Glasovi Evrope i Centralne Azije: ma r í a e . dáva lo s g i o r g i a d e ma rchi i n d hi r a s a nto s Novi uvidi o zajedničkom prosperitetu ba r ba r a k i ts isil oral i zaposlenosti 2 Tim i izrazi zahvalnosti O vaj posao je uglavnom finansirao Trust fond Svetske banke za rodnu ravnoprav- nost, multidonatorski trust fond osnovan 2012. s ciljem podizanja svesti, znanja i kapaciteta za kreiranje politike koja će se zasnivati na poznavanju oblasti rodne ravnopravnosti. Pored toga, on se zasniva na radu koji je finansirao (PSIA), trust fond za Makedoniju za Analizu siromaštva i socijalnog uticaja, kao i na drugim različitim pro- jektima određenih zemalja iz globalnih praksi u oblasti obrazovanja, siromaštva, pravednosti, socijalne zaštite i rada, uključujući i projekat koji je finansirao Trust fond za zaštitu životne sredine i socijalno održivi razvoj (TFESSD) - ‘Ekonomska mobilnost i tržišta rada u zemljama Evrope i Centralne Azije (ECA)’, regionalni projekat ‘Politička ekonomija redistribucije, transfe- ra i poreza u ECA’, ‘Rodna pitanja na Zapadnom Balkanu’, projekat tehničke pomoći ‘Humani razvoj’ na Kosovu, projekat u Centralnoj Aziji ’Kvalifikacije i migracije’ i ‘Otvaranje radnih mesta i razvoj veština’ i projekat ‘Suočavanje sa problemima zapošljavanja na Zapadnom Balkanu’. Posao je obavio multisektorski tim iz Globalnih praksi u oblasti obrazovanja, siromaštva, jednakosti, socijalne zaštite i rada. Ovaj izveštaj napisali su María Eugenia Dávalos (vođa tima, viši ekonomista, Globalne prakse u oblasti siromaštva i pravednosti), Giorgia Demarchi (sociolog, globalne prakse u oblasti siromaštva i pravednosti), Barbara Kits (konsultant), Isil Oral (konsultant), i Indhira Santos (vođa tima, viši ekonomista, globalne prakse u oblasti socijalna zaštita i rada). U timu je takođe i Patti Petesch (konsultant) koja upravlja izradom instrumenata za prikupljanje podataka kao i njihovom implementacijom, i koja je ko-autor propratnog dokumenta za ovaj izveštaj (Petesch i Demarchi, 2015). Tim se zahvaljuje Darigi Chukmaitovoj (konsultant) i Angeliki Thumala (konsultant) na podršci, ključnoj za imple- mentaciju instrumenta za prikupljanje podataka u Centralnoj Aziji odnosno kodiranju kva- litativnih podataka. Ovaj izveštaj zasniva se na primarnom kvalitativnom istraživanju sprovedenom u devet ze- malja Evrope i Centralne Azije. Zahvaljujemo se autorima izvjestaja za pojedine zemlje, i lokalnim partnerima koji su pripremili i/ili doprineli izradi izveštaja za svaku od zemalja: PRISM (Bosna i Hercegovina), Centar za istraživanje i kreiranje politike (BRJ Makedonija), Gorbi (Gruzija), Index Kosova (Kosovo), BISAM Centralna Azija (Kazahstan), M-Vector (Kirgi- ska Republika), IPSOS (Srbija), M-Vector (Tadžikistan), i A2F Consulting (Turska). Izveštaj takođe odražava rad i napore ostalih kolega u Svetskoj banci. Posebno se zahvalju- jemo Mediha Agar, Mohammed Ihsan Ajwad, Joost de Laat, Keiko Inoue, Aylin Isik-Dikmelik, i Ana Maria Munoz. Maria Beatriz Orlando, Emily Weedon, i Sailesh Tiwari su obezbedili stručnu ocenu. Superviziju ovog posla obavili su Andrew Mason (menadžer praksi, globalne prakse u obla- sti socijalna zaštite i rada), Carolina Sanchez-Páramo (menadžer praksi, globalne prakse u oblasti siromaštva i pravednosti), Omar Arias (bivši vršilac dužnosti sektorskog menadžera i glavni ekonomista, globalne prakse u oblasti socijalna zaštite i rada), i Hans Timmer (glavni ekonomista za region Evrope i Centralne Azije). 