Glavne karakteristike RER-a br. 12 za zapadni Balkan y Ekonomije na zapadnom Balkanu nastavljaju i dalje rasti, uz očekivani rast realnog BDP-a u regiji za 2,6 procenata u 2017. Rast je bio jači i vođen investicijama u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, a stabilan u Bosni i Hercegovini, vođen potrošnjom. Ranija politička kriza je ove godine smanjila rast u BJR Makedoniji, a u Srbiji je uzrok smanjenju rasta bila izuzetno oštra zima. y I pored zapanjujuće velike nezaposlenosti, u regiji je tokom 12 mjeseci do juna 2017., otvoreno 230.000 radnih mjesta (povećanje od 3,8 procenata). Preko polovine tih radnih mjesta je u privatnom sektoru. Kao rezultat, zaposlenost se vratila na nivoe prije 2008. u svim zemljama zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine. y Obzirom na još uvijek visok nivo javnog duga, osiguranje fiskalne održivosti je i dalje prioritet za zapadni Balkan. U svim zemljama, osim Srbije, se za 2017. projicira veći fiskalni deficit nego u 2016. Iako su prihodi povećani, budžeti su i dalje preopterećeni neproduktivnom tekućom potrošnjom, čime se ograničava prostor za politike kojima se jača rast. y Srednjoročni ekonomski izgled za zapadni Balkan je pozitivan. Projicira se da će regionalni rast do 2019. dostići 3,6 procenata, vođen domaćom potražnjom podržanom privatnom potrošnjom i investicijama. Očekuje se i povećanje izvoza, kako rast u euro-zoni bude dobivao zamah. y Međutim, ekonomski izgled je osjetljiv na rizike vezane za političku neizvjesnost i preokret politike, što bi moglo imati negativnog uticaja na investicije i rast. Snažan rast u Evropi bi regiji dao vjetar u leđa. Ipak, kako se svjetske kamatne stope normaliziraju, doći će do povećanja troškova zaduživanja zemalja zapadnog Balkana. Da bi se rast održao, biće neophodno da one smanje fiskalni i vanjski disbalans i provedu jasne strukturalne reforme u cilju ostvarivanja napretka na putu pridruživanja EU. Zapadni Balkan Redovni ekonomski izvještaj br.12 Povećanje zaposlenosti jesen 2017. Zahvale Ovaj Redovni ekonomski izvještaj (RER) obuhvata ekonomska kretnja, izglede i ekonomske politike na zapadnom Balkanu: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija. RER za zapadni Balkan je nasljednik RER-a za jugoistočnu Evropu (SEE). Ovaj izvještaj dva puta godišnje rade ekonomisti Svjetske banke zaduženi za zemlje zapadnog Balkana. Autori su Ekaterina Vostroknutova i Marco Hernandez, vođe projektnog tima, Jeff Chelsky, Maria Davalos, Agim Demukaj, Sandra Hlivnjak, Johanna Jaeger, Suzana Jukić, Alena Kantarovich, Maryam Ali-Lothrop, Edith Kikoni, Sanja Madžarević-Šujster, Darjan Milutinović, Trang Nguyen, Monica Robayo, Asli Senkal, Lazar Šestović, Hilda Shijaku, Bojan Shimbov i Cevdet Cagdas Unal. Anne Grant je pružila pomoć na lektoriranju, a Budy Wirasmo i Artem Kolesnikov na dizajniranju. Valentina Martinović, Nejme Kotere, Pegi Ylli, Samra Bajramović, Ivana Bojić, Enkelejda Karaj, Hermina Vuković Tasić, Jasminka Sopova, Boba Vukoslavović, Dragana Varezić, Mismake Galatis i Leah Laboy su pružile pomoć timu. Za distribuciju izvještaja i vanjske i odnose s medijima je zadužen tim za vanjsku komunikaciju, kojeg čine Lundrim Aliu, Anita Božinovska, Paul A. Clare, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Elena Karaban, Carl P. Hanlon, Artem Kolesnikov, Vesna Kostić, John Mackedon, Mirjana Popović, Kym Louise Smithies i Sanja Tanić. Tim izražava zahvalnost sljedećim osobama: Linda Van Gelder (direktorica za zemlje zapadnog Balkana); John Panzer (direktor, Globalna praksa za makroekonomiju i fiskalno upravljanje); Gallina A. Vincelette (šefica prakse, Globalna praksa za makroekonomiju i fiskalno upravljanje); i timu za upravljanje zemljama zapadnog Balkana, za njihove savjete tokom pripreme ovog izvještaja. Tim se takođe zahvaljuje za komentare na ranije nacrte izvještaja koje su dostavila Ministarstva finansija i Centralne banke zemalja zapadnog Balkana. RER za zapadni Balkan i ranija izdanja RER-a se mogu naći na: www.worldbank.org/eca/ wbrer/. © 2017 International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank 1818 H Street NW Washington DC 20433 Telefon: 202-473-1000 Internet: www.worldbank.org Ovaj materijal je proizvod osoblja Svjetske banke. U njemu izneseni nalazi, tumačenja i zaključci ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju. Svjetska banka ne garantira tačnost podataka sadržanih u ovom materijalu. Granice, boje, nazivi i ostale informacije prikazane na mapama u ovom materijalu ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje tih granica. Prava i dozvole Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravima. Obzirom da Svjetska banka potiče diseminaciju svojih radova, ovaj se materijal može reproducirati u cijelosti ili dijelom, u nekomercijalne svrhe, ukoliko se u potpunosti navede izvor. Svi upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, se mogu uputiti World Bank Publication, The World Bank Group, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax 202-522-2625, e-mail: pubrights@worldbank.org. Sadržaj 1. Pregled 1 2. Dinamika rasta pokazuje osjetljivost 4 3. Zaposlenost se vraća na nivoe prije krize i smanjuje siromaštvo, uz pomoć niske inflacije 6 4. Izvoz raste, ali vanjske osjetljivosti ostaju 11 5. Fiskalni deficit se povećava, a fiskalni prostor za podršku rastu ostaje ograničen 13 6. Oporavak kredita, vođen zajmovima domaćinstvima 17 7. Pozitivan izgled, uz široki predstojeći reformski program 20  27 Albanija 29 Bosna i Hercegovina 34 Kosovo 39 BJR Makedonija 44 Crna Gora 49 Srbija 54  59 vI | 1. Pregled Zemlje u regiji zapadnog Balkana su u osim Bosne i Hercegovine. U prethodnih 2017. nastavile ostvarivati rast od dvanaest mjeseci do kraja juna, u regiji je procijenjenih 2,6 procenata. Projicirani rast otvoreno je oko 230.000 radnih mjesta. Više regije je manje optimističan od očekivanih od polovine njih je u privatnom sektoru, 3,2 procenta prilikom objavljivanja uglavnom u uslugama, kako formalnih, tako proljetnog izdanja ovog izvještaja, a i manji i neformalnih. Kosovo je zabilježilo najveći je od 2,9 procenata rasta ostvarenog u 2016. rast zaposlenosti u periodu od 12 mjeseci Albanija, Kosovo i Crna Gora bi u 2017. (8,5 procenata). Iako je nezaposlenost trebale ostvariti veći rast nego u 2016., smanjena u cijeloj regiji, još uvijek se kreće zahvaljujući velikim projektima finansiranim od 11,8 procenata u Srbiji do 30,6 procenata direktnim stranim investicijama (FDI) i na Kosovu; neproporcionalno velik broj oporavkom privatne potrošnje, kao i većem nezaposlenih je bez posla dosta dugo izvozu u slučaju Kosova. Za Bosnu i vremena. Najveća briga je nezaposlenost Hercegovinu se projicira stabilan rast po mladih; na Kosovu je preko polovine mladih sličnoj stopi kao i prethodne dvije godine. nezaposleno, a Albanija je imala najnižu Međutim u slučaju BJR Makedonije i Srbije, stopu nezaposlenosti u junu, 26,4 procenta. se očekuje slabiji rast. U BJR Makedoniji, politička previranja su znatno uticala na Rast, više radnih mjesta i relativno niska investicije. U Srbiji, najvećoj ekonomiji u inflacija su pomogli smanjenju siromaštva na zapadnom Balkanu. Kombinacija Tabela 1.1. Izgledi za srednjoročni rast na ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta zapadnom Balkanu su pozitivni je doprinijela procijenjenom smanjenju stope siromaštva u regiji od 1 procentnog Rast realnog 2016 2017f 2018f 2019f poena (pp), koja se projicira na 23,6 BDP-a, procenat procenata u 2017.1 To ukazuje da je od Albanija 3.4 3.8 3.6 3.5 2016.2 u regiji oko 124.000 ljudi izašlo iz Bosna i Hercegovina 3.1 3.0 3.2 3.4 siromaštava. Budžete domaćinstva podržava Kosovo 3.4 4.4 4.8 4.8 još uvijek niska inflacija i realni rast plata, Makedonija, BJR 2.4 1.5 3.2 3.9 kako su plate u privatnom sektoru nešto više Crna Gora 2.9 4.2 2.8 2.5 povećane od plata u javnom sektoru. Srbija 2.8 2.0 3.0 3.5 WB6 2.9 2.6 3.3 3.6 Iako je izvoz nastavio rasti, njegov Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; doprinos rastu je bio kompenziran projekcije Svjetske banke. povećanjem uvoza gotovih proizvoda, 1 Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu uključeni u regionalni regiji, hladna