Zahvalnost Izveštaj ‘Ubrzano rešavanje sporova male vrednosti’ analizira različite procedure za sprovore male vrednosti i pojednostavljene procedure u zemljama članicama EU. Izveštaj ističe glavne karakteristike sporova male vrednosti i detalje niza dostupnih mogućnosti za one zemlje koje žele da uvedu ili izvrše reformu svojih procedura za sporove male vrednosti. Izveštaj je pripremljen u saradnji između Svetske banke i Kraljevine Holandije. Izveštaj su pripremile g-đa Džordža Harli (stručnjak za reformu pravosuđa) i g-đa Agnes Said (savetnik za reformu pravosuđa). Timu su koristile smernice dobijene od g-dina Srđana Svirčeva (stručnjak za javni sektor), g-đe Marine Matić Bošković (savetnik za reformu pravosuđa), g-đe Ane Krnić (savetnika za reformu pravosuđa), g-đe Kejt Herison (glavni konsultant za sektor pravosuđa), kao i komentari koje je uputio g-din Nicholas Menzies (viši stručnjak za upravljanje), g-din Pol Pretitor (viši stručnjak za javni sektor) i g-din Horhe Luis Silva Mendez (stručnjak za reformu pravosuđa). Za dodatne informacije o izveštaju, molimo Vas, kontaktirajte g-đu Džordžu Harli na gharley@worldbank.org. Sadržaj Kratak pregled ......................................................................................................................................... 1 1. Uvod ................................................................................................................................................ 3 2. Zašto su sporovi male vrednosti važni?........................................................................................... 3 3. Šta je postupak u sporovima male vrednosti? ................................................................................ 5 4. Postupak u sporovima male vrednosti u EU.................................................................................... 6 5. Sudske takse .................................................................................................................................... 8 6. Vrste sporova................................................................................................................................... 9 7. Pragovi ........................................................................................................................................... 10 8. Institucionalni aranžmani .............................................................................................................. 12 9. Postupak ........................................................................................................................................ 13 10. Pravila za advokate i naknade ....................................................................................................... 16 11. Mogućnost žalbe ........................................................................................................................... 17 12. Upotreba tehnologije .................................................................................................................... 18 13. Svest o postupku u sporovima male vrednosti ............................................................................. 20 14. Zaključak i preporuke .................................................................................................................... 21 Aneks A: Pragovi za sporove male vrednosti u apsolutnim vrednostima ............................................ 23 Aneks B: Sudske takse za sporove male vrednosti ................................................................................ 24 Aneks C: Upotreba tehnologije u sporovima male vrednosti............................................................... 25 Reference .............................................................................................................................................. 26 Izabrana bibliografija ............................................................................................................................. 27 Kratak pregled 1. Nisu svi sudski postupci isti, niti ih treba tretirati na isti način. Ovaj princip je poznat kao diferencirano upravljanje predmetima i sve više ga usvajaju sudovi kako bi rešavali manje predmete na efikasniji i delotvorniji način. Prema podacima iz Izveštaja o uslovima poslovanja (Doing Business), 138 ekonomija širom sveta imaju sudove za sporove male vrednosti ili neku vrstu pojednostavljenih procedura za sporove male vrednosti. U svim zemljama Evropske unije (EU), sa izuzetkom pet zemalja, postoji neka vrsta ubrzane procedure za sporove male vrednosti. Ovaj izveštaj daje uporednu analizu procedura za rešavanje sporova male vrednosti u 28 zemalja članica EU kako bi se informisale zemlje koje žele da uvedu takve procedure ili da izvrše njihovu reformu. 2. Iako ne postoji precizan šablon, neke zajedničke istaknute karakteristike se mogu naći među ubrzanim procedurama u zemljama članicama EU, posebno kada je reč o sudskim taksama, vrstama sporova, pragovima, institucionalnim strukturama, procedurama, mogućnošću samostalnog zastupanja, pravilima za advokate i njihove tarife, mogućnosti za podnošenje žalbi i korišćenju informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT). Većina zemalja nema posebne sudove za sporove male vrednosti. Umesto toga, sporovi male vrednosti spadaju u nadležnost okružnih sudova ili drugih sudova prve instance, u zavisnosti od vrste spora. Postupak u sporovima male vrednosti može biti opcioni i dostupan prema diskrecionom pravu strana u sporu. Međutim, procedure u okviru sporova male vrednosti se mogu prilagoditi jedinstvenom kontekstu svake zemlje radi poboljšanja pristupa pravdi i efikasnosti sudova. 3. Niske sudske takse su važne za olakšavanje pristupa pravosuđu kroz procedure sporova male vrednosti time što postupak postaje pristupačan za sve. Primeri se kreću od zemalja koje ne naplaćuju taksu za ovakve postupke do zemalja koje primenjuju klizne skale ili takse koje su vezane za troškove života. Prosečne sudske takse u 28 zemalja članica EU za spor vrednosti koja je manja od 2,000 EUR iznose 94 EUR ili 5 procenata od vrednosti spora. 4. Vrste sporova koje spadaju u sporove male vrednosti se razlikuju, mada su najčešći građanski i privredni novečani sporovi. U Nemačkoj je obuhvaćen najširi spektar sporova, jer se zakonom definiše samo vrednost spora, ali ne i vrsta spora. Veći prag za sporove male vrednosti omogućava većem broju građana i kompanija da koriste tu mogućnost, što povećava dostupnost usluga. U EU, najveći prag se može naći u Holandiji (25,000 EUR) i Austriji (15,000 EUR). 5. Većina zemalja koristi kombinaciju proceduralnih alata kako bi ubrzale i pojednostavile proces. Na primer, rasprave mogu da se sprovode u pisanoj formi; redovna pravila o dokazima, pravnom zastupniku i uobičajena pravila za presude mogu biti odrečena; sudije mogu da imaju interaktivnu i asertivnu ulogu sa strankama; proces može biti ubrzan kroz obavezujuće kraće rokove. Zbog pojednostavljene procedure koja se primenjuje u ovim sporovima, obično nema potrebe za angažovanjem advokata koji bi zastupali stranke u sporovima male vrednosti. S obzirom na takvu situaciju, u većini zemalja pravna pomoć i povraćaj troškova strane koja je izgubila spor nisu mogući u sporovima male vrednosti. Žalbe u postupcima male vrednosti takođe mogu biti ograničene. U nekim zemljama je moguća primena pravnog leka kojim se osporava primena materijalnog ili procesnog prava (tj. ukoliko su načinjene ozbiljne proceduralne greške). 6. Elektronske usluge olakšavaju brzinu postupka i smanjuju troškove. Sve više zemalja uvodi e- usluge kao što je elektronsko podnošenje obrazaca ili online plaćanje. Neke zemlje idu još dalje u sprovođenju celokupnog postupka online. 1 7. Podizanje svesti među građanima i poslovnim sektorom o mogućnosti ubrzanog procesuiranja njihovog predmeta može povećati pristup pravdi. Prema podacima istraživanja, 75 procenata građana EU nisu upoznati sa postojanjem procedure koja se primenjuje u sporovima male vrednosti, a mnoge građane strah od složenih procedura i duga odlaganja odvraćaju od vođenja validnih postupaka.1 Podizanje svesti treba da se fokusira na siromašnije slojeve zajednice i mikro i mala preduzeća. Kada je reč o ovim grupama, najveća verovatnoća njihove interakcije sa sudskim sistemom je upravo vezana za postupke male vrednosti, ali oni ipak često odustaju od traženja pravde zbog visokih troškova, složenih procedura i dugog vremena čekanja. Dobro osmišljena ubrzana procedura mogla bi da ublaži ove probleme i ponudi usluge koje ispunjavaju njihove potrebe. 1 Posebni Evrobarometar 395, 64 2 1. Uvod 8. Troškovi i dugo trajanje sudskih postupaka može biti obeshrabrujuće, a za siromašan sloj stanovništva i mikro i mala preduzeća (MMSP) to može biti prepreka za pristup pravdi u potpunosti. Prema poslednjim podacima Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ), u 2014. godini se vreme potrebno za rešavanje sporova u prvoj instanci u građanskim i privrednim parnicama kretalo od 97 dana u Litvaniji do 532 dana u Italiji, a ukupan prosek u EU je iznosio 250 dana.2 Troškovi (koji obuhvataju troškove advokata i sudskih taksi) mogu ponekad biti veći od vrednosti samog spora.3 9. Zakonodavci širom sveta već dugo prepoznaju da sporovi manje vrednosti ne moraju uvek zahtevati iste složene procedure i pravila; umesto toga, oni mogu biti rešavani na jeftiniji i efikasniji način. Iako sporovi male vrednosti ne predstavljaju novi fenomen i postoje već decenijama, tek nedavno su počeli da privlače pažnju. Faktori poput velike tražnje su podstakli sve više zemalja da potraže nove i brže načine za rešavanje ovih malih sporova, jer građani traže jednostavnije načine, načine koji im omogućavaju korišćenje IKT za rešavanje sporova male vrednosti. 10. Sudovi su takođe postali osetljiviji na potrebe građana i traže pristupe koji su više orijentisani na pružanje usluga i koji brže odgovaraju potrebama građana. Još jedan važan faktor su troškovi. Sporovi male vrednosti koriste resurse i napor koji sudovi ulažu u trenutku kada je neophodno razborito raspolaganje sredstvima. Procedure u okviru sporova male vrednosti oslobađaju resurse sudova i pomažu u smanjenju broja zaostalih predmeta, što sudovima omogućava da se fokusiraju na složenije predmete. 11. Sve veći broj zemalja razmatra uvođenje procedure za sporove male vrednosti ili reformisanje postojećih procedura kako bi one bile ekonomičnije i efikasnije. Analiza o tome kako se te procedure sprovode u drugim zemljama daje koristan uvid u proces donošenja politika u ovim zemljama. 