3 Srbija Photo©: Djama86/ Dreamstime.com Pregled A inura živi u selu u Naryn Oblast (regi- Marko, koji ima 50 godina, devastiran je socio-eko- on) u Kirgiskoj Republici. Ekonomski nomskom tranzicijom u Srbiji. Tokom njegovog ži- uslovi u selu su znatno poboljšani vota, njegovo domaćinstvo je iz srednje klase palo tokom poslednje decenije, omogu- u siromaštvo. ćavajući mnogim porodicama da se izvuku iz si- romaštva. Ainura je takođe videla kako se njen “Ja ne potičem iz porodice koja je oduvek bila si- život menja na bolje. Ona govori o članovima romašna, već iz porodice koja je uvek putovala i svoje porodice koji su iskoristili mogućnosti koje uživala u životu,” kaže on. “Putovao sam po celoj se pred njima otvaraju. Evropi kao mlad. Imao sam dobra kola i bio do- bro odeven. A onda, odjednom, sve je nestalo.” “U 2007. otvorili smo prodavnicu sopstvenim Njegovi problemi počeli su 2005. kada je izgubio sredstvima i izgradili kuću,” kaže ponosno. “Ku- stalan posao u Gradskom saobraćajnom predu- pili smo kuću u Bishkeku za našeg sina. Oženili zeću Beograd, kao posledice restrukturiranja. smo i udali našu decu.” To nije bilo lako, i oboje, Otada, Marko je radio povremeno i u neformal- i ona i njen muž, morali su da rade, dok je njena nom sektoru, uvek zahvaljujući pomoći prijatelja, porodica pomagala u podizanju dece. dok je njegova žena počela da se bavi proizvod- njom i prodajom zanatskih radova. “Sve najveće kupovine obavljene su zahvaljujući stoci i senu koje smo prodali,” objašnjava ona. “Kada sam izgubio posao, prijatelj mi je našao “Sav novac koji smo uštedeli investirali smo u građevinski posao,” priča Marko. “Otišao sam u kupovinu stoke.” Na taj način su kupili prodavni- Južnu Afriku da radim [na dve godine] uz pomoć cu koja je i dalje njihov najveći izvor prihoda, uz drugog prijatelja. Njihova pomoć je bila i još uvek skromnu penziju njenog muža i male prihode od je veoma značajna za mene.” poljoprivrede. Ona kaže da je srećna što je “cena sena bila dobra”. Ali Ainura razmišlja o svom uku- “S finansijske strane to je bilo bolje,” nastavlja on pnom blagostanju i osnaživanju. sećajući se tih godina, “ali je bilo manje stabilno- sti jer posao nije bio siguran.” I zaista, nije potra- “Naučila sam da izrađujem shirdaks [tepihe],” za- jao dugo. Danas Marko i njegova žena preživlja- ključuje sva srećna: “Mislim da su moje trgovačko vaju zahvaljujući socijalnoj pomoći. Ovaj siguran iskustvo [u prodavnici] i izrada tepiha uneli naj- izvor prihoda omogućava mu da plaća račune za više smisla u moj život: trenutno, sve je dobro.” struju. U međuvremenu, pomaže prijatelju koji gaji pčele i nada se da će konačno dobiti grant i Ali nisu svi u regionu Evrope i Centralne Azije ima- započeti sopstveni posao uzgajanja pčela. li takvu sreću. * * * 4 Pregled 5 Glasovi Evrope i Centralne Azije: Novi uvidi o zajedničkom prosperitetu i zaposlenosti Iskustva Ainure i Marka su potpuno suprotna. Tokom poslednje decenije, veliki deo stanov- ništva u regionu je imao koristi, kao Ainura, od “Oni na vrhu, oni bogati, ostaju tamo gde ekonomskog napretka pokrenutog snažnim ra- jesu, ali oni dole se drastično razlikuju, a stom u njihovim zajednicama. Nove mogućno- mi idemo naniže,” bio je posebno ilustrati- sti su se otvorile na tržištu rada i u preduzetniš- van komentar muškarca iz BJR Makedonije. tvu; izgrađene su nove infrastrukture i usluge; “I dok mi tonemo, oni na vrhu se penju još ljudi su stekli nova znanja i sredstva i u njima više.” su probuđene nove ambicije. Ali Markova priča nije retkost. U regionu su ekonomska tranzicija “Siromašni ljudi nemaju temelj” objaš- od 1990-tih i skoriji udari smanjili ulogu države njava žena iz urbane sredine Kirgiske Re- kao izvor zapošljavanja i pogodili mnoga doma- publike. “Teško je deci da stanu na svoje ćinstva. noge ako njihovi roditelji nemaju ušteđen novac.” Iako se razlikuju, obe priče otkrivaju ključnu ulo- gu koju ima posao u podsticanju ekonomske “Tokom poslednjih deset godina, nama je mobilnosti, vrednost neformalnih institucija kao sve gore,” rekao je stanovnik jednog grada u što su porodica, prijatelji i profesionalne mreže u podršci blagostanja domaćinstva i zapošlja- Bosni i Hercegovini. “Mi smo uzeli zajmove i vanju, kao i efekat društvenih normi u kreiranju