UKLJUČIVANJE KLIMATSKIH PROMJENA U UPRAVLJANJU CESTOVNOM MREŽOM U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Cestovna mreža predstavlja sistem projektovan za unaprijed određeno vremensko razdoblje, sa potrebnim održavanjem kako bi se izdržalo kombinirano djelovanje saobraćajnog opterećenja I oštećenja povezanih s okolinom (Slika 1) te kako bi troškovi vožnje I održavanja, udobnost i sigurnost putnika bili u prihvatljivim granicama te donji stroj cesta adekvatno zaštićen. 1 Poput ostalih cestovnih mreža širom svijeta, cestovne mreže u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) stare su, sa sve većim volumenom I brzinom saobraćaja te su sve više podložne štetnim utjecajima klimatskih promjena. Ti se utjecaji nalaze izvan izvornih projektnih parametara, a time dijelovi cestovne mreže (uključujući kolovoz, odvodnju, zemljani trup, konstrukcije i opremu cesta) doživljavaju veću stopu oštećenja, te skupa iznenadna otkazivanja uslijed ekstremnih vremenskih prilika (Slika 2). Slika 1. Pojedinačni doprinosi saobraćaja i okoliša na oštećenja kolovoza Sredstva za održavanje cestovnih mreža FBiH su ograničena. Stoga je potrebno razviti robusne strateške upravljačke pristupe i pridružene sisteme koji se mogu koristiti za raspravu o sredstvima za održavanje cesta i hitne popravke, razvoj dugoročnih proračuna, postavljanje ekonomskih standarda održavanja cesta i planiranje i rangiranje intervencija. Slika 2. Magistralna cesta M17 južno od Sarajeva Strateško upravljanje cestovnom mrežom Strateško upravljanje cestovnom mrežom sastoji se od niza međusobno povezanih zadataka (Slika 3) koji, kada se uzmu zajedno, omogućavaju upravitelju cestama da raspravlja o sredstvima za ceste i učinkovito ih iskoristi identificiranjem, planiranjem i rangiranjem odgovarajućeg održavanja. 2 1 McElvaney, J. and Snaith, M.S., (2002). “Analytical Design of Flexible Pavements”, Chapter 15,Highways, The Location, Design, Construction and Maintenance of Pavements, Edited by O’Flaherty C.A. Butterworth-Heinemann. Oxford, U.K. 2 Costello S.B., Burrow M.P.N., Ourad A. and Snaith M.S. (2004). An integrated management approach to the maintenance of toll roads in peninsular Malaysia. 6th International Conference on Managing Pavements 19-24 October 2004, Brisbane, Queensland, Australia. Slika 3. Strateško upravljanje cestovnom mrežom (prilagođeno iz 2) Strateško upravljanje cestovnom imovinom podupire politiku upravljanja cestovnom imovinom nadležnog tijela, pružajući informacije i alate za donošenje odluka temeljenih na dokazima, pa stoga treba uključiti i razmatranje učinaka klimatskih promjena. Tipično strateško upravljanje cestovnom imovinom obuhvaća inventarizaciju imovine i provjeru stanja svih dijelova mreže, povezanih sa standardima održavanja i alatima za planiranje održavanja. Ona također uključuje alate za proračun cjeloživotnih troškova imovine, određivanje prioriteta i optimizaciju intervencija na temelju prognoziranog saobraćaja i modela pogoršanja stanja. Ovaj pristup omogućava da se upravitelj cestama prebaci iz reaktivnog odgovora na proaktivno upravljanje imovinom tokom njenog životnog ciklusa. Da bi se omogućilo uzimanje u obzir efekata budućih klimatskih promjena na svojstva imovine, tradicionalni koncept upravljanja rizikom i imovinom treba biti integriran na način prikazan na slici 3. Upravljanje rizikom treba uključiti razvoj planova održavanja I buduće finansijske zahtjeve, s obzirom na to da ovo veoma zavisi od propadanja imovine, što je opet jako poveznao sa klimatskim promjenama (slika 1). Određivanje prioriteta za održavanje imovine treba također uključivati i percipirane rizike imovine koja se razmatra. Ovi rizici će se razvijati sa promjenom klime. Baza infrastrukturnih podataka Baza infrastrukturnih podatakaje sastavni dio svakog strateškog sistema upravljanja i mora detaljno opisati cestovnu mrežu. Ona bi trebala sadržavati informacije