal poslovnih ženskog poduzetništva) koji promovira učešće aktivnosti za generiranje posla i prihoda. Za ženskog privatnog sektora. IFC izražava zado- nadati se da će ovaj značajan trud ka boljem voljstvo što je bio u partnerstvu s MI-BOSPO- razumijevanju osobina, doprinosa i problema om, davateljem mikrofinansija čija su ciljna žena poduzetnica biti katalizator za daljnji grupa žene, što je dokumentirao prepreke s rad i, što je najvažnije, za širenje ženskog kojima se suočavaju žene poduzetnice, kao poduzetništva u Bosni i Hercegovini. i inspirativne priče o njihovom poslovnom Shahbaz Mavaddat direktor Jugoistočna Evropa i Centralna Azija IFC Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 5 PREDGOVOR MI-BOSPO-a MI-BOSPO je osnovan da bi ženama s niskim MI-BOSPO daje jednu od tih stvari— prihodima omogućio pristup finansijskim novac—ali također i mogućnost da se druge sredstvima. Kako je vrijeme prolazilo ova stvari dogode. Daje nadu i ohrabrenje broju od misija se prilagođavala, ali se osnovna svrha 26.000 žena poduzetnica koje su naši klijenti. nikada nije promijenila. Danas MI-BO- Iako MI-BOSPO posluje preko 12 godina, SPO svim ženama omogućava lagan pristup nikada nije bilo prilike za globalno objedinja- dugoročnim finansijskim sredstvima namijen- vanje informacija o našim klijentima i ženama jenim ženama poduzetnicama i ima za cilj da poduzetnicama. Istraživanje ženskog pitanja postane primarni izvor finansiranja svih žena u Bosni i Hercegovini je često djelomično, u Bosni i Hercegovini. Ipak još je dug put podaci nisu sasvim pouzdani, a malo toga pred nama. Ne samo zato što moramo rasti i je koncentrirano na žene u biznisu. Ova jačati kao finansijska institucija, već zato što je činjenica mnogo govori o niskom prioritetu ženama još uvijek potrebno da ojačaju u svom koji se ženskom pitanju daje u našoj zemlji. načinu razmišljanja u svojim porodicama, zajednici i u biznisu. Ipak, raste broj žena poduzetnica i nadamo se da će one jednog dana postati dovoljno jake Ako žene u Bosni i Hercegovini pitate da li tako da MI-BOSPO više neće biti potreban. smatraju da su žene diskriminirane, samo malo Sve ove žene će imati lak pristup dugoročnim njih će dati pozitivan odgovor. To nije zato što finansijskim sredstvima u bankama i bit će nema diskriminacije na osnovu spola, već zato ključni prinosnici dobrobiti zemlje. Kako što je svijest o ovoj temi veoma niska. Posebno ženski biznis dobiva na snazi i naša svijest o u seoskim područjima žene često kažu da su njegovim potencijalima se povećava, možda domaćice i da ne rade. Ali kada počnu da ćemo vidjeti da se sačinjava mnogo više govore o svojim svakodnevnim aktivnostima, izvještaja poput ovog koji je urađen da bi shvataju koliko mnogo poslova obavljaju. reprezentativno izložio njihov uspjeh. Upravo tu počinje promjena—time što postaju svjesne. A to je često težak proces. Iz tog Dok čekamo da se ove promjene dogode, razloga MI-BOSPO je ponosan partner IFC- MI-BOSPO se zahvaljuje IFC-u na podršci ovog Programa za žene u istraživanju uspjeha ovom izvještaju. On će služiti kao naša baza u poslovnih žena i prepreka u Bosni, podizanju budućim istraživanjima i kao referenca u sva- svijesti o ovom pitanju i pomaganju ženama da kodnevnom radu. I što je najvažnije, MI-BO- postanu bolje zagovornice potrebnih promjena SPO se nada da će ovaj izvještaj biti inspiracija za poboljšanje poslovnog uspjeha. postojećim ženama poduzetnicama i učinit će ih ponosnim na ono što su postigle, ali će Kada smo žene pitali šta ih je inspiriralo da se također inspirirati i druge žene da postanu krenu baviti binisom, rekle su nam da je to bila svjesne svojih potencijala i da investiraju u svoj želja da daju finansijski doprinos domaćinstvu, poslovni uspjeh. da imaju nešto svoje, da imaju svoj vlastiti novac, da budu uspješne i poštovane. Alma Bijedić Marketing menadžer MI-BOSPO 6 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini INFORMATIVNI SAŽETAK Žene su značajna ali nedovoljno 26,9% žene (grafikon 1), brojka koja je upor- iskorištena snaga u privredi Bosne i Her- ediva s regionalnim prosjecima. U isto vrijeme cegovine. Izraziti nedostatak istraživanja o žene sačinjavaju 69,3% neplaćenih radnika u ženama u privatnom sektoru znači da njihovi porodici.2 Kada se žene i bave biznisom, često problemi i doprinosi nisu dovoljno prepozna- su fokusirane na tradicionalne uslužne sektore, ti. Cilj ovoga izvještaja je da popuni ovu kao što su male trgovine ili kozmetički saloni. prazninu prikupljajući dostupna istraživanja Žene poduzetnici navode da se moraju na ovu temu i reprezentativno izloži pozitivne boriti s dozvolama, oporezivanjem, fi- primjere žena u biznisu, u kontekstu postkon- nansijama i problemima radne snage, što fliktnog okruženja zemlje. su njihove prepreke poslovnom uspjehu. U periodu neposredno nakon rata, poticaj Godine 2008. Bosna i Hercegovina je bila ženskog osnaživanja pomogao je da se u na 105. mjestu u Izvještaju Svjetske banke, zakonodavstvo ugradi ravnopravnost žena. Doing Business in 2008 (Bavljenje biznisom Pozitivne promjene obuhvataju ratifikaciju u 2008.godini), koji svake godine rangira Konvencije o eliminaciji svih oblika dis- zemlje prema lakoći bavljenja biznisom. Ritam kriminacije žena i usvajanje ključnih zakona o reformi u zemlji se usporio od prije nekoliko pravima žena, među kojima je Zakon o ravno- godina, a ona je spala s 95. mjesta u godini pravnosti spolova, Porodični zakon i Zakon 2007. na 105. u 2008.3 Ovo je za sav biznis o zaštiti od nasilja u porodici. Uslov da jedna zabrinjavajući trend, ali je vjerovatno da će na trećina kandidata na stranačkim spiskovima žene-vlasnice biznisa imati neproporcionalni za vrijeme izbora moraju biti žene pomogao je učinak zbog njegovog malog obima i manjeg osnaženju učešću žena u politici. kapaciteta. Neće im biti nimalo lako izboriti se s teškim poslovnim okruženjem. Uprkos pozitivnim zakonima i političkom progresu žene su i dalje u ekonomski nepo- Što se tiče pozitivne note, žene sačinjavaju voljnijem položaju i privredi daju manji nešto veći procent bankovnih zajmoprimaca i doprinos od muškaraca. Stopa učešća žena vjerovatnije je da će uzeti kredite od kreditnih Bosne i Hercegovine u radnoj snazi od 43% je unija i udruženja solidarne štednje i kredita, izuzetno niska u poređenju s globalnim pros- kao i od ostalih izvora, dok je neznatno vjero- jekom od 52,5% i žene trpe od visokog nivoa vatnije da će muškarci posuđivati od članova nezaposlenosti.1 One porodice (sl. 1). Međutim, prosječna visina Grafikon 1: Zaposlena lica prema statusu u prosjeku zarađuju kredita kojeg žena uzima je manja od onog zaposlenosti manje od muškaraca. kojeg uzima muškarac, 2.702,50KM (2,169.40 Štaviše, malo žena USD) nasuprot 3.395,82KM (2.725,96 USD), Zaposlenici kreće u poduzetništvo. i žene su sklonije da uzmu kredite koje će od- Samozaposleni Prema Anketi o mah trošiti, na primjer za svakodnevne potrebe Nepla´ceni radnici radnoj snazi (Labour porodice, prije nego za investiranje, što poka- u porodici Force Survey), samo zuje da one manje investiraju u svoj biznis.4 22,6% zaposlenih žene i muškarci koji bankovne kredite uzimaju Bosanaca su samoza- žale se na pretjerano duge i komplikovane Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2007). posleni, a od toga su procedure, kao i na visoku cijenu uzimanja Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 7 pozajmice. U međuvremenu su nastupili mi- Sl. 1: Procent lica koja su u prethodna dva mjeseca uzela krokreditni davaoci, kao što je MI-BOSPO, i kredite prema izvoru kredita i polu uspješno popunili ovu prazninu kako bi brzo i 60 s manje uslova osigurali sredstva, omogućujući sve većem broju žena da finansiraju svoj biznis, 50 iako po većim kamatnim stopama. 40 30 Velike obaveze u domaćinstvu i staranje o djeci može žene navesti da manje investi- 20 raju u privredne aktivnosti. Žene mnogo 10 manje vremena provode u svom biznisu od 0 muškaraca. Žena vlasnica biznisa u prosjeku Porodica Poslodavac Banke Kreditne unije ROSCA i ostali provodi 29,2 sata sedmično u svom biznisu, u ˇ Zene Muskarci ˇ poređenju s 46,9 sati sedmično, koje muškarac Izvor: Svjetska banka: (2001). vlasnik biznisa provodi na svom poduhvatu (sl. 2). Mnoge žene pokreću privatni posao iz potrebe, a izgleda da nekim bosanskim poslovnim ženama privatni posao pomaže u Sl. 2: Radni sati u sedmici prema tipu zaposlenja ispunjavanju porodičnih obaveza. 50 Nedostatak jake mreže i prevladavajuće 40 kulturne barijere također odbija žene od bavljenja poduzetništvom. Mnogim ženama 30 nedostaje samopouzdanje u svoje sposobnosti 20 za bavljenje biznisom. Tridesetčetiri posto žena od njih 428, s kojima se širom zem- 10 lje razgovaralo u Anketi od 2002. godine, 0 istakle su da nisu sigurne da posjeduju prave Privatni sektor Javni sektor Vlasnik ili Ostali Ukupno privatnik vještine i sposobnosti za započinjanje biznisa, Muskarci ˇ ˇ Zene a još devet posto ih je istaklo da im nedostaju Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine—Federalni zavod za statistiku (2006). informacije za započinjanje biznisa.5 Štaviše, žene u privatnom sektoru uglavnom su ne- organizirane. Profesionalnim organizacijama zajednici, predstavili svoja uspješna uglavnom dominiraju muškarci, s ograničenim iskustva i omogućili da se spoznaju njihovi učešćem žena. Nedostatak jakih udruženja stavovi. Ovaj izvještaj ističe mnoge pozitivne poslovnih žena znači da žene nemaju uspostav- primjere bosanskih poslovnih žena čije priče ljenu vezu s mrežom drugih poslovnih žena o uspjehu u problematičnom poslijeratnom kojima bi se obratile da podijele ideje i znanje. okruženju mogu inspirirati mlade žene koje Sve to utiče na njihov pristup sredstvima, su tek započele svoj profesionalni život. obuci i informacijama čime bi mogle povećati Slušanjem glasa žena Bosne i dokumentiran- poslovni uspjeh. jem njihovih inspirativnih priča ovaj izvještaj pokazuje ogroman, ali neiskorišten potencijal Ovaj izvještaj je sredstvo propagande koje žena i šalje poruku o tome koliko je važno žene mogu upotrijebiti da bi onima koji implementirati strategiju koja će podstaći i odlučuju o strategiji, a i međunarodnoj ojačati njihovu uspješnost. POGLAVLJE I: Pravni i Ekonomski Kontekst s Kojima Se Suocˇava Ženski Biznis u Bosni i Hercegovini O vaj dio daje uvod u pravni i regulatorni okvir s kako bi pomogle da se osigura ravnopravnost kojim se suoc ˇavaju žene u Bosni i Hercegovini. žena u poslijeratnom periodu, ukazujući na Ovo poglavlje je takod-er diskusija o tome to kako reformski poticaj neposredno poslije kako obrazovanje, tradicija i kulturne norme utic ˇu rata može biti dobra prilika da se osigura ovlaštenosti žena. ˇu na njihovo na ekonomski status žena i kako utic ´nost izbora u biznisu. zapošljavanje i moguc Zakon Bosne i Hercegovine o ravnopravnosti spolova iz 2003. godine znači daljnje Zakonodavni okvir Bosne i Hercegovine jačanje statusa žena u oblastima kao što su traži da se osigura ravnopravnost žena zapošljavanje, mediji, obrazovanje i privatni i muškaraca sektor. Zakon zabranjuje diskriminaciju Ustav sprečava diskriminaciju zasnovanu na na osnovu spola i seksualno uznemiravanje spolu i garantira jednake mogućnosti svim na radnom