postali siromašniji, dok oni na vrhu postaju mogućnosti. još bogatiji zahvaljujući našim kamatama i porezima.” Koristeći nove kvalitativne podatke iz de- vet zemalja Evrope i Centralne Azije, uklju- “Ako neko danas ima izvesnu imovinu ili no- čujući strukturirane diskusije fokus grupa i vac, to je iz prethodnih generacija,” rekao je polu-strukturirane temeljne intervjue u 43 seljak iz Gruzije. “Danas, siromašan čovek zajednice, ovaj izveštaj istražuje faktore koji ne može sebi da priušti ni red vinograda od su podržavali ili sprečavali ekonomsku mo- 100-metara.” bilnost i pristup poslovima muškaraca i žena u ovom regionu. Razumevanje odozdo prema gore o tome kako društva percipiraju progres i mogućnosti i probleme vezane za uzlaznu mo- bilnost je izuzetno važno. Kvalitativni pristup olakšava sticanje uvida u prepreke za ekonom- u ekonomskom razvoju i zajedničkom prospe- sku mobilnost i produktivno zapošljavanje (naj- ritetu, ima mnogo nezadovoljstva i sve veće za- češće onih koji se tiču neformalnih institucija i brinutosti zbog srednje klase koja nestaje. Iako stavova). koje je inače teško dobiti korišćenjem je ekonomski rast u mnogim zemljama u regionu samo tradicionalnih kvantitativnih prikaza. Kva- napravio lestvice ka boljem životnom standardu, litativna analiza pokriva Bosnu i Hercegovinu, mnogi ljudi ne vide otvoren put pred sobom ka BJR Makedoniju, Gruziju, Kazahstan, Kosovo, napretku. Muškarci i žene u regionu žele da budu Kirgisku Republiku, Srbiju, Tadžikistan i Tursku, ili ostanu srednja klasa, ali mnogi to vide kao iluzi- sledeći zajedničku metodologiju usvojenu 2013 ju. Oni opisuju društva koja su u velikoj meri i sve (Aneks 1). više polarizovana. Napredak u životnom standar- du na nižem stupnju distribucije poklapa su spo- Slušajući glasove Evrope i Centralne Azije pro- riji u odnosu na brže dobitke na vrhu, što rezultira izlazi da, uprkos sveukupnom dobrom učinku široko rasprostranjenom percepcijom rastuće ne- 6 Pregled GRAFIKON O.1 Percepcija u zemljama je da se nejednakost povećava Percipirana promena u jazu između najsiromašnijih i najbogatijih u sopstvenoj zajednici po zemljama, % zaposlenih odraslih ispitanika SMANJUJE SE ISTA JE POVE Ć AVA SE 100% Procenat odgovora u svakoj zemlji 80% 60% 40% 20% 0% Izvor: Kompilacija iz odgovora tokom 86 diskusija fokus grupa među zaposlenim muškarcima i ženama. Napomena: Rezultati nisu reprezentativni ni na nivou zemlje niti regiona, oni samo potvrđuju navode iz narativnih diskusija i omogućavaju neke komparativne analize. Ovo se odnosi na sve grafikone u ovom izveštaju. jednakosti (grafikon O.1).1 U svim zemljama ljudi ćeg prosperiteta. Nalaženje posla je glavni faktor izražavaju frustraciju zbog sporog napretka, ne- koji može domaćinstvima da obezbedi viši životni jednakih mogućnosti i ograničene održivosti po- standard i status srednje klase, ili da ubrza silaznu stignutih dobitaka. Ova zabrinutost se delimično spiralu (grafikoni O.2 i O.3). Glasovi Evrope i Cen- odnosi na globalnu ekonomsku krizu, ali ne samo tralne Azije jasno i glasno su to poručili. na nju. U stvari, ove percepcije odjeknule su u dis- kusijama koje se tiču perioda pre krize, i u skladu U celom regionu ljudi teže srednjoj klasi koja su sa nalazima do kojih se došlo sredinom 2000- je uglavnom definisana stalnim zaposlenjem tih kada je region beležio ubrzani rast.2 i zaradom. Životnu lestvicu – opis koji se koristi za različite socio-ekonomske nivoe koji postoje u Nezaposlenost, pogotovu među ženama i mla- zajednici– uglavnom određuje stanje zaposleno- dima, pokretač je nezadovoljstva usred rastu- sti pojedinca i poslovnim perspektivama. Ipak, posao – posebno stalan i dobro plaćeni 1 Instrument prikupljanja podataka uključuje niz pitanja iz posao još uvek se doživljava kao van domaša- zatvorenog upitnika, uključujući i ovo. Kao kvalitativne disku- ja za veliki broj ljudi. sije, one ne prikazuju reprezentativne nalaze, već obezbeđuju početnu osnovu za tumačenje i poređenje sa stavovima iska- zanim u diskusijama. Rangiranje takođe pomaže smanjenju Slabi izgledi na tržištu rada još su očigledniji potencijalne pristrasnosti u diskusijama fokus grupa koje kada se konfrontiraju sa visokim, često nere- proizlaze iz uvreženih stavova o viđenju svakoga ko prvi od- alnim očekivanjima. Ubedljiva većina ljudi u govara na pitanje, i pomaze da se ukljuce misljenja od svih regionu, čak i mladih, povezuju srednju klasu i ucesnika. 