12. Ovaj izveštaj daje uporednu analizu postupka u sporovima male vrednosti u 28 zemalja članica EU – uključujući naučene lekcije i dobre prakse – kako bi se zemlje članice EU i zemlje kandidati koje žele da uvedu ili reformišu svoje postupke u sporovima male vrednosti informisale. Analiza razmatra veliki broj dimenzija, i to: sudske takse, pragove, institucionalne strukture, korišćenje tehnologije, ulogu advokata, tarife advokata i mogućnosti za podnošenje žalbe. 2. Zašto su sporovi male vrednosti važni? 13. Da bi se pojednostavili, ubrzali i smanjili troškovi parnice, zemlje su uvele ubrzane procedure za sporove male vrednosti – takozvane ‘postupke u sporovima male vrednosti’. Ne samo da postupci u sporovima male vrednosti pomažu u oslobađanju resursa sudova i smanjuju broj zaostalih predmeta (što omogućava sudovima da se fokusiraju na složenije predmete), već oni takođe obezbeđuju pristup pravdi običnim građanima. I zaista, anketa Evrobarometra iz 2013. godine4 utvrdila je da su mogućnost sprovođenja postupka u pisanoj formi i bez advokata najčešći razlozi koji obeshrabruju ispitanike da 2Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ). 2016.Evropski pravosudni sistem. Efikasnost i kvalitet pravde. Izdanje 2016 (podaci iz 2014.). Strazbur, Francuska: CEPEJ, str.195. Prosek EU zasnovan na sopstvenim kalkulacijama. Podaci nisu bili dostupni za Belgiju, Bugarsku, Kipar, Irsku, Portugaliju i Veliku Britaniju. 3 Troškovi parnice u građanskim i privrednim predmetima su regulisani nacionalnim zakonodavstvom i, stoga, variraju od jedne zemlje članice do druge. Sve zemlje članice, uz izuzetak Francuske i Luksemburga, imaju definisane takse u okviru postupka. Takođe postoje i drugi troškovi, kao što su tarife advokata, tarife sudskih izvršitelja, naknade za sudske veštake, troškovi prevođenja, itd. Više informacija o troškovima postupka u određenoj zemlji prema nivou zemlje možete pronaći na portalu e-pravosuđa, dostupnom na: https://e-justice.europa.eu/content_costs_of_proceedings-37-en.do 4 Poseban Evrobarometar 395, 54. 3 idu na sud protiv stranke iz poslovnog sektora.5 Nažalost, kao što Slika 1 pokazuje, istraživanje je utvrdilo da 75 procenata ispitanika6 nisu bili upoznati sa postojanjem postupka u sporovima male vrednosti u njihovoj zemlji. SLIKA 1 Svest o postojanju postupka u sporovima male vrednosti 3% 3% Yes, you heard about it and used it 19% Yes, you have heard about it but never used it No, you have not heard about it 75% Don't know Izvor: Poseban Evrobarometar 395. 14. Zemlje, korporacije i međunarodne organizacije prepoznaju prednosti postupka u sporovima male vrednosti, pogotovo za sprovođenje ugovora. Svetska banka je, na primer, nedavno uključila sudove za sporove male vrednosti i ubrzane postupke kao dobru praksu u svojoj metodologiji za sprovođenje ugovora u Izveštaju o uslovima poslovanja (Doing Business). Prema podacima iz Izveštaja o uslovima poslovanja (Doing Business), 138 ekonomija širom sveta imaju ili posebne sudove za sporove male vrednosti ili pojednostavljene postupke.7 Nekoliko globalnih korporacija je uvelo sopstvene sisteme za rešavanje sporova male vrednosti. Zanimljivo je pomenuti da je inovativni pristup kompanije eBay u rešavanje sporova online poslužio kao inspiracija za online sud za sporove male vrednosti koji se trenutno razmatra u Velikoj Britaniji.8 15. Poseban Evrobarometar 395, koji je anketirao građane EU na temu sporova sa trgovcima na malo, pružaocima usluga ili partnerima poslovnih transakcija, može da posluži kao pokazatelj mišljenja građana o sporovima malih vrednosti i njihove spremnosti da idu na sud za sporove čija vrednost je manja od 2,000 EUR.9 Kao što se može videti na Slici 2, 54 procenata ispitanika bi bili spremni da idu na sud sa kompanijom koja se nalazi u njihovoj zemlji za spor vrednosti 2,000 EUR ili manje. Najveći procenat spremnosti se beleži u Nemačkoj (68 procenata), Švedskoj (64 procenata) i Austriji (62 procenata), dok su građani Bugarske (31 procenat), Kipra (35 procenata) i Grčke (36 procenata) najmanje spremni da idu pred sud protiv kompanije10. Izveštaj ne otkriva zašto su ljudi u 5 Ibid. Pitanje je bilo koji faktori mogu ohrabriti ispitanike da idu na sud u njihovoj zemlji protiv preduzeća iz druge zemlje članice EU. 6 Ibid. 64. 7Zemlja dobija ocenu 1 ukoliko ima postupak u sporovima male vrednosti koji je primenjiv na sve građanske predmete, a zakon definiše maksimalnu vrednost predmeta koji mogu biti procesuirani kroz ovaj sud ili postupak. Ukoliko se sporovima male vrednosti bavi poseban sud, poen se dodeljuje samo ukoliko sud primenjuje pojednostavljenu proceduru. Dodatnih 0.5 poena se dodeljuje ukoliko stranke mogu da zastupaju same sebe pred ovim sudom tokom ovog postupka. Ukoliko ne postoji poseban sud niti postupak za sporove male vrednosti, dodeljuje se ocena 0. Za više informacija, pogledajte: http://www.doingbusiness.org/methodology/enforcing-contracts 8 Registar “Četiri godine nas dele od digitalizacije engleskih sudova - izveštaj”, 19. februar 2016. http://m.theregister.co.uk/2016/02/19/fouryear_target_for_digital_court_in_england_ambitious_but_not_unworkable_sa ys_expert/ 9 Iznos od 2,000 EUR je izabran jer je to granica za sporove male vrednosti za prekogranične predmete u EU. Navedeni podaci se odnose na spremnost građana da idu na sud protiv prodavaca sa sedištem u njihovoj zemlji. 10 Poseban Evrobarometar 39538. 4 nekim zemljama manje spremni da idu na sud, međutim, treba napomenuti da ni Bugarska ni Kipar nemaju sporove male vrednosti ili pojednostavljen postupak. I dok Grčka ima poseban sud za sporove male vrednosti, 92 procenata ispitanika u Grčkoj uopšte nisu čuli za taj sud. SLIKA 2 Spremnost građana EU da idu na sud za sporove vrednosti manje od 2,000 EUR 8% 28% 18% 20% Yes, definitely 26% Yes, probably No, probably not No, definitely not Izvor: Grafikon zasnovan na podacima iz Posebno Evrobarometra 395. 16. Prema istraživanju Evrobarometra 395, građani EU su spremni da idu na sud i za manje iznose. Što se tiče finansijskog praga za odlazak pred sud, Slika 3 pokazuje da bi jedan od pet građana EU (21 procenat) bio spreman da ide na sud ukoliko bi vrednost spora iznosila do 399 EUR, a dodatnih 21 procenata za iznos između 400 i 799 EUR. Sedamnaest procenata bi išlo na sud ukoliko bi vrednost spora iznosila 800 do 1,199 EUR. Samo 5 procenata ispitanika bi zahtevali minimalni iznos između 1,200 do 1,599 EUR da bi išli pred sud, dok 6 procenata ne bi ni išlo na sud za iznos manji od 1,600 EUR. To pokazuje da iznosi za koje su građani EU spremni da idu na sud mogu biti veoma mali. Uvođenje postupka u sporovima male vrednosti bi se obuhvatili takvi sporovi, što bi omogućilo građanima da rešavaju svoje sporove jeftino i efikasno. SLIKA 3 Vrednost spora za koju su građani EU spremni da idu na sud 25% 21% 21% 20% Percentage of respondents 20% 15% 9% 10% 10% 6% 7% 5% 5% 1% 0% Financial threshold for involving court Izvor: Grafikon je zasnovan na podacima Posebnog Evrobarometra 395 na strani T17. 3. Šta je postupak u sporovima male vrednosti? 17. Ne postoji univerzalno dogovorena definicija postupka u sporovima male vrednosti. Izveštaj o uslovima poslovanja (Doing Business) identifikuje ovaj postupak kao “mehanizam za brzo i jeftino 5 rešavanje sudskih sporova koji uključuju male novčane iznose”11 i navodi karakteristike poput neformalnih rasprava, pojednostavljenih pravila dokazivanja i pojednostavljenih pravila parničnog postupka, kao i mogućnost samozastupanja. Doing Business izveštaj dodeljuje ocenu zemljama koje imaju sudove za sporove male vrednosti ili ubrzani postupak u sporovima male vrednosti, a koji se primenjuju na sve građanske predmete i gde zakon definiše maksimalne iznose za vrednost spora koji može biti rešavan pred ovim sudom ili kroz ovakav postupak. U zemljama u kojima se sporovi male vrednosti rešavaju pred posebnim sudom, sud treba da primenjuje pojednostavljenu proceduru. Takođe se dodeljuju dodatni poeni ukoliko stranke mogu same sebe da zastupaju pred ovim sudom ili tokom postupka.12 Evropski portal e-pravosuđe, koji navodi postupke u sporovima male vrednosti kao posebnu kategoriju i sadrži informacije o postupcima u zemljama članicama EU, ne nudi definiše šta taj postupak podrazumeva. Izveštaj CEPEJ-a o efikasnosti i kvlaitetu pravde13, koji upućuje na postupak u sporovima male vrednosti, samo navodi da se definicija onoga što čini spor male vrednosti razlikuje u različitim zemljama i odnosi se samo na monetarnu vrednost onoga što čini spor male vrednosti, a ne i na sam postupak. 18. Za potrebe ovog izveštaja, ‘postupak u sporovima male vrednosti’ označava bilo kakve pojednostavljene ili ubrzane postupke za sporove do određenog fiksnog monetarnog iznosa, kao što je navedeno u skladu sa zakonom.14 4. Postupak u sporovima male vrednosti u EU 19. Ne postoji šablon za način na koji su postupci u sporovima male vrednosti postavljeni u različitim zemljama, ali oni ipak imaju neke zajedničke karakteristike. Generalno, postupak ima ograničenu nadležnost i dostupan je samo za određene vrste sporova, obično jednostavne građanske/privredne sporove vezane za fizička lica, stanare/stanodavce, potrošače ili preduzeća. Troškovi su obično mali, i kada je reč o sudskim taksama i kada je reč o troškovima advokata, jer je ideja da postupci u sporovima male vrednosti imaju male troškove, a zapravo obično nema potrebe za angažovanje advokata. Kao rezultat toga, u nekim zemljama nije dostupna pravna pomoć u ovakvim sporovima. 20. Mnoge zemlje nude detaljne informacije o proceduri na internetu, kao i u vidu elektronskih usluga. Mnoge zemlje su, radi ubrzanja i pojednostavljenja postupka, odlučile da ponude formulare i kontrolne liste koje mogu biti preuzete putem interneta, a takođe su uvele i e-podnošenje ili e-plaćanje. 21. U većini zemalja, sporovi male vrednosti prate pojednostavljenu proceduru15 uz odstupanje od pravila običnog postupka i za stranke i za sud, što olakšava običnim građanima bez pravnog 11 http://www.doingbusiness.org/data/exploretopics/enforcing-contracts/good-practices#Introducing 12 http://www.doingbusiness.org/methodology/enforcing-contracts 13 Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ). 2014. Evropski pravosudni sistemi – Izdanje 2014. (podaci iz 2012.): efikasnost i kvalitet pravde. Strazbur, Francuska: CEPEJ, str.120. 14 Postupak vezan za nalog za plaćanje je takođe oblik pojednostavljenog postupka koji je dostupan u većini zemalja članica EU. Međutim, ovaj postupak spada u posebnu kategoriju, i vezan je za nesporna novčana potraživanja, te često ima sopstvenu proceduralnu putanju, pa stoga takvi postupci nisu deo ove analize. Postupak vezan za nalog za plaćanje će biti u fokusu naredne analize Svetske banke. Ovaj izveštaj ne obuhvata pojednostavljeni postupak u krivičnim predmetima. 