mjestu i nalaže iste plate svojim građanima. Godine 1994. Bosna za isti posao. Ovaj zakon također traži i Hercegovina je ratificirala Konvenciju o usklađivanje zakonodavstva zemlje s acquis eliminaciji svih oblika diskriminacije žena communautaire, kao dio procesa pristupanja (CEDAW), a 2005. godine usvojila ključne Evropskoj uniji. No, ženske organizacije zakone o ženskim pravima, među kojima su u zemlji ističu da je implementacija tog Porodični zakon i Zakon o zaštiti od nasilja zakona ograničena i da još uvijek nedostaju u porodici. Uslov da za vrijeme izbora jedna odgovarajući podzakonski akti.6 Prema trećina kandidata na stranačkim spiskovima bosanskoj CEDAW izjavi datoj UN-u, sudovi moraju biti žene pomogao je da se osnaži ove zemlje su preopterećeni i stoga imaju učešće žena u politici. Ostale postkonfliktne ograničen kapacitet za rad na predmetima zemlje, kao što su Afganistan i Ruanda izvršile koji se odnose na diskriminaciju žena. su slične zakonodavne i političke promjene Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 9 Poslijeratna tranzicija nije podstakla žensko žene trpe od visokog nivoa nezaposlenosti. ˇešc uc ´e u privatnom sektoru Godine 2007. nezaposlenost žena je iznosila Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog 32,9% nasuprot 26,7% kod muškaraca.9 sporazuma krajem 1995. godine Bosna i Stopa nezaposlenosti je alarmantno visoka Hercegovina obnavlja svoje institucije i jača kod mladih žena starosne dobi od 15 do svoju privredu. Zemlja je sada podijeljena na 24 godina, gdje je nivo njihove nezaposlen- dva izrazito autonomna entiteta, Republiku osti dostigao vrtoglavi procent od 63,1%, u Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine i poređenju s 55,6% kod muškaraca iste sta- neki podaci u ovom izvještaju su predstavljeni rosne kategorije.10 Većina novih radnih mjesta posebno za svaki entitet. u Bosni i Hercegovini se otvara u neformal- nom sektoru, što je pokrilo 42% zaposlenosti Uopćeno se smatralo da su u socijalističko doba bosanske žene imale ista prava i snažnu društvenu zaštitu u mnogim oblastima života, ali je sukob bio obilježen erozijom njihovog ˇ c L e j l a R a d o n ci ´ , B os a n ske statusa. Dotok strane pomoći nakon rata u ruko t v ori n e Bosni i podrška donatora ženskom pitanju dali su novu energiju ženskom pokretu. No, “ K upovina sa svrhom” je moto Bosanskih rukotvorina, mreže bosanskih žena koje stvaraju divne primjerke rukotvorina s tradicio- mnoge ženske nevladine organizacije (NVO) nalnim uzorcima c ´iji je raspon od pletene robe i asesoara do ukrasa i službe koje su se naglo pojavile sredinom za kuc´u. Proizvodi se prodaju u katalozima Neiman Marcus, Agnes B, -unarodni domet s National Geographic i Sundance. Društvo ima med devedesetih godina imale su tendenciju da se prodajom proizvoda u Evropi, Japanu i Sjedinjenim Državama. Neko- koncentriraju isključivo na političko učešće liko prodavnica u Sarajevu lokalnim turistima nudi izbor darova. žena ili na probleme ljudskih prava, a malo Bosanske rukotvorine su jedan od malobrojnih biznisa koji je prih- njih se koncentriralo na privatni sektor i vatio program socijalnog poduzetništva i iskoristio ga za stvaranje profita putem poruke da njihovi proizvodi predstavljaju ne samo njihov potencijal da doprinesu privrednom krasnu kupovinu vec ´ i potporu osiromašenim ženama. Pletenje za razvoju zemlje. Bosanske rukotvorine je mnogim ženama koje društvo zapošljava glavni izvor prihoda i omoguc ´ava im da izdržavaju svoje porodice i Uc ´e žena u privredi je malo, ali se ˇešc da svoju djecu šalju u školu. Organizacija obic ˇno obuhvata 350 žena godišnje, ali može angažirati do 700 žena kada ima mnogo narudžbi. povec´ava Med -utim, Lejla je mišljenja da, „lokalni zakoni ne prave razliku Stopa učešća ženske radne snage u Bosni izmed -u modela socijalnog poduzetništva i regularnog biznisa.“ Društvo ima dvije registracije, registrirano je kao firma i kao NVO. i Hercegovini je izuzetno niska. Podaci “Mi vodimo dva odvojena rac ˇunovodstva, za firmu i za NVO. Ovo za poređenje s predratnim trendovima su razdvajanje je veliki problem.” nedostupni, ali istraživanja ukazuju na to da Zapoc ˇet kao psihosocijalni projekt 1995. godine od strane Lejle za su žene sačinjavale značajan dio radne snage, vrijeme njenog vremenski ogranic ˇenog radnog zadatka za organizac- iju Norveška narodna pomoc ´ (Norwegian People’s Aid), Bosanske naročito u industrijaliziranim sektorima.7 Iako rukotvorine su putem finansiranja i tehnic ˇke pomoc ´i pomagali razni žene danas sačinjavaju 51,9% radno sposob- donatori, med -u njima Evropska unija, CIDA, UNIFEM, i Svjetska banka. Kao takvo, društvo je jedno od malobrojnih projekata kojega nog stanovništva, stopa učešća njihove radne pomažu donatori, a koje se koncentriralo na uc ˇešc´e u ženskom snage je samo 43%, što je mnogo niže od raz- privatnom sektoru i njegovom ekonomskom jac ˇanju. vijenih zemalja. Međutim, u protekloj dekadi Bosanske rukotvorine su uradile izvrstan posao na marketingu njihova stopa učešća se stalno povećava. Za svojih proizvoda i one podstic ˇu prodaju putem svoje web stranice razliku od Bosne i Hercegovine stopa učešća (http://www.bhcrafts.org/). Uz svaki proizvod Bosanskih rukotvorina nalazi se kartica žene koja ga je uradila s imenom napisanim njenom ženske radne snage u velikom dijelu ostatka rukom. Prodaja se promovira i putem raznih modnih revija i dobrot- Centralne i Istočne Evrope, izuzev Turske, je vornih predstava i aukcija u ambasadama. U buduc ´nosti Lejla ocˇekuje ˇanje svojih proizvoda, povec daljnje jac ´anje proizvodnje i planira se blizu, ili čak više od globalnog prosjeka od više koncentrirati na evropsko tržište. 52,5% (sl 1.1).8 10 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini u 2004. godini. Isto tako, žene sačinjavaju 69,3% neplaćenih porodičnih radnika. Ipak, učešće žena u neregularnom zapošljavanju je skoro isto kao u regularnom zapošljavanju, još jednom pokazujući njihovo nisko učešće u produktivnoj privredi.11 Uopćeno govoreći, stopa nezaposlenosti žena je viša nego kod muškaraca u svim zemljama bivše Jugoslavije, s najvećom razlikom među spolovima u Bosni i Hercegovini.12 Niski nivoi zaposlenosti žena ogledaju se u postkonfliktnim zemljama, kao što su Kosovo SI 1.1: Stopa uc ˇešc ´a ženske radne snage u Bosni i Hercegovini i zemlje i Angola, budući da se žene u postkonflikt- s kojima se ona poredi non periodu koncentriraju na aktivnosti u domaćinstvu, a donatori u svojim pro- gramima obnove propuštaju da u kapital pretvore ženski privredni potencijal. U svojoj postkonfliktnoj pomoći međunarodni donatori se uglavnom koncentriraju na ve- like građevinske projekte, koji uglavnom zapošljavaju muškarce. Povećano usmjera- vanje na mogućnosti žena u privredi je stoga 0 10 20 30 40 50 60 70 izrazit prazan prostor u donatorskoj pomoći postkonfliktnim zemljama. Turska Bosna Hrvatska Slovenija Japan Rumunija Albanija VB SAD ˇ ak i kada su zaposlene žene uglavnom C znac ˇajno manje zarad -uju od muškaraca Izvor: Svjetski ekonomski forum (2007). SAD-ov Ured za popis; Yemtsov i Tiongson (2008). Prihodi žena su mnogo niži od prihoda muškaraca i u Republici Srpskoj i u Federaciji SI 1.2: Prosjec ˇni mjesec ˇni lic ˇni dohodak prema polu Bosne i Hercegovine (sl 1.2). Disparitet u 350 zaradama žena i muškaraca odražava globalne Zaposleni trendove. U SAD-u, na primjer, žene u 300 prosjeku zarađuju 77 centi na svaki dolar koji Zap + Nezap 250 zarade muškarci.13 Međutim, podaci u Bosni ˇ prihod u KM Ukupni prihod i Hercegovini ukazuju na mnogo veću razliku 200 između žena i muškaraca. Podaci iz 2005. go- dine pokazuju da su žene u Republici Srpskoj Mjesecni 150 imale srednju mjesečnu zaradu na osnovu za- 100 poslenosti od 60 KM (USD 48), u poređenju 50 s 145 KM (USD 116) kod muškaraca. U Federaciji Bosne i Hercegovine srednji 0 ˇ Muskarci ˇ Muskarci Ukupno ˇ Zene u RS ˇ Zene u FBIH Ukupno mjesečni dohodak je bio viši, 129 KM (USD u RS u FBIH ˇ muskarci u BIH ˇ zene u BIH 104), u poređenju s 196 KM (USD 157) kod Izvor: Odjel za med-unarodni razvoj (DFID) (2005). muškaraca.14 Možda taj disparitet u zaradama Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 11 postoji zbog toga što žene manje rade, ali isto Tabela 1.1: Struktura radno sposobnog stanovništva tako i zbog toga što su se žene koncentrirale prema obrazovanju i spolu na manje plaćena zanimanja. Radna snaga Dok starije žene uglavnom zaostaju za Zaposlena lica Nezaposlena lica Neaktivne osobe muškarcima u obrazovnim dostignuc ´ima, Žene obrazovna podloga mlad -ih žena može se Osnovna škola 25,4 26,8 72,2 porediti s onom kod muškaraca i ispod toga Statistički podaci o obrazovanju u Bosni i Srednja škola 56,1 68,3 26,3 Hercegovini pokazuju neznatno nižu stopu Viša škola, fakultet, 18,4 4,9 1,5 magisterij, doktorat završetka srednje škole kod žena. Ipak, niža stopa završetka je izraženija među Muškarci starijom generacijom žena kod kojih je stopa Osnovna škola i ispod toga 22,5 25,5 55 nezaposlenosti također velika. Međutim, Srednja škola 66 71 39,8 trenutno veći broj žena nego muškaraca Viša škola, fakultet, 11,5 3,5 5,2 diplomira na fakultetima i u Federaciji i u magisterij, doktorat Republici Srpskoj. Štaviše, veći dio zaposlenih Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2007). žena ima više diplome, poput više škole ili fakulteta (tabela 1.1).15 Poduzetništvo se ne cijeni niti se dovoljno U godini 2005/2006. žene su sačinjavale razvija u Bosni i Hercegovini 58% studenata poslovnog upravljanja, što bi Rijetki su podaci koji su svrstani prema spolu im trebalo pomoći da steneku kvalifikacije i aktivnostima u privatnom sektoru, statis- potrebne u biznisu. One također predstavljaju tika pokazuje koliko je nizak cjelokupni nivo većinu studenata koji stiču diplomu iz oblasti poduzetništva u zemlji. Preko 85% preduzeća poput obrazovanja, zdravstva, likovne umjet- u Bosni i Hercegovini su mikropreduzeća, nosti ili filozofije. S druge strane, muškarci s 10 ili manje zaposlenih. Ovo je u skladu s se često odlučuju za diplomu informatičkih cjelokupnim regionalnim trendom izrazitog tehnologija ili za diplomu inženjera. učešća mikropreduzeća. Broj malih, srednjih i mikro firmi po glavi stanovnika u Bosni i Pozitivni trendovi u obrazovanju žena se Hercegovini je najniži u regiji Istočne Evrope, ne odražavaju na njihovu stopu učešća u naročito u poređenju s naprednijim zemljama radnoj snazi, koja ostaje, kao što je već Centralne Evrope.16 ranije obrazloženo, daleko niža od stope muškaraca. Činjenica da se više obrazovanje Prema Anketi o radnoj snazi iz 2007. go- žena u kategoriji starosne dobi od 15 do 24 dine, samo 22,6% od zaposlenih Bosanaca godine nije pretvorilo u zaposlenje ukazuje su privatnici, a samo 26,9% od toga su žene na to da na njih naročito utiče mali sek- (grafikon 1.1). Ova brojka je uporediva s os- tor redovnog zapošljavanja i predrasude na tatkom Istočne Evrope i Centralnom Azijom osnovu spola. Štaviše, budući da obrazovni gdje je prosječni postotak žena poduzetnica sistem zemlje nije dobro prilagođen potre- 26,8% (Sl. 1.3).17 bama tržišta i budući da prolazi kroz re- forme, i žene i muškarci bi mogli profitirati Jedan razlog za tako nizak nivo