2 Cancho et al (2015a i 2015b), koristeći Anketu o životu u tran- uzlaznu mobilnost sa poslovima s punim radnim ziciji, 2006. vremenom, u formalnom sektoru i sa ugovorima 7 Glasovi Evrope i Centralne Azije: Novi uvidi o zajedničkom prosperitetu i zaposlenosti . : Muškarci i žene vide posao – i faktore povezane sa prilikama za zapošljavanje – pokretačem broj jedan uzlazne mobilnosti Važni faktori u napredovanju u zajednici, po polu, % odraslih anketiranih Muškarci (755 ispitanika) Žene (771 ispitanik) 60% 50% % odgovora po polu 40% 30% 20% 10% 0% ija nj a it c a ke e o t a ice os d ra d uk ez vij sa te sto re ig ljiv od ev b az po /š /k /o a/ M er or je ar br am lji je ev an /m p Do is bo n j us ka tir va Za j av ko vi/ rš zo že os St No o d ra d rin sa Po Bu Ob po ip an o/ sa eć po v Po vi No Izvor: 172 diskusija fokus grupa sa odraslim muškarcima i ženama. Napomene: Od svakog učesnika fokus grupe traženo je da izabere dva faktora uzlazne mobilnosti; procenti pokazuju deo učesnika koji su izabrali date faktore kao dva najvažnija GRAFIKON O.3: Gubitak posla najčešći okidač silazne mobilnosti Rizici koji mogu da uslove pad standarda domaćinstava u okviru zajednice, po polu, % zaposlenih odraslih učesnika ankete 70% Muškarci (379 ispitanika) Žene (377 ispitanika) Procenat odgovora po polu 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% kr ja/ va ga st ja ita ba ija e j ne velik pot ni av ti ici ča od šlj os no an h ća je an sta d ro es ed re lu ro po ćn og ni ve le l/d pr ja gov is ra po za ogu os ep ov o De rtn d/ ho p sto du p u en sn a/ n vo m za lko m rt i o cij po a /s z dn ne m ive ra /a ov a ja /s iro u i/ je ili j n en šk sit kt st an ča e sla Pr le fli om Pr tro ska n ck Bo on po ve Ko Pr om ik vi k ta ičn ko on bi oš d ek Gu ro Tr ša Po Lo Izvor: 84 diskusija fokus grupa sa odraslim zaposlenima. Podaci iz ženske fokus grupe u Ferizaj (Kosovo) i sela blizu Mardina (Turska) nisu dostupni. 8 Pregled GRAFIKON O.4 Većina ljudi preferira posao s punim radnim vremenom u formalnom sektoru u velikim kompanijama ili u javnom sektoru Preferirani poslovi među ponuđenim alternativama, odrasli, po polu, % anketiranih Odrasli muškarci Odrasle žene 100% 80% Procenat ispitanika 60% 40% 20% 0% Izvor: 136 diskusija fokus grupa sa zaposlenim i nezaposlenim. na neodređeno vreme. Velika većina i dalje teži poslovima u javnom sektoru (grafikon O.4). Iako “Biti deo srednje klase znači biti zaposlen su neki dali prednost poslovima u privatnom i moći zadovoljiti svoje potrebe,” rekla je sektoru, gde su, kako veruju, zarade veće i lakše nezaposlena žena iz sela blizu Prištine, Ko- se napreduje, i gde će njihove sposobnosti biti sovo. “Mislim da pripadaš nižoj klasi ako više uvažene, većina daje prednost sigurnosti i nemaš posao i zato ne možeš da misliš ni o stabilnosti poslova u javnom sektoru. čemu drugom.” Ove aspiracije u vezi s poslom, isključuju ‘ne- “Ljudi koji pripadaju srednjoj klasi ne bi regularnije’ forme zaposlenja koje, zapravo, trebalo da budu pod stalnim stresom zbog postaju sve češće u mnogim zemljama. Tra- mogućeg gubitka posla,” rekao je nezapo- dicionalne definicije zaposlenja korišćene u an- sleni urbani stanovnik Srbije. ketiranju domaćinstava obuhvataju široki opseg poslova koji daleko prevazilaze stabilne poslove u “Ja se nadam da ću postati