zima je značajno smanjila prosjek, zbog teškoća pri izračunavanju agregata dobrostanja po rezultate poljoprivrede i građevinarstva. PPP. 2 Ove brojke siromaštva odražavaju standardno mjerilo života, za Gotovo deceniju nakon svjetske zemlje sa srednjim nivoom prihoda, s manje od 5,5 US$/dan u smislu pariteta kupovne moći (PPP) za 2011. ekonomske krize, zaposlenost se oporavila do nivoa prije 2008. u svim zemljama, | 1 iew Postepeno poboljšanje kvaliteta aktive je pomoglo oporavku kredita privatnom sektoru; ipak nivoi nenaplativih zajmova (NPL) ostaju veliki. Sa nešto iznad 15 procenata ukupnih zajmova, Albanija ima najviši nivo NPL-ova u regiji, iako su NPL- ovi u stalnom padu, s 20 procenata nakon svjetske finansijske krize. NPL-ovi su smanjeni i u drugim zemljama zapadnog Balkana, zahvaljujući ciljanim reformama i otpisima. Neke zemlje rade na izgradnji nadzora nad finansijskim sektorom u cilju izbjegavanja akumulacije NPL-ova u budućnosti. Albanija i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini su donijele nove zakone o nesolventnosti, a Crna Gora je usvojila zakon o dobrovoljnom finansijskog restrukturiranju. Kosovo je, u međuvremenu, uvelo novi sistem naplate kolaterala. Ali obzirom da su NPL-ovi koncentrirani u malom broju domaćih banaka, za njihovo dalje smanjivanje može biti potrebno snažnije političko opredjeljenje. To je bitno jer veliki nivo NPL-ova ugrožava rast kredita. Međutim, potrebne su dalje mjere, kao što je produbljivanje finansijskog sektora, tako da pruži snažniju podršku ekonomskom rastu; diversifikacija izvora finansiranja banaka; te izgradnja nebankarskog finansijskog sektora. Srednjoročni ekonomski izgled za zemlje zapadnog Balkana je pozitivan. Projicira se povećanje rasta s 2,6 procenta u 2017., na 3,3 procenta u 2018. i 3,6 procenata u 2019. Privatna potrošnja će vjerovatno i dalje poticati rast, uz podršku investicija i povećanje izvoza. Naročito će povećanja rasta u euro-zoni potaći potražnju za izvozom sa zapadnog Balkana. U Albaniji se očekuje smanjenje stope rasta uz završetak dva velika FDI projekta. U Bosni i Hercegovini se očekuje povećanje rasta, podržano primarno domaćom potražnjom. 2 | Očekivano povećanje javnih investicija i Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i široko-zasnovan izvoz i rast proizvodnje, bi Srbija poboljšavaju svoju fiskalnu poziciju, trebali povećati rast na Kosovu. U BJR time smanjuju rizike i povećavaju Makedoniji će se rast vjerovatno oporaviti uz srednjoročne izglede za rast. Važno je da obnovu povjerenja s rješavanjem političke potrošnja ne bude prekomjerna, ali je krize. Za Crnu Goru se projicira značajno jednako važno i da potrošnja bude bolja. U usporavanje rasta u periodu 2018-19., kako tom smislu, sve zemlje zapadnog Balkana planirana fiskalna konsolidacija bude mogu poboljšati kvalitet svoje fiskalne suzbijala potrošnju i kako se autoput Bar- politike realokacijom potrošnje s brojnih Boljare bude završavao. U Srbiji bi, veća neciljanih socijalnih naknada na investicije potrošnja i investicije, kao i oporavak koje jačaju produktivnost. To bi podržalo poljoprivredne, u srednjoročnom periodu rast i pomoglo da se postojeća dostignuća, trebali potaći rast. tokom teških vremena, zaštite. Za povećanje prihoda potrebni su proširenje poreske baze, Rizici po izgled proističu uglavnom iz smanjenje poreskih izuzetaka i efikasnija domaćih izvora, iako postoje i rizici vezani naplata poreza, što bi dalo dodatna sredstva za svjetski izgled. Na domaćem planu, za finansiranje politika koje jačaju rast. Bitno glavni rizik je politička neizvjesnost ili je naglasiti da bi po sadašnjim stopama rasta preokret politike, što bi moglo uticati na trebalo oko šest decenija da se prosječni investicije i rast. Ali rizici istovremeno prihod po stanovniku zapadnog Balkana predstavljaju i priliku: napredak na približni prosjeku EU. Uz brži rast od 5 do 6 strukturalnim reformama i procesu procenata, približavanje bi se ostvarilo za pridruživanja EU će ojačati izglede za rast samo dvije decenije. To će zahtijevati zemalja zapadnog Balkana. Na vanjskom odvažnu i istrajnu implementaciju planu, snažniji rast u EU i još uvijek povoljni strukturalnih reformi i kontinuiran svjetski uslovi likvidnosti predstavljaju vjetar napredak u procesu pridruživanja EU. u leđa za zapadni Balkan. Međutim, jači rast EU će vjerovatno biti praćen smanjenjem programa kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke, što će povećati svjetske kamatne stope, te time i troškove zaduživanja zemalja zapadnog Balkana. Po tom scenariju zemlje poput, Srbije i Crne Gore, s relativno velikim udjelom duga denominiranog u US dolaru bi mogle da se suoče sa dodatnim pritiskom. Održavanje zamaha reformi je od vitalnog značaja za unaprjeđenje životnog standarda i stvaranje prilika za sve stanovnike zapadnog Balkana. Za zemlje koje prolaze fiskalnu konsolidaciju, posebno je značajno održavanje dinamike reformi. | 3 2. Dinamika rasta pokazuje osjetljivosti Iako sporije od očekivanog, u 2017. je koja je kulminirala u junu 2017., realni BDP u regiji zapadnog Balkana proglašenjem nove vlade, značajno usporila nastavo rasti za procijenjenih 2,6 rast na procijenjenih 1,5 procenat za 2017., procenata. Projicira se da će regionalni rast što je smanjenje u odnosu na 2,4 procenta u u 2017. biti manji nego u 2016. (2,9 2016. i 3,4 procenta u 2015. 3 procenata). Ali regionalna stopa rasta skriva različite trendove između pojedinih zemalja U Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, (Slika 2.1). U Albaniji, na Kosovu i u Crnoj oporavak investicija podržava rast (Slika Gori se u 2017. očekuje snažniji rast nego u 2.2). U Albaniji, Trans-jadranski plinovod i 2016., vođen većim investicijama i hidro-elektrana, oboje finansirani direktnim potrošnjom, kao i većim izvozom u slučaju stranim investicijama (FDI), i dalje potiču Kosova. Za Bosnu i Hercegovinu, drugu rast. Na Kosovu su investicije ojačane u ekonomiju po veličini u regiji, se očekuje 2017. zahvaljujući širenju javnih kapitalnih slična dinamika rasta kao u prethodne dvije projekata, te određenom oporavku FDI. godine (3 procenta za 2017.). U Srbiji, Projicira se da će investicije u Crnoj Gori najvećoj ekonomiji u regiji, se očekuje doprinijeti ovogodišnjem rastu 2,6 usporavanje rasta za 2 procenta, nakon procentna poena, potaknute izgradnjom hladne zime koja je pogodila sektore autoputa Bar-Boljare, kao i stambenom poljoprivrede i građevinarstva. U BJR izgradnjom. Politička previranja su, u BJR Makedoniji je prolongirana politička kriza, Makedoniji, nastavila negativno uticati na investicije, što je smanjilo rast u 2017. za 0,6 Slika 2.1. Snažniji rast u Albaniji, na Kosovu i procentnih poena. U Srbiji je naročito oštra u Crnoj Gori, a slabiji u BJR Makedoniji i Srbiji zima odgodila građevinske aktivnosti, uključujući i program javnih investicija. Procenat 5 Neto izvoz je u 2017. dao minimalnu ili 4.4 4.2 negativnu podršku rastu. U Srbiji, iako 4 3.8 izvoz nastavlja bilježiti snažan rast, na 3.0 širokim osnovama, od procijenjenih 11 3 2.6 procenata u 2017., smanjena potražnja za 2 2.0 2.1 uvozom energije i polu-proizvoda je 1.5 rezultirala time da je neto izvoz ove godine 1 usporio rast zemlje za 0,9 procentnih poena. 0 KOS MNE ALB BIH SRB MKD WB6 EU28 3 Nacionalni zavod za statistiku BJR Makedonije nedavno je JJ 2015 JJ 2016 JJ 2017f objavio revidirani BDP za 2015. (3.9 procenata) i 2016. (2.9 Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procenata). Ipak, kompletirana baza za analizu rasta nije bila procjene osoblja Svjetske banke za 2016. dostupna u vrijeme objavljivanja ovog izvještaja. 