poduzetništva od praktičnijih kvalifikacija koje su potrebne može biti taj da mnogo građana Bosne više u biznisu. voli redovno zaposlenje u firmi nego da posta- nu poduzetnici, što podsjeća na komunističku 12 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini Muške firme su vec ´e tako da su, naravno, Značajni iznos davanja u zemlji također može da utiče na nivo poduzetništva. Bosna i Herce- uspješnije. Žene se bave malim biznisom, govina je jedna od 20 država u svijetu s najviše ali nam on pomaže da preživimo. doznačenog novca, koji iznosi preko 11% od c —Mejrema Alimanovi´ bruto domaćeg proizvoda.19 Istraživanje je pokazalo da je za 3,5% manje vjerovatno da će ostavštinu koja je garantirala zaposlenje uz pojedinci koji se prebace s primanja novčanih solidne uvjete. Ovo preferiranje može da doznaka na primanje plaćanja pokrenuti neki formira njihove razloge da ne krenu u biznis i biznis.20 To bi itekako moglo da utiče na također može da objasni zašto ima tako malo mnoge bosanske žene čiji su muževi ili rođaci žena poduzetnica. izvan zemlje i na čiju se pomoć oslanjaju. Podaci iz Ankete Svjetske vrijednosti (World Values survey) pokazuju da je vjerovatno da Grafikon 1.1: Zaposlena lica prema žene Bosne više nego muškarci daju pred- statusu zaposlenja nost državnom vlasništvu nad privatnim vlasništvom, što sugerira da žene imaju manje pozitivan stav prema biznisu od muškaraca.18 Uposlenici Jedan razlog za tako oprezan stav prema Samozaposi biznisu može biti gubitak dodatnih potpora, ´ Neplaceni ˇ porodicni radnici kao što je briga o djeci, zdravstveno osiguranje i porodiljsko odsustvo, na koje su žene bile navikle za vrijeme komunizma, što je povećalo Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2007). njihovu ranjivost. Sl. 1.3: Udio ženskog poduzetništva prema zemlji, Istocˇna Evropa i regija Centralne Azije Latvija - Madarska Gruzija Bugarska Kazahstan Ukraina Slovenija Estonija Poljska Rusija Rumunija Moldovija Kirgistan Ukupno Litvanija Bosna Jugoslavija Bjelorusija Tazikistan ˇ ˇ ˇ Repub Ceska Hrvatska ˇ Slovacka Makedonija Uzbekistan Azerbejdzanˇ Albanija Armenija 0 10 20 30 40 50 % zenskih ˇ poduzetnika Izvor: Sabarwal i Terrell (2008). Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 13 ˇin izljec Primjer 1.1: Angažovanje u biznisu kao nac ˇenja: ´ , P les n i N a d a S t j ep a n o v i c ˇ S t u d io S eb a s t i j a n , B r cko “ J a volim ples. I željela sam da djeci skrenem misli s negativnih ˇemu pozitivnom,” kaže Nada Stjepanovic stvari k nec ´ o svojoj motivaciji da zapoc ˇ ne s Plesnim studijom Sebastijan. “U mojoj kuc ´i se plesalo od kada sam se rodila“ kaže ona. „Išla sam u plesne škole i trenirala.” Biznis je zapoc ˇ ela 1996. godine i sada daje sate aerobika, plesa, manekenstva i baleta u gradu Brc ˇ kom. Takod-er organizira izbor ljepotice i plesna takmic ˇ enja u svome gradu i regiji. Nada je ukljuc ˇ ena u sve aspekte rada studija, od vod-enja administrativnih poslova do davanja sati plesa i manekenskog hoda onima koji imaju aspiracije da postanu manekeni. Danas studio ima oko 300 polaznika raznih starosnih dobi. Oko 8.000 ljudi su u proteklih 11 godina uzimali sate u ˇ kom. Majstor multidisciplinarnih aktivnosti, Nada je sve ovo postigla uz svoj redovni studiju u Brc posao šefa rac ˇunovodstva u lokalnoj firmi. cˇak je prije nekoliko godina od svoje Opc´ine dobila priznanje „Žena godine.“ Nada nikada nije morala da svoj biznis mnogo oglašava. Lokalnim TV stanicama je bilo stalo da pokrivaju njena takmicˇenja i dogad -aje, i Nada istic ˇe da ponašanje njenih polaznika i izuzetan izgled dok su u gradu i okolini, govore sami za sebe. Njen najprec ˇi zadatak sada je da obezbijedi vlastiti prostor za davanje sati, buduc ´i da se oni trenutno daju u gradskom omladinskom centru. Uprkos njihovom malom udjelu u vlasništvu drugih mogućnosti za zapošljavanje. Za neke nad biznisom, žene zaista pokazuju sve vec´i je započinjanje biznisa bila pozitivna, tera- ˇinjanje biznisa interes za zapoc peutska aktivnost i mehanizam za savladavanje Anketa izvršena 2002. godine pokazala je teškoća (Primjer 1.1). izrazito povećanje broja žena koje su izrazile interes za započinjanje vlastitog biznisa, s 18% Ženski biznis je manji od muškog i gravitira tradicionalnim zanatima, rukotvorinama i u 1998. godini na 60% u 2002. godini.21 uslužnom sektoru Suočene s malim mogućnostima zapošljavanja, Rijetki su podaci o ženskom biznisu širom bosanske žene sve više gledaju na vlastito zemlje, no dolje navedeni grafikon iz općine poduzetništvo kao sprovodljiv izvor prihoda. Banja Luka pokazuje da su ženske poslovne Žene predvode oko 25% domaćinstava u aktivnosti koncentrirane na rukotvorine, zemlji (njih 15% su udovice), a njih 61,4% trgovinu i usluge, možda zbog niskih početnih će vjerovatno biti ispod praga siromaštva, kapitalnih ulaganja i kvalifikacija potrebnih za u poređenju s 33,5% domaćinstava gdje su ove sektore (Sl. 1.4).23 To je u skladu s drugim muškarci na čelu.22 zemljama u regiji gdje je ženski biznis pretežno Žene s kojima se razgovaralo u ovoj studiji okupljen oko trgovine na veliko, trgovine na istakle su više razloga za započinjanje biznisa, malo i tekstila. Izbor privrednih grana na koje no većina ih je to uradila iz potrebe. Određeni se žene koncentriraju djelomično objašnjava broj žena započeo je svoj biznis po povratku zašto su njihove firme manje u pogledu pri- iz progonstva i po saznanju da nema mnogo hoda od prodaje i profita.24 14 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini Ponekad se mi žene osjec ´amo da nas ne tradicionalnoj podjeli uloga muškaraca i žena koja je uvijek bila u društvu prisutna, i u kom- uzimaju ozbiljno. Ja pokušavam da razbi- binaciji s nedostatkom opcije staranja o djeci, ˇin razmišljanja. jem taj nac ona snažno oblikuje radne navike mnogih žena —Ružica Jankovic´ poduzetnica (primjer 1.2). Sedamdesetjedan -u ženama procent žena s kojima se razgovaralo u anketi Nedostatak samopouzdanja med -enje World Learning STAR Network je istaklo da u pogledu njihovih sposobnosti za vod biznisa je inhibirajuc´i faktor patrijarhalne tradicije i običaji koji stavljaju Trideset četiri posto žena s kojima se razgo- ženu „na njeno pravo mjesto“ doprinose varalo u anketi ženske NVO, The World njenom nižem položaju u društvu. Learning STAR Network (STAR Svjetska mreža ´i tradicionalnim Primjer 1.2: Prkosec za učenje) istaklo je da nisu sigurne da imaju ´, normama: R užic a J a n ko v ic potrebne kvalifikacije i znanje za započinjanje S T R Jezero biznisa. Drugih devet posto je istaklo da im nedostaju informacije potrebne za započinjanje biznisa. Ovi rezultati ne treba da iznenađuju P orijeklom iz Srebrenice, Ružica je sa svojim mužem i dvoje djece 1992. godine izbjegla u Srbiju. U poc ˇ etku je prihvatala razne poslove obzirom da njihovo obrazovanje često nije jer joj je bio potreban prihod, ukljuc ´i i ˇ ujuc -aka. Nakon dvije pogodno za biznis. Nedostatak pozitivnih privremeni posao u kafic ´u rod godine konac ˇno je odlucˇila da stvari uzme u primjera poslovnih žena u glavnim medijima svoje ruke. „U Skelanima sam vidjela kiosk koji isto tako može da doprinese nedovoljnom je bio u relativno dobrom stanju i ne suviše devastiran, tako da sam odluc ˇila da investiram samopouzdanju kod žena kad su u pitanju u njegovo otvaranje,“ kaže. Skelani je malo njihove sposobnosti za započinjanje biznisa. naselje kod Srebrenice, u udaljenom dijelu Bosne, na granici sa Srbijom, s nepristupac ˇnim Tradicionalne kulturne norme takod-er putevima obilježen velikim brojem ljudi koji su nakon rata napustili to podruc ˇje. ometaju uspješnost ženskog biznisa Komunistička ostavština bosanskim ženama je Ipak, Ružicu nije omela udaljenost grada i njegova sve manja populacija. U poc ˇetku, kako tokom proteklih pola stoljeća donijela formal- su ljudi nastavljali da se iseljavaju iz tog podruc ˇja, nu ravnopravnost, no rat 1992-1995 je donio profit je bio mali. No, posao se nastavljao. Radnja je u centru Skelana, u naselju ima dobru eroziju privilegija i ravnopravnosti koju su reputaciju i stalno je privlac ˇila mušterije iz žene u to doba osvojile. Danas se ustrajava na cˇitavog podruc ˇja. Sada zapošljava c ˇetiri radnice u prodavnici mješovite robe gdje se prodaje razna roba, ukljuc ˇujuc ´i hranu, kozmetiku i pic ´a. Sl. 1.4: Broj žena i muškaraca poduzetnika prema sektorima Kao žena poduzetnica, Ružica mora da se bori u opc ´ini Banja Luka protiv predrasuda. „c ˇ ak i kada naši poslovni partneri znaju da treba da dod -u do mene kako 1800 bi razriješili izvjesna pitanja, oni se obrac´aju mome suprugu, a ne meni.” Ružica razlog za 1500 veliku nezaposlenost u zemlji med -u ženama vidi ˇ Zene Muskarci ˇ u njihovoj ogranic ˇenoj mobilnosti i u“njihovim 1200 velikim obavezama unutar porodice“. Još uvijek moramo da vodimo brigu o svim kuc´nim poslovi- 900 ma ” Visoko poštovana žena u svojoj zajednici, Ružica je aktivna u lokalnoj 600 politici i bila je prva žena 300 koja je 2004. godine izabrana na mjesto 0 predstavnika Trgovina Proizvodnja Usluge Rukotvorine u Narodnom odboru grada. Izvor: UNECE (2004). POGLAVLJE II: Izlaženje Na Kraj s Birokratijom U odnosu na svoje susjede u regionu, Ovdje je teško legalno raditi. Ako radite Bosna i Hercegovina još uvijek ima loše legalno, inspekcije vam dolaze sa svih poslovno okruženje strana. One uvijek nad-u da nešto nije Godine 2008. Bosna je bila rangirana na 105. mjesto u Izvještaju Svjetske banke Doing Busi- u redu. ness, koji svake godine rangira zemlje prema —Ružica Jankovic´ lakoći bavljenja biznisom. Dok se neke zemlje Zapadnog Balkana, kao što je Hrvatska, brzo reformiraju, tempo reformi u Bosni i Hercego- vini se od prije nekoliko godina usporio i s 95. Grafikon 2.1: Uslovi za bavljenje biznisom u Bosni i Hercegovini mjesta na kojem je bila 2007. godine, spala u pored-enju s najboljim globalnim primjerima privrede je na 105. mjesto u 2008. godini (grafikon 160 2.1). Sve niži rang je uzrokovan djelomično 140 nacionalnom političkom konfiguracijom koja 120 se nije uspješno koncentrirala na reforme. 100 Ovo je zabrinjavajući trend za sav biznis, ali će 80 vjerovatno imati nesrazmjeran uticaj na biznis 60 u ženskom vlasništvu zbog njegove veličine i 40 manje sposobnosti izlaženja na kraj s teškim 20 0 okruženjem za biznis. Singapur Makedonija, Cma Gora Srbija Hvratska ˇ Grcka Bosna i Albanija (FYROM) Hercegovina Izvor: Svjetska banka (2007a). 