15 Ne postoji dogovorena definicija termina ‘pojednostavljena procedura’, koji se ponekad koristi kada se misli na sporove male vrednosti. Na primer, izveštaj CEPEJ-a o efikasnosti i kvalitetu pravde koristi zajednički termin za bilo kakvu pojednostavljenu proceduru, uključujući sporove male vrednosti i platne naloge, kao i poje dnostavljene procedure u krivičnom pravu i predmetima u oblasti upravnog prava. Sa druge strane, portal e-pravosuđe se poziva na pojednostavljene procedure kao alternativu postupku u sporovima male vrednosti. Na primer, navodi se da Nemačka nema nikakve po stupke u sporovima male vrednosti, ali dozvoljava pojednostavljeni postupak za bilo kakve sporove vrednosti do 600 EUR. Slično tome, navodi se da u Austriji ne postoje postupci u sporovima male vrednosti prema austrijskom zakonu, ali pojednostavljena 6 obrazovanja da razumeju postupak. To, međutim, ne znači da propisan zakonski proces nije obezbeđen. Ovaj postupak je takođe više neformalan, jer obično ne predviđa potrebu za angažovanjem advokata, a sudija često mora da obavesti strane o njihovim pravima i obavezama. 22. Rokovi za postupke u sporovima male vrednosti su obično kraći, a pravo na žalbu je ograničeno. Uz strožije rokove, postupci u sporovima male vrednosti dovode do bržeg rešavanja i smanjenja troškova. Dalje, jednom kada se izabere putanja spora male vrednosti, obično nije moguće preneti spor u uobičajeni postupak, a pravo na žalbu je ograničeno, osim u slučaju primene pravnog leka kojim se osporava primena materijalnog ili procesnog prava. TABELA 1 Sporovi male vrednosti po zemljama Da Ne Postupak u 23. Kao što se može videti u Tabeli 1, sa izuzetkom Belgije, Bugarske, sporovima Zemlja male Kipra i Češke Republike, sve zemlje članice EU imaju postupke u vrednosti sporovima male vrednosti ili neki oblik pojednostavljenog postupka za Austrija sporove male vrednosti.16 Dok se dizajn postupaka u sporovima male Hrvatska Danska vrednosti može razlikovati u različitim zemljama, takav postupak Estonija generalno zahteva namensku putanju sporova male vrednosti. Nasuprot Francuska tome, dizajn pojednostavljenih postupaka varira u značajnoj meri. Nemačka Finska nema postupak za sporove male vrednosti, ali redovni postupci Grčka Mađarska mogu biti prilagođeni u zavisnosti od slučaja i bez obzira na vrednost Irska spora. To uključuje mogućnost da predmeti budu vođeni u potpunosti u Italija pisanoj formi.17 Austrija i Nemačka slično tome nemaju putanju sporova Letonija male vrednosti strogo gledano, ali dozvoljavaju pojednostavljeni Litvanija Luksemburg postupak.18 U Nemačkoj, izbor postupka zavisi od diskrecione odluke Malta suda, dok je u Austriji ovakav postupak obavezan, pa tako nijedna strana Holandija u sporu ni sud ne mogu da odustanu od specifičnih pravila za sporove Poljska male vrednosti. Portugalija Rumunija Slovačka 24. Pored toga što je postupak u sporovima male vrednosti dostupan u Slovenija većini zemalja članica, EU je 2009. godine uvela prekogranične Španija Švedska postupke za sporove male vrednosti koji ne prelaze 2,000 EUR kako bi Velika Britanija olakšala pristup prekograničnoj pravdi.19 Evropski postupak za sporove Belgija Bugarska Kipar Češka Republika Finska procedura može da se koristi za čisto finansijske sporove u vrednosti od 25,000 EUR ili manje. Nije navedeno nikakvo dodatno objašnjenje vezano za definiciju ili razliku u odnosu na sporove male vrednosti. U ovom izveštaju, ‘pojednostavljena procedura’ označava proceduru koja ne mora da prati sve korake i zahteve iz običnog postupka. 16 Dostupne informacije o postupku u sporovima male vrednosti u različitim zemljama članicama EU su u određenoj meri nedosledne. Na primer, dok evropski Portal e-pravosuđe navodi da ne postoje postupci u sporovima male vrednosti u Belgiji, Bugarskoj, Kipru, Češkoj Republici i Finskoj, Doing Business izveštaj navodi samo Bugarsku, Češku Republiku i Finsku kao zemlje bez postupka u sporovima male vrednosti. Izveštaj CEPEJ-a o efikasnosti i kvalitetu pravde, sa druge strane, navodi Belgiju, Kipar i Češku Republiku među zemljama koje imaju postupak u sporovima male vrednosti, ali ne i Bugarsku i Finsku. Radi doslednosti podataka, samo one zemlje koje kod kojih se može primeniti definicija postupaka u sporovima male vrednosti navedena u ovom izveštaju su uključene u analizu. 17Iako Finska omogućava pojednostavljeni postupak, ne postoje nikakvi pragovi vezani za vrednost spora, te stoga Finska ne spada u definiciju postupka u sporovima male vrednosti koja je navedena u ovom izveštaju i nije uključena u analizu. 18 Pojednostavljeni postupci u Austriji i Nemačkoj nisu uključeni u uporednu analizu, jer ne spadaju u definiciju postupaka u sporovima male vrednosti koja je navedena u ovom izveštaju. 19 Prekogranični sporovi, na primer, mogu uključivati sporove u koje je uključen potrošač iz jedne zemlje članice protiv prodavca koji se nalazi u drugoj zemlji članici. 7 male vrednosti20 je dostupan u svim zemljama EU, izuzev Danske, i služi kao alternativa za nacionalne postupke u slučajevima kada je najmanje jedna strana u sporu iz druge države. izvori: Portal e-pravosuđe: Postupak u sporovima male vrednosti, i sopstveno istraživanje. 5. Sudske takse 25. Takse koje sudovi naplaćuju strankama za rešavanje sporova se obračunavaju na različite načine u zemljama članicama EU.21 Mogu se podeliti u tri glavne kategorije: fiksne sudske takse, takse zasnovane na fiksnom procentu spora i takse koje variraju u zavisnosti od vrednosti spora.22 Neke zemlje, kao što je Velika Britanija, dozvoljavaju niže takse u sporovima koji se vode on line. Prosečan iznos sudske takse u 28 zemalja članica EU za spor vrednosti manje od 2,000 EUR je 94 EUR.23 26. U većini jurisdikcija u EU, apsolutna vrednost takse za postupak u sporovima male vrednosti se povećava sa vrednošću spora, ali određene varijacije su prisutne među zemljama članicama. Španija, na primer, uopšte nema sudske takse. Francuska, Danska, Grčka, Irska, Malta, Portugalija i Švedska imaju fiksne sudske takse, bez obzira na vrednost spora. Češka Republika i Hrvatska imaju kombinaciju fiksne takse i takse zasnovane na fiksnom procentu spora. U nekoliko zemalja, kao što su Češka Republika, Grčka, Letonija i Mađarska fizička lica sa niskim primanjima mogu da zahtevaju izuzeće ili odlaganje plaćanja takse, čime se povećava pristup pravdi za siromašne. 27. Slika 4 prikazuje sudske takse kao procenat vrednosti spora za tri vrednosti uzorka.24 U zemljama u kojima se sporovi male vrednosti kreću ispod 1000 ili 2000 EUR, sporovi iznad ovih iznosa se rešavaju u redovnom postupku. U ovim zemljama, redovne sudske takse se primenjuju u relativno malim sporovima, te postupak može postati skuplji. SLIKA 4 Sudske takse za postupak u sporovima male vrednosti kao procenat vrednosti spora koja iznosi 500, 1000 i 2000 EUR 25% 20% 15% 10% 5% 0% France Romania Spain Austria Denmark Greece Hungary Ireland Italy Poland Croatia Netherlands Slovenia Slovakia Sweden Portugal Germany Lithuania Malta Estonia UK Latvia Luxembourg 500 EUR 1000 EUR 2000 EUR Izvor: Portal e-pravosuđe: Sudske takse u sporovima male vrednosti. 20 Uredba (EK) Br 861/2007 Evropskog parlamenta i Saveta od dana 11. jula 2007. godine utvrđuje evropski postupak u sporovima male vrednosti. 21 Iznosi sudskih taksi po zemljama i po vrednosti spora nalaze se u Aneksu. 22 Evropska komisija, Procena socio-ekonomskog uticaja opcija za politike za buduću Uredbu o evropskim sporovima male vrednosti, Konačan izveštaj, 2013, 87. 23 Obračunato na osnovu tabele sudskih troškova iz Aneksa B. 24 Detaljne informacije o sudskim taksama su navedene u Aneksu B. 8 28. Sudske takse koje su relativno visoke mogu imati negativan uticaj na korišćenje sporova male vrednosti. Smatra se da su sudske takse koje su veće od 10 procenata od vrednosti spora nesrazmerne i mogu odvratiti građane od ostvarivanja pravne mere.25 Kao što se vidi na Slici 4, u većini zemalja su relativni troškovi odlaska na sud najveći za najniži prag od 500 EUR, a zatim opadaju kako vrednost spora raste. Slika takođe pokazuje da je još uvek relativno skupo ići na sud za sporove relativno male vrednosti. U 10 zemalja EU, sudske takse iznose više od 10 procenata od vrednosti sporova do 500 EUR. Estonija beleži najveće troškove, gde sudske takse za sporove vrednosti 500 EUR iznose 25 procenata od vrednosti spora. 6. Vrste sporova 29. U većini zemalja EU, samo jednostavne parnice mogu biti rešene u skladu sa pravilima sporova male vrednosti, kao što je prikazano u Tabeli 2. Ove parnice obuhvataju privredne i potrošačke sporove, sporove vezane za pokretnu imovinu, izdavanje, odštete i ugovorne sporove. Sporovi koji se odnose na predmete kao što je razvod braka, starateljstvo ili stečaj su generalno izuzeti. TABELA 2 Vrste sporova koje su uključene u sporove male vrednosti po zemljama Zemlja Vrsta spora Austrija Finansijski sporovi, radni i sporovi vezani za socijalno osiguranje Hrvatska Privatni sporovi, privredni sporovi Danska Novčana i ne-novčana potraživanja uz izuzetke definisane zakonom Estonija Imovinski sporovi Francuska Građanski sporovi iz nadležnosti okružnih i lokalnih sudova Nemačka Svi sporovi iznad €600 Grčka Sporovi vezani za pokretnuu imovinu koji su u nadležnosti prekršajnih sudova Mađarska Sporovi koji uključuju izjavu protivljenja nalogu za plaćanje Irska Potrošački sporovi, poslovni sporovi, sporovi vezani za oštećenje imovine, sporovi vezani za depozit za zakup Italija Sporovi vezani za pokretnu imovinu, sa izuzecima navedenim u zakonu Letonija Sporovi vezani za novčana potraživanja, sporovi vezani za naplatu održavanja Litvanija Novčana potraživanja Luksemburg Novčana potraživanja Malta Novčana potraživanja uz izuzetke propisane zakonom (npr. vlasništvo nad nepokretnom imovinom ) Holandija Novčana potraživanja, sporovi vezani za zapošljavanje, predmeti koji uključuju zakup stambenog ili komercijalnog prostora Poljska Sporovi nastali iz ugovornih odnosa, potrošačke garancije ili garantni zahtevi, sporovi vezani za stambeni zakup i naknade Portugalija Novčane obaveze, komercijalne transakcije Rumunija Novčana potraživanja uz izuzetke propisane zakonom Slovačka Građanski sporovi Slovenija Novčana potraživanja, ne-novčani sporovi gde je tužilac izrazio spremnost da prihvati, sporovi vezani za isporuku pokretne imovine. Španija Građanski sporovi, postupak naplate potraživanja, upravni sporovi Švedska Bilo kakvi građanski postupci, osim porodičnih pitanja Velika Britanija Potrošački sporovi, sporovi vezani za nezgode, sporovi oko vlasništva nad dobrima i sporovi između stanodavaca i stanara oko popravki, depozita, dugovanja za troškove izdavanja, itd. ali ne i imovine Izvori: Portal e-pravosuđe: Postupak u sprovima male vrednosti; druga istraživanja. 