4 | Slika 2.2. Osim u BJR Makedoniji, investicije su u 2017. podržavale rast Struktura realnog BDP-a, procenat 2016 2017f 12 6 10 8 4 6 4 2 2 0 -2 0 -4 -6 -8 -2 KOS ALB BIH MNE SRB MKD KOS MNE ALB BIH SRB MKD J Potrošnja J Investicije J Neto izvoz Q Realni rast BDP-a J Potrošnja J Investicije J Neto izvoz Q Realni rast BDP-a Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke. U BJR Makedoniji su povećanje izvoza i Otvaranje radnim mjesta je bilo glavni manji uvoz vezan za investicije rezultirali pokretač povećanja potrošnje. U Bosni i pozitivnim neto izvozom. Na Kosovu je izvoz Hercegovini je, na primjer, povećanje rastao brže od uvoza (iako s niže osnove), što zaposlenosti bilo najveće u uslugama, a u je rezultiralo time da je izvoz dao manji, ali Albaniji i na Kosovu su usluge i ipak pozitivan doprinos rastu. U Albaniji su građevinarstvo bili glavni pokretači rasta. nepovoljni vremenski uslovi doveli do veće Veće realne plate, u kombinaciji s još uvijek potražnje za uvozom energije, što je niskom inflacijom i rastom kredita rezultiralo negativnim doprinosom neto domaćinstvima, su pomogle povećanju izvoza rastu. U Crnoj Gori je doprinos neto potrošnje. Na strani javnog sektora, izvoza takođe bio negativan, što se uglavnom izdvajanja za plate su porasla u Crnoj Gori; objašnjava većim uvozom za izgradnju socijalne naknade su povećane u BJR autoputa Bar-Boljare. I u Bosni i Hercegovini Makedoniji i Crnoj Gori, što je povećalo je rast izvoza bio na relativno širokim potrošnju. osnovama, ali neto izvoz je u 2017. bio negativan zbog nedovoljno padavina, što je smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, a uvoz i gotovih i polu-proizvoda je bio snažan. Potrošnja je i dalje značajan faktor rasta, podržana povećanjem zaposlenosti, većim realnim platama i rastom kredita. |  5 3. Zaposlenost se vraća na nivoe prije krize i smanjuje siromaštvo, uz pomoć niske inflacije Zaposlenost se u 2017. u većini zemalja od 1,8 procenata. Ipak, Bosna i Hercegovina konačno vratila na stope prije svjetske je jedina zemlja zapadnog Balkana u kojoj finansijske krize. Na zapadnom Balkanu je nivo zaposlenosti još uvijek nije dostigao otvoreno oko 230.000 radnih mjesta u nivo prije krize; stopa zaposlenosti je oko 8 periodu od 12 mjeseci do juna, pri čemu je procenata niža nego u 2008. (Slika 3.1).). rast zaposlenosti u prosjeku iznosio 3,8 procenata.4 Broj radnih mjesta je najbrže Privatne firme, naročito u sektoru usluga rastao na Kosovu, gdje je zaposlenost su otvorile više od polovine novih radnih povećana za 8,5 procenata g/g,5 podržana mjesta u regiji. U nekoliko zemalja je ekonomskim rastom i ubrzanjem programa oporavak usluga povećao zapošljavanje u javnih investicija; otvaranje radnih mjesta je privatnom sektoru, što je postalo glavni bilo na širokim osnovama u oblastima pokretač generalnog rasta zaposlenosti. Neto građevinarstva, prerade, maloprodaje i otvaranje radnih mjesta u Albaniji, vođeno veleprodaje, smještaja i poljoprivrede. U turizmom, je iznosilo 8,6 procenata u prvoj Srbiji je zaposlenost, uprkos slaboj polovini 2017., doprinoseći padu poljoprivrednoj sezoni i generalno nezaposlenosti. U BJR Makedoniji, gdje je usporavanju rasta, povećana za 4,3 procenta. potrošnja bila jedini pokretač rasta u 2017. a U Crnoj gori je povećanje otvaranja radnih većina novih radnih mjesta je bilo u mjesta za 3,5 procenta bilo vođeno snažnom uslugama, predvođenim veleprodajom i turističkom sezonom i ubrzanim maloprodajom. U Crnoj Gori je dinamika građevinskim projektima. U Albaniji je turizma kompenzirala smanjenje broja povećanje zaposlenosti od 3,4 procenta bilo zaposlenih uzrokovano prošlogodišnjim vođeno uslugama i industrijom, kao i samo- uvođenjem naknada za majke, dovodeći do zapošljavanjem. U BJR Makedoniji je rast 3,6 procenata povećanja g/g službenog broja zaposlenosti (27 procenata) uglavnom zaposlenih do avgusta. ostvaren u veleprodaji i maloprodaji, potaknut privatnom potrošnjom, nakon čega Učestvovanje radne snage se povećalo u slijede transport, skladištenje i prerada. nekoliko zemalja, iako i dalje ostaje Povećanje u preradi je u velikoj mjeri vezano izuzetno nisko, naročito za žene (Slika 3.3). za aktivnosti kompanija koje su dobile Regionalna stopa učestvovanja je povećana podršku FDI, za šta je zaslužna vladina na 53,2 procenta, za 1,1 procenti poen g/g u podrška, kao npr. poreska oslobađanja. U junu 2017. Sve zemlje, osim Bosne i Bosni i Hercegovini su, nakon smanjenja Hercegovine su zabilježile veće stope zaposlenosti u 2016., nedavne reforme tržišta učestvovanja radne snage. Stopa je u Bosni i rada rezultirale povećanjem zaposlenosti Hercegovini opala na 42,6 procenata, što je 4 U cijelom ovom odjeljku se korsite poređenja g/g za juni 2017. manje i od niske stope na Kosovu od 43 5 Obzirom da su za Kosovo bili raspoloživi podaci za samo šest procenta. šest kvartala, ovi se rezultati mogu promijeniti, kako prikupljanje kvartalnih podataka postane dosljednije. mployment U Crnoj Gori se očekuje povećanje stope Nezaposlenost je postala glavna briga za učestvovanja radne snage sada kad su stanovnike zapadnog Balkana (okvir 3.1). S doživotne naknade za majke s troje i više prosjekom od 19 procenata u junu 2017., djece ukinute – ova naknada je bila stope nezaposlenosti su naročito velike u odgovorna za značajno smanjenje poređenju s EU prosjekom od 7,7 procenata. učestvovanja žena na tržištu rada od 2016. Međutim, u junu 2017. se pojavljuju ohrabrujući znaci da se više ljudi uključuje u Nezaposlenost je u 2017. smanjena u radnu snagu i nalazi posao (Slika 3.4). cijeloj regiji, osim na Kosovu. Slika 3.1. U svim zemljama zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine, Slika 3.2. Iako je nezaposlenost smanjena u zaposlenost je u 2017. dostigla nivo od prije cijeloj regiji, ostaje velika po međunarodnim krize iz 2008. standardima Indeks zaposlenosti, Q2 2008=100 130 Stopa nezaposlenosti, procenat 35 120 30 110 25 100 20 15 90 10 80 5 70 0 -08 -09 -10 -11 -12 -13 -14 -15 -16 un-17 KOS MKD BIH MNE ALB SRB Jun Jun Jun Jun Jun Jun Jun Jun Jun J ▬ ALB ▬ BIH ▬ MKD ▬ MNE J Stopa nezaposlenosti (2017f) Q Stopa nezaposlenosti (2016) ▬ SRB ▬ KOS ▬ WB6 ▬ Dugoročna nezaposlenost (2015) Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke, Napomena: Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: Za Podaci za Kosovo u svrhu prikazivanja predstavljaju kombinaciju zasnovanu na dva Kosovo su u nedostatku cjelokupnih procjena korištene stope nezaposlenosti za juni 2017. niza različite frekventnosti; oni možda nisu uporedivi. Slika 3.4. Čini se da se više ljudi uključuje u Slika 3.3. Stopa učestvovanja radne snage radnu snagu i nalazi posao. ostaje niska, naročito za žene. Stope učestvovanja radne snage, procenat stanovništva procenat stanovništva dobi 15+ starosti 15 i više god., 2016. 90 100 80 90 80 70 70 60 60 50 50 40 40 30 30 20 20 10 Jun-17 Jun-16 Jun-17 Jun-16 Jun-16 Jun-17 Jun-16 Jun-17 Jun-16 Jun-17 Jun-17 Jun-16 Jun-17 Jun-16 10 0 SSA ECA EAP LAC SA MENA MNE SRB ALB BIH MKD KOS KOS BiH MKD MNE SRB ALB WB6 Q Muškarci Q Žene J Zaposleni J Nezaposleni J Neaktivni Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke. Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske Napomena: Regije: SSA-supsaharska Afrika, ECA-Evropa i centralna banke. Azija, EAP- istočna Azija i Pacifik, LAC-Latinska Amerika i Karibi, SA- jugoistočna Azija, MENA-bliski istok i sjeverna Afrika. Podaci za Kosovo referišu na populaciju između 15-64 godina starosti. | 7 Okvir 3.1. Nezaposlenost: Glavna briga za građane širom zapadnog Balkana. Preko 67 procenata ispitanika sa zapadnog Balkana je navelo nezaposlenost kao svoju najveću brigu – što je dvostruko više nego u Evropskoj Uniji, gdje se čini da snažniji odgovor tržišta rada i izdašnije naknade za nezaposlene kompenziraju efekte usporavanja rasta. Nakon tri uzastopne godine rasta, ovo je nešto manji procenat nego u prethodnoj anketi. Mali, ali rastući dio ispitanika smatra emigraciju i prateći 'odliv mozgova' glavnom brigom, uz kriminal i korupciju. Slika B3.1. Nezaposlenost predstavlja Slika B3.2. Zabrinutost za emigracije i "odliv najveću zabrinutost na zapadnom mozgova" sliejdi nakon brige u vezi s Balkanu tržištem rada Procenat ispitanika koji smatraju da predstavljaju veliku zabrinutost Procenat ispitanika koji smatraju da predstavljaju veliku zabrinutost, regionalni prosjek 80 Odliv mozgova/ 10 73 69 69 emigracije 7 70 67 62 60 59 58 Kriminal 16 13 50 50 47 43 43 Korupcija 32 40 38 36 34 27 34 30 27 27 25 27 Ekonomska 46 18 23 situacija 55 20 15 17 12 13 11 10 6 7 7 Nezaposlenost 67 1 68 0 ALB BIH KOS MKD MNE J SRB 0 10 20 30 40 50 60 70 80 J Nezaposlenost Ekonomska situacija J Korupcija JJ 2016 JJ 2015 J Kriminal J Odliv mozgova/emigracije Izvor: Balkan