viša klasa,” kaže formalnom sektoru, na koje većina ljudi misli kada nenzaposlena žena iz Istanbula. “Moja ćer- definiše šta je posao. Ovde su uključeni neplaće- ni poslovi, rad u neformalnom sektoru, fleksibilni ka će početi da radi i zarađuje. Moj muž će oblici rada i posao sa skraćenim radnim vreme- se penzionisati i primate penziju. Ja mogu nom. Na primer, biti radnik u poljoprivredi ili gra- da nađem posao sa skraćenim radnim vre- đevinarstvu—dve vrlo česte forme rada— često se menom sada kada moja deca završavaju ne smatra pravim poslom (grafikon O.5). školu. Trebalo bi da budu dve ili tri zarade u domaćinstvu da bi se neko izdigao iznad S obzirom na centralizovanost poslova, koji srednje klase.” faktori su percipirani kao najvažniji za pro- duktivno zapošljavanje i preduzetništvo? “Važno je da li imate jednu ili dve zarade u porodici,” objasnila je žena iz Beograda. Iako je obrazovanje ključno za omogućavanje pristupa ekonomskim mogućnostima i po- 9 Glasovi Evrope i Centralne Azije: Novi uvidi o zajedničkom prosperitetu i zaposlenosti GRAFIKON O.5 Mnogi uobičajeni poslovi ne smatraju se pravim poslovima u regionu Definicije vrste rada kao zaposlenja, % odraslih ispitanika 90 Procenat onih koji definišu ovakav 78 76 80 73 posao kao zaposlenje 70 63 60 50 47 40 30 20 10 0 e e ih a sa o eg ne vi, ma en n ać orin uđ seo slo ih i stv sezo m tv i p o e t o p so an do o čn nj an i p da je lje v a ja /ruk o di i va ta v i n sk ka or d ev n iva em d a Po vod ra ljiš ip Ob zem ađ rađ z o i z e n G r b pr ać O e pl N Izvor: Učesnici 172 diskusije fokus grupa. stiču u školi smatraju se irelevantnim za tržište “Siguran posao? Svi [zaposleni članovi poro- rada. Nedostatak iskustva mladih ljudi pri ulasku na tržište rada povećava tu nepovezanost izme- dice] zaposleni u javnom sektoru,” saglasna đu stečenog znanja i veština koje se traže na po- je bila grupa muškaraca iz BJR Makedonije. slu. U svakom slučaju, kako su se izjasnili mladi “Ako vlada padne, pašće i oni, ali ovo su ipak u regionu, oni vide —više nego starije generaci- sigurniji poslovi od ostalih.” je—važnost sticanja znanja koja su relevantna za tržište rada, i vide obrazovanje kao način uspona “Posao je dobar ako imate ugovor,” rekla je na Životnoj Lestvici. Iako oni još uvek imaju po- žena iz ruralnog podrućja Gruzije. “Ugovor slovne aspiracije koje su vrlo slične aspiracijama vam garantuje da nećete iznenada ostati starijih generacija, čini se da su spremni da se bez posla.” odreknu sigurnosti i daju prednost poslovima koji će ih ispuniti u većoj meri, ambicioznijim po- “Ako vaš posao nije stabilan, nije stabilan ni slovima. To je prilika za region. vaš prihod ,” požalio se čovek iz sela Tajik. Nasuprot tome, političke i socijalne veze, kao i društvene norme, percipirane su kao ključni faktori pri zapošljavanju i poboljša- sebno je cenjeno među mladima, percipira se nju individualnog blagostanja. Treba istaći da kao nedovoljno. Za mlade, posebno, problem ovi faktori oblikuju aspiracije i očekivanja ljudi je u tome što u obrazovanje i kvalifikacije koje u vezi sa njihovim postignućima u životu, i an- obrazovni sistemi nude nisu uključeni zahtevi trži- gažovanjem u društvu. U regionu su ovi faktori šta rada u regionu. Percepcije o lošem kvalitetu percipirani kao oni koji povećavaju nejednakost obrazovanja veoma su raširene, a znanja koja se mogućnosti. 