30. Samo u Nemačkoj ne postoje nikakva ograničenja sudske nadležnosti na osnovu vrste predmeta, jer se zakon odnosi samo na materijalnu vrednost spora, a ne i na predmet materije. Litvanija, Luksemburg, Malta i Rumunija dozvoljavaju samo novčana potraživanja, dok Austrija dozvoljava novčana potraživanja i sporove vezane za socijalno osiguranje i radne sporove. Holandija dozvoljava monetarne i radne sporove, kao i predmete vezane za zakup stambene i komercijalne imovine. 25Procena uticaja (SWD (2013) 459, SWD (2013) 460 (rezime)) za predlog Komisije za Uredbu Evropskog parlamenta i Saveta kojom se donose izmene Uredbe (EK) n°861/2007 koja utvrđuje evropski postupak u sporovima male vrednosti i Uredbe (EK) n° 1896/2006 koja definiše evropsku proceduru za nalog za plaćanje (COM (2013) 794). 9 31. Danska, Italija, Rumunija, Slovenija i Švedska navode izuzetke u zakonu za vrste sporova koji su izuzeti iz sporova male vrednosti. Na primer, u Sloveniji nisu pokriveni sporovi vezani za nepokretnu imovinu, autorska prava, intelektualnu svojinu, konkurenciju i smetanje državine. Švedska izričito izuzima sporove vezane za porodično pravo. 7. Pragovi 32. Generalno je predviđeno da se postupak u sporovima male vrednosti primenjuje na predmete koji nisu komplikovani i gde je iznos spora nizak. Ovaj iznos u EU varira, jer svaka zemlja utvrđuje sopstvene pragove. Neke zemlje takođe definišu različite pragove za različite vrste spora, što je slučaj u Hrvatskoj, Španiji i Sloveniji, gde je prag za privredne sporove veći nego za privatne sporove. 33. Ne postoji jasan obrazac za definisanje pragova među jurisdikcijama EU. Umesto toga se naziru klasteri pragova, koji su predstavljeni u Tabeli 3. Najmanji prag nalazimo u Nemačkoj i Hrvatskoj (u Hrvatskoj samo za privatne sporove), gde gornja granica iznosi 600 EUR. Litvanija i Slovačka se takođe nalaze na donjem delu lestvice, sa pragovima koji se kreću između 1,000 i 1,500 EUR. U Velikoj Britaniji ne postoji gornja granica za predmete koje sudija smatra jednostavnim26, a u Austriji ne postoji ograničenje za radne sporove i sporove vezane za socijalno osiguranje, dok postoji prag od 15,000 EUR za materijalne sporove. 34. U Estoniji, Irskoj, Letoniji, Poljskoj, Rumuniji, Sloveniji (za privatne sporove) i Švedskoj se pragovi kreću između 2,000 i 2,400 EUR. U Francuskoj, Mađarskoj, Lati i Sloveniji (samo za privredne sporove), prag je između 3,500 i 4,000 EUR.27 Najviši pragovi, između 10,000 i 25,000 EUR, mogu se pronaći u Austriji, Luksemburgu, Holandiji, Portugaliji, Španiji (za upravne sporove) i Velikoj Britaniji. Poređenja radi, evropski postupak u sporovima male vrednosti za prekogranične predmete definiše prag od 2,000 EUR. TABELA 3 Pragovi za sporove male vrednosti Manje od 1,000 do 2,000 do 3,500 do 5,000 do 10,000 do Ne postoji gornja granica 1,000 EUR 1,500 EUR 2,400 EUR 4,000 EUR 6,700 EUR 25,000 EUR ukoliko se predmet smatra jednostavnim Hrvatska Litvanija Estonija Francuska Danska Austrija Velika Britanija (1) Slovačka Irska Mađarska Grčka Luksemburg Nemačka Velika Letonija Malta Italija Holandija Britanija Poljska Slovenija Španija Portugalija (2) Rumunija (4) Španija (5) Slovenija Velika (3) Britanija Švedska (1) Samo za privatne sporove (2) Za lične povrede, i sporove između stanodavaca/stanara (4) Privredni sporovi (3) Privatni sporovi (5) Upravni sporovi Izvor: Portal e-pravosuđe: Postupak u sporovima male vrednosti. 26 Odluka je doneta na osnovu faktora kao što je iznos spora, što bi obično trebalo da iznosi manje od 10,000 funti i vrste spora, obično su u pitanju potrošački sporovi, sporovi nakon nezgoda, sporovi između stanodavaca i stanara, itd. 27 Ograničenje za sporove male vrednosti na Malti će biti povećano na 5,000 EUR. Malteški Times, Ograničenje za predmete podnete u sudu za sporove male vrednosti će se povećati na €5,000, 22. oktobar 2015. god, dostupno na: http://www.timesofmalta.com/articles/view/20151022/local/limit-for-cases-filed-at-small-claims-tribunal-to-rise-to- 5000.589221. 10 35. Švedska prilagođava vrednost pragova uzimajući u obzir promene u Indeksu potrošačkih cena (IPC). Prag za sporove male vrednosti je postavljen na 50 procenata od iznosa osnovice cene,28 a vlada usklađuje ovaj prag svake godine na osnovu IPC. Iznos osnovice cena za 2016. godinu je postavljen na 44,300 SEK (4,826 EUR), pa je prag za sporove male vrednosti za 2016. godinu iznosio 2,413 EUR. Poređenja radi, 2015. godine je taj prag bio za 12 EUR veći i iznosio je 2,425 EUR. 36. Vrednost praga u odnosu na prihode omogućava bolju meru dostupnosti od apsolutnih vrednosti – što je veći prag to je postupak dostupniji. I dok je prag isti u Austriji i Portugaliji u apsolutnim iznosima, prag je značajno viši u Portugaliji kada se uporedi sa prihodima kao procenat BDP-a po glavi stanovnika. 37. Slika 5 prikazuje apsolutnu vrednost pragova za sporove male vrednosti29 širom država članica EU i pragove u odnosu na BDP po glavi stanovnika. Portugalija ima relativno visok prag, dok Luksemburg ima relativno nizak prag. SLIKA 5 Pragovi za sporove male vrednosti u zemljama članicama EU 25000 100% 22500 90% 20000 80% 17500 70% 15000 60% 12500 50% 10000 40% 7500 30% 5000 20% 2500 10% 0 0% Threshold (EUR) Threshold as a relative value of GDP per capita Izvori: Portal e-pravosuđe: Postupak u sporovima male vrednosti, Svetska banka 2015. god Stope BDP-a konvertovane u EUR na dan 28.septembra 2016. god (najskorija stopa BDP-a po glavi stanovnika za Maltu je iz 2013. god) 38. Ne postoji jasan obrazac između nivoa praga u poređenju sa BDP-om po glavi stanovnika zemlje, niti taj odnos zavisi od geografske lokacije. Zemlje sa najvišim pragom kao procentom BDP-a po glavi stanovnika30 su Portugalija i Holandija (88 procenata, odnosno 63 proceenata). Ovi pragovi su takođe znatno viši u poređenju sa ostalim zemljama članicama EU. Nemačka ima najniži prag, sa samo 2 procenta. Preostale zemlje EU su jednako raspoređene i kreću se od 3 do 39 procenata. 28 Iznos osnovice cena određuje vlada i taj iznos se usklađuje na godišnjem nivou na osnovu trendova cena u Švedskoj. Koristi se za izračunavanje različitih vrsta naknada i, kao u ovom slučaju, za pragove za sporove male vrednosti. Kada se promeni iznos osnovice cena, cifre se automatski menjaju. 29 Tabela sa detaljnim informacijama o pragovima je priložena u Aneksu A. 30 Stope BDP-a za 2015. god, izvor Svetska banka 11 SLIKA 6 Minimalni iznos da bi se išlo na sud i odnos ovog iznosa sa pragovima za sporove male vrednosti 1000 120% 900 800 100% 700 80% 600 500 60% 400 300 40% 200 20% 100 0 0% Average minimum amount for willingness to go to court Izvori: Grafikon je zasnovan na Posebnom Evrobarometru 395 i sopstvenim obračunima 39. Pragovi u većini zemalja su daleko iznad prosečnog minimalno opsega iznosa za koji su građani EU spremni da idu na sud. Samo građani Hrvatske i Nemačke ne bi bili spremni da idu na sud za iznose u okviru pragova njihovih zemalja. Prag za ono što predstavlja spor male vrednosti u Hrvatskoj i Nemačkoj je 600 EUR. Međutim, ispitanici navode da bi išli na sud samo ako je iznos spora 627 EUR u Hrvatskoj i 657 EUR u Nemačkoj, što, kao što se može videti na Slici 6, čini 105, odnosno 110 procenata od praga za sporove male vrednosti. Građani Litvanije i Letonije bi išli na sud čak i za najmanje iznose (tj. 458 EUR, odnosno 474 EUR), dok bi građani Španije i Luksemburga išli na sud samo ukoliko je vrednost spora najmanje 880 EUR, odnosno 933 EUR. 8. Institucionalni aranžmani 40. Većina zemalja članica EU sprovodi postupke u sporovima male vrednosti u redovnim sudovima, obično su to okružni sudovi ili nadležni sudovi prve instance, u zavisnosti od vrste predmeta (videti Sliku 7). Iako poseban sud za sporove male vrednosti vremenom može da dovede do ušteda u resursima pravosuđa, uspostavljanje takvih sudova bi zahtevalo investicije, u smislu finansijskih i ljudskih resursa. SLIKA 7 Lokacija suda za sporove male vrednosti po zemljama Okružni sudovi Sudovi prve instance Drugi sudovi Sudovi za sporove Austrija Hrvatska (4) Hrvatska (6) male vrednosti Danska Estonija Irska (7) Grčka (12) Mađarska Francuska Italija (8) Malta (13) Letonija Nemačka Litvanija (9) Litvanija (1) Irska (5) Luksemburg (8) Holandija (2) Portugalija Slovenija (10) Poljska Rumunija Velika Britanija (11) Slovenija (3) Slovačka Švedska (1) U zavisnosti od predmeta (8) Mirovni sudija (2) Pod-okružna divizija okružnih sudova (9) Gradski sudovi (3) Privredni postupak (10) Postupak u sporovima male vrednosti u lokalnim (4) Privatni sporovi sudovima (5) Sekretar za sporove male vrednosti u okružnom (11) Okružni sudovi sudu (12) Prekršajni sudovi za sporove male vrednosti 12 (6) Privredni sporovi u privrednim sudovima (13) Tribunal za sporove male vrednosti (7) Privatni odbor za stanarske odnose Izvori: relevantni pravni akti date zemlje. Napomena: Sudovi prve instance uključuju sve sudove prve instance, uključujući okružne sudove, u zavisnosti od vrste spora. 41. Veoma mali broj zemalja ima posebne sudove za sporove male vrednosti. Grčka ima prekršajne sudove za sporove male vrednosti, dok Malta31 ima tribunal za sporove male vrednosti. U Austriji, Danskoj, Mađarskoj, Letoniji, Poljskoj32 i Švedskoj sporovi male vrednosti spadaju u nadležnost okružnih sudova. U Hrvatskoj, Francuskoj, Irskoj, Litvaniji i Sloveniji mnogi sporovi spadaju u nadležnost okružnih sudova, ali takođe mogu biti i nadležnost drugih sudova u zavisnosti od vrste spora. Na primer, u Hrvatskoj su privredni sporovi u nadležnosti privrednih sudova, dok su u Irskoj Privatni odbori za stanarske odnose zaduženi za pitanja ličnih povreda, dugova i problema sa ugovorima o zakupu. U Estoniji, Nemačkoj, Portugaliji, Rumuniji i Slovačkoj relevantni sudovi prve instance imaju nadležnost u zavisnosti od vrste spora. U Italiji i Luksemburgu se sporovi male vrednosti rešavaju pred mirovnim sudijom 9. Postupak 42. Pošto je cilj postupka u sporovima male vrednosti rešavanje sporova na jednostavniji, brži i jeftiniji način u odnosu na redovan postupak, većina zemalja dozvoljava da pravila standardnog postupka budu ostavljena po strani bez ugrožavanja propisanog zakonskog procesa. To može da obuhvata jednostavnija pravila za izvođenje dokaza, saslušanje svedoka ili predstavljanje presude. U nekim zemljama čitav postupak može biti sproveden u pisanom obliku, a stranke ne moraju da dolaze na sud. 43. Ne postoji univerzalno rešenje za postupke u sporovima male vrednosti i većina zemalja ima prilagođen pristup koji odgovara njihovim pojedinačnim potrebama. Neke zemlje mogu izabrati da ostave po strani redovna pravila za dokazivanje, dok druge zemlje to ne moraju uraditi. U nekim zemljama sporovi male vrednosti mogu biti opcioni, dok su u drugim zemljama obavezni. Može se zahtevati vođenje usmene rasprave ili sporovi mogu biti u potpunosti vođeni u pisanoj formi. 