Barometer 2017, anketa javnog mišljenja - Regional Cooperation Council, www.rcc.int U Srbiji je, na primjer, nezaposlenost pala na I nezaposlenost mladih je smanjena širom najniži nivo u posljednjih 20 godina (11,8 zapadnog Balkana, ali je još uvijek procenata), iako se učestvovanje u radnoj zapanjujuće visoka po međunarodnim snazi nešto povećalo, ističući značajno standardima, krećući se od 26,4 procenta u povećanje zaposlenosti. Slično tome, u Albaniji do 50,9 procenata na Kosovu (Slika Albaniji je otvaranje radnih mjesta dovelo do 3.5). smanjenja nezaposlenosti od 1,6 procentnih poena, a to se smanjenje javilo dok se Oko 70 procenata nezaposlenih u regiji je učestvovanje radne snage povećavalo. bez posla duže od 12 mjeseci. Ta brojka Nezaposlenost je u BJR Makedoniji pala na dostiže 80 procenata u BJR Makedoniji i rekordnih 22,6 procenata, a u Crnoj Gori je Crnoj Gori. Žene su naročito pogođene pala na 15,1 procenat, vođena snažnom dugotrajnom nezaposlenošću. Preko 80 turističkom sezonom. Bosna i Hercegovina procenata nezaposlenih žena je bez posla bilježi najveći pad nezaposlenosti u regiji, za duže od 12 mjeseci. Dugoročna 4,9 procentnih poena, na 20,5 procenata, što nezaposlenost može voditi do napuštanja je najniži nivo od 2007. Ali za razliku od radne snage ili emigracije u cilju pronalaska susjeda, taj pad je bio vođen kombinacijom posla. učestvovanja radne snage. mployment Slika 3.5. Nezaposlenost mladih je smanjena Slika 3.6. Plate u javnom sektoru su veće nego u privatnom Nezaposlenost mladih (dobi 15-24 god.), procenat radne Omjer neto plata u javnom/privatnom sektoru, procenat, snage mladih i rast zaposlenosti u privatnom sektoru, procenat 60 130 50 120 110 40 100 30 90 20 80 10 70 0 60 BIH KOS MKD MNE SRB ALB WB6 BIH MKD MNE ALB SRB JJ Jun-17 ▬ Jun-16 JJ 2015 JJ 2016 JJ H1 2017 ▬ 100% Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke. Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku (administrativna statistika zaposlenosti i plata) i procjene osoblja Svjetske banke. Podaci za Srbiju su iz centralnog registra socijalnog osiguranja kako ih navodi Ministarstvo finansija. Napomena: Zar BiH, MKD, ALB, javni sektor obuhvata: D (snabdijevanje el. energijom, plinom, grijanjem i klimatizacijom), E (vodosnabdijevanje, kanalizaciju, zbrinjavanje otpada i aktivnosti uklanjanja), O (javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje), P (obrazovanje). Q (zdravstvo i socijalni rad). Kod Crne Gore je D klasificirano u okviru privatnog sektora. Uporedivi podaci za Kosovo nisu na raspolaganju. Realne plate su porasle, pri čemu plate u U Srbiji je realna plata povećana za 1 privatnom sektoru sustižu plate u javnom. procenat između januara i jula 2017., nastavljajući postepeni oporavak koji je Zaposlenost u javnom sektoru za cijelu počeo u 2016.; plate u privatnom sektoru su regiju iznosi u prosjeku 23 procenta ukupne s prosječnim rastom od 4,6 procenata u zaposlenosti. Velika razlika između plata u nominalnom smislu, rasle brže od plata u javnom i privatnom sektoru može istisnuti javnom sektoru, koje su porasle za 3,4 privatni sektor s tržišta rada.6 Konkretno, procenta. U Crnoj Gori je nova vlada, omjer plata između javnog i privatnog međutim, nastavila s neophodnom sektora je preko 100 procenata u Bosni i konsolidacijom; smanjenje bonusa i plata Hercegovini i Crnoj Gori, što znači da su upravama, pomoglo je zaustavljanju prekomjernog rasta plata u javnom sektoru, plate u javnom sektoru veće od plata u koji je zabilježen u 2016. privatnom (Slika 3.6). U BJR Makedoniji, prosječne plate rastu još od 2014., pri čemu Inflacija je u 2017. porasla, ali je i dalje je u sektorima informaciono- niska, u korist budžeta domaćinstava. komunikacionih tehnologija (ICT), Niske cijene uvoza, naročito gotovih maloprodaje, transporta i rudarstva njihov proizvoda su ublažile umjereno povećanje rast veći od prosječnog rasta plata. U ostalih cijena. Albaniji i Srbiji je odmrzavanje plata u javnom sektoru povećalo prosječnu platu. 6 Treba napomenuuti da veće plate u javnom sektoru mogu značiti da su plate u privatnom sektoru podcijenjene (na primjer zbog neprijavljivanja punog iznosa plata u privatnom sektoru). | 9 Održan rast, otvaranje radnih mjesta i nepovoljni vremenski uslovi su doveli godišnju inflaciju u regiji s 0,2 procenta u 2016., na 2 procenta u avgustu 2017. U Albaniji, Bosni i Hercegovini, BJR Makedoniji i na Kosovu, inflacija se kretala od 1 do 9 procenata, predvođena cijenama hrane i energije. U međuvremenu, inflacija u Srbiji je porasla na 2,5 procenta u avgustu 2017., kako su cijene hrane porasle nakon oštre zime iako je bazna inflacija bila 1,5 procenata. Crna Gora je imala najveću stopu inflacije u regiji; u avgustu je dostigla 2,8 procenata, vođena povećanjem akciza na naftu, duhan i alkohol i cijenama usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Rast, radna mjesta i relativno niska inflacija su izvukli dosta ljudi iz siromaštva. Procjenjuje se da je u 2017. prosječna stopa siromaštva za Albaniju, BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju smanjena za približno 1 procenti poen u poređenju s godinom ranije, na projiciranu stopu siromaštva od 23,6 procenata. 7 To ukazuje da oko 124.000 stanovnika u tim zemljama više nije siromašno. 8 Za održavanje nedavno ostvarenih poboljšanja dobrostanja, zemlje širom regije trebaju nastaviti s omogućavanjem prilika za zapošljavanje i povećanje prihoda od rada, da bi se smanjila zavisnost od socijalnih transfera. 7 Regionalni prosjeci isključuju Kosovo i Bosnu i Hercegovinu zbog problema s izračunavanjem agregata dobrostanja po PPP. 8 Ove cifre siromaštva odražavaju regionalno standardno mjerilo mjerilo života s manje od 5,5 USD na dan po paritetku kupovne moći za 2011. mployment 4. Izvoz raste, ali vanjske osjetljivosti ostaju Vanjski deficiti ostaju u širem smislu Izvoz je i dalje snažan i na širokim nepromijenjeni. Osim u Albaniji i Srbiji, osnovama u nekoliko zemalja, ali brz rast ostale zemlje zapadnog Balkana su zabilježile uvoza povećava vanjski deficit (Slika 4.2). relativno male promjene (manje od 0,5 U Albaniji je solidan rast izvoza usluga, procenata BDP-a) deficita tekućeg računa predvođen turizmom, pomogao smanjenju (CAD). CAD se u Albaniji smanjio za 1,3 trgovinskog deficita za 1,5 procenat BDP-a. procenta BDP-a u 2017., g/g, vođen nižim Srbija i dalje ostvaruje snažan i široko- trgovinskim deficitom i većim doznakama zasnovan rast izvoza, koji se projicira na 11 (Slika 4.1). S druge strane, očekuje se da veći procenata u 2017.; ipak, rast izvoza je trgovinski deficit u 2017. dovede do kompenziran većim uvozom energije (koji se povećanja CAD-a za 0,5 procenata BDP-a na objašnjava naročito hladnom zimom koja je Kosovu i 1,5 procenata BDP-a u Srbiji. U dovela do problema u radu elektroprivrede) i BJR Makedoniji, uprkos nešto manjem uvozom polu-proizvoda, koji se objašnjava trgovinskom deficitu, vanjski bilans se rastom uvoza sirove nafte i metala, kako je pogoršao zbog sporijeg rasta. U Crnoj Gori željezara povećala proizvodnju. Kao je CAD od 18,6 procenata BDP-a ozbiljan rezultat, nakon tri godine smanjenja, u 2017. problem, koji se povećao za 0,5 procenata se očekuje povećanje trgovinskog deficita BDP-a u 2017., uz povećanje uvoza vezanog Srbije za 0,7 procenata BDP-a . 