16 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini ´ama: Primjer 2.1: Izlaženje na kraj s birokratskim teškoc ´ , ´ , Z l a t a ric a H a bibo v i c F a hir a H a bibo v i c Ž i v i n ice ˇ C im je americ ˇka vojska pri kraju rata u Bosni uspostavila bazu na podruc ˇju Živinica, porodica Habibo- ´ je tu vidjela svoju priliku. Shvativši da su vojnici zainteresirani za zlato koje c vic ´e odnijeti kuc ´i na poklon osobama koji im nešto znac ˇe, Fahira i njen suprug otvorili su lanac od cˇetiri zlatarnice u americ ˇkim vojnim bazama kako bi opslužili vojno osoblje stacionirano na tom podruc ˇ ju. Iskoristili su priliku da americ ˇkom vojnom osoblju ponude prozvode u ranoj fazi, kada je bilo malo konkurenata i od tada su uspjeli da prošire svoje poslovanje. Posao im je vrlo dobro išao u periodu od 1996. do 2007. godine, kada su Amerikanci otišli, ali poc ˇatak nije bio lagan. “Za pribavljanje dozvola za rad u americ ˇkoj vojnoj bazi bilo je potrebno mnogo vremena i mnogo papirologije“, kaže Fahira. Par je svoj biznis registrirao 1996. godine, ali su morali biti podvrgnuti testovima kako bi se dokazao kvalitet njihovog zlata. A onda kada je biznis uspostavljen bili su zatrpani brojnim inspekcijama. I na ´i na trgovac kraju, nije bilo lako ic ˇke sajmove u inostranstvo obzirom na teškoc ´e s kojima se bosanski državljani susrec ´u pri pribavljanju vize za putovanje u inostranstvo. To je takod -er bio razlog zašto je porodica morala odbiti ponudu da budu zastupnici turskog državnog lanca zlatarskih radnji u Bosni i Hercegovini. Porodica Habibovic ´ sada je u raznim poslovnim projektima, med -u kojima su pekara, supermarket i kladionica. To je zajednic ˇki biznis u kojem suprug vodi poslovne pregovore i ide na putovanja, a Fahira je zadužena za svakodnevne po- slove i prodaju. Par vjeruje da im je vod-enje biznisa u porodici i podjela zadataka pomogla da postignu uspjeh. Habibovic ´i trenutno investiraju u disko klub, kojeg namjeravaju dati sinu da ga vodi jer ima interesovanja za muziku. K a n a N & N , Nerm a H a mzi c ´ i ´ , I li d ž a N a rcis a K a v a zo v i c N ˇak put od šivanja jastuka i prekrivac erma i Narcisa su prošle dugac ˇa za krevet u svojoj garaži i njihovom prodajom na tržištu. Sada na Ilidži posjeduju veliki prostor s živopisnim izložbenim salo- ˇitavoj bivšoj Jugoslaviji prodaje 130 raznih artikala, nom. Kompanija zapošljava 25 ljudi i u c s povremenim izvozom u Švedsku, Njemac ˇku i Rusiju. Njihov uspjeh je obilježen teškim poc ˇecima. Sestre su zapoc ˇele biznis nakon povratka u Bosnu iz Španije, suoc ´u mašinu i ˇene s potrebom da prežive i zbrinu svoje porodice. Koristile su staru šivac svoju vlastitu posteljinu da bi napravile svoje prve jastuke koje su punile ostacima materijala od vojnih uniformi. Njihov najvec ´i problem bili su razni propisi organa vlasti koji su negativno uticali na njihov biznis. Ovdje zakoni ne stimuliraju biznis, oni ga samo guše”, rekla nam je Nerma. Sestre su zvanic ˇu da je postu- ˇno registrirale firmu 1996. godine i istic pak bio težak. “c ˇ ak i sada organi vlasti prave probleme. Tako oni zarad -uju novac“, kaže Nerma. „Uslovi i porezi su užasni. Da nije svih ovih ljudi koje ovdje zapošljavamo, sve ovo bismo prodale.“ c ˇ ak i otvaranje novog izložbenog salona nije išlo lako. „Bilo je puno uslova prije nego smo ga otvorili. Oni nas i dalje maltretiraju, a niko ne pokušava da pomogne,” kaže Nerma. Nerma i Narcisa vjeruju da su uspjele u ovom teškom okruženju za biznis zato što su mogle da na tržištu popune praznine i mušterijama ponude ono što im je potrebno. „Svakome je potreban jastuk i posteljina. Isto kao što moramo jesti, moramo i spa- ˇim se pokriti dok spavamo“, kaže Nerma. Sestre sada obuc vati i nec ´erke kako bi one na kraju preuzele posao. ˇavaju svoje tri kc Kako Narcisa kaže: „Njima c ´emo ostaviti kompaniju da nastave tamo gdje smo mi stale.“ Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 17 Žene poduzetnice s kojima se razgovaralo Iscjepkanost organa vlasti, koja je rezultat ´u prepreku njihovom poslovnom kao najvec složene političke strukture zemlje, kreirane uspjehu navode izlaženje na kraj s dozvola- poslije rata, također doprinosi cijeni bavljenja ma, porezima, s pitanjima finansija i rada. biznisom. U Bosni i Hercegovini postoji visoki Prepreke poslovnom uspjehu koje navode žene nivo decentralizacije, s četrnaest vlada koje ogledaju se u rangiranju u Doing Business, gdje međusobno malo sarađuju ili koordiniraju. su oblasti započinjanja biznisa, izlaženje na Kao što je konstatovano u Bijeloj knjizi (White kraj s dozvolama, plaćanje poreza i registri- Paper) iz 2007. godine, koju je uradilo Vijeće ranje imovime dobile u 2007. godini najniži stranih investitora Bosne i Hercegovine, dupli- rang. Anketa o biznisu u Bosni i Hercegovini, ranje u suštini istih nadležnosti nad više nivoa koja ne sadrži odvojene podatke za žene i organa vlasti nameće posebne probleme.26 muškarce, oslikava neke od istih problema, ali Jedan broj žena s kojima se razgovaralo istakle sadrži i neizvjesnost zbog privredne politike i su svoje frustracije kada su pokušavale da se korupcije, koje su najveće prepreke (sl. 2.2). bave biznisom u raznim dijelovima zemlje, Izvještaj Transparency Internationala iz 2007. kao i oklijevanje da se prošire u druge regione godine o percepciji korupcije Bosni i Hercego- zbog nejasnih ili različitih uslova za bavljenje vini je dodijelio mjesta od 84. i 93, od ukupno biznisom u različitim regionima (primjer 2.1). 180 zemalja, i ona daleko zaostaje za Evrop- Dozvola za bavljenje biznisom može skom unijom i kandidatima za pristupanje u ženama poduzetnicama nametnuti prepreke nju.25 U prosjeku je ženski biznis manji i nje- ˇetku još u poc gove vlasnice su uglavnom s manje samopouz- Rangiranje Bosne u indikatoru „Izlaženje na danja i manje su upućene u pitanja biznisa. Kao kraj s dozvolama“ u izvještaju Doing Busi- rezultat toga, njih možda još i više obeshrabljuje ness se popravilo za deset mjesta u periodu izlaženje na kraj s birokratijom organa vlasti. od 2006. do 2007. godine—sa 160. na 150. SI. 2.2: Prepreke poslovanju i rastu biznisa (procent firmi) Nesigurna privredna politika Korupcija ˇ Troskovi finansiranja Porezi Makroekonomska nestabilnost ˇ Nekonkurentni postupci drugih proizvodaca Uprava za oporezivanje Organizirani kriminal/mafija Funkcioniranje pravosuda Pristup finansiranju ˇ kriminal/krada/neredi Ulicni ˇ Krsenja ugovora od strane ˇ musterija, ˇ i nabavljaca Carinski i trgovinski propisi Odobrenje i dozvole za biznis Radni odnosi Kvalifikacije i obrazovanje dostupne radne snage Transport ˇ energija Elektricna ˇ Pristup prostora/zemljistu Telekomunikacije ˇ ili iznajmljivanje Vlasnistvo ˇ zemljista/prostora 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Bez prepreka Manje Umjerene Vece ´ Izvor: BEEPS2 18 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini Dugotrajne, komplikovane procedure i Tabela 2.2: Izlaženje na kraj s dozvolama u cijena bankovnog finansiranja su problem Bosni i Hercegovini žena poduzetnica Izlaženje na kraj s dozvolama 16 (broj) Bosna i Hercegovina je rangirana na trin- Trajanje (dana) 467 aesto mjesto u Izvještaju Doing Business u Troškovi (postotak od prihoda 790.3 pogledu lakoće dobivanja kredita, odražavajući po glavi stanovnika) izvrsne rezultate na ovom području. Reforma Source: World Bank (2007a). bankarstva 2001. godine dovela je do liber- alizacije bankovnog sektora i u zemlji postoji —djelomično zbog reformi inspekcija i konkurentsko bankovno tržište s regulatornim procesa „giljotine propisa.“27 Međutim, još i supervizorskim funkcijama koje se sprovode. uvijek je to loše rangiranje, a nekoliko žena se Štaviše, brzo raste kreditiranje privatnog sek- žalilo na odlaganja i frustrirajuću birokratiju tora, s pravim kreditiranjem privatnog sektora pri pribavljanju potrebnih dozvola (primjer čiji je prosjek u periodu od 2001. do 2006. 2.2). U prosjeku, za ovaj proces potrebno je godine iznosio 22,8%.28 U zemlji postoji i 16 vrsta procedura i 467 dana (tabela 2.2). kreditni registar koji pokriva i komercijalne i Ovo vrijeme i trud potrebno da se brodi mikro zajmodavce. kroz ove procedure može značajno odložiti pokretanje biznisa i obeshrabriti ozvaničenje. Malo je žena s kojima se razgovaralo istaklo Obzirom da žene također snose primarnu da je pristup finansijama problem, prije će biti odgovornost za domaće poslove, one ove da su se žene žalile na troškove finansinja. Ust- procedure doživljavaju mnogo traumatičnije vari, žene sačinjavaju neznatno veći procent od muškaraca. Primjer 2.2: Izlaženje na kraj s dozvolama: ´ , M irs a d a M ehme d i n o v i c K o n fekci j a S D M , L uk a v a c M irsada je radila u Italiji u fabrici odjevnih predmeta nakon što je izbjegla iz Bosne u ratu, tada je srela svog buduc ´eg supruga, Italijana, s dugogodišnjom tradicijom rada u tvornici odjevnih predmeta. Nakon završetka rata Mirsada se sa svojim mužem vratila u svoj rodni grad Lukavac u izgradila SDM Lukavac, fabriku odjevnih predmeta koja izrad -uje atraktivne košulje za izvoz na italijansko tržište. Živec ´i u gradu s visokim nivoom zagad -enja koje dolazi od teške industrije koja ga okružuje, s velikim dimnjacima na ulazu u grad, Mirsada je tražila nac ˇin da zapoc ˇne biznis koji c´e lokalnom stanovništvu ponuditi alternativne moguc ´nosti zapošljavanja i nec´e nanijeti štetu okolini. Sada Konfekcija SDM zapošljava 50 radnika, od kojih su dvojica muškarci. Kao što je to uobic ˇajeno u industriji odjevnih predmeta, žene su preuzele sve obaveze u njenoj fabrici, od rada u proizvodnji do direktorskih mjesta. Mirsada je zadovoljna u vezi s njenim doprinosom visokoj stopi nezaposlenosti u regiji. Iako su joj namjere bile dobre, Mirsada je shvatila da otvaranje fabrike nec ´e biti lako. Mirsada je 2003. godine zapoc ˇela s uspostavljanjem biznisa, s poslovanjem nije krenula sve do 2006. godine. Bile su joj potrebne dvije i po godine da od organa vlasti pribavi svu papirologiju i dozvole. ˇe da je morala da ide do mnogo raznih ministarstava, bez jasnih Istic obrazloženja ko je za šta odgovoran. Njena dozvola za biznis je završena tek 2005. godine. Uprkos problemima, Mirsada je optimistic ˇna u vezi sa svojim izgledima u buduc ´nosti. Njen biznis je još uvijek u fazi ekspanzije i ona planira da u nadolazec ´im go- dinama udvostruc ˇi svoju radnu snagu. Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 19 Mi dobivamo kredite od komercijalnih SI. 2.3: Procent lica koja su u prethodna dva mjeseca uzela banaka. Ali kamatne stope su previsoke a kredite prema izvoru kredita i spolu periodi otplate prekratki. 60 —Lejla Radoncˇic ´ 50 primaoca kredita od banaka i također je više 40 vjerovatno da će kredite uzeti od kreditnih 30 unija, udruženja solidarne štednje i kredita, 20 i od drugih izvora, dok je vjerovatnije da će muškarci pozajmljivati od porodica (sl. 2.2). 10 Za razliku od ostatka Evrope, ista je studija 0 Porodica Poslodavac Banke Kreditne unije utvrdila da žene vlasnice firmi u Jugoistočnoj ROSCA i ostali Evopi izvještavaju o manje ograničenja i ˇ Zene Muskarci ˇ troškovima finansiranja od biznisa u Izvor: Svjetska banka (2001). vlasništvu muškaraca. Ovi podacu pokazuju da žene u Bosni i Her- manji od onoga kojega uzima muškarac, a koji cegovini bolje prolaze u pogledu dobivanja iznosi 3.395,82KM (USD2.725,96), i veća kredita od žena u ostatku regiona. Studija koja je vjerovatnoća da će žene uzimati kredite da je koristila podatke Izvještaja o okruženju u bi ih odmah potrošile, a ne za investiranje, biznisu i uspješnosti u poduzetništvu) (Business što pokazuje da one manje investiraju u svoj Environment and Enterprise Performance Survey biznis (sl. 2.3).30 Isto tako, veća je vjerovatnoća - BEEPS) iz Evrope utvrdila je da firme kojima da će poduzetnici u Bosni finansirati pokre- upravljaju žene imaju za 5,4% manje izgleda tanje svog biznisa iz ličnih fondova, a ne iz da dobiju kredit od banke od firmi kojima kredita. Iako se finansiranje putem banaka upravljaju muškarci. Štaviše, firme kojima žene rijetko u zemlji koristi za pokretanje biznisa, upravljaju u prosjeku plaćaju za 0,6% veće istraživanje je utvrdilo da je ono značajno za kamatne stope od njihovih muških pandana.29 osiguranje opstanka biznisa.31 Iz tog razloga, na opstanak biznisa negativan uticaj će imati Međutim, prosječan iznos kredita koji žena činjenica da je manja vjerovatnoća da će žene uzima, 2.702,50KM (USD2.169,4) je uzeti kredit u svrhu opstanka svog biznisa. Iako je ženama pristup sredstvima banaka SI. 2.4: Prosjecˇni iznos kredita (u KM), prema spolu manji problem, poslovne žene s kojima se 5000 razgovaralo ističu da je problematična dužina ˇ Zene ˇ Muskarci vremena koje je potrebno da se dođe do 4000 sredstava banaka, nedostatak dugoročnih 3000 finansijskih opcija, kao i komplikovana 2000 papirologija i uslovi, ono što ih to navodi da se obraćaju mikrofinansijskim institucijama. 