44. Shvatanje različitih oblika postupaka u sporovima male vrednosti može pomoći zemljama da izaberu postupke koji najviše odgovaraju njihovim potrebama i dostupnim resursima. Tabela 4 i odeljak koji sledi prikazuju neke od glavnih karakteristika postupka u sporovima male vrednosti u EU. One obuhvataju pitanja kao što su: da li je postupak obavezan ili izboran, da li se ročišta odvijaju u usmenoj ili pismenoj formi, pravila za uzimanje dokaza i presude, uloga sudije i koji rokovi, ukoliko ih ima, su definisani kako bi se obezbedio brz proces. 45. Obavezno/Izborno: U većini zemalja EU, postupci u sporovima male vrednosti su opcioni, ali jednom iniciran postupak ne može biti prenet u redovan postupak.33 Danska ima fleksibilan sistem gde stranke mogu da izaberu spor male vrednosti ili redovan postupak – bez obzira na prag – osim ako nije u pitanju spor između potrošača i kompanije, jer u tom slučaju predmet mora da bude procesuiran u skladu sa postupkom u sporovima male vrednosti. U Estoniji i Nemačkoj pojednostavljena procedura 31 Na Malti su arbitri u Tribunalu za sporove male vrednosti imenovani iz reda advokata – koji se bave advokaturom najmanje sedam godina – na period od pet godina. Arbitri nemaju pravo reizbora. 32 U Poljskoj sporovi male vrednosti su u nadležnosti redovnih sudova koji su podeljeni u divizije. Ukoliko je spor građanskog karaktera, njime se bavi građanska divizija u okružnom sudu. Ukoliko je u pitanju privredni spor, ovim sporom se bavi privredna divizija u okružnom sudu. Obavezno je postojanje građanske divizije u svakom sudu. Privredna divizija može biti smeštena na najefikasniju lokaciju gde sud ima nadležnost nad takvim predmetima. 33 U Danskoj, Poljskoj, Rumuniji i Velikoj Britaniji, međutim, sud može da odluči da prebaci spor u redovni postupak ukoliko je predmet suviše složen. 13 je jedna od opcija, ali se koristi prema diskreciji suda, bez obzira na želje stranaka. Samo u Grčkoj i Litvaniji su sporovi male vrednosti obavezni, i za stranke i za sud 46. Rasprave: U 12 zemalja, rasprave pred sudom nisu obavezne i sud može odlučiti da reši spor kroz pisanu proceduru (Estonija, Nemačka, Grčka, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Švedska i Velika Britanija). Međutim, stranke mogu da zahtevaju usmeni postupak ili sud može smatrati da je usmeni postupak neophodan ukoliko je, na primer, predmet suviše složen. U Hrvatskoj, Danskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Malti, Holandiji, Portugaliji i Španiji, sa druge strane, postupci u sporovima male vrednosti su usmeni i stranke ili njihovi zastupnici su obavezni da prisustvuju raspravama. U Francuskoj, Irskoj i Italiji, sudija, sekretar ili mirovni sudija najpre pokušavaju da pomire stranke i tek kada je pomirenje neuspešno, predmet prelazi u postupak sporova male vrednosti. 47. Uzimanje dokaza: Nekoliko zemalja su uvele fleksibilnija i opuštenija pravila o uzimanju dokaza u poređenju sa redovnim postupkom. U Estoniji, Nemačkoj, Grčkoj, Malti, Poljskoj, Rumuniji, Sloveniji i Velikoj Britaniji, formalni zahtevi za uzimanje dokaza mogu biti ostavljeni po strani. Na primer, sud može da sasluša svedoka ili veštaka telefonom ili u pisanom obliku ili da prepozna druga sredstva dokazivanja (npr. izjave koje nisu date pod zakletvom). U Austriji, za sporove ispod 1,000 EUR redovna pravila dokazivanja takođe mogu biti ostavljena po strani i sudija može da odluči da zanemari dokaze u određenim slučajevima. Radi brzog rešavanja, neke zemlje imaju ograničenja kada je reč o sudskim veštacima. U Poljskoj nije moguće saslušati sudskog veštaka, dok je u Portugaliji moguće saslušati samo jednog sudskog veštaka. U Velikoj Britaniji, sudija odlučuje, od slučaja do slučaja, da li je potrebno saslušati veštaka ili ne. Na Malti, Zakon o Tribunalu za sporove male vrednosti posebno propisuje da se postupak neće smatrati nevažećim čak i kada se ne poštuju formalnosti, sve dok postoji suštinsko poštovanje zakona.34 U Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji, Luksemburgu, Holandiji, Slovačkoj, Španiji i Švedskoj su, međutim, pravila za uzimanje dokaza ista kao u redovnom postupku. 48. Presude: U Austriji, Estoniji, Nemačkoj, Grčkoj, Irskoj, Malti, Portugaliji, Sloveniji i Velikoj Britaniji su formalni zahtevi za samu presudu fleksibiliniji i pojednostavljeni, a sudija, na primer, može da izostavi opis činjenica u svojoj presudi. U Grčkoj, Irskoj, Sloveniji i Španiji sud dostavlja presudu odmah nakon usmene rasprave. U Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji, Luksemburgu, Poljskoj, Slovačkoj, Španiji i Švedskoj sadržaj presude mora biti isti kao i u redovnom postupku. 49. Uloga sudije: U nekoliko zemalja je uloga sudija sa strankama u sporovima male vrednosti više interaktivna nego u redovnim postupcima. Na primer, u Austriji su sudije obavezne da strankama daju odgovarajuće smernice za popunjavanje formulara i o njihovim pravima i obavezama u postupku, kao i o pravnim posledicama njihovih dela i propusta. U Nemačkoj je sud dužan da objasni postupak i razjasni pitanja. Sudije u Danskoj imaju aktivnu ulogu, prisustvuju pripremanju predmeta i pomažu i usmeravaju stranke, dok, sa druge strane, u Luksemburgu sudovi i izvršitelji nemaju obavezu da pomažu strankama. U Hrvatskoj sporovi male vrednosti mogu biti dodeljeni savetnicima u sudovima koji su državni službenici, dok na Malti Tribunalom za sporove male vrednosti predsedavaju advokati. 50. Brzina: Nekoliko zemalja ima kraće rokove za postupke u sporovima male vrednosti u poređenju sa redovnim postupkom. U Mađarskoj, na primer, sud mora da razmotri formular za spor male vrednosti u roku od osam dana i zakaže prvu raspravu u roku od 60 dana od dana prijema formulara. U Italiji je vreme između uručivanja poziva i prvog pojavljivanja pred sudom upola kraće nego u redovnom postupku, a presuda treba da bude izrečena 15 dana nakon finalne rasprave. U Litvaniji je prosečno trajanje postupka u sporovima male vrednosti od jednog do tri meseca, dok se u Portugaliji 34 Član 9(3) Zakona o Tribunalu za sporove male vrednosti 14 rasprave održavaju u roku od 30 dana od dana podnošenja. Zakon o parničnom postupku Letonije, međutim, ne propisuje bilo kakve rokove za sprovođenje i rešavanje sporova male vrednosti. TABELA 4 Glavne karakteristike postupaka u sporovima male vrednosti u zemljama članicama EU Odstupanja Redovna Odstupanja Redovna od redovnih Opcioni Obavezan Opcione Obavezne pravila za od redovnih pravila za Zemlja pravila u postupak postupak rasprave rasprave uzimanje pravila za izricanje uzimanju dokaza presude presude dokaza Austrija X - - X X Hrvatska - - X - - - - Danska X X - - Estonija X X X X Francuska X X X X Nemačka X X X X Grčka X X X X Mađarska - - - - X X Irska X X X X Italija* - - X X X Letonija X X X X Litvanija X X X X Luksemburg X X X X Malta X X X X Holandija - - X X - - Poljska X X X X Portugalija X X X X Rumunija X X X - - Slovačka - - X X X Slovenija - - X X X Španija - - X X X Švedska X X X X Velika X X X X Britanija Izvori: Portal e-pravosuđe: Postupak u sporovima male vrednosti, relevantni propisi navedenih zemalja, informacije sa veb stranica nadležnih sudova u zemljama. Napomena: “X” znači da, a “–” znači da informacije nisu bile dostupne 51. Dužina postupka: Brz postupak je jedan od stubova putanje za sporove male vrednosti. Iako ne postoje statistički podaci za 28 zemalja članica EU o prosečnoj dužini trajanja postupaka, većina zemalja ima definisane rokove za različite korake u postupku, na primer: za zakazivanje rasprave nakon prijema spora male vrednosti; kada podnosilac zahteva i tuženi treba da odgovore; kada presuda mora biti donesena; i kada može biti uložena žalba. U Irskoj, ukoliko stranke ne postignu dogovor uz pomoć sekretara, one se pozivaju na sudsku raspravu,a zakon propisuje da će sudska rasprava biti zakazana najmanje 14 dana nakon što sud primi spor male vrednosti, iako u praksi stranke obično dobijaju obaveštenje mesec dana ranije za pojavljivanje pred sudom. U Mađarskoj sud mora da zakaže raspravu u roku od 60 dana nakon prijema spora male vrednosti, dok u Portugaliji rasprava mora da se održi u roku od 30 dana. 52. Sprovođenje odluka: Aranžmani za sprovođenje utiču na efikasnost postupka u sporovima male vrednosti. Naime, nekoliko zemalja imaju specifične procedure kako bi olakšale sprovođenje sporova male vrednosti. Ukoliko dužnik u Velikoj Britaniji ne plati nakon što dobije nalog od suda, tužilac može zatražiti od suda da naplati potraživanje ili pošalje izvršitelja da naplati potraživanje. Tužilac mora da plati još jednu sudsku taksu (pored takse koja se plaća za postupak u sporovima male vrednosti) kako bi sud obradio njegov zahtev. Ukoliko dužnik u Irskoj ne plati u roku od 28 kalendarskih dana, tužilac može da se obrati sudskom službeniku (šerifu) za izvršenje odluke. 15 10.Pravila za advokate i naknade 53. Važna karakteristika postupaka u sporovima male vrednosti leži u tome što ovi postupci često ne zahtevaju da stranke zastupa advokat. U većini jurisdikcija, stranke mogu da angažuju advokata, ukoliko to žele, ali često nemaju pravo na besplatnu pravnu pomoć. Neke zemlje dozvoljavaju strankama da ih zastupaju ljudi koji nisu pravnici (Malta, Letonija i Velika Britanija), dok u drugim zemljama (Francuska i Grčka), zakon propisuje ko može da zastupa stranke, uključujući supružnike, registrovane partnere ili roditelje. U Austriji, Danskoj i Nemačkoj sudija savetuje i vodi stranke u sporu, ali advokati mogu da budu prisutni, a u nekim instancama su čak i obavezni (videti odeljak 55 ispod).35 Prema Izveštaju o uslovima poslovanja (Doing Business), od svih zemalja EU, samo Litvanija ne dozvoljava samozastupanje u postupcima u sporovima male vrednosti. U Letoniji je angažovanje advokata opciono. Nema statističkih podataka o tome da li angažovanje advokata doprinosi bržem rešavanju sporova male vrednosti. 54. Kao i kod različitih opcija za postupak u sporovima male vrednosti, pravila za advokate i naknade variraju u različitim zemljama članicama. Neke zemlje žele da istraže dostupne opcije i izaberu rešenje koje najviše odgovara njihovim potrebama i resursima. 