9 za građevinske aktivnosti. U Bosni i Hercegovini su CAD i njegove komponente ostali nepromijenjeni u širem smislu. Slika 4.1. Očekuje se da se deficit tekućeg Slika 4.2. Povećanje CAD-a je uglavnom računa do kraja 2017. nešto poveća u svim vođeno uvozom roba. zemljama regije. Bilans tekućeg računa, procenat BDP-a Doprinos promjeni deficita tekućeg računa, 2016., procenat BDP-a 0 5 4 -5 3 2 1 -10 0 -1 -15 -2 -3 -20 -4 2012 2013 2014 2015 2016 2017f ALB BIH MKD MNE KOS SRB ▬ ALB ▬ BIH ▬ KOS ▬ MKD ▬▬ MNE ▬ SRB J Izvoz roba J Uvoz roba J Neto izvoz usluga ▬ WB6 J Doznake J Ostalo Q Promjena u CA deficitu Izvor: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene Izvor: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke. osoblja Svjetske banke. Napomena: Kategorija “ostalo” se uglavnom odnosi na repatrijaciju profita. | 11 Očekuje se da u BJR Makedoniji brži rast Na Kosovu se priliv FDI oporavio u prvoj izvoza od uvoza roba dovede do nešto polovini 2017., vođen uglavnom ulaganjima manjeg trgovinskog deficita u 2017. U Crnoj u vlasnički udio i reinvestiranjem zadržane Gori i pored povoljne turističke sezone, zarade u finansijskom posredovanju, izvoz ostaje mali, dok snažan rast potrošnje i građevinarstvu i nekretninama, uz g/g rast polu-proizvoda za izgradnju autoputa Bar- od 10,2 procenta. U BJR Makedoniji su neto Boljare i dalje stimuliraju uvoz. Trgovinski FDI u prvoj polovini 2017. prepolovljene u deficit se povećao i na Kosovu, kako je odnosu na isti period 2016., u velikoj mjeri dinamika uvoza (mnogo veći kao udio u zbog odliva po osnovu repatrijacije profita u BDP-u) kompenzirala uticaj bržeg povećanja junu, iako je to dijelom kompenzirano izvoza na rast, a doznake su bile relativno ostalim finansijskim investicijama; očekuje stabilne kao procenat BDP-a. U Bosni i se da FDI u 2017. dostignu 2,6 procenata Hercegovini trgovinska dinamika u širem BDP-a. U Albaniji pad FDI odražava smislu ostaje nepromijenjena u odnosu na projektni ciklus dvaju velikih investicionih 2017., uz brži rast izvoza koji dovodi do projekata. Sveukupno, FDI će finansirati neznatnog smanjenja trgovinskog deficita od većinu vanjskog deficita u 2017. u zemljama 0,3 procenta BDP-a. zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine, gdje one pokrivaju samo 25 Priliv direktnih stranih investicija (FDI) na procenata CAD-a. Priliv u portfelj regije, zapadni Balkan je uglavnom stabilan, što koji uglavnom uključuje vladine obveznice, pomaže finansiranju vanjskog deficita. U se nešto povećao zbog restrukturiranja duga Crnoj Gori i na Kosovu su se FDI povećale Srbije (Slika 4.4.). kao procenat BDP-a (Slika 4.3.). U Crnoj Gori to povećanje odražava oporavak turizma i investicija u nekretnine. Slika 4.4. Priliv u portfelj je povećan, ukazujući na otplatu suverenog duga. Slika 4.3. FDI u regiji su relativno stabilne. Neto FDI u odnosu na BDP, procenat Klizni zbir za četiri kvartala, milioni € 12 4,000 10 3,000 8 2,000 6 1,000 4 0 2 0 -1,000 -2 -2,000 r-1 Sep-1 ar-1 Sep-1 ar-1 Sep-1 ar-1 Sep-1 ar-1 Jun-17 MNE KOS SRB BIH MKD ALB WB6 3 3 4 4 5 5 6 6 7 Ma M M M M J Net FDI to GDP 2017f (%) Q 2016–17f change in net FDI to GDP (pps) ▬ FDI inflows ▬▬ Portfolio investment inflows ▬▬ Other investment inflows Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke 9 Promjena je djelimično refelktirana u revidiranim podacima za platni bilans Srbije kroz smanjen deficit tekućeg računa u 2016. u poređenju sa prethodnom procjenom (sa 4 procenta BDP-a na 3.1 procenat) remain 5. Fiskalni deficit se povećava, a fiskalni prostor za podršku rastu ostaje ograničen Uz izuzetak Srbije, u regiji se u 2017. vođen kako većim javnim investicijama, tako očekuje povećanje fiskalnog deficita, i većom tekućom potrošnjom. Slično tome, obzirom da javne investicije koje na Kosovu, veće javne investicije su stimuliraju rast nisu bile praćene stimulirale rast i zaposlenost, ali je došlo do smanjenjem tekuće potrošnje. Iako su povećanja boračkih naknada i penzija. Kao prihodi porasli kao podrška izvršenju posljedica, očekuje se da deficit ove godine programa javnih investicija, povećanje nije dostigne limit od 2 procenta utvrđen uvijek bilo rezultat trajnih reformi. Povećana fiskalnim pravilom. Očekuje se da u Albaniji i loše ciljana socijalna potrošnja i subvencije veće javne investicije i povećanje subvencija preduzećima u državnom vlasništvu (SOE) za energiju zbog suše, nešto povećaju deficit, nastavljaju opterećivati budžete, smanjujući do 2 procenta BDP-a. Nakon dvije godine fiskalni prostor za politike jačanja rasta. Kao fiskalnog suficita, očekuje se da Bosna i posljedica, očekuje se da pet zemalja zabilježi Hercegovina u 2017. zabilježi deficit od 1,5 veći fiskalni deficit (Slika 5.1). Deficit u procenat BDP-a, uglavnom zbog većih Crnoj Gori se projicira na 4 procenta BDP-a, javnih investicija. Za razliku od ostalih vođen većim javnim investicijama vezanim zemalja, očekuje se da Srbija ostvari suficit za izgradnju autoputa i druge kapitalne od 0,3 procenta BDP-a, na osnovu većih projekte. Međutim, deficit bi bio čak i veći, 6 prihoda i manje potrošnje; i pored nedavnih procenata, da vlasti nisu provele ozbiljne poboljšanja, velike subvencije, transferi i mjere fiskalne konsolidacije kojima su davanje zajmova SOE nastavljaju vršiti pojačani prihodi i smanjena tekuća fiskalni pritisak. potrošnja. U BJR Makedoniji će deficit Nekoliko zemalja je zabilježilo povećanje vjerovatno dostići 3 procenta BDP-a, prihoda (Slika 5.2). Slika 5.2. Povećanje prihoda je pomoglo finansiranju veće kapitalne potrošnje u većini Slika 5.1. Osim u Srbiji, deficit u 2017. raste regije. Fiskalni deficit po zemlji, 2015-17., procenat BDP-a Doprinos promjeni fiskalnog deficita, 2017., procenat BDP-a 8 3 é Reduced revenues, increased spending 6 2 4 1 2 0 0 -1 -2 -2 ê Increased revenues, reduced spending MNE MKD ALB KOS BIH SRB WB6 SRB ALB MKD MNE KOS BIH WB6 JJ 2015 JJ 2016 JJ 2017f JJ Expenditure JJ Revenue QQ Change in fiscal deficit Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene osoblja Svjetske banke. |  13 Slika 5.3. Veće kapitalne investicije su u Slika 5.4. Potrošnja na plate u javnom velikoj mjeri vodile povećanje potrošnje u sektoru i socijalne programe je velika cijeloj regiji. Doprinos promjeni javne potrošnje, 2017f., procenat BDP-a Procijenjena javna potrošnja, 2017., procenat BDP-a 5 50 4 40 3 30 2 1 20 0 10 -1 -2 0 SRB MNE ALB MKD KOS BIH WB6 MNE BIH SRB MKD ALB KOS WB6 JJ Wage bill JJ Social benefits JJ Capital expenditures QQ Total expenditure JJ Wage bill JJ Social benefits JJ Capital expenditures QQ Total expenditure Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene osoblja Svjetske banke. U Srbiji su prihodi povećani po osnovu rasta za mobilizaciju prihoda. Zemlje u regiji prihoda od PDV-a na uvoz, poreza na mogu naročito povećati prihode prihod preduzeća, te većih doprinosa za unaprjeđenjem efikasnosti sistema naplate socijalno osiguranje. U Makedoniji su poreza i smanjenjem široko-rasprostranjenih reforme rezultirale većim prihodima od poreskih olakšica i izuzetaka. poreza na dohodak (PIT) i dobre naplate PDV-a i doprinosa za socijalno osiguranje, a Povećani prihodi su pomogli finansiranju efikasnija administracija PIT-a je pomogla veće potrošnje, uključujući i javne povećanju prihoda na Kosovu. U Albaniji su investicije. Potrošnja je porasla u svim neizmirene obaveze po osnovu refundiranja zemljama, osim Srbije (Slika 5.3). U Albaniji PDV-a donijele više prihoda. Crnogorska su uštede vezane za manje plaćanje kamata vlada je usvojila fiskalnu strategiju za omogućile finansiranje grantova lokalnih stabilizaciju nivoa javnog duga do 2019., uz vlada; tekuća potrošnja je porasla zbog većih ambiciozne reforme za povećanje akciza na subvencija državnom elektro-distributivnom duhan, zaslađene napitke, alkohol i ugalj; preduzeću jer je suša pogodila proizvodnju smanjenje oslobađanja od PDV-a; i hidro-energije. U Bosni i Hercegovini je povećanje standardne stope PDV-a. Ipak, obnavljanje kapitalne potrošnje na očekuje se da će ove godine prihodi Crne infrastrukturu povećalo ukupnu javnu Gore biti manji, kao odraz baznog efekta potrošnju. U BJR Makedoniji je vlada uzrokovanog naplatom koncesijske naknade smanjila potrošnju na brendiranje i za 4G mrežu u 2016. U Bosni i Hercegovini promociju zemlje, plate i robe i usluge, ali je se smanjenje prihoda objašnjava smanjenjem povećala potrošnju na penzije, subvencije i napate prihoda od direktnih poreza.10 Iako je programe socijalne pomoći; rezultat je bio bilo određenih poboljšanja, sveukupno u povećanje ukupnih rashoda u 2017. za 0,9 regiji postoji dosta prostora procenata BDP-a. U Crnoj Gori, iako je vlada u 2017. uvela reforme za ograničavanje 10 Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine, Globalni fiskalni okvir 2018–2020. potrošnje, ukidajući neciljane socijalne naknade 11 i smanjujući potrošnju na plate u javnom sektoru; pace Slika 5.5. Omjer javnog duga i BDP-a je Slika 5.6. Vanjski PPG dug je smanjen u smanjen u Srbiji, Albaniji i Bosni i zemljama koje su provele fiskalnu Hercegovini konsolidaciju Javni i