10 Pregled “Obrazovanje koje dobijamo i kvalifikacije “Da se zaposlite, treba vam veza,” naglaša- koje stičemo su nedovoljne u odnosu na za- va muškarac iz BJR Makedonije. hteve koje treba zadovoljiti na raspoloživim poslovima,” rekla je mlada žena iz Tadžiki- “Danas je veoma teško naći posao bez stana. veza, bilo preko političke partije ili porodič- nih veza,” kaže Albanka u BJR Makedoniji. “To je realni problem, da nakon stečenog “Neko mora da vas preporuči.” obrazovanja nemate iskustvo,” objašnja- va mladi čovek iz Kirgiske Republike. “Na “Društvo je napravljeno tako da ne možete primer, stekli ste obrazovanje, užu specijal- da živite bez veza. Nije važno u koju školu ste nost, i vi poznajete teoriju ali ne znate kako išli. Ako nemate vezu, kao da niste ni završili da je primenite u praksi.” školu. . . . Morate biti član političke stranke da biste dobili posao. Ima ih koji završe fa- “Ne naučite ništa u srednjoj školi, ništa prak- kultet preko noći uz pomoć svojih veza i oni tično,” žali se mladi čovek iz Bosne i Herce- dobiju posao preko političkih stranaka,” govine. “Ja nisam imao koristi od moje ško- objašnjava muškarac u Bosni i Hercegovini. le.” “Gde god da krenete, treba vam veza, za “Svako traži iskusnog radnika sa najmanje medicinski fakultet ili za zabavište,” rekao dve ili tri godine iskustva,” rekla je mlada je muškarac u Kazahstanu. žena iz Kirgiske Republike. “Kako možete imati iskustva kad tražite tek prvo zaposle- nje?” norme i vrednosti u slučaju kada žena radi van kuće.3 Dobra vest je da u mnogim zajednicama te norme počinju da se menjaju. Nemogućnost pristupa finansijski prihvatljivom i kvalitetnom Ljudi izražavaju veliku frustraciju činjenicom na zbrinjavanju dece otežava napredak. nemanje veza smanjuje njihove mogućnosti, kao i nepravednošću u procesu dobijanja posla. Veze Sve ove percepcije bitne su za izradu i razvoj mogu imati pozitivnu ulogu u traženju i nalaže- politika. Percepcije utiču na to kako ljudi vide nju posla, posebno u slučaju tržišnog i instituci- i procenjuju situaciju, odnosno na to kako do- onalnog neuspeha. Ali nejednakosti u pristupu nose odluke.4 One mogu da podstaknu nezado- vezama, moći i mrežama, kao i korupcija na vrhu, voljstvo i obeshrabre traženje posla i ulaganje u znace da limitirani pristup produktivnom zapo- ljudski kapital. Nalazi odražavaju percepcije ljudi slenju moze postati zamka. da pristup ekonomskim mogućnostima manje zavisi od truda i talenta, a više od veza koje po- Društvene norme, naročito one vezane za rod, jedinac ima i relevantnih društvenih normi. Ovi takođe utiču na pristup zapošljavanju. Mno- faktori mogu da utiču na ponašanje ljudi – na ge žene su istakle potrebu redefinisanja uloga u domaćinstvu kako bi mogle da traže novi posao ili bolji posao. Posebno u zajednicama udalje- 3 Pored društvenih normi vezanih za ulogu žene u kući i na nim od najvećih urbanih područja, porodice tra- radnom mestu, društvene norme o značaju posla u regionu že kompromis između situacija kada žene rade takođe utiču na angažovanje ljudi na tržištu rada. ali malo zarađuju i opasnosti po tradicionalne 4 Svetska banka (2015c). 11 Glasovi Evrope i Centralne Azije: Novi uvidi o zajedničkom prosperitetu i zaposlenosti primer, na tržištu rada, u podršci reformama–5 i njihovo zadovoljstvo životom.6 Važno je istaći da “Ne možete da započnete posao ako imate budući da su ovi faktori često viđeni kao uglav- muža, dvoje dece i toliko kućnih obaveza,” nom izvan domašaja direktne kontrole pojedina- kaže jedna zaposlena žena iz malog grada ca, oni mogu da povećaju nezadovoljstvo ljudi i u Bosni i Hercegovini. “Neće funkcionisati, ugroze socijalnu koheziju čak i onda kada postoji bar ne ovde.” ekonomski rast. “Ako bih rekla da želim da radim, moj muž Neke od prepreka s kojima se ljudi suočavaju u bi me pitao, ‘zašto? Ja zarađujem novac’,” zapošljavanju – nedostatak za posao relevantnih požalila se žena iz Kazahstana. veština i pristup produktivnim inputima – već su dobro poznati kreatorima politike. Štaviše, in- strumenti za rešavanje problema deo su uobi- “Ponudili su mi posao. Došla sam kući [moj čajenog alata u agendi za podsticanje zapošlja- muž i deca] su počeli da prigovaraju, “usta- vanja. Ovo ostaje važno za region, i glas većine jaćeš ujutru u 6–7, i vraćati se u 12,” i slično o tome kako bolja obuka i obrazovanje i pristup tome. Onda sam smislila