55. Obavezno zastupanje pred sudom: Neke zemlje zahtevaju pravnog zastupnika za sporove koji prelaze određene iznose. Na primer, u Austriji stranke moraju da imaju pravnog zastupnika ukoliko vrednost spora prelazi 5,000 EUR, u Italiji stranke moraju da imaju pravnog zastupnika ukoliko je vrednost spora veća od 1,100 EUR, a u Španiji je pravni zastupnik obavezan u sporovima čija vrednost je veća od 2,000 EUR. 56. Opciono zastupanje pred sudom: U Hrvatskoj, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj36, Letoniji, Litvaniji i Holandiji je zastupanje pred sudom opciono. Stoga u većini ovih zemalja nije moguće da se stranke prijavljuju za pravnu pomoć. Štaviše, u onim zemljama u kojima se ne smatra da je pravno zastupanje neophodno, svaka stranka snosi svoje troškove i nemaju pravo da nadoknađuju troškove advokata od stranke koja je izgubila spor. Postoje neki izuzeci od ovog pravila: u Holandiji i Letoniji sudija može da odluči da će stranka koja je izgubila spor takođe platiti troškove pravne pomoći suprotstavljenoj strani. 57. Redovna pravila za naknade advokata: U Austriji, Nemačkoj, Italiji i Letoniji se primenjuju pravila redovnog postupka kada je reč o angažovanju advokata i njihovim naknadama. 58. Fiksni troškovi: Fiksiranje naknada advokata u sporovima male vrednosti je dobar način za sprečavanje rastućih troškova za stranke. Danska se odlučila za definisanje fisknih troškova za one koji žele da ih zastupa advokat u sporovima male vrednosti. Troškovi iznose 2,700 DKK (360 EUR) za predmete koji traju do jedan sat u sudu, 4,000 DKK (540 EUR) za predmete u trajanju od dva sata i 6,000 DKK (805 EUR) za predmete koji traju do tri sata. Tarife su niže za relativno male iznose: 1,500 DKK (200 EUR) za sporove čija je vrednost manja od 5,000 DKK (670 EUR) i 2,500 DKK (335 EUR) za sporove vrednosti između 5,000 i 10,000 DKK (670 - 1,340 EUR). 59. Pravna pomoć: U većini jurisdikcija EU, stranke u postupcima u sporovima male vrednosti nemaju pravo na pravnu pomoć. Postoje neki izuzeci: u Estoniji, Mađarskoj, Letoniji, Holandiji i Sloveniji strankama u postupcima u sporovima male vrednosti može biti odobrena pravna pomoć ukoliko se smatra da im je potrebna. Pravna pomoć može biti pružena samo delimično besplatno, a može se 35 Informacije na engleskom jeziku o pravilima za advokate i naknade su oskudne i to treba imati na umu kada se razmatra procena navedena u ovom pasusu. 36 U Irskoj se od kompanija zahteva da imaju pravnog zastupnika u sporovima male vrednosti, mada se isto ne zahteva od potrošača. 16 zahtevati od podnosioca da doprinese u plaćanju troškova u skladu sa njegovom/njenom finansijskom situacijom. 60. Princip da plaća stranka koja je izgubila spor: U Estoniji, Mađarskoj, Italiji, Letoniji, Malti, Poljskoj, Portugaliji, Rumuniji i Sloveniji sve troškove plaća stranka koja je izgubila spor, uključujući troškove pravnog zastupanja suprotstavljene strane. Luksemburg se odlučio za malo drugačije rešenje: iako stranka koja izgubi spor plaća troškove druge strane, troškovi advokata se obično refundiraju, ali sudija može da odredi uspešnoj strani u sporu paušalni iznos koji može uključivati troškove advokata. U Švedskoj strana koja je dobila spor može da dobije refundiranje samo u iznosu od jednog sada advokatskih usluga (pored naknada i troškova za putovanje i prevodilačke usluge). U Velikoj Britaniji strana koja je dobila spor može da napalti bilo koje sudske takse, ali troškovi pravnog savetovanja (do 260 GBP) mogu biti zahtevati samo u određeni vrstama predmeta. Nasuprot tome, u Irskoj svaka strana plaća svoje naknade, a troškovi advokata ne refundira strana koja je izgubila spor. 11. Mogućnost žalbe 61. Da bi se sprečio pritisak na resurse pravosuđa, mnoge zemlje ograničavaju mogućnost žalbe u sporovima male vrednosti. Pružanje mogućnosti građanima i kompanijama da rešavaju sporove male vrednosti na sudu može da olakša pristup pravdi, ali omogućavanje da se sporovi nastavljaju u nekoliko instanci može da bude skupo za sudove. Tabela 5 prikazuje mogućnosti žalbe za sporove male vrednosti u zemljama članicama EU i da li je uopšte moguće uložiti žalbu. 62. U Francuskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji ne postoji pravo žalbe, ali neki prave izuzetak na osnovu primene pravnog leka kojim se osporava primena materijalnog ili procesnog prava (npr. ako je došlo do ozbiljne povrede procesnog prava). U Švedskoj je potrebna dozvola žalbenog suda koji samo može da odobri taj zahtev ukoliko to ima uticaj na sudsku praksu ili ukoliko se očekuje da će odluka suda biti preinačena.37 63. U drugim zemljama, pravo na žalbu varira u zavisnosti od vrednosti spora. U Danskoj su žalbe moguće samo za sporove vrednosti veće od 10,000 DKK (1,330 EUR), dok su u Nemačkoj žalbe u sporovima čija je vrednost manja od 600 EUR moguće samo ukoliko sud prve instance eksplicitno odobri pravo na žalbu. U Austriji je pravo na žalbu ograničeno: za sporove čija vrednost ne prelazi 2,700 EUR, žalbe su dozvoljene samo ako se osporava primena materijalnog ili procesnog prava ili ukoliko je sud napravio ozbiljnu proceduralnu grešku čineći tako postupak nevažećim, ali se za sporove čija je vrednost veća od 2,700 EUR primenjuju redovna pravila. U Italiji nisu moguće žalbe u sporovima čija je vrednost manja od 1,100 EUR, a u Holandiji su žalbe moguće u sporovima vrednosti veće od 1,750 EUR, dok je u Španiji to slučaj samo u sporovima čija vrednost je veća od 3,000 EUR. 64. Estonija, Irska, Litvanija, Malta, Portugalija, Rumunija i Slovačka dozvoljavaju podnošenje žalbe za sporove male vrednosti u svim instancama. U Letoniji je moguće podnošenje žalbe samo u sudu druge instance, ali ne i treće instance. U nekim zemljama, kao što je Irska, postupak u sporovima male vrednosti se više ne primenjuje nakon uložene žalbe. To znači da su takse veće, pravno zastupanje je obavezno, a sudija može da odredi troškove protiv podnosioca zahteva. TABELA 5 Mogućnost žalbe za postupke u sporovima male vrednosti u zemljama članicama EU 37 Isto pravilo se primenjuje u redovnom postupku u Švedskoj. 17 Zemlja Mogućnost žalbe Austrija Pravo na žalbu u sporovima male vrednosti je ograinčeno prema austrijskom zakonu. Za sporove ispod 2700 EUR, žalbe su dozvoljene samo ako se osporava primena materijalnog ili procesnog prava ili na osnovu ozbiljne povrede, tj. u slučaju izuzetno ozbiljnih proceduralnih grešaka. Za sporove vrednosti iznad 2700 EUR se primenjuje redovna žalbena procedura. Hrvatska - Danska Ne postoji mogućnost žalbe za sporove vrednosti ispod 10,000 DKK (1,330 EUR) Estonija Žalbe u pojednostavljenim postupcima prate redovnu proceduru. Žalbe se podnose oblasnom ili okružnom sudu Francuska Ne postoji mogućnost žalbe Nemačka Kada vrednost spora nije veća od 600 EUR, žalbe nisu dozvoljene osim ako sud prve instance ne odobri pravo na žalbu. Grčka Ne postoji mogućnost žalbe Mađarska Žalbe mogu biti podnete samo na osnovu ozbiljne povrede pravila postupka ili pogrešne primene zakona. Irska Žalbe su moguće pred Oblasnim sudom Italija Ukoliko vrednost spora ne prelazi 1,100 EUR, žalbe nisu moguće. Podnošenje žalbe je jedino moguće ukoliko je došlo do povrede procesnih pravila, ustavnog prava ili prava Zajednice, ili principa koji regulišu materiju predmeta Letonija Samo jedna žalba je dozvoljena. Nije dozvoljena kasacija na 3. instanci. Litvanija Žalbe mogu biti podnete u roku od 30 dana od dana donošenja presude Luksemburg Redovna pravila za žalbe se primenjuju u predmetima vezanim za nalog za plaćanje, dok predmeti sa sudskim pozivom za pojavljivanje pred mirovnog sudiju mogu biti ožalbeni samo ako je vrednost spora veća od 1,250 EUR. Malta Žalbe se podnose Apelacionom sudu podnošenjem u registru suda. Holandija Žalbe su moguće za sporove čija je vrednost veća od 1,750 EUR. Građanski predmeti se pojavljuju pred četiri nadležna apelaciona suda, a upravni predmeti pred dva nadležna apelaciona suda (jedan za pitanja planiranja i drugi za državne službenike). Poljska Žalbe su dozvoljene samo ukoliko se osporava primena materijalnog ili procesnog prava i o žalbi odlučuje jedan sudija (umesto 3) u pisanom postupku. Portugalija Žalbe nisu predmet posebnih pravila, te su stoga dozvoljene na isti način kao i u redovnom postupku. Rumunija Žalbe su moguće. Slovačka Mogućnost žalbe je ista kao i u redovnom postupku. Žalbe se podnose u roku od 15 dana od dana donošenja presude Slovenija Žalbe su moguće samo na osnovu osporavanja primene materijalnog ili procesnog prava. Španija Žalbe su moguće samo za sporove vrednosti veće od 3,000 EUR. Žalbe se podnose u istom sudu u pisanoj formi, u roku od 20 dana od dana donošenja presude. Švedska Žalbe su dozvoljene, ali zahtevaju dozvolu suda za podnošenje žalbe. Pravo na žalbu može biti odobreno ukoliko bi ispitivanje predmeta imalo širi uticaj na primenu zakona ili ukoliko se očekuje da će odluka suda biti preinačena u žalbenom postupku. Žalbe se podnose nadležnom apelacionom sudu (Hovrätt) Velika Mogućnost pokretanja žalbe nije dostupna. Stranka mora da pita sudiju za dozvolu i iznese ubedljive Britanija razloge. Sudski sporovi vezani za novac mogu biti ožalbeni u roku od 21 dana od presude. Izvori: Portal e-pravosuđe: Postupak u sporovima male vrednosti, relevantni pravni akti datih zemalja, informacije sa veb stranica sudova navedenih zemalja. Napomena: “–” znači da informacije nisu bile dostupne. 12.Upotreba tehnologije 65. Upotreba tehnologije u postupcima u sporovima male vrednosti ima nekoliko prednosti: olakšava pristup informacijama i dostupnost pravde, smanjuje administrativno opterećenje za sve učesnike i ubrzava postupak. Iako je postignut izvestan napredak, nekoliko zemalja ne nudi nikakve elektronske usluge, dok druge nude samo obrasce koji mogu biti preuzeti i on line informacije. U određenom broju zemalja podnošenje tužbe i dalje zahteva tradicionalnu proceduru ispunjavanja papirnog obrasca i slanje tužbe poštom ili donošenje u nadležni sud. 18 66. Najnoviji EU Justice Scoreboard pokazuje da postoje značajne razlike među jurisdikcijama EU u omogućavanju strankama da vode spor male vrednosti on line, što je prikazano na Slici 8. Ne mogu se uočiti nikakvi regionalni obrasci. Estonija, Litvanija, Malta i Portugalija nude najsveobuhvatnije pakete informacija i online usluga, uključujući informacije kako: započeti postupak u sporu male vrednosti, dobiti informacije o propisima i pravima vezanim za njihovo pitanje, podeliti dokaze i prateću dokumentaciju, preuzeti presudu i podneti žalbu na odluku suda. Ohrabruje podataka da je u odnosu na prošlu godinu došlo do poboljšanja u svim kategorijama.38 SLIKA 8 Poređenje postupaka u sporovima male vrednosti online Obtain information how to start Information on related legislation and rights Starting a small claim procedure Share evidence/ supporting documents Information on case handling Retrieve judgement Appeal against court decision 600 400 200 0 EE LT MT PT IE LV NL PL AT LU DK SE SI IT FR ES DE UK EL SK HR RO HU Izvor: EU Justice Scoreboard 2016, Slika 22. 