javno-garantirani dug, procenat BDP-a Vanjski PPG dug kao procenat BDP-a u 2017f i procenat promjene ukupnog vanjskog PPG duga 80 65 8 55 70 6 45 60 35 4 25 50 15 2 5 40 0 -5 30 -15 -2 -25 20 -35 -4 -45 10 -6 -55 0 -65 -8 MNE ALB SRB MKD BIH KOS WB6 MNE KOS MKD BIH ALB SRB WB6 JJ 2017f Q 2007 ▬ 2016 JJ External PPG debt QQ Change in total PPG external debt, rhs Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene osoblja Svjetske banke. osoblja Svjetske banke. još uvijek se očekuje povećanje ukupnih Za ubrzanje rasta je potreban bolji balans rashoda zbog izgradnje autoputa Bar- između kapitalne i tekuće potrošnje. S 23,2 Boljare. Na Kosovu je povećanje ukupne procenta BDP-a u prosjeku, potrošnja na potrošnje bilo vođeno uglavnom rastom plate u javnom sektoru i socijalne naknade javnih investicija uključujući i autoput Ruta značajno prelazi prosječne kapitalne rashode 6, te većom potrošnjom na penzije i boračke od 5,5 procenata BDP-a u regiji (Slika 5.4). naknade. Ohrabrena značajnim fiskalnim To ostavlja malo prostora za javne investicije suficitom od 1,8 procenata BDP-a u prvih koje potiču rast. Bolje ciljanje socijalnih osam mjeseci 2017. i smanjenjem ukupnih naknada i strožija kontrola izdataka za plate rashoda za procijenjenih 0,9 procentnih bi oslobodili sredstva za ulaganje u poena BDP-a, vlada Srbije je u oktobru 2017. prioritetnu infrastrukturu, povećanje najavila povećanje plata u javnom sektoru kvaliteta javnih usluga, izgradnju ljudskog ( u rasponu 5 – 10 procenata) i penzija (5 kapitala, povećanje mogućnosti na tržištu procenata). Te će mjere djelimično rada za ciljane grupe i pomoglo zaštiti kompenzirati konsolidaciju rashoda koju je siromašnih i ugroženih domaćinstava od Srbija provodila posljednje tri godine i uticaja fiskalne konsolidacije. Iako je najvjerovatnije će povečati fiskalni pritisak u kapitalna potrošnja ove godine porasla u narednim godinama, kako se javne dobrom dijelu regije, u većini zemalja je investicije budu povećavale i kad se bude nastavljen podbačaj izvršenja kapitalnog počeo osjećati nedostatak jednokratnih budžeta, ukazujući na neadekvatno prihoda. planiranje i upravljanje javnim investicionim projektima. 11 Crnogorski parlament je ukinuo doživotne naknade za majke Zemlje koje su ranije provele fiskalnu majke troje i više djece, zbog kojih su mnoge žene napustile konsolidaciju i dalje bilježe pad javnog tržište rada i što je dovelo do udvostručavanja budžeta za socijalne naknade. duga. |  15 Ubrzan rast i pozitivan primarni bilans u Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini su pomogli smanjenju njihovog PPG duga. Kombinacija rasta, fiskalne discipline i aktivnog upravljanja dugom pomažu Srbiji i Albaniji da se nose s visokim nivoom duga iz prošlosti, iako je Srbija u 2017. ostvarila koristi i od slabljenja US dolara u odnosu na euro. Ove godine se očekuje pad PPG duga Srbije za 6 procentnih poena, a Albanije za 1,5 procenat, uz preokret trenda rasta koji je počeo 2009. (Slika 5.5). PPG dug Kosova, iako najniži u regiji s procijenjenih 17,5 procenta BDP-a u 2017., se značajno povećao s 14,6 procenata u 2016. Još značajnije je što je javni dug Kosova na uzlaznoj putanji zbog većeg fiskalnog deficita, zbog većeg izvršenja javnih investicionih projekata i velike socijalne potrošnje. Pritisak vanjskog duga je smanjen u zemljama koje su provele aktivnosti fiskalne konsolidacije i iskoristile povoljne uslove na finansijskim tržištima. Srbija i Albanija su smanjile javni i javno-garantirani (PPG) dug, kako su prije dvije godine konsolidirale svoje javne finansije (Slika 5.6). Vanjski PPG dug Srbije je smanjen do 40 procenata BDP-a (u avgustu 2017.); to se dijelom objašnjava slabljenjem US dolara u odnosu na euro, obzirom da je približno trećina ukupnog PPG duga denominirana u US dolaru. Ali veliki fiskalni deficit i vladine garancije vezane za infrastrukturne projekte su dovele do povećanja vanjskog PPG duga u Crnoj Gori, na Kosovu i u BJR Makedoniji. Vanjski PPG dug Crne Gore je porastao na 58,4 procenta BDP-a u 2017., vođen uglavnom finansiranjem autoputa Bar- Boljare (kao i zbog većeg udjela duga za autoput denominiranog u US dolaru). pace 6. Oporavak kredita, vođen zajmovima domaćinstvima12 Rast kredita se oporavio, vođen davanjem Iako podaci za Albaniju pokazuju pad zajmova domaćinstvima. Na Kosovu je rast kredita, uzimajući u obzir značajan otpis kredita privatnom sektoru dosljedno velik, u zajmova, novi krediti su još uvijek pozitivni i prosjeku 10 procenata, kako su poboljšani jačaju rast.13 Rast kredita je uglavnom vođen tržišni uslovi i smanjenje kamatnih stopa davanjem zajmova domaćinstvima; davanje nastavili poticati privatnu potražnju (Slika zajmova preduzećima je više neujednačeno, 6.1). U Crnoj Gori se rast kredita oporavio s dijelom zbog malog rasta novih kredita i niske baze iz 2016. otpisa nenaplativih zajmova (NPL-ovi) (Slika 6.2). Slika 6.1. Rast kredita je podržao ekonomski rast Slika 6.2. Krediti domaćinstvima su u većini regije rasli brže od kredita preduzećima Rast kredita privatnom sektoru, procenat g/g Rast kredita, procenat g/g u avgustu 2017. 12 14 10 12 8 10 8 6 6 4 4 2 2 0 0 -2 -2 -4 -4 6 6 16 -16 -16 -17 r-17 7 7 r-1 y-1 Jul- y-1 -1 Ma Ma Sep Nov Jan Ma Ma Jun KOS MKD SRB MNE BIH ALB ▬ ALB ▬ BIH ▬ KOS ▬ MKD ▬▬ MNE ▬ SRB JJ Firms JJ Households Izvor: MMF-ove IFS, Nacionalne centralne banke. Izvor: MMF-ove IFS, Nacionalne centralne banke. na preko 6 procenata u junu 2017., kako se Povećano davanje zajmova u domaćoj povećalo povjerenje i došlo do ohrabrujućeg valuti je pomoglo upravljanju valutnim snažnog rasta depozita, ključnog izvora rizikom u privatnim portfeljima. finansiranja za domaće banke. Nakon Centralne banke Albanije, BJR Makedonije i perioda političke neizvjesnosti, rast kredita je Srbije su uvele mjere za smanjenje udjela ostao snažan u Bosni i Hercegovini, Srbiji i eura u bilansu stanja i povećanje zahtjeva za BJR Makedoniji, između 4 i 6 procenata. rezervama za depozite u stranoj valuti i pondere rizika za neosigurane zajmoprimce. 12 Napomena: U svrhu dosljednosti podaci u ovom odjeljku su uporedivi i mogu se razlikovati od podataka korištenih u Napredak na smanjenju udjela eura je bilješkama specifičnim za pojedinu zemlju. Podaci o rastu postepen; ; iznos neotplaćenih zajmova u kredita privatnom sektoru u Bosni i Hercegovini, BJR Makedoniji i Srbiji potiču iz MMF-ove ankete Međunarodnih stranim valutama se kreće od 45 procenata finansijskih statistika ostalih depozitarnih korporacija, izraženih u lokalnoj valuti. Podaci za Kosovo potiču iz istog ukupnih zajmova u Makedoniji do oko 70 indikatora izraženog u eurima. Podaci za Albaniju i Crnu Goru procenata u Srbiji. su izračunati na osnovu statistika Centralne banke uzimajući kredite date u zemlji, ali ne i kredite vladama; uključuju i otpise 13 SPogledati bilješku za Albaniju i gornju fusnotu 11. zajmova. |  17 U Albaniji je udio deviznih zajmova nešto manje administrativne troškove, opao sa 60 procenata sredinom 2016., na 57 modifikaciju poreskih stimulacija i procenata sredinom 2017, a u Srbiji sa 70,2 revidiranje zahtjeva za objavljivanjem na 67,7 procenata. informacija. Regionalni prosjek NPL-ova je u junu 2017. iznosio 10,3 ukupnih zajmova. Postepeno poboljšanje kvaliteta aktive Iako su NPL-ovi značajno smanjivani s pomaže rastu kredita, ali NPL-ovi su i dalje preko 20 procenata, njihov nivo u Albaniji veliki. NPL-ovi predstavljaju veliki teret u (15,6 procenata) i Srbiji (12,2 procenta) je još bilansima stanja banaka, smanjuju profit i uvijek najveći u regiji. S 3,9 procenata, kapital, otežavajući bankama pružanje Kosovo bilježi najniži nivo NPL-ova u regiji. podrške za ekonomski rast kroz kreditne Nivo NPL-ova je u Crnoj Gori postepeno kanale. Iako su određene reforme pomogle opao na ispod 8 procenata u avgustu. Treba značajnom smanjenju mase NPL-ova, oni su pomenuti da su nivoi NPL-ova i dalje visoki, još uvijek dosta iznad pred-kriznih nivoa uprkos njihovom silaznom trendu, i da su (Slika 6.3). BJR Makedonija, Albanija, Crna koncentrirani na mali broj banaka. Dalje Gora i Srbija ili su donijele zakone za otpis mjere na jačanju nadzora finansijskog NPL-ova ili su napravili sveobuhvatnu sektora, praćenju kvaliteta aktive, strategiju za razrješenje NPL-ova. Kosovo diversifikaciji izvora finansiranja banaka i ima novi sistem naplate kolaterale. Albanija i izgradnji nebankarskog finansijskog sektora Republika Srpska, entitet Bosne i bi pomogle smanjenju akumulacije novih Hercegovine, su usvojili nove zakona o NPL-ova. nesolventnosti. Crna Gora je izmijenila zakon o dobrovoljnom finansijskom Banke na zapadnom Balkanu su i dalje restrukturiranju u svrhu olakšanja rješavanja dobro kapitalizirane i likvidne, uz moguću NPL-ova, uz amandmane za produženje dalju konsolidaciju u narednom periodu. roka primjene zakona, proširenje obuhvata, alternativna rješenja za restrukturiranje, Slika 6.4. Banke su adekvatno kapitalizirane Slika 6.3. Nenaplativi zajmovi su u padu NPL-ovi kao procenat ukupnih zajmova Omjer adekvatnosti kapitala Promjena procentnog poena 30 25 3.0 2.5 25 20 2.0 20 1.5 15 1.0 15 0.5 10 10 0 5 -0.5 5 -1.0 0 0 -1.5 ALB SRB BIH MNE MKD KOS SRB KOS ALB MNE MKD BIH JJ Dec-15 JJ Jun-17 JJ Dec-14 JJ Q1/Q2 2017 QQ Peak since 2008 ‹‹ Pre-crisis level (end 2007) QQ Change since Dec-14, rhs ‹‹ Average (2006–08) Izvor: Nacionalne Centralne banke. Izvor: Nacionalne Centralne banke. 