da počnem sop- kreditima mogu poboljšati njihove ekonomske stveni biznis. Zašto da ne? “Nećeš uspeti,” mogućnosti (grafikon O.6). [rekla je moja porodica.] S jedne strane, bila sam toliko uzbuđena zbog toga… mislila Nalazi studije, međutim, obelodanjuju manj- sam mogu da kuvam jela, mantije i slično. kavosti u politikama koje treba da donesu Ali oni su me obeshrabrili. Bez njihove po- lakši pristup većem broju poslova i boljim drške. . . bila sam tako obeshrabrena; da poslovima. Prepreke koje su jasno istaknute u li ću biti u stanju da to uradim?” —Žena iz iskazima kvalitativne analize – nedostatak mreža Istanbula i informacija i društvene norme koje onemogu- ćavaju ljudima pristup poslu – često su ignori- “Imam malo dete: moja žena ne radi. Zašto? sane u kreiranju odgovora politike na probleme Obdanište je preskupo. Njena zarada bi od- zapošljavanja. Ove prepreke imaju ključnu ulogu u oblikovanju ponašanja ljudi i mogućnosti i za lazila na obdanište; zato joj se ne isplati da njih je zaista odgovorna politika. Učenje iz još radi,” objasnio je zaposleni muškarac u Bo- malog ali rastućeg broja podataka iz ovih obla- sni i Hercegovini. sti može pomoći da se poboljšaju tradicionalniji pristupi uključivanju na tržište rada. Tabela O.1 “Plata bi morala da bude veća od prihoda daje pregled ključnih uvida iz relevantnih među- sa farme,” rekla je žena iz gruzijskog sela. narodnih iskustava. Idući dalje u proces širenja “Ženama bi trebalo da se isplati da napuste menija opcija politike, nove intervencije i progra- svoje domove da bi radile, ali budući da su mi treba da prođu kroz rigoroznu evaluaciju kako plate tako male, žene i ne traže posao.” bi nastavili da grade bazu dokaza. Ostatak izveštaja je organizovan na sledeći način. 5 Alesina i Angeletos (2005), Norton i Ariely (2011), Niehues (2014), Cruces, Perez-Truglia i Martin (2013) i Kuhn (2015) Poglavlje 1. pokazuje da su veća zaposlenost i diskusija o tome kako percepcije utiču na preference u pre- bolji poslovi primarni mehanizam putem koga raspodeli. 6 Alesina i drugi (2004) utvrđuju da percepcije o ekonomskoj domaćinstva poboljšavaju svoje blagostanje. mobilnosti utiču na sreću ljudi. Ovo dopunjuje kvantitativne indikatore iz temelj- 12 Pregled . Više posla i mogućnosti za obuku važni su u poboljšanju šansi za zaposlenje Faktori koji su najvažniji u poboljšanju pristupa zapošljavanju i preduzetništvu (za sopstveni rod), po starosnim grupama, % ispitanika A. ŽENE 50% Devojke (256 ispitanika) Odrasle žene (548 ispitanika) 40% Procenat ispitanika 30% 20% 10% 0% B. MUŠKARCI 50% Mladići (258 ispitanika) Odrasli muškarci (536 ispitanika) 40% Procenat ispitanika 30% 20% 10% 0% Izvor: 120 diskusija fokus grupa sa odraslima i 60 sa mladima u Bosni i Hercegovini, BJR Makedoniji, Kosovu, Kirgiskoj Republici, Srbiji i Tadžikistanu. ne analize kvalitativnih podataka za ispitivanje: Poglavlje 2. prikazuje kvalitativne podatke o kako napredak u smanjenju siromaštva, zajed- ekonomskim i socijalnim preprekama u dobija- nički prosperitet i pristup ekonomskim moguć- nju produktivnog zaposlenja, koji često nisu vid- nostima percipiraju stanovnici u Evropi i Cen- ljivi u kvantitativnim podacima. Mnoge od ovih tralnoj Aziji. Ovde se upoređuju i suprotstavljaju prepreka –posebno one koje su povezane sa percepcije muškaraca i žena u datim zemljama. nedostatkom veza i ograničavajućim društvenim U poglavlju se takođe identifikuju ključni pokre- normama– izvan su direktne kontrole pojedinca tači mobilnosti među muškarcima i ženama po i mogu stoga biti posebno obeshrabrujuće i pod- urbanim i ruralnim lokacijama i na osnovu priho- sticati beznadežnost. U ovom poglavlju se govori da i distribucije blagostanja. o načinima na koji ove prepreke pogađaju poje- 13 Glasovi Evrope i Centralne Azije: Novi uvidi o zajedničkom prosperitetu i zaposlenosti tabela o.1 Širenje alata za politike