1000 Muškarci se iz istih razloga obraćaju mikrofi- 0 nansijskim institucijama. ˇ iznos kredita Prosjecni Izvor: Svjetska banka (2001). 20 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini Kao i u drugim dijelovima svijeta, kada stupio je na snagu novi Zakon o lizingu. Lizing traže sredstva od banaka, posebno velike bi ženskom biznisu s ograničenim početnim iznose kredita, ženama može predstavljati kapitalom i dotokom gotovine mogao pomoći problem nedostatak imovine registrirane da odmah počne s poslovanjem. Ipak, izgleda na njihovo ime. da je malo žena s kojima se razgovaralo u svrhe Zakon predviđa registraciju zajedničke imov- ovoga izvještaja bilo svjesno potencijala koje ine, ali prevladavaju tradicionalne prakse regis- lizing nudi, što ukazuje na potrebu edukacije o triranja imovine na ime muškarca. Samo 6,5% ovom proizvodu. žena s kojima se razgovaralo za anketu STAR Network izvijestilo je da posjeduju imovinu na MI-BOSPO je jednostavan jer se mi svoje ime (sl. 2.5). Štaviše, četrdeset posto žena poznajemo i jedni drugima vjerujemo. je istaklo da to što nemaju imovinu otežava c —Mejrema Alimanovi´ pristup finansijama. Brojke su slične širom zemalja bivše Jugoslavi- Mikrofinansijske institucije su popunile prazninu u obezbjed -ivanju sredstava je. U susjednoj Crnoj Gori samo je 3% imov- Postoji mnogo organizacija mikrofinasiranja ine registrirano na žene, dok je odgovarajuća u Bosni i Hercegovini. Godine 2004. u zemlji brojka u ruralnim dijelovima Kosova 10%.32 je bilo 46 registriranih davatelja mikrokred- Rast na tržištu lizinga u zemlji bi mogao imati ita.34 Većina tih organizacija osnovana je uz pozitivan efekt na žene. Ugovori o postojećem donatorsku pomoć nakon završetka rata, ali su lizingu u Bosni i Hercegovini su porasli za sada samoodržive (primjer 2.3). U zemlji su 74% u periodu od 2004. do 2005. godine.33 doneseni slični zakoni o mikrofinansiranju, u Međunarodna finansijska korporacija radi na Republici Srpskoj 2001. godine, a u Federaciji ažuriranju podataka o zakonskom okviru za liz- 2000. godine. Novi zakon o mikrokreditnim ing, a krajem 2007. godine u Republici Srpskoj organizacijama određuje transformiranje mikrokreditnih organizacija iz neprofitnih organizacija u fondacije ili privredna društva. ˇ c M irs a d a M a j d a n ci ´ , B il j n a a po t ek a M e d i t er a D uboko zahvac ´ena porodic ˇnom tradicijom poznavalaca bilja i s diplomom farmaceuta, izgledalo je jedino prirodno da se Mirsada okrene lijec ˇenju biljem SI. 2.5: Imovina u vlasništvu žena u Bosni kada je istraživala kako da zapoc ˇne vlastiti biznis. Danas je Mirsada direktorica i Hercegovini i jedina vlasnica apoteke koja se koncentrirala na lijec ˇenje biljem i prirodnim 50 lijekovima. Svoj biznis je pokrenula 1997. godine nakon povratka iz izbjeglištva u Njemac ˇkoj, a sada zapošljava petero ljudi i sve više pažnju usmjerava na uzgajanje bilja i njegovu proizvodnju na zemljištu u posjedu njene porodice. 40 “Usmjerila sam se na bilje zbog porodic ˇne tradicije i istorije. Priroda je naš spas,” kaže Mirsada. Mušterije su joj lokalno stanovništvo grada Živinica, a 30 med -u njima su sportisti i ljudi koji vjeruju u alternativnu medicinu. 20 ˇinjanje biznisa, a ipak istic Mirsada je koristila svoja vlastita sredstva za zapoc ˇe da je finansiranje bio problem. “Banke nisu atraktivna opcija finansiranja pošto 10 postavljaju previše uslova. Iako mikrofinasijske organizacije imaju vec ´e kamate, one su brže. Ipak ne nude dovoljno velike kredite.” 0 Zemlja ´a Kuc ˇe: “Ne namjeravam da se predam. Nastavic Mirsada ima žilav duh i istic ´u da Vlastita Ne znam se borim.” Nada se da c ´e u buduc ´i do još zemljišta kako bi proširila ´nosti doc proizvodnju bilja u svom biznisu. ˇ Zajednicka Bez odgovora/ ne znam Izvor: Bakšic´-Muftic´, Jasna et al. (2003). Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 21 Jedan broj žena, s kojima se razgovaralo, dobivaju i mikro kredite i kredite banaka. Žene više vole mikrokredite zbog pogodnosti i brzine s kojom se dobivaju (primjer 2.4). One ipak ističu da su kamatne stope previsoke. U Primjer 2.3: MI-BOSPO—Pristup žena finansijama putem mikrokredita zavisnosti od kredita, mikrofinansijske orga- ´i je sve vec Z nizacije zaračunavaju kamate od 15 do preko 20%, u poređenju s 8 do 9% kamata koje apocˇet 1996. godine kao pilot projekat Svjetske banke, MI-BOSPO je evoluirao u mikrokreditnu organizaciju u Bosni usmjeranu k ženama. Misija se zaračunavaju na potrošačke ili stambene organizacije je da ekonomski osnaži žene, vod -ena uvjerenjem da “ekonomski kredite komercijalnih banaka.35 S konkuren- ˇa žena može bolje uticati na društvene promjene i doprinositi boljem kvalitetu jac življenja u porodici.” cijom na tržištu mikropoduzetništva u zemlji kamatne stope lagano padaju. U martu 2008. godine MI-BOSPO je imao 26.580 aktivnih klijenata i kreditni por- tofolio od 64.000.000 KM (USD 51.375.307). Sa sjedištem u Tuzli, organizacija je ´enje Porezi predstavljaju daljnje opterec uglavnom koncentrirana na sjeveroistoc ˇnu Bosnu. Raspon kredita je od USD180 do USD 18.200, s prosjec ˇnim vremenom otplate od 13,5 mjeseci. Bilo kojeg dana ženskog biznisa osoblje MI-BOSPO-a se može vidjeti u vozilima kompanije sa šarenim natpisima Bosna i Hercegovina preduzima reformu pore- kako posjec ´uju klijente u gradovima koje organizacija opslužuje. za, između ostalog sniženje poreza na imovinu MI-BOSPO je angažiran na raznim inicijativama u zajednici, kao što je lokalni i pojednostavljenje poreza na prihod firme.36 ´e se koncentrirati na istraživanje program recikliranja, a osniva fondaciju koja c programa za dobrobit žena. MI-BOSPO je c ˇlan Women’s World Banking (Ženskog Međutim, poduzetnici porezne stope stavljaju svjetskog bankarstva), globalne mreže organizacija mikrofinansiranja sa sjedištem na mjesto koje je među najvećim preprekama za u Njujorku. bavljenje biznisom u zemlji. Na primjer, porezi ´i na: http://www.mi-bospo.org. Više podataka se može nac koje poslodavac mora da plati za zdravstveno osiguranje svakog uposlenika su u prosjeku oko 70% od neto plate uposlenika, što otvaranje novih radnih mjesta čini veoma skupim.37 Primjer 2.4: Koristi od mikrofinansiranja: Niz a m a I m š ir a gi c ´ , F a rm a r a s n ih ˇetku smo imali devet inspekcija u U poc kr a v a muz a r a O periodu od šest mjeseci. “ c —Fahira Habibovi´ vdje sam zapoc ˇela svoj rad s MI-BOSPO-om prije sedam godina,” kaže Nizama dok sjedi u hladu krošnje stabla, ispred svoje farme krave muzara na velikom poljoprivrednom imanju kod Tuzle. Vod -enje porodic ˇnog biznisa zajedno Izvještaj Doing Business in 2008 utvrdio je da sa svojim mužem Nizama je zapoc ˇela s prodajom mlijeka jedne od svojih krava u se od prošle godine broj plaćanja u kategoriji susjedstvu. Ubrzo je vidjela da postoji potencijal za mnogo više. Sada ima osam- deset grla i razne mašine za obradu mlijeka. Njeno mlijeko se prodaje Fabrici poreza smanjio sa 73 na 51 za jednu godinu, mlijeka u Tuzli i distribuira u regiji. ali se ukupno vrijeme za obradu ovih plaćanja Krediti od MI-BOSPO-a odigrali su kljucˇnu ulogu u ovome razvoju. povećalo sa 100 sati na 368, povećavajući tako “Imala sam jednu kravu i htjela sam više,” kaže Nizama. “Dobila složenost. Složenost i troškovi procesa mogu sam kredit od MI-BOSPO-a i kupila drugu kravu.” Njeno iskust- vo s MI-BOSPO-m bilo je pozitivno i ona cijeni dugotrajni od- da budu jedan od razloga zašto žene, koje su nos s organizacijom. “Vrlo su brzi. Sada kada sam osigurala vjerovatno više ograničene vremenom, ne vrše njihovo povjerenje, kredit mogu dobiti u svako doba.” formalnu registraciju svoga biznisa ili unajm- Gledajuc ´i naprijed, Nizama bi voljela da se usmjeri na ljenih radnika. uzgoj rase krava Holstein, koje su karakteristicˇne crno- bijele krave, poznate po velikom proizvodnom kapacitetu Loše radne kvalifikacije mogu da imaju uticaj mlijeka. Nizama je optimisticˇna u pogledu buduc ´nosti na uspješnost ženskog biznisa svoje firme: “Imamo veliki prostor za krave u koji smo uložili mnogo sredstava. Imamo kapacitet za više od Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini 50 grla.” nije se prilagodio tržišnoj privredi. Sistem se 22 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini Nema fleksibilnosti s uposlenicima. Država poboljšaju svoje kvalifikacije, a kompanije ne nudi dobru obuku radnika. Mi izlazimo izgleda da malo ulažu u obuku svojih radnika. Štaviše, studija rada za 2006. godinu je ˇ kog sistema i država osigu- iz komunistic utvrdila da se obuka za zanimanja povezuje rava radnike koji nemaju dobre radne s negativnim efektom na zarade od oko 20 navike. Mi smo testirali 150 radnika da do 25%, vjerovatno zbog činjenice da se bismo dobili 50 dobrih. siromašni ljudi sa slabijim izgledima za posao —Mirsada Mehmedinovi´ c po tradiciji upisuju na programe za zani- manja, umjesto da završe kompletnu srednju školu i dobiju diplomu.39 Projekt Svjetske koncentrira na obuku za određene poslove u banke za reformu obrazovanja iz 2005. godine dirigovanoj privredi, a ne na prilagodljivost i (A 2005 World Bank Education Restructuring fleksibilnost i još uvijek treba da mlade ljude Project) osmišljen je da se pozabavi nekim od opskrbi kvalifikacijama koje su potrebne u ovih pitanja. privatnom sektoru. Prema Svjetskoj banci, više od 40% učenika srednjih škola u zemlji ˇila da privatni po- Rigidna zaštita je znac nastavljaju da izučavaju programe u stotinama slodavci imaju probleme pri otpuštanju i zapošljavanju radnika vrsta usmjerenja za rad za koja nema dovoljno posla.38 Jedan broj žena poduzetnica istakao Iako je bilo nekih početnih reformi Zakona o je problem slabog kvaliteta radnika i teškoću radu i instituta za zapošljavanje, još je mnogo nalaženja dobrih uposlenika. toga potrebno uraditi. Žene poduzetnice nam pričaju o brojnim inspekcijama rada koje Mogućnosti obrazovanja za zanimanje često predstavljaju uznemiravanje. Studija su također ograničene onima koji žele da FIAS-a je istakla da sistemu inspekcija rada ´ , M e j rem a Alim a n o v i c K iosk S hop M eri , L uk a v a c K ada joj je suprug bio povrijed posudila sredstva od rod -en za vrijeme rata i kada je morao da prestane s radom, Mejrema je -aka i otvorila mali kiosk kako bi osigurala preživljavanje porodice. “Bile su to poslijeratne godine i život je bio težak. Moj suprug je bio ratni invalid i teško smo živjeli.” No, teška vremena su za Mejremu daleka prošlost. Od njenog prvog malog kioska Mejrema je u svome gradu Lukavcu pokrenula niz poslovnih poduhvata med -u kojima su poljoprivreda i pržionica kafe. Prije ˇetiri godine napravila je i plastenik gdje uzgaja jagode i povrc c ´e koje prodaje u svojim prodavnicama. Tržište za njene proizvode je lokalno i Mejrema kaže da bi morala da poboljša oznac ˇavanje robe kako bi drugdje mogla da prodaje svoje proizvode. Njen najvec ´i problem je kako doc ´i do kvalifikovanih i pouzdanih uposlenika. “Današnja omladina ne voli mnogo da radi i nemarna je. Nema dobre radne navike. Teško je nac ´i dobre radnike.” Sa svojim biznisom, koji ovisi o lojal- nosti mušterija, teško joj je doc ´i do radnika koji prema mušterijama imaju prijatan i prijateljski pristup. Mejrema gleda kako da povec ´a proizvodnju voc ´a. Nedavno ´a i povrc je pohad-ala obuku u vezi sa proizvodnjom u poljoprivredi na veliko i nada se da c´e tu obuku primijeniti za širenje svog biznisa. Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 23 nedostaju razumna pravila i pravni lijekovi često zanemaruju norme Zakona o radu, i on inspektorima rada daje veliku količinu sprečavajući žene da koriste porodiljsko odsus- moći, ali malo odgovornosti. Ova situacija tvo, a ponekad čak i s posla otpuštaju žene za lako može dovesti do traženja mita, što bi vrijeme trudnoće.42 žene poduzetnice teško mogle odbiti.40 Također prevladava diskriminacija starijih Poslodavci posebno žene uposlenice često žena, a čak se i odbija da se starije žene uzmu vide kao teret. Svjetska banka je argumentima u obzir za posao zbog njihove starosti i izgleda. uvjeravala da politika porodiljskog bolovanja Oglasi za radna mjesta, naročito u uslužnim od jedne godine, koja je obavezna prema djelatnostima kandidatima često postavljaju zakonima o radu, sprečava zapošljavanje žena. uslove da su mlađe od 35 godina i da su Pogodnosti materinstva u Republici Srpskoj atraktivne.43 Povećana svijest ženskih NVO- finansiraju se putem općih doprinosa na platu a i centara za ženska pitanja u vezi s ovim i stoga nisu nestimulirajuća za zapošljavanje problemom, kao i obuka privatnog sektora na žena. U Federaciji te pogodnosti bi trebalo da koja se odnosi na prepoznavanje specifičnih finansira kantonalni sistem socijalne zaštite, potreba žena može da pomogne da se ovakva ali su u praksi često prepuštene poslodavcima shvatanja promijene. na finansiranje, što stvara destimulaciju za zapošljavanje žena. Jedno potencijalno rješenje je da se porodiljsko odsustvo plaća putem sistema socijalnog osiguranja umjesto da se ono praktički prepusti poslodavcu.41 Štaviše, istraživanje pokazuje da poslodavci POGLAVLJE III: BOSANSKA ŽENA: IZGRADNJA PARTNERSTVA ZA USPJEH Nezaposlenost med-u ženama je visoka zbog Nedostupnost i visoka cijena usluga za staranje njihovih velikih obaveza u porodici. Mi još o djeci i opće vjerovanje da žena treba da bude uvijek moramo da vodimo brigu o svim kod kuće sa svojom djecom također mogu da kuc ´nim poslovima. doprinesu ovome raspoređivanju vremena.44 Trenutno manje od 9% djece pohađa insti- c —Ružica Jankovi´ tucije predškolskog obrazovanja, a vrtićima Uspješnost balansiranja izmed-u rada i života se mjesečno plaća od 100 KM (USD 80) do u svjetlu nesrazmjernih obaveza žena u kuc ´i KM120 (USD 96).45 Budući da je prosječna Mnoge žene se okreću samozapošljavanju iz fi- zarada žena 129 KM (USD 104) u Federaciji nansijske potrebe, a izgleda da nekim poslovnim i 60 KM (USD 48) u Republici Srpskoj, ženama u Bosni to što su same svoj šef pomaže troškovi staranja o djeci su previsok teret za u ispunjavanju svojih porodičnih obaveza. Kada mnoga domaćinstva. žene u Bosni vode svoj vlastiti biznis, one će vjerovatno na njemu provesti značajno manje Ženama poduzetnicama potrebno je ˇe umrežavanje jac vremena nego kad su zaposlene kod nekog drugog. Žena vlasnica biznisa, u prosjeku na Poslovno umrežavanje je dragocjeno za svome biznisu provodi samo 29,2 sata sedmično, razmjenjivanje ideja, kontakata u nekoj u poređenju s 46,9 sati koliko muškarac vlasnik oblasti i dobivanja poslovnih preporuka, biznisa provodi na svom poduzetništvu. Ustvari, i za osiguravanje sklapanja posla. Ipak, iako muškarci provode više sati na poslu u svakoj širom Bosne i Hercegovina postoji Jak ženski kategoriji. Ovi podaci pokazuju da mnoge pokret i jake organizacije građanskog društva žene vjerovatno biraju samozapošljavanje ili koje se koncentriraju na žensko pitanje, napuštanje posla djelomično zbog većeg tereta u žene u privatnom sektoru uglavnom domaćinstvu (sl. 3.1). ostaju neorganizirane. Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 25 Moramo više da se okupljamo i razmjenju- Sl. 3.1: Radni sati u sedmici prema vrsti zaposlenja jemo iskustva. Ovdje ne postoje udruženja žena poduzetnica, ali trebalo bi da jedno 50 osnujemo. 40 c —Mejrema Alimanovi´ 30 Bosanskohercegovačka ženska ekonomska 20 mreža je jedna postojeća organizacija koja 10 okuplja žene poduzetnice, kao i rukovodioce iz organa vlasti i biznisa. Ipak, ima malo aktivnih 0 Privatni sektor Javni sektor Vlasnik ili Ostali Ukupno članova, što pričinjava teškoće pri ponudi privatnik velikog broja usluga svojim članovima. Muskarci ˇ ˇ Zene Ovaj nedostatak organizacije žena u biznisu Izvor: Bosna i Hercegovina, Federalni institut za statistiku (2006). izgleda da se odražava i u ostatku Centralne i Istočne Evrope, budući da mnoge žene u regionu ne žele da budu dovedene u vezu s „feminističkim“ idejama, ili da budu izd- ´ , Du š a n k a Jo v a n o v i c vojene kao marginalizirana grupa.46 Štaviše, B u t ik M a j a ˇ B r cko organizacije poslovnih ljudi izgleda da svoje usluge ne nude ženama poduzetnicama. Studija iz 2000. godine utvrdila je da samo D ušanka se oduvijek interesirala za modu, ali je to iz potrebe pretvorila u svoju profesiju u ranim poslijeratnim godinama. Suoc ˇena 29% organizacija u Centralnoj i Istočnoj sa slabim moguc ´nostima zapošljavanja, prije jedanaest godina poc ˇela je da prodaje tašne u Brcˇkom gdje je živjela sa svojom porodicom. Taj Evropi daje takve usluge, u poređenju s pocˇetni posao se proširio na tri butika koji prodaju odjec´u ženama i 41% u Evropskoj uniji.47 Kao rezultat toga, muškarcima raznih starosnih grupa i ekonomskih moguc ´nosti. profesionalnim organizacijama dominiraju Uprkos obavezama koje joj ovaj biznis namec ´e, izgleda da Dušanka -u svog rada i porodic muškarci, s ograničenim učešćem žena, a održava dobru ravnotežu izmed ˇnog života. Ona zapošljava osam žena, uposlenica koje joj pomažu da vodi svoje rad- žene imaju manje pristupa sredstvima, obuci nje, one su pouzdane uposlenice vec ´ dugo vremena. U industriji koja i informacijama, koje bi itekako mogle da im je poznata po sklonosti da zapošljava atraktivne radnice, Dušanka ne pravi diskriminaciju u zapošljavanju i njene uposlenice su u starosnoj povećaju poslovni uspjeh. dobi od 20 do 52 godine. Jake organizacije poslovnih žena mogle Sa sve vec´om konkurencijom postaje sve teže poslovati i natjecati bi pružiti toliko potrebno obrazovanje, se za pažnju prevrtljivih mušterija. Dušanka bi voljela da umrežavanje i zastupanje otvori ekskluzivni butik, ali smatra da narod u njenom gradu to sebi ne bi mogao priuštiti. Malo je žena s kojima se razgovaralo istaklo da im je pružena obuka ili informacije od “Mnogo me ljudi pita kako uopšte sve to uspijevam. Svoj posao morate voljeti da biste važnosti za uspjeh, što bi članstvo u udruženju ga radili.” “No, previše se ne iscrpljujem. Sve moglo da pruži. Jedan od razloga za slabo je to stvar organizacije i za sada uspijevam da se organiziram,” kaže Dušanka, Iduc ´i naprijed, učešće žena u udruženjima mogle bi da budu Dušankini ciljevi ukljucˇuju kupovinu stana za njihove velike porodične obaveze. Ipak, mno- svoju kc ´e uskoro krenuti na fakultet, ´erku, koja c kao i otvaranje još jedne radnje. go je žena pokazalo interes za umrežavanje i za mogućnosti obuke, ukazujući na veliku potrebu za takvom jednom organizacijom. 26 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini Postoji mnogo globalnih primjera uspješnih inicijative ka osnaženju, kao što je inicijativa ženskih poslovnih organizacija, čiji modeli Bosanske rukotvorine koja je ranije opisana u mogu da daju zamah i ideje ženama Bosne i ovom izvještaju ili mikrokreditni programi pri- Hercegovine (primjer 3.1). mali su donatosku pomoć u Bosni i Hercego- vini. Ipak, one predstavljaju ad-hoc aktivnosti Organi vlasti i donatori treba da rade sa u okruženju kojemu nedostaje koordinirani ženskim biznisom da bi se došlo do promjena strateški fokus na žene u privatnom sektoru. Do sada se donatorska pomoć u Bosni i Hercegovni koncentrirala na pitanja kao što Organi vlasti su donijeli zakone koji to su učešće žena u politici, izgradnja mira ili podržavaju i u pogon su stavili mašineriju trgovina ljudima. U drugim postkonfliktnim koja će obraditi probleme žena, uključujući zemljama donatori su tradicionalno podržavali centre za ženska pitanja na državnom nivou slične aktivnosti vezane za žensko pitanje, i na nivoima entiteta i komisije za ženska propuštajući da iskoriste ženski privredni pitanja. Ove organizacije bi se mogle dobro potencijal. Ohrabrujuće je da su posljednjih upotrijebiti za jačanje podrške ženama u godina donatori počeli da pokreću aktivnosti privatnom sektoru, uključujući angažovanje orijentirane ka ženskom poslovnom kapitalu, na zastupanju u problemima s kojima se kao u Kosovu (primjer 3.2). Neke privredne suočavaju žene poduzetnice. Primjer 3.1: Primjeri umrežavanja Primjer 3.2: Donatori promoviraju radi uspjeha: Primjeri ženskih žene poduzetnice na Kosovu poslovnih udruženja Suoc ˇene sa slabim izgledima za zapošljavanje National Association of Women i s patrijarhalnim sistemom, žene na Kosovu Business Owners (Nacionalno udruženje žena se suoc ˇavaju s posebnim problemima vlasnica biznisa) dok Kosovo teži ka obnovi svojih institucija i privrede. S oko 9.000 biznisa u vlasništvu žena u Americi, koje su njegove cˇlanice, i 80 Da bi se pozabavila ovim pitanjem, podružnica širom zemlje, ovo udruženje stvara Švajcarska agencija za razvoj i kooperaciju moguc ´nosti umrežavanja svojim c ˇlanicama, (Swiss Agency for Development and Coop- širom zemlje organizuje konferencije i pruža eration) je 2001. godine inicirala projekat ˇanje vašeg biznisa. Za više sredstva za jac stimuliranja srednjih preduzec ´a, s posebnim naglaskom na sticanje kvalifikacija med -u informacija posjetite njegov website: http:// www.nawbo.org/ mladim ženama. Ovaj program ženama poduzetnicama nudi kurseve poslovnog Jordan Forum for Business and upravljanja, rac´unovodstva i marketinga, kao Professional Women (Forum Jordana za i profesionalnu obuku. Medijska kampanja poslovne i profesionalne žene) i izložbe koje predstavljaju proizvode žena osmišljeni su tako da žene podstaknu da Osnovan 1976. godine, Forum pruža plat- stupe na poslovnu arenu. formu za razvoj i osnažuje i zastupa žene u biznisu u Jordanu. Za više informacija posjetite Za više informacija posjetite: http://www. njegov website: http://www.bpwa.org.jo/ swisscontact.org/english/pages/PR_Dn/PR_ Dn_005_Img.php Global Directory of Women’s Business Associations (Globalni imenik udruženja ženskog biznisa ) Programa za žene IFC-a sadrži globalni imenik ženskih poslovnih udruženja koji se pretražuje po zemlji: http://rru.worldbank.org/External/ psd-gender/ Ovaj izvještaj je jedno sredstvo zastupanja koje žene mogu odnijeti kreatorima strategije da bi se saslušali njihovi pogledi. Ovaj izvještaj ističe mnoge pozitivne primjere poslovnih žena u Bosni i Hercegovini čije priče o uspjehu uprkos problemima mogu da inspiriraju mlade žene koje tek započinju svoj poslovni život. Slušanjem glasa žena Bosne i doku- mentovanjem njihovih inspirativnih priča, ovaj izvještaj pokazuje ogromne neiskorištene potencijale žena i šalje poruku koliko je važno sprovesti strategiju koja će podstaći i ojačati njihov učinak. L e j l a S p a ho , P erspe - H a v a F a zli c ´ , S E I F , S er v is k t i v a I n že n j eri n g ˇ ´ z a C i š ce n j e , frizerski s a lo n , Visoko sol a ri j i c v j e c ´ a r n icu K a lesi j a L ejla Spaho ima impresivnu biografiju —ona je profesorica u srednjoj školi u N akon što je nekoliko godina živjela u Njemac ˇkoj, Hava se 1997. Visokom, rukovodilac na državnom nivou godine vratila u svoj bosanski gradic ´ Kalesiju, ispunjena optimizmom Bosanskohercegovac ˇke ženske ekonomske u vezi s buduc´nošc -er i raznim poslovnim idejama. No, ´u, ali takod mreže, kantonalni predstavnik i takod -er je prvo se posvetila porodici i neko vrijeme je provela podižuc ´i svoje vlasnica Perspektiva Inženjeringa, firme koja troje djece. pruža usluge konsaltinga, inženjeringa i arhi- tektonskog projektovanja. Nakon što je bila Hava se uskoro dala na posao. Uvijek je voljela cvijec ´e i poc ˇela je s direktorica grad -evinske firme u državnom prodajom cvijec ´a na ulici u svome gradu. Nije prošlo dugo, a bilo vlasništvu, prije deset godina iskoristila je je mnogo mušterija i Hava je 2004. godine otvorila cvjec ´arnicu. svoje poslovne veze za otvranje svoje firme. Danas takod -er ima frizerski salon, solarij, plastenik za uzgoj cvijec ´a i novootvoreni servis za c ´enje SEIF. “Ideje za svoj biznis dobivam ˇišc Kao rukovodilac Bosanskohercegovac ˇke tako što od mušterija c ˇujem šta im je potrebno. Iz Njemac ˇke sam ženske ekonomske mreže, Lejla zastupa donijela mnogo pozitivnih utisaka.” Ona i njen muž se sada sve više probleme s kojima se suoc ˇavaju žene u koncentriraju na svoj servis za c ´enje. “Ljudi ne znaju za servise za ˇic privredi i biznisu. Lejla je mišljenja da mreža c ´enje na tržištu. Bit c ˇišc ´e nam potrebna bar jedna ima oko 1.800 c ˇlanica u svakoj regiji zemlje, godina oglašavanja da ljude upoznamo s ovom iako je mali broj njih aktivan. Mreža pomaže zamisli,” kaže Hava. razmjenjivanje informacija, vrši istraživanja, obavlja zastupanja i aktivnost obuke. Dinamic ˇna i vrijedna žena, Hava uspijeva da balansira izmed -u svog lic ˇnog života i “Dio problema s mrežom bio je u tome obaveza iz njenog višestrukog biznisa. što žene od mreže oc ˇekivale finansijsku Uprkos mnogim obavezama u toku pomoc ´. Isto tako, poslovne žene nemaju dana, ona nalazi vrijeme i za porodicu vremena da budu dio udruženja obzirom i obicˇno s posla odlazi do 16 ili 17 sati na sve njihove obaveze,” kaže Lejla. Ona poslije podne. “Volim da radim, ipak ostaje strastvena zagovornica žena u ali sam isto tako privržena mojoj biznisu, preuzimajuc ´i rukovodec ´u funkciju i porodici. Obic ˇno sama kuham. Ali mi aktivnu ulogu u aktivnostima mreže na obuci je ovih dana teško nac ´i vremena za i razmjeni znanja. prijatelje.” Kao da joj savladavanje obaveza u velikoj porodici i razne vrste biznisa nisu davale dovoljno posla, Hava takod -er vanredno studira da bi dobila fakultetsku diplomu ekonomiste. 28 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini Preporuke Problem Preporuke Odgovorna institucija Složene birokratske Eliminirati birokratske procedure koje ometaju uspjeh žena u biznisu Organi vlasti, poslovna procedure u podruc ˇjima udruženja, donatori kao što su pribavljanje Povec b ´om diskriminacijom ´ati mobilnost radne snage i pozabaviti se prevladavajuc dozvola, zapošljavanje pri zapošljavanju putem jac ˇanja implementacije Zakona o ravnopravnosti spolova, radnika ili pristup finansi- pomoc ´anju izuzetno niskih stopa uc ´i povec ˇešc´a žena u radnoj stazi. jama je neproporcionalni teret na ženski biznis Vršiti obuku koja se zalaže za prepoznavanje specific b ˇnih potreba žena i njihovu zbog malog kapaciteta raznolikost unutar privatnog sektora i kako bi se pomoglo promjeni stavova i biznisa i sposobnosti za negativne kulture u vezi s kompanijama. pristup problemu. Kom- plikovana struktura or- Osigurati da se obrazovne inicijative pozabave neravnopravnošc b ´u spolova, što gana vlasti u zemlji znac ˇi obuhvata i podsticanje obuke iz poduzetništva za žene u srednjem obrazovanju. da postupci dolaženja do dozvola za biznis nisu Kreirati centralni registar kako bi se pribavljanje dozvola za bavljenje biznisom b standardizirane. ucˇinilo lakšim i pomoglo standardizaciji procedura. Nedostatak znanja i ´ao uspjeh u biznisu Ponuditi obuku da bi se povec Komericjalne banke i obrazovanja o prob- davaoci mikro kredita, lemima biznisa može Ponuditi edukaciju iz biznisa i finansijskog upravljanja. b ženska udruženja i NVO, biti inhibirajuc ´i faktor centri za ženska pitanja ženama poduzetnicama. Izgraditi i ojac b -enja poslovnih žena i pribaviti informacije ˇati sposobnosti rukovod o novim tehnološkim i poslovnim dostignuc ´ima u njihovoj djelatnosti kako bi se pomogao rast ženskog biznisa. Obrazovati žene poduzetnice u vezi s koristima uzimanja kredita. b Žene u biznisu su i Podržavati zastupanje žena Donatori, organi vlasti i dalje loše organizirane poslovne žene i nedostaje im tijelo za Povec b ´ati zastupanje žena u problemima razvoja privatnog sektora podržavanjem koordinaciju i moguc ´nosti ˇanjem postojec osnivanja organizacija ženskog biznisa i jac ´ih tijela kao što je umrežavanja. Bosanskohercegovac ˇka ženska ekonomska mreža. b -unarodne studijske razmjene bosanskih žena poduzetnica i Sponzorirati med udruženja žena poduzetnica iz drugih zemalja. b Pokrenuti redovne dvosmjerne dijaloge organa vlasti i žena u biznisu. Vršiti daljnja istraživanja problema s kojima se susrec b ´u žene u biznisu i osigurati da su izvještaji o biznisu bez segregacije i da se analiziraju prema spolu. Mnogo žena Bosne Istac ´i pric ˇe o uspjehu žena i izgraditi profil žena u biznisu Poslovne žene, organi je unazad -eno zbog vlasti i donatori nedostatka samopouz- Povec b ´i pric ´ati svijest o potencijalu žena u biznisu i istac ˇe o uspjehu žena u privat- danja i vjere u svoju nom sektoru, kao što je ova publikacija, rada s medijima i sponzoriranje dogad -aja sposobnost da c ´e u koji velic ˇaju ženska dostignud -a u biznisu. biznisu uspjeti. Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 29 KORISNI LINKOVI I IZVORI BH Women’s Economic Network—Bosansko MI-BOSPO Micro-Credit Organization— ˇ ka ženska ekonomska mreža hercegovac MI-BOSPO Mikrokreditna organizacija http://www.bhzem.ba/aktivnosti/centralna http://www.mi-bospo.org/ /index.php US Small Business Administration Free Online Gender Center of the Federation of Bosnia Business Courses—Besplatni on-line kursevi and Herzegovina Administracije SAD-a iz malog biznisa http://www.fgenderc.com.ba/en/o_gender_ http://www.sba.gov/services/training/ centru.html onlinecourses/index.html Gender Center of Republika Srpska Women’s World Banking—Žensko svjetsko Contact: E-mail: gcrsoffice@blic.net bankarstvo Website: www.gc.vladars.net http://swwb.org/ Gender Equality Agency of Bosnia World Bank’s Gender Program—Program za and Herzegovina žene Svjetske banke http://www.arsbih.gov.ba/ www.worldbank.org/gender IFC’s Gender Program—Programa za žene World Bank’s Europe and Central Asia IFC-a Gender Website www.ifc.org/gender http://web.worldbank.org/WBSITE/EX- TERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/ IFC Advisory Services in South-Eastern EXTECAREGTOPGENDER/ Europe (PEP-SE)—Savjetodavne usluge IFC-a 0,,menuPK:570872~pagePK:34004175 ˇ noj Evropi (PEP-SE) u Jugoistoc ~piPK:34004435~theSitePK:570862,00.html http://www.ifc.org/pepse World Learning STAR Network—STAR ILO’s Get Ahead for Women in Enterprise ˇ enje Svjetska mreža za uc Training Package and Resource Kit— http://www.worldlearning.org/star/ Edukativni paket ILO-a i komplet resursa za napredak žena u poduzetništvu http://www.ilo.org/public/english/region/asro/ bangkok/library/pub4c.htm 30 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini FusNOTE 1 ILO (2008) 23 UNECE (2004) 2 Bosna i Hercegovina—Federalni zavod za 24 Sabarwal i Terrell (2008) statistiku (2007) 25 U indeksu Transparency International Bosna 3 (Svjetska banka 2007a) i Hercegovina dijeli mjesto s Crnom Gorom, 4 Svjetska banka (2001), konverzija valute u Makedonijom, Gabonom, Jamajkom, Kiri- USD u aprilu 2008. batijem, Lesotom, Maldivima, Svazilendon i 5 Bakšić-Muftić, Jasna i dr. (2002) Tajlandom. 6 Intervju s Global Rights, Sarajevo, septembar 26 Vijeće stranih investitora (2007) 2007. 27 Svjetska banka (2007b) 7 Wash, Martha (1997) 28 Međunarodni monetarni fond (2007) 8 Svjetska banka (2005a) 29 Muravyev i dr. (2007) Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 9 30 Svjetska banka (2001) (2007). Osoba se definira kao nezaposlena 31 Demirguc-Kunt, Asli, Leora Klapper i Geor- ako tokom posljednje sedmice koja je pre- gios Panos (2007) thodila anketnom razgovoru: a) nije radila na 32 Zuckerman, Elaine i Ann Graham (2002.); plaćenom poslu ili nije bila samozaposlena; Međunarodna helsinška federacija za ljudska b) je aktivno tražila posao; c) trenutno bila prava (International Helsinki Federation for radno sposobna. Human Rights) (2000) 10 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 33 Međunarodni monetarni fond (2006) (2007) 34 Međunarodni monetarni fond (2006) 11 Yemtsov, Ruslan i Erwin Tiongson (2008) 35 MI-BOSPO-ova Analiza tržišta i poređenje s 12 UNECE (2004) konkurentima. Interni izvještaj, mart 2008. 13 Popis stanovništva SAD-a: http://www.cen- 36 Svjetska banka 2007a sus.gov/Press-Release/www/releases/archives/ 37 Vijeće stranih investitora (2007) income_wealth/005647.html 38 Svjetska banka (2005c) 14 DFID (2005) 39 Svjetska banka (2005b) 15 Federacija Bosne i Hercegovina—Federalni 40 FIAS (2001) zavod za statistiku (2006) Svjetska banka (2005b) 41 16 Svjetska banka (2005a) 42 Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i 17 Sabarwal, Shwetlena i Katherine Terrell Hercegovini (2008) (2008) 43 Global Rights (2004) 18 Anketa World Values (Svjetske vrijednosti), 44 Global Rights (2004) podaci za Bosnu dostupni online: http:// 45 UNESCO (2006), podaci o cijenama bo- www.worldvaluessurvey.org/ ravka u vrtićima odražavaju približne cijene 19 Svjetska banka (2005a) u 2008. 