o lokaciji, vrsti objekta, geometriji i saobraćajnom opterećenju, te stanju okoliša. Ovo se može proširiti na informacije o okolišu (klima), planiranju, nezgodama, podacima o izgradnji i prethodnim aktivnostima održavanja, značajkama odvodnje, mostovima, zemljanim radovima, cestovnim objektima i saobraćajnoj signalizaciji. Baza Slika 4: BIP - Baza Infrastrukturnih Podataka podataka treba uključiti podatke potrebne za procjenu sadašnjeg i budućeg klimatskog rizika i poboljšanje otpornosti na različite klimatske opasnosti. To može uključivati informacije o drugim aspektima osim cestovne infrastrukture, kao što su obližnje rijeke, geologija i korištenje zemljišta uz cestu. Nekoliko baza podataka o cestovnoj infrastrukturi koristi se kako bi pomoglo upravljanju strateškom cestovnom mrežom BiH i one se popunjavaju takvim informacijama. To uključuje cestovnu bazu podataka (ROUTEN), bazu podataka mostova i tunela (OAYSIS) i infrastrukturnu bazu podataka (BIP) (Slika 4). Stanje cestovne infrastrukture Povremeno je potrebno vršiti pregled i ocjenu stanja cestovne infrastrukture, kako bi se procijenilo njeno funkcionalno i strukturno stanje. To bi se trebalo vršiti tako da se troškovi minimiziraju, a maksimiziraju dobijene korisne informacije. Stoga je potrebno imati pristup baziran na rizicima, takav da se primarno vrši brza provjera cjelokupne mreže, nakon čega slijedi detaljno i skupo istraživanje na dijelovima mreže na kojima je u primarnom istraživanju ustanovljen najveći rizik. Ovi rizici su djelomično rizici od klimatskih promjena i stoga se vjerovatno i mijenjaju u skladu sa Slika 5: Tunel i most, magistralna cesta M5, Sarajevo promjenom klime zahtijevajući inspekcijski pristup koji se konstantno razvija. Dijagnosticiranje i odabir načina intervencije Da bi se osigurala ekonomična, transparentna i poštena raspodjela raspoloživih resursa, ceste se trebaju održavati pod nadzorom sistema za upravljanje cestovnom infrastrukturom (SUGOC) koji uključuje uslove vođene procesom odabira načina intervencije. Pravila koja se programiraju u takav sistem mogu se temeljiti na Slika 6: SUGOC – Sistem za upravljanje cestovnom infrastrukturom inženjerskim ili ekonomskim kriterijima. Prognoziranje stanja treba uzeti u obzir i uticaj klimatskih promjena na stopu pogoršanja i očekivani životni vijek elemenata cestovne infrastrukture. Odabir načina intervencije treba uzeti u obzir dugoročnu trajnost imovine u skladu sa prognozama klimatskih promjena. Trenutno planiranje rutinskog održavanja infrastrukture cestovne mreže FBiH provodi se pomoću računarskog sistema upravljanja cestom temeljenog na Oracle-u, SUstav GOspodarenja Cestama (SUGOC) (Slika 6). Određivanje prioriteta Kao i većina cestovnih mreža širom svijeta, cestovna mreža FBiH nije finansirana na nivou na kojem se mogu postići sve potrebne intervencije održavanja. Stoga je potrebno odabrati prioritete održavanja između onih za koje je utvrđeno da zahtijevaju intervenciju. Ovaj proces odabira prioriteta može biti vođen inženjerskim, sigurnosnim, ekonomskim ili informacijama o rizicima, a idealno bi bilo koristiti pristup temeljen na više kriterija koji uzima u obzir sve nabrojane kriterije (Slika 3). JP Ceste, koje upravlja magistralnom cestovnom mrežom FBiH, posjeduje softver HDM-4 koji je alat za ekonomsko vrednovanje i može se koristiti za provođenje ekonomske analize troškova i koristi intervencija na cestovnoj mreži te rangirati prioritete intervencija po ovom kriteriju. Međutim, da bi se omogućile tačne ekonomske analize, modeli pogoršanja i klimatski korekcioni faktori svojstveni HDM-4 moraju se periodički prilagođavati kako bi odražavali uticaj promjene klime. Zahvale Ovaj informacijski letak je izrađen u sklopu projekta Svjetske banke o Uključivanju otpornosti na klimatske promjene u upravljanje cestovnom infrastrukturom u BiH. Projektni tim: TRL, Univerzitet u Birminghamu i Univerzitet u Sarajevu.