18 | Adekvatnost kapitala u sistemu je dostigla Finansijsko posredovanje je na zapadnom prosjek od 17,4 procentna poena u drugom Balkanu prisutno u minimalnom obimu, a kvartalu 2017.g., a omjer likvidne i ukupne poboljšanja su spora. Dubina finansijskog aktive je bio oko 28 procenata (Slika 6.4). sektora, mjerena omjerom kredita privatnom Profitabilnost je nešto povećana uz povrat po sektoru i BDP-a, je u 2016. iznosila u aktivi u prosjeku od 1,8 procenata za regiju, prosjeku 45 procenata, a naročito je niska što je povećanje od 1,1 procenat s kraja bila na Kosovu s 39 procenata BDP-a i 2016.g. Međutim, osjetljivosti domaćih Albaniji s 35 procenata, u poređenju s 93 banaka obnavljaju bojazni u vezi s procenta u euro-zoni. Regija dosta loše stoji u kvalitetom aktive i stanjem pojedinih poređenju s centralnom i jugoistočnom banaka, naročito u Bosni i Hercegovini i Evropom. Od 2008. je došlo do određenog Crnoj Gori. Dalje strukturalne promjene će pada produbljivanja finansijskog sektora od 3 vjerovatno proisteći iz planirane prodaje procenta BDP-a. Kako banke pomjeraju svoj nekih od podružnica u stranom vlasništvu, model finansiranja u pravcu veće kako matične banke budu dalje usklađivale mobilizacije depozita, diversifikacija izvora svoju vanjsku izloženost i manje domaće finansiranja i razvoj plitkog nebankarskog institucije u Bosni i Hercegovini se budu finansijskog sektora će biti od centralnog spajale. Povlačenje stranih banaka je dovelo značaja za osiguranje dugoročnog do povećanja domaćih depozita i smanjenja finansiranja za jačanje investicija i u krajnjoj prosječnog omjera zajmova i depozita sa 119 liniji ekonomskog rasta. Naročito bi procenata u 2008., na oko 88 procenata izgradnja tržišta kapitala mogla pomoći na sredinom 2017. ublažavanju potencijalnih poteškoća na diversifikaciji izvora finansiranja. |  19 7. Pozitivan izgled, uz široki predstojeći reformski program Očekuje se da regija Balkana ostvari rast od visoke stope nezaposlenosti i neaktivnosti, 3,3 procenta u 2018. i 3,6 procenata u 2019. kao i izloženost prirodnim nepogodama će i Rast će biti vođen privatnom potrošnjom, dalje povećavati osjetljivosti. uz podršku investicija i stabilne ili rastuće uloge izvoza, kako se bude odvijao Tabela 7.1. Pozitivan izgled za srednjoročni oporavak u Evropskoj Uniji (EU) i ostalim rast razvijenim zemljama. U Albaniji se očekuje smanjenje rasta, kako se veliki investicioni 2016 2017f 2018f 2019f projekti budu završavali. U Bosni i Rast realnog BDP-a, procenat Hercegovini se očekuje određeno povećanje Albanija 3.4 3.8 3.6 3.5 rasta, podržano primarno domaćom Bosna i Hercegovina 3.1 3.0 3.2 3.4 potražnjom. Očekuje se da će Kosovo rasti Kosovo 3.4 4.4 4.8 4.8 brže, kako nova vlada bude širila program Makedonija, BYR 2.4 1.5 3.2 3.9 javnih investicija i usvajala mjere za Crna Gora 2.9 4.2 2.8 2.5 unaprjeđenje privatnih investicija. I za BJR Srbija 2.8 2.0 3.0 3.5 Makedoniju se projicira postepeni oporavak WB6 2.9 2.6 3.3 3.6 rasta nakon nedavnih političkih previranja, Izvori: Centralne banke i nacionalne statističke agencije; procjena osoblja brži od regionalnog prosjeka, do 2019. Rast Svjetske banke i projekcije. Crne Gore će se vjerovatno usporiti tokom 2018-2019., kako potrošnja bude pogođena Rizici po izglede za rast su uglavnom planiranom fiskalnom konsolidacijom i uz domaćeg porijekla i mogu se ublažiti završetak dionice autoputa Bar-Boljare. U održavanjem naglaska na fiskalnu Srbiji bi veća potrošnja i oporavak investicija stabilnost. Očekuje se da postojeća fiskalna u poljoprivrednu proizvodnju trebali potaći konsolidacija u Albaniji, Srbiji i Bosni i rast. Hercegovini, te nedavna usklađivanja u Crnoj Gori, smanjenje fiskalnog rizika i Očekuje se nastavak smanjenja siromaštva povećaju povjerenje. Ali, kako pokazuje u regiji, iako će dinamika varirati od primjer BJR Makedonije, neizvjesnost može zemlje do zemlje. Očekuje se da u Crnoj smanjiti investicije i rast. Kašnjenje s Gori aktivnosti na fiskalnoj konsolidaciji programom strukturalnih reformi nameće obnove povjerenje i podrže smanjenje rizik za sve zemlje. Pored toga, propust ili siromaštva u budućnosti; u međuvremenu, preokret politike, koji može potkopati vlada namjerava ublažiti uticaj fiskalne makroekonomsku stabilnost, bi bio skup za konsolidacije na siromašne i ugrožene. srednjoročni rast, naročito ako se desi prije Ishodi siromaštva će u svakoj zemlji zavisiti nego što se osjete koristi od ranijih aktivnosti od modela ekonomskog rasta, unaprjeđenja na stabilizaciji. Da bi se pripremile za na tržištu rada i broja ljudi blizu linije šokove, zemlje na zapadnom Balkanu trebaju siromaštva. Iz tih razloga, rizici po rast, fiskalnog prostora za manevar; taj je prostor izazovi uzrokovani fiskalnom trenutno ograničen neciljanom tekućom konsolidacijom, potrošnjom. outlook Potreban je veći naglasak na racionalizaciju Izgledi za rast u Bosni i Hercegovini zavise potrošnje, naročito obzirom da se nekoliko od prevazilaženja strukturalnih rigidnosti na zemalja u regiji priprema za izborni ciklus. strani potrošnje, koje predstavljaju rizik koji Kao pokazuje skorašnji nestabilan rast Srbije, može umanjiti efekte ranije fiskalne osjetljivosti vezane za vremenske uslove u konsolidacije. Nove vlade u Albaniji, na regiji su takođe velike, te i dalje predstavljaju Kosovu, u BJR Makedoniji i u Srbiji imaju rizik po izglede za rast. priliku za ostvarivanje napretka na strukturalnim reformama, Albanija može Kretanja u EU će imati značajan uticaj na diversificirati svoje izvore raste i mimo dva izglede regije, kao što će imati i globalna velika FDI projekta koja su podržavala rast likvidnost i finansijski uslovi. Rast EU prethodnih godina; to može ostvariti snažniji od projiciranog, unutar još uvijek osiguranjem makroekonomske održivosti, labavih globalnih uslova likvidnosti, unaprjeđenjem investicione klime (npr. uz predstavlja potencijalni vjetar u leđa za efektivnije sudove i programe javnih zapadni Balkan (pogledati Okvir 7.1). Ipak, investicija), i reformom energetskog i što je rast u EU veći i otporniji, izvjesnije je obrazovnog sektora. BJR Makedonija bi smanjenje programa kvantitativnog mogla smanjiti fiskalne rizike jačanjem popuštanja Evropske centralne banke. naplate poreza, pooštravanjem kontrole Rezultirajući jači dolar bi mogao potrošnje, povećanjem efikasnosti socijalne predstavljati rizik za zemlje poput Srbije i potrošnje, te sveukupno nastojanjima na Crne Gore u čijim je bilansima stanja jačanju upravljanja javnim finansijama. relativno velik udio izloženosti US dolaru. Kosovo može povećati svoje kapacitete za Još značajnije, svako monetarno upravljanje javnim investicijama i ukloniti postroživanje u EU će značiti nepovoljnije postojeće barijere za rast svoje privatne uslove zaduživanja, naročito za zemlje s ekonomije u nastanku, naročito izvoznika. fiskalnim rizicima i nezavršenim reformskim Srbija može iskoristiti fiskalni prostor, programom. Kraj povoljnih globalnih uslova stvoren