20 Demirguc-Kunt, Asli, Leora Klapper i Geor- 46 Sandor, Maria (1997) gios Panos (2007) 47 Centar za istraživanje poduzetništva i 21 Bakšić-Muftić, Jasna i dr. (2003) privrednog razvoja (Centre for Enterprise and 22 Državna agencija za statistiku; Republika Economic Development Research) (2000) Srpska—Statistički zavod; Federacija BiH— Federalni zavod za statistiku i Svjetska banka (2002); DFID (2005) Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 31 BIBLIOGRAFIJA Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Washington, DC. (EBRD i Svjetska banka 2007. “Anketa o radnoj snazi 2007: prelimi- 2002 „Izvještaj o poslovnom okruženju u Bosni narni podaci.” Agencija za statistiku Bosne i i Hercegovini i uspješnosu u poduzetništva Hercegovine, Sarajevo. (BEEPS2) Bakšić-Muftić, Jasna i dr. 2003. “Socio-eko- Federation of Bosnia and Herzegovina Federal nomski status žena BiH: Analiza rezultata Office of Statistics. 2006. “Women and Men STAR pilot ankete.” Projekat World Learning in Federation of Bosnia and Herzegovina.” STAR Network), Jež, Sarajevo. Federal Office of Statistics, Sarajevo. (Feder- acija Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za Centre for Enterprise and Economic Develop- statistiku, 2006 „Žene i muškarci u Federaciji ment Research. 2000. “Young Entrepreneurs, Bosne i Hercegovine“, Federalni zavod za statis- Women Entrepreneurs, Ethnic Minority tiku, Sarajevo ) Entrepreneurs and Co-Entrepreneurs in the European Union and Central and Eastern Eu- FIAS. 2001. “Bosnia and Herzegovina Com- rope.” Middlesex University Business School, mercial Legal Framework and Administrative United Kingdom (Centar za istraživanje Barriers to Investment.” FIAS, Washington, poduzetništva i privrednog razvoja. 2000. DC. (FIAS 2001, „Ekonomski i privredni „Mladi poduzetnici, žene poduzetnice, pripad- pravni okvir Bosne i Hercegovine i administra- nici etničkih manjina—poduzetnici i partneri tivne barijere za investiranje“) u poduzetništvu u Evropskoj uniji i Centralnoj i Foreign Investors Council. 2007. “White Istočnoj Evropi“- Middlesex University Business Paper 2007: Priority Solutions for Obstacles to School, Velika Britanija). Investment and Growth in Bosnia & Herze- Demirguc-Kunt, Asli, Leora Klapper i govina.“ Foreign Investors Council, Sarajevo Georgios Panos. 2007. “The Origins of Self- and Banja Luka. (Vijeće stranih investitora Employment.” World Bank, Washingotn DC 2007„Bijela knjiga 2007: Primarna rješenja (Porijeklo samozapošljavanja, Svjetska banka) za prepreke u investiranju i rastu u Bosni i Hercegovini, Vijeće stranih investitora, Sarajevo DFID. 2005. “Labor and Social Policy in i Banja Luka 2007) Bosnia-Herzegovina: the Development of Policies and Measures for Social Mitigation. Global Rights. 2004. “Shadow Report on the Living in BIH: Panel Study Wave 4 Report.” Implementation of CEDAW and Women’s Bosnia and Herzegovina Council of Ministers, Human Rights in Bosnia and Herzegovina.” Sarajevo. („Radna i socijalna politika u Bosni u Sarajevo. („Izvještaj u sjeni o primjeni Konven- Hercegovini: razvojna strategija i mjere socijalne cije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena pomoć, Živjeti u BiH: Panel studija, 4. Wave i ženskih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini“, izvještaj “, Bosna i Hercegovina, Vijeće mini- Sarajevo) stara, Sarajevo.“ Helsinki Committee for Human Rights in EBRD and World Bank. 2002. “Bosnia and Bosnia and Herzegovina. 2008. “Report on Herzegovina Business Environment and the Status of Human Rights in Bosnia and Enterprise Performance Survey (BEEPS2).” Herzegovina.” Sarajevo. (Helsinški komitet 32 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini BIBLIOGRAFIJA za ljudska prava u Bosni i Hercegovini 2008 Research, Berlin. („Pol poduzetnika i finan- „Izvještaj o statusu ljudskih prava u Bosni i sijska ograničenja: dokazi iz međunarodnih Hercegovini“ Sarajevo) podataka“ rasprava br. 70, Njemački institut za ekonomsko istraživanje, Berlin) ILO. 2008. “Global Employment Trends for Women. ILO, Geneva” (Globalni trendovi u Republika Srpska Institute of Statistics. 2007. zapošljavanju žena, ILO Geneva) “Women and Men in Republika Srpska No. 4.” Banja Luka. (Republika Srpska Statistički International Helsinki Federation for Human zavod 2007 „Žene i muškarci u Republici Rights. 2000. Women 2000: An Investigation Srpskoj br. 4“) into the Status of Women’s Rights in Central and South-Eastern Europe and the Newly Sandor, Maria. 1997. “Women Entrepre- Independent States. New York and Vienna neurship in Central and Eastern Europe.” International Helsinki Federation for Human Economic Reform Today, Number II, CIPE, Rights. Available at: http://www.ihf-hr.org/ Washington, DC. („Žensko poduzetništvo publicat.htm. (Međunarodna helsinška feder- u Centralnoj i Istočnoj Evropi, Ekonom- acija za ljudska prava, 2000: Istraživanje sta- ska reforma danas br. 2, CIPE - Centar za tusa ženskih prava u Centralnoj i Jugoistočnoj međunarodno privatno poduzetništvo, Wash- Evropi i novoosnovanim državama, New York ington DC“) i Beč, Međunarodna helsinška federacija za Sabarwal, Shwetlena and Katherine Terrell. ljudska prava, dostupno na http://www.ihf- 2008. “Does Gender Matter for Firm Perofor- hr.org/publicat.htm) mance: Evidence from the East European and International Monetary Fund. 2007. “Bosnia Central Asian Region.”, PREM Gender, World and Herzegovina: Selected Issues.” IMF Coun- Bank, Washington, DC. („Da li je pol važan try Report No 7/269. IMF, Washington, DC. za uspješnost firme: dokazi iz istočnoevropske i (Međunarodni monetarni fond. 2007. „Bosna centralnoazijske regije“ Odjel PREM Centra za i Hercegovina: odabrana pitanja, MMF-ov ženska pitanja (PREM- Poverty Reduction and izvještaj o zemlji, br. 7/269, MMF, Economic Management - Smanjenje siromaštva Washington DC) i upravljanje privredom)) International Monetary Fund. 2006. “Bosnia State Agency for Statistics, Republika Srp- and Herzegovina Financial SystemStability ska Institute of Statistics, Federation of BiH Assessment.” World Bank and IMF, Washing- Institute of Statistics, and World Bank. ton, DC. (Međunarodni monetarni fond. 2006 2002. (“Welfare in Bosnia and Herzegovina „Procjena stabilnosti finansijskog sistema Bosne i 2001: Measurement and Findings.” Sarajevo Hercegovine, Svjetska banka i MMF, Washing- (Državna Agencija za statistiku, Zavod za ton, DC) statistiku Republike Srpske, Federalni zavod za statistiku i Svjetska banka. 2002. „Soci- Muravyev, Alexander i dr. 2007. “Entrepre- jalna zaštita u Bosni i Herzegovini: Mjerenja i neurs’ Gender and Financial Constraints: zaključci“ Sarajevo) Evidence from International Data.” Discussion Paper 706. German Institute for Economic Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 33 BIBLIOGRAFIJA UNECE. 2004. “Access to Financing and ITC World Bank. 2007b. “New Doing Business in the UNECE Region.” Geneva and New Global Report Shows BiH Falling Further York. (UNECE 2004 „Pristup finansiranjimu Behind the Region. Press Release, September i ITC-u (International Trade Commission- 26, Washington, DC. (Svjetska banka. 2007b. Međunarodna trgovinska komisija) u regiji „Novi globalni izvještaj Bavljenje biznisom UNECE-a, Geneva i New York) pokazuje da BiH i dalje zaostaje za regijom, saopćenje za javnost, 26. septembar“ Washing- UNESCO. 2006. “Bosnia and Herzegov- ton, DC) ina; Early Childhood Care and Education Programmes.” Report UNESCO, Geneva World Bank. 2005a. “Bosnia and Herzegovina („Bosna i Hercegovina, staranje o djeci u ranom Country Economic Memorandum.”Report djetinjstvu i obrazovni programi“ Izvještaj No. 29500-BA. Poverty Reduction and Eco- UNESCO, Geneva). nomic Management Unit, Europe and Central Asia Region. Washington, DC. (Svjetska banka US Census Bureau. 2005. “Income Stable, 2005a „Memorandum: Bosna i Hercegovina Poverty Rate Increases, Percentage of Ameri- Izvještaj br. 29500-BA. Jedinica za smanjenje cans without Health Insurance Unchanged.” siromaštva i upravljanje privredom, Regija Press Release, August 30 Available online: Evrope i Centralne Azije, Washington, DC) http://www.census.gov/Press- /www/releases/ archives/income_wealth/005647.html (SAD- World Bank. 2005b. “Bosnia and Herzegovina ov Biro za popis stanovništva, 2005. „Prihod Labor Market Update: the Role of Industrial stabilan, stopa siromaštva povećana i nepromi- Relations.” Human Development Sector Unit, jenjeno zdravstveno osiguranje“ Saopćenje za Europe and Central Asia Region. World Bank, javnost dostupno online: http://www.census. Washington, DC. (Svjetska banka. 2005b. gov/Press- /www/releases/archives/income_ „Najnoviji podaci Svjetske banke o tržištu rada wealth/005647.html) u Bosni i Hercegovini: Uloga privrednih odnosa“ Jedinica za sektor ljudskog razvoja, Regija Ev- Wash, Martha. 1997. “Post-Conflict Bos- rope i Centralne Azije“- Svjetska banka 2005b, nia and Herzegovina: Integrating Women’s Washington, DC ) Special Situation and Gender Perspectives in Skills Training and Employment Promotion World Bank. 2005c. “Project Appraisal Docu- Programmes.” ILO, Geneva. („Postkonfliktna ment: Bosnia and Herzegovina Education Bosna i Hercegovina: Integriranje posebnih Restructuring Project.” Report No. 31840-BA. problema žena i perspektive ženskog pitanja u Human Development Sector Unit, South East programe za profesionalnu obuku i promotivne Europe Country Unit, Europe and Central programe za zapošljavanje “ ILO, Geneva) Asia Region. Washington, DC. (Svjetska banka. 2005c. „Dokument o procjeni projekta: World Bank. 2007a. Doing Business in 2008. Projekt reforme obrazovanja u Bosnii Hercego- World Bank, Washington, DC. (Svjetska vini, Izvještaj br. 3184-BA“ Jedinica za sektor banka. 2007a. Bavljenje biznisom u 2008. ljudskog razvoja, Regija Evrope i Centralne Svjetska banka, Washington, DC) Azije“, Washington, DC) 34 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini BIBLIOGRAFIJA World Bank. 2001. “Bosnia Herzegovina Yemtsov, Ruslan and Erwin Tiongson. 2008. Living Standards Measurement Study Survey “Bosnia and Herzegovina 2001-2004: Enter- 2001.” World Bank, Washington, DC. (Svjets- prise Restructuring, Labor Market Transitions, ka banka 2001. „Studijski izvještaj o mjeren- and Poverty.” World Bank. Policy Research jima životnog standarda u Bosni i Hercegovini, Working Paper 4479. („Bosna i Hercegovina Svjetska banka, Washington, DC) 2001-2004: Reforma poduzetništva, tran- zicija tržišta i siromaštvo“, Svjetska banka, World Economic Forum. “The Global Gender Istraživanje strategije: radni dokument Svjetske Gap Report 2007.” World Economic Forum, banke, br. 4479) Geneva. (Svjetski ekonomski forum. „Globalni izvještaj o jazu među polovima 2007.“ Svjetski Zuckerman, Elaine and Ann Graham. 2002. ekonomski forum, Geneva) “USAID/Federal Republic of Yugoslavia: Gender Assessment of Serbia and Montene- World Values Survey. Available online: http:// gro.” Development Alternatives, Washington, www.worldvaluessurvey.org/ (Anketa svjedske DC.(„USAID/Savezna Republika Jugoslavija: vrijdenosti—dostupna on line http://www. Procjena ženskog pitanja u Srbiji i Crnoj Gori“ worldvaluessurvey.org/) Razvojne alternative, Washington, DC) Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini | 35 36 | Glas Žena Poduzetnica u Bosni i Hercegovini MKF ‘MI-BOSPO’ Bosne srebrene bb 75 000 Tuzla Bosnia and Herzegovina Tel: ++ 387 35 270 283 Fax: ++ 387 35 252 448 www.mi-bospo.org 2121 Pennsylvania Avenue, NW Washington, DC 20433 USA (202) 473-1000 www.ifc.org