uključivanja na tržište rada predstavlja ključni faktor Ciljevi politike Primeri intervencija Rešavanje grešaka vlade, posebno u vezi sa zapošljavanjem u javnom sektoru • Reforme upravljanja sistemom • Veća transparentnost u procesu zapošljavanja, otpuštanja i nagrađivanja zaposlenih u javnom sektoru kroz, na primer profesionalizaciju javne službe, podsticaje i tehnologiju, kako bi se smanjio broj fiktivno zaposlenih i odsustvovanje s posla. Intervencije s ciljem lakšeg pristupa informacijama o obrazovanju, obuci i tržištima rada • Praćenje tržišta rada kako bi se relevantnim nosiocima interesa obezbedile informacije bitne za njihov izbor u pogledu obrazovanja i uključivanja na tržište rada. • Profesionalna orijentacija u školskom sistemu i ranoj fazi tranzicije od škole ka zapošljavanju, kako bi mladi imali informacije bitne za njihove izbore u pogledu Povezivanje ljudi i poslova obrazovanja i uključivanja na tržište rada. Poboljšanje informisanosti i umrežavanja s ciljem lakšeg zapošljavanja i odlučivanja o školovanju i uključivanju na tržište rada • Obezbeđivanje podsticaja poslodavcima da angažuju pripravnike i uključe ih na tržište rada može pomoći premošćavanju jaza u oblasti informacija i mreža, a koji otežava ovim grupama da dobiju prvo zaposlenje. Ovo se može postići putem sistema pripravničke obuke/stažiranja, ili dobro targetiranih i osmišljenih subvencija za kratkorocno zapošljavanje. • Usluge posredovanja pri zapošljavanju treba da pomognu i učine efikasnijim traženje posla i u tom smislu ponude savetodavne usluge, uključujući poboljšanje javnih službi za zapošljavanje i njihovih veza sa privatnim sektorom; sajmove zapošljavanja, pomoć tokom pripravničkog perioda i mentorstvo. Intervencije u smislu uticaja na društvene norme • Promena aspiracija i očekivanja kroz, na primer: uzore ili mentorstvo; medijske intervencije (na primer, sapunske opere, kampanje, radio), kako bi ljudi dobili informacije i uzore; ili širenjem informacija o povećanim mogućnostima zapošljavanja mladih žena. • Rad u okviru postojećih normi, ali uz lakši pristup ekonomskim mogućnostima za sve, Društvene norme kroz, na primer, pristup predškolskim ustanovama) (kvalitetnim i pristupačnim). • Jačanje podsticaja i korišćenje bihejvioralnih uvida za direktno angažovanje poslodavaca putem novih instrumenata kao što su rodni serktifikati u privatnom sektoru ili ukazivanje poslodavcima na njihove sopstvene pristrasnosti pri zapošljavanju ili unapređivanju rad- nika sačinjavanjem ček-liste za njih kako bi se osiguralo da uverenje ne dobije prednost nad činjenicama. 14 Pregled Bosna i Hercegovina. Photo©:Tim Cullen/ World Bank dince i zajednice i kako zemlje da promovisanju mogućnost pristupa produktivnim inputima zajedničkog prosperiteta širenjem alata politike kao što su finansiranje, zemljište i kredit. Poseb- za rešavanje “netradicionalnih” barijera produk- ne prepreke s kojima se suočavaju mlade žene tivnom učešću na tržištu rada. su nedostatak kvalitetnog zbrinjavanja dece po pristupačnim cenama i društvene norme i tra- Znajuci vaznost zaposlenosti mladih i neak- dicije koje stoje na putu ženama u nalaženju tivnosti u regionu, izveštaj obuhvata posebnu posla. sekciju o mladima koji ukratko ispituje prio- ritete i probleme mladih ljudi u pristupanju i Ukratko, u središtu percepcija ljudi o ekonom- odrzavanju produktivne zaposlenosti. Mlade skoj mobilnosti i zapošljavanju u Evropi i Cen- žene i mladi muškarci suočavaju se sa mno- tralnoj Aziji, kao što su to formulisali pripadnici gim preprekama u nalaženju posla u regionu, dva naroda u regionu, je set zajedničkih principa: uključujući nedostatak iskustva, nemogućnost “Nema posla, nema para,” rekla je žena u BJR pristupa tačnim informacijama o izgledima na Makedoniji. “Više veza, više posla,” zaključuje tržištu rada, nedostatak efikasnih mreža i ne- muškarac na Kosovu. 15