67. U većini jurisdikcija postoji jaz između pružanja informacija o postupcima u sporovima male vrednosti i stvarne ponude online usluga.39 Samo Estonija, Litvanija, Malta i Portugalija beleže rezultat od 100 procenata za online dostupnost. Prema Izveštaju Evropske komisije Ispunjavanje evropske prednosti,40 žalba u postupcima u sporovima male vrednosti je usluga i informacija koja se nudi online u nekoliko instanci, u onim zemljama gde je podnošenje žalbe moguće. 68. Austrija, Danska, Estonija, Irska, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Portugalija, Slovenija, Švedska i Velika Britanija nude neku vrstu elektronskih usluga, na primer za elektronsko podnošenje tužbe (Danska, Irska, Slovenija i Švedska). U Poljskoj je u nekim sudovima moguće da se stranke prijave u sistem i provere status svog predmeta, ali se sami predmeti ne vode elektronski. Irska i Velika Britanija (sporovi ispod GBP 100) nude “redovne” e-usluge i takođe dozvoljavaju alternativni postupak “u sporovima male vrednosti online”41 koji se sprovodi u potupnosti na mreži, a ovaj postupak sprovode okružne kancelarije suda i dostupan je potrošačima i kompanijama. 38 EU Justice Scoreboard 2016, 22, dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/effective- justice/files/justice_scoreboard_2016_en.pdf, 20 39 Detaljne informacije na internetu i na engleskom jeziku o dostupnosti elektronskih usluga su oskudne i dostupne su za manje od polovine jurisdikcija EU. 40 European Commission, Delivering the European Advantage? How European governments can and should benefit from innovative public services, Final Background Report, May 2014, 104, dostupno na: https://www.capgemini.com/resource- file-access/resource/pdf/background_report_20-05_final_for_ec_0.pdf 41 UK: Money Claim Online, dostupno na: https://www.gov.uk/make-money-claim-online Irska, dostupno na: http://www.courts.ie/Courts.ie/Library3.nsf/0/50A0FEDF19079201802574050061745F?OpenDocument 19 TABELA 6 Dostupnost elektronskog plaćanja sudskih taksi Da Ne Zemlja Elektronsko plaćanje 69. U Velikoj Britaniji je nedavno sprovedena sudskih taksi analiza42 o tome kako IKT alati i usluge mogu postati Austrija centralno mestu u dnevnom sprovođenju pravde. Cilje Belgija Bugarska je da se digitalizuju procesi u sudovima, uključujući Hrvatska stvaranje online sudova za sporove male vrednosti. Kipar Predložena struktura obuhvata automatizovani proces Češka Republika koji će pomoći strankama da identifikuju prirodu spora, Danska a vođenje predmeta i posredovanje će se voditi Estonija uglavnom putem telefona ili online od strane službenika Finska Francuska zaduženog za predmet, dok će odluka sudije biti Nemačka dostupna ili u pisanoj formi, ili putem telefona, video Grčka poziva ili lično. Mađarska Irska 70. Prema podacima 2015 EU Justice Italija 43 Letonija Scoreboard, elektronska obrada sporova, deo Litvanija komunikacije između sudova i stranaka, je dostupna u Luksemburg većini zemalja EU, uz izuzetak Hrvatske, Grčke, Malta Mađarske, Slovačke i Slovenije. U Nemačkoj i Italiji je Holandija dostupna samo u nekoliko sudova. U Švedskoj i Poljska Rumuniji je moguće podneti tužbu elektronskom Portugalija Rumunija poštom; međutim, potpisani primerak u papirnoj formi Slovačka mora biti dostavljen sudu. Najnoviji podaci iz Izveštaja o Slovenija uslovima poslovanja (Doing Business) prikazuju da više Španija od jedne trećine jursdikcija EU ne nudi elektronsko Švedska plaćanje sudskih taksi44, kao što se vidi u Tabeli 6. Velika Britanija Izvor: EU Justice Scoreboard 2016 13. Svest o postupku u sporovima male vrednosti 71. Velika prepreka korišćenju postupka u sporovima male vrednosti je nedostatak svesti o postojanju ovakvog postupka među opštom populacijom.45 Kao što Slika 9 pokazuje, svest o postojanju postupka u sporovima male vrednosti kreće se između 4 i 42 procenata širom jurisdikcija EU. Prema Posebnom Evrobarometru 395, 75 procenata građana EU nisu upoznati niti su ikada čuli za postupak u sporovima male vrendosti. Kampanje za podizanje svesti usmerene ka opštoj populaciji i ciljanim korisnicima suda bi trebalo da budu istražene, kako bi se povećalo korišćenje ovog postupka. 72. Pored podizanja svesti, niz drugih karakteristika mogu se izdvojiti kako bi se ohrabrili građani da koriste mogućnosti sporova male vrednosti. Prema anketi Evrobarometra46 to uključuje mogućnost 42 The Register ”We’re four years away from digitizing England’s courts – report”, 19 February 2016, available at: http://www.theregister.co.uk/2016/02/19/fouryear_target_for_digital_court_in_england_ambitious_but_not_unworkable _says_expert/ 43 EU Justice Scoreboard 2015, available at: http://ec.europa.eu/justice/effective- justice/files/cepj_study_scoreboard_2015_en.pdf 44 Podaci ne prave razliku između postupka u sporovima male vrednosti i redovnog postupka. Zato su i zemlje koje nemaju definisanju putanju spora male vrednosti ovde uključene. 45 Posebni Evrobarometar 395, 64 46 Ibid. 9 20 vođenja postupka na daljinu, u pisanom obliku, online i bez potrebe angažovanja advokata. Štaviše, dve trećine ispitanika su naveli da je veća verovatnoća da bi išli na sud za spor čija vrednost je manja od 2,000 EUR ukoliko bi dobili besplatnu pravnu pomoć. To ukazuje da stanovništvo nije svesno načina na koji procedura funkcioniše i može i treba da se sprovodi bez pomoći advokata. Ovde bi potrošačke organizacije i lako dostupne informacije o postupku mogle da doprinesu većem korišćenju ovakvog postupka. SLIKA 9 Svest o pojednostavljenom postupku u sporovima male vrednosti po zemljama Yes, you have heard about it but never used it Yes, you heard about it and used it No, you have not heard about it Don't know 100% 80% 60% 40% 20% 0% EE IE UK SL FR SE MT LU NL AT ES PL HR SK IT LV LT DE HU PT BG EL RO Izvor: Poseban Evrobarometar 395, 65. 14. Zaključak i preporuke 73. Pravosuđa širom sveta traže inovativne načine da pojednostave i ubrzaju rešavanje sporova male vrednosti. Ovaj izveštaj nudi komparativne dokaze o načinima na koja su pravosuđa u EU uspela to da postignu kroz postupke u sporovima male vrednosti. Zemlje se razlikuju, ali postoje istaknute zajedničke karakteristike, uključujući: niže sudske takse, vrste prihvatljivih predmeta, pragove za ono što čini spor male vrednosti, institucionalne strukture, pojednostavljene proceduralne putanje, mogućnost samozastupanja, ograničene mogućnosti za podnošenje žalbe i upotrebu tehnologije. 74. Neke osnovne preporuke mogu biti izvučene iz analize: i. Sudske takse treba da budu manje od 10 procenata od vrednosti spora male vresnoti, a poželjno je da budu manje od 5 procenata. Istraživanja pokazuju da se smatra da su sudske takse koje su veće od 10 procenata od vrednosti spora nesrazmerne i verovatno odvraćaju građane od ostvarivanja njihovih zakonskih prava. Stoga se preporučuje uvođenje niskih sudskih taksi ili ukidanje sudskih taksi u postupcima u sporovima male vrednosti. ii. Pragovi treba da odražavaju lokalni kontekst, ali treba da budu dovoljno niski kako bi omogućili dostupnost velikoj grupi potencijalnih korisnika suda. Sa velikim varijacijama pragova za postupke u sporovima male vrednosti širom EU (od 600 EUR u Nemačkoj do 25,000 EUR u Holandiji) teško je proceniti optimalni prag. Međutim, prag od 2,000 EUR koji je EU uvela za evropski postupak u sporovima male vrednosti za prekogranične sporove može da posluži kao barometar razumnog praga, a donosioci politika treba da razmotre prihode po glavi stanovnika i lokalne troškove života. iii. Vrste sporova koji su obuhvaćeni treba da pokrivaju najmanje građanske i privredne predmete. Iako nekoliko zemalja takođe dozvoljava druge vrste sporova, građanski i privredni predmeti su predmet postupka u sporovima male vrednosti u svim zemljama koje su analizirane u studiji. Mada ne postoje konkretni podaci, mnogi postupci u sporovima male vrednosti se odvijaju između potrošača i prodavaca i između malih preduzeća. Porodični sporovi su često (ali ne uvek) eksplicitno isključeni iz postupaka u sporovima male vrednosti. 21 iv. Postupak treba da ceni fleksibilnost i reagovanje prema građanima i kompanijama. Jedna od odlika postupka u sporovima male vrednosti je njegova fleksibilnost, što omogućava brže rešavanje. Posebno dobra praksa se može naći na Malti, gde Zakon o Tribunalu za sporove male vrednosti propisuje da se postupka neće smatrati nevažećim čak i ako se ne poštuju formalnosti, sve dok postoji suštinsko poštovanje zakona. v. Sudije treba da imaju aktivnu ulogu u postupku. Bitna odlika postupka je dozvoljavanje samozastupanja. Dakle, kako bi se obezbedio propisan zakonski proces i kako bi se izbeglo da stranke u sporu koje nemaju pravnog zastupnika budu u nepovoljnom položaju, sudija u postupcima u sporovima male vrednosti treba da preuzme aktivniju ulogu i da usmerava stranke tokom postupka. Ovo će verovatno zahtevati pažljiv odabir sudija koji su vešti u ovakvom pristupu, a verovatno će biti potrebna obuka kako bi se usadila kultura proaktivnog ponađanja među sudije koji postupaju u sporovima male vrednosti. vi. E-usluge treba ponuditi gde je to moguće, uz analognu podršku. Kao što izveštaj pokazuje, u mnogim slučajevima sporovi male vrednosti mogu biti u potpunosti vođeni u pisanoj formi, a sudske rasprave možda nisu uvek neophodne. Sprovođenje čitavog postupka online treba stoga da bude opcija za sudove. Sudovi treba u najmanju ruku da nude strankama mogućnost plaćanja sudskih taksi online, kao i online podnošenje tužbi. Opcija ličnog podnošenja treba uvek da bude dostupna za osetljive grupe, kao što su stariji građani i oni sa ograničenim pristupom internetu, uz očekivanje da će se tražnja za uslugama ličnog podnošenja smanjiti u srednjem roku. vii. Kreatori politika treba da razmotre kako najbolje da se osigura delotvorno sprovođenje presuda u sporovima male vrednosti. Iz perspektive korisnika, postupak izvršenja je ključni korak na njihovom putu ka pravdi, čak i kada sud to vidi kao posebnu proceduru. Na primer, ukoliko ubrzani postupak dovede do brzog donošenja presude, ali je izvršenje odluka sporo ili zahteva dodatne troškove, kao što je slučaj u Velikoj Britaniji, građani i mala preduzeća će i dalje biti odvražani od podnošenja validne tužbe. U tom slučaju, unapređenja u postupak izvršenja treba da budu uključena u reforme. viii. Podizanje svesti o mogućnosti ubrzanja. Ankete pokazuju da 75 procenata građana EU nije upoznato sa postojanjem postupka u sporovima male vrednosti, pa mnogi građani i kompanije imaju pogrešnu pretpostavku da će postupak biti dugotrajan i skup. Zemlje koje već imaju uspostavljene postupke u sporovima male vrednosti treba da razmotre pokretanje kampanja za podizanje svesti kako bi ohrabrile građane i kompanije da koriste prijateljske usluge kao deo širih državnih inicijativa. Zemlje koje teže uvođenju takvog postupka treba da razmotre širenje informacija kao ključni deo sprovođenja reformi. 75. Rešavanje sporova male vrednosti kroz ubrzani postupak može imati brojne koristi: oslobađa vreme i resurse suda, smanjuje broj starih predmeta i unapređuje dostupnost pravdi za obične građane i mikro i mala preduzeća. Jurisdikcije kojima nedostaje postupak u sporovima male vrednosti ili žele da unaprede delotvornost postojećeg postupka, trebalo bi da razmotre kako najbolje da ugrade ove dobre prakse u njihov kontekst. 22 Aneks A: Pragovi za sporove male vrednosti u apsolutnim vrednostima Zemlja Prag Austrija 15,000 EUR za finansijske sporove N/A za radne sporove i sporove vezane za zakon o socijalnom osiguranju Hrvatska Privatni sporovi: 5,000 HRK (600 EUR) Privredni sporovi: 50,000 HRK (6,000 EUR) Danska 50,000 DKK (6,700 EUR) Estonija 2,000 EUR Francuska 4,000 EUR Nemačka 600 EUR Grčka 5,000 EUR Mađarska 1,000,000 HUF (3,460 EUR) Irska 2,000 EUR Italija 5,000 EUR Letonija 2,100 EUR Litvanija 5,000 LTL (1,450 EUR) Luksemburg 10,000 EUR Malta 3,494.06 EUR Holandija 25,000 EUR Poljska 10,000 PLN (2,355 EUR) Portugal 15,000 EUR Rumunija 10,000 RON (2,300 EUR) Slovačka 1,000 EUR Slovenija 2,000 EUR 4,000 EUR za privredne sporove Španija Građanski sporovi: 6,000 EUR Upravni sporovi: 13,000 EUR Švedska 22,150 SEK (2,413 EUR) (predmet godišnje indeksacije) Velika 10,000 GBP (14,240 EUR) Britanija Lične povrede, postupci protiv stanodavaca za popravku ili druge radove ili za štetu: 1,000 GBP (1,424 EUR) Predmeti koji se smatraju jednostavnim: bez ograničenja Izvori: Portal e-pravosuđa: Sudske takse u sporovima male vrednosti, izvori navedeni u bibliografiji. 23 Aneks B: Sudske takse za sporove male vrednosti Sudske takse za uzorak vrednosti (EUR) Zemlja 50 200 500 1000 2000 5000 10 000 Austrija 22 43 61 102 102 299 707 Belgija* 35 35 35 35 35 35 35 Bugarska* 25 25 25 40 80 200 400 Hrvatska 13,5 13,5 27 40 67 567 736 Kipar* 0 0 0 0 0 0 0 Češka 40 40 40 50 100 250 500 Republika* Danska 67 67 67 67 67 67 N/A Estonija 75 75 125 175 225 325 N/A Finska* 113 113 113 113 113 113 113 Francuska 35 35 35 35 35 35 35 Nemačka 75 75 105 159 267 N/A N/A Grčka 4,50 4,50 4,50 4,50 4,50 4,50 4,50 Mađarska 3 12 30 60 120 216 216 Irska 25 25 25 25 25 25 25 Italija 37 37 37 37 85 85 206 Letonija 71,14 71,14 75 150 300 N/A N/A Litvanija 15 15 15 30 60 150 300 Luksemburg 0 0 0 0 0 0 0 Malta 23 23 23 23 23 23 23 Holandija 75 75 75 213 213 213 213 Poljska 7 24 24 24 70 N/A N/A Portugal 102 102 102 102 102 102 102 Rumunija 4,50 17 41 79 139 308 486 Slovačka 16,50 16,50 30 60 120 200 600 Slovenija 54 54 78 126 165 N/A N/A Španija 0 0 0 0 0 0 0 Švedska 98 98 98 98 98 98 98 Velika 41 41 66 88 102 140 287 Britanija Izvori: Portal e-pravosuđa: Sudske takse u sporovima male vrednosti, Evropska komisija, Procena socio-ekonomskog uticaja opcija za politike na budućnost evropskih propisa vezanih za sporove male vrednosti, Konačan izveštaj, 2013, 58 Napomena: Oznaka * ukazuje na zemlje koje nemaju pojednostavljene procedure ili sporove male vrednosti. Za ove zemlje, tabela prikazuje sudske takse za obične postupke. 24 Aneks C: Upotreba tehnologije u sporovima male vrednosti Upotreba tehnologije, tj. elektronsko podnošenje podnesaka, poziva i Zemlja obaveštenja (e-filing), e-usluge Austrija Da Hrvatska Ne Danska Da. Elektronsko podnošenje je dostupno od 1. januara 2015. godine. Elektronski sistemi se koriste za procesuiranje sporova, ali postupak nije 100 procenata u elektronskoj formi. Estonija Da Francuska Da Nemačka Delimično. Elektronska obrada sporova male vrednosti je dostupna u nekoliko sudova Grčka Ne Mađarska Ne Irska Da. Moguće je otpočeti postupak i platiti taksu za podnošenje online. Takođe postoji alternativna procedura za “online sporove male vrednosti" koja je moguća u okružnim sudovima i dostupna je potrošačima i kompanijama Italija Da, ali nije dostupno u svim sudovima Letonija Da. Standardizovani obrasci su dostupni na internetu Litvanija Da Luksemburg Elektronska obrada sporova male vrednosti (delimična ili potpuna) je dostupna na nivou okružnih sudova i mirovnih sudija Malta Da. E-podnošenje je dostupno Holandija Da Poljska Da, e-podnošenje i e-usluge su dostupne u ograničenoj meri. Portugalija Da Rumunija Delimično. Elektronsko podnošenje sporova male vrednosti je dostupno u nekoliko sudova; međutim, stranke moraju da dostave originale u papirnoj formi. Slovačka Ne, ali su formulari za podnošenje dostupni za preuzimanje Slovenija Ne Španija* - Švedska Ne postoji elektronski sistem, ali je moguće podneti tužbu putem elektronske pošte. Međutim, potpisani primerak takođe mora da bude dostavljen. Obrasci su takođe dostupni online. Velika Takozvani postupak “Tužba za novčana potraživanja online” takođe može da bude Britanija korišćen i to je procedura koja je u potpunosti online. Izvori: Izvori navedeni u bibliografiji, EU Justice Scoreboard 2015 Napomena: Oznaka – ukazuje da informacije nisu dostupne 25 Reference European Commission. 2015. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Central Bank, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions — The 2015 EU Justice Scoreboard. Brussels, Belgium: European Commission. http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/files/justice_scoreboard_2015_en.pdf European Commission. 2016. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Central Bank, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Region - The 2016 EU Justice Scoreboard. Brussels, Belgium: European Commission. http://ec.europa.eu/justice/effective-justice/files/justice_scoreboard_2016_en.pdf European Commission. 2013. Assessment of the socio-economic impacts of the policy options for the future of the European Small Claims Regulation. Final Report. Brussels, Belgium: European Commission. http://ec.europa.eu/justice/civil/files/small_claims_report_ia_en.pdf European Commission. 2014. Delivering the European Advantage? How European governments can and should benefit from innovative public service. Final Background Report. Brussels, Belgium: European Commission. https://www.capgemini.com/resource-file- access/resource/pdf/background_report_20-05_final_for_ec_0.pdf European Commission. 2012. Special Eurobarometer 395. 2013. European Small Claims Procedure. Brussels, Belgium: European Commission. http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_395_en.pdf e-Justice Portal: Court fees concerning Small Claims Procedure. Accessed May to November 2016. https://e-justice.europa.eu/content_court_fees_concerning_small_claims_procedure-306-en.do e-Justice Portal: Small Claims Procedure. Accessed May to November 2016. https://e- justice.europa.eu/content_small_claims-42-en.do?clang=en The European Commission for the Efficiency of Justice (CEPEJ). 2016. European judicial systems. Efficiency and quality of justice. Edition 2016 (2014 data). Strasbourg, France: CEPEJ. http://www.coe.int/T/dghl/cooperation/cepej/evaluation/2016/publication/REV1/2016_1%20- %20CEPEJ%20Study%2023%20-%20General%20report%20-%20EN.pdf The European Commission for the Efficiency of Justice (CEPEJ). 2014. European judicial systems – Edition 2014 (2012 data): efficiency and quality of justice. Strasbourg, France: CEPEJ. http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/evaluation/2014/Rapport_2014_en.pdf The European Commission for the Efficiency of Justice (CEPEJ). 2014 Study on the functioning of judicial systems in the EU Member States – Facts and figures from the CEPEJ 2012-2014 evaluation exercise. Strasbourg, France: CEPEJ. http://ec.europa.eu/justice/effective- justice/files/cepj_study_scoreboard_2014_en.pdf The European Commission for the Efficiency of Justice (CEPEJ). 2015. Study on the functioning of judicial systems in the EU Member States – Facts and figures from the CEPEJ questionnaires 2010- 2012-2013. Strasbourg, France: CEPEJ. http://ec.europa.eu/justice/effective- justice/files/cepj_study_scoreboard_2015_en.pdf 26 Izabrana bibliografija Evropska organizacija potrošača Danska: http://www.consumereurope.dk/Complaints/Small-claims-process-in-Denmark i http://www.consumereurope.dk/Complaints/Small-claims-process-in-Denmark/Instructions-on- filling-in-an-application-form Asocijacija potrošača Irske. http://thecai.ie/your-rights/small-claims-procedure/ Pomoć potrošačima u Irskoj. http://www.consumerhelp.ie/small-claims Info listovi Evropske komisije za žalbe potrošača (Češka Republika, Danska) http://ec.europa.eu/consumers/solving_consumer_disputes/docs/ms_fiches_czech_republic.pdf http://ec.europa.eu/consumers/solving_consumer_disputes/docs/ms_fiches_denmark.pdf Vlada Malte. Sporovi male vrednosti. https://www.gov.mt/en/Life%20Events/SmallClaims/Pages/Small-Claims.aspx Podnošenje tužbe sudu za novčana potraživanja, Velika Britanija. https://www.gov.uk/make-court- claim-for-money/overview Regulation (EC) No 861/2007 of the European Parliament and of the Council of 11 July 2007 establishing a European small claims procedure. OJ L 199, 31.7.2007, p. 1–22. http://eur- lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex:32007R0861 Online postupak u sporovima male vrednosti. Irska. http://www.courts.ie/courts.ie/library3.nsf/pagecurrent/50A0FEDF19079201802574050061745F?op endocument&l=en Zakon o Tribunalu za sporove male vrednosti. Malta. http://justiceservices.gov.mt/DownloadDocument.aspx?app=lom&itemid=8847&l=1 Pravila Tribunala za sporove male vrednosti. Malta. http://www.justiceservices.gov.mt/DownloadDocument.aspx?app=lom&itemid=10476&l=1 The European Commission for the Efficiency of Justice (CEPEJ). 2009. Scheme for Evaluating Judicial Systems. Slovakia. Strasbourg, France: CEPEJ. http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/evaluation/2010/2010_Slovakia.pdf The Register “We’re four years away from digitising England’s courts – report”. 19 February 2016. http://www.theregister.co.uk/2016/02/19/fouryear_target_for_digital_court_in_england_ambitious _but_not_unworkable_says_expert/ World Bank 2015. Doing Business Indicators 2016. Washington, DC: World Bank. http://www.doingbusiness.org/ 27