konsolidacijom, za završetak likvidnosti može destablizirati finansijska tranzicije na tržišnu ekonomiju svođenjem tržišta u nekim ekonomijama u nastanku preduzeća u državnom vlasništvu na koje koriste prednosti veće kreditne ponude, odgovarajuću mjeru i donošenjem nove uz potencijalne reperkusije i na zapadni strategije rasta, da iskoristi svoj prerađivački Balkan. sektor i kvalificiranu radnu snagu. U Bosni i Hercegovini, iako je deficit relativno Dok su vanjski uslovi povoljni, bitno je umjeren, veliko poresko opterećenje, u iskoristiti priliku za ostvarivanje napretka kombinaciji s neefikasnim modelima na reformama. Kako se povećava potražnja potrošnje, dovodi do nepotrebnog fiskalnog za izvozom sa zapadnog Balkana, a troškovi pritiska; ako se ne prevaziđu strukturalne zaduživanja ostaju povoljni, zemlje će imati rigidnosti na strani potrošnje (kao što su koristi od obnavljanja svojih fiskalnih rezervi veliki izdaci za plate u javnom sektoru i u cilju povećanja otpornosti na šokove. velika, ali loše ciljana potrošnja na socijalna Istovremeno, biće značajno ubrzati davanja) biće teško ostvariti robustan rast u dinamiku strukturalnih reformi da bi se srednjoročnom periodu. U svim zemljama potakao rast u srednjoročnom periodu. U bi rješavanje pitanja velike strukturalne Crnoj Gori je vjerodostojno fiskalno nezaposlenosti i niske stope učestvovanja na usklađivanje, uz mjere za ublažavanje tržištu rada, dalo značajne koristi za rast socijalnih uticaja, od ključnog značaja da bi (pogledati Okvir 7.2). se popravio i unutrašnji i vanjski disbalans. |  21 Konačno, dublja regionalna integracija Očekuje se da Albanija i BJR Makedonija u između zemalja zapadnog Balkana ima 2018. počnu pristupne pregovore. Prioriteti potencijal za ostvarivanje ekonomije obima, za Kosovo su vizna liberalizacija i povećanje konkurentnosti, širenje pozitivnih ostvarivanje napretka na implementaciji efekata i vodi ka bržoj konvergenciji prema Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj Uniji, njihovom ključnom (SAA). Pristup EU je značajan instrument za trgovinskom partneru. ostvarivanje stabilnog i svrsishodnog rasta, ali to neće biti lako. Crna Gora je otvorila 28 Održavanje zamaha na ostvarivanju od 33 pregovaračka poglavlja, a Srbija je napretka na programu pristupanja EU će otvorila 10 poglavlja. Da bi Srbija pristupila pomoći smanjivanju rizika. Srbija i Crna EU 2025., treba otvoriti 23 i zatvoriti 33 Gora su u procesu pregovaranja poglavlja za poglavlja u narednih 5 godina – znači po pristupanje EU, u svjetlu članstva u 2025. jednu značajnu odrednicu približno svakog Nakon usvajanja Dokumenta reformske mjeseca. Otvaranje poglavlja je izuzetno agende i stabilnog pravca predviđenih zahtjevan proces. Okvir 7.3 rezimira šta je reformi, od Bosne i Hercegovine je zatraženo urađeno i šta još treba uraditi da se pruži da popuni detaljni upitnik za procjenu njene podrška za članstvo zemalja zapadnog spremnosti za kandidaturu za EU, a potvrda Balkana u EU. statusa kandidata se očekuju u 2018. Okvir 7.1. Kako izgledi za EU mogu uticati na ekonomski izgled za zapadni Balkan EU je „mašina konvergencije“: između 1970. i 2009. došlo je do veće konvergencije životnog standarda u Evropi nego u istočnoj Aziji ili Latinskoj Americi. Sustizanje je bilo značajno, naročito za zemlje koje su davno pristupile EU kao što su Grčka, Portugal i Španija, nakon kojih slijede Mađarska i Poljska s brzim povećanjem životnog standarda i prihoda. Te su se zemlje uspjele uključiti u regionalne lance vrijednosti, jer su se jednostavniji zadaci nudili van Evrope, dok su zemlje koje su ušle u EU prešle na sofisticiranije proizvode s većom produktivnošću. Iako su zemlje zapadnog Balkana zajedno udvostručile svoj udio u tržištu EU između 2004. i 2015., brži rast izvoza bi se mogao ostvariti intenzivnijom trgovinskom integracijom, kao minimum za sustizanje zemalja iste veličine. Izvoz roba i usluga kao udio u BDP-u u prosjeku iznosi niskih oko 30 procenata na zapadnom Balkanu, što je znatno ispod 80 procenata, koliko iznosi prosjek za zemlje u tranziciji slične veličine koje su sada u Evropskoj Uniji. Rast u EU se povećava, stvarajući priliku za zemlje zapadnog Balkana da ostvare koristi od dublje trgovinske integracije u smislu većeg rasta i stabilnosti. Što je veći udio trgovine zemlje s EU, rast EU će imati veći uticaj na izvoz te zemlje (Slika B7.1). Putem izvoza, rast EU utiče na rast BDP-a u njenim trgovinskim partnerima, uključujući i zapadni Balkan: 1 procentni poen povećanja rasta u EU-28 vodi do 0,6 procentnih poena većeg BDP-a u Albaniji i 0,27 procentnih poena većeg BDP-a u Crnoj Gori, dok je uticaj na BJR Makedoniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo negdje između toga. Putem regionalnih veza, ove zemlje imaju i međusobnog uticaja: 1 procenti poen rasta BDP-a u Srbiji rezultira s 0,26 procentnih poena većim rastom BDP-a u Crnoj Gori. Regionalna integracija je bitna za male zemlje, obzirom da ona olakšava ulazak u proizvodne lance, koji su glavno sredstvo rasta produktivnosti, izvoza i proizvodnje. outlook Okvir 7.1 nastavak Slika B7.1. Što je veći izvoz u EU, veći je Slika B7.2. Kako se rast EU učvršćuje, uticaj rasta EU na BDP zemlje projicira se i rast zapadnog Balkana Odgovor izvoza na 1 procentni poen šoka po rast u odnosnoj Odgovor BDP-a na 1 procenat šoka na BDP odnosne regiji, procenat povećanja izvoza regije, procenat povećanja BDP-a Promjena realnog izvoza, procenti 0.7 MNE ALB 0.6 KOS BIH MKD 0.5 BIH KOS SRB SRB 0.4 MNE MKD 0.3 ALB 0.2 0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 Izvoz prema odgovarajućem regionu kao udio u ukupnom izvozu QQ EU-28 1 percent growth shock J Srbija 1 šok procenat na rast J EU-28 1 šok procenat na rast Izvor: Svjetska banka (predstojeći 2017.) “Zapadni Balkan: Oživljavanje motora rasta i prosperiteta“, Svjetska banka. Washington DC.; Svjetska banka (2012.) “Zlatni rast: Obnavljanje slave evropskog ekonomskog modela”, Svjetska banka. Washington DC.; Svjetska banka (2016.) “Vraćanje snažnijeg rasta u ravnotežu ”, RER za jugoistočnu Evropu No9, Svjetska banka, Washington DC.; Svjetska banka (2017.) Zapadni Balkan: Bilješke o pitanjima regionalne integracije, Svjetska banka, Washington DC.; WITS, CIA Činjenice i procjene osoblja Svjetske banke. Okvir 7.2. Rješavanje strukturalnih pitanja na tržištu rada Kosova Kosovo se suočava s četiri glavna izazova vezana za zapošljavanje: niske stope otvaranja radnih mjesta, vrlo velike stope neaktivnosti i strukturalne nezaposlenosti, visoka neformalnost i nedostatak rasta produktivnosti. Ekonomski rast na Kosovu se nije pretočio u snažno otvaranje radnih mjesta. I pored godišnjeg rasta BDP-a od 3,4 procenta u periodu 2008.-15., u periodu 2005.-14. je otvoreno svega oko 63.000 radnih mjesta u formalnom sektoru; ustvari čini se da je zatvaranje radnih mjesta bilo veće od otvaranja. Jedan od razloga su poteškoće pri otvaranju firmi, a i to što oni koji uđu na tržište često imaju manje od 10 zaposlenih, pa su manje dinamični i inovativni, uz minimalne izglede za rast i nisku stopu opstanka. Neaktivnost i istrajna nezaposlenost preovladavaju, naročito među ženama i mladima. U 2016. je učestvovanje žena na tržištu rada iznosilo 18,6 procenata, što je najniža stopa na zapadnom Balkanu i među najnižima na svijetu. Štaviše, 2016. 30,1 procenat mladih nije bilo ni zaposleno ni pohađalo obrazovanje ili obuku, a stopa nezaposlenosti mladih je sa 62,4 procenta bila skoro dvostruko veća od stope nezaposlenosti odraslih. Nije iznenađujuće da je i omjer zaposlenih i ukupnog broja stanovnika takođe nizak: manje od 30 procenata odraslih radno-aktivne dobi je zaposleno, u poređenju s 50 procenata u regiji. Procjenjuje se da 30 procenata radnika radi u neformalnom sektoru, a te su stope veće u oblastima građevinarstva i poljoprivrede, koje u velikoj mjeri zapošljavaju nekvalificiranu radnu snagu. Poticanje otvaranja radnih mjesta i rasta firmi zavisi, ne samo od unaprjeđenja investicione klime na Kosovu, već i od uklanjanja barijera za zapošljavanje. Na primjer, bolje obrazovanje će voditi ka većoj zaposlenosti samo ako se stiču vještine koje poslodavci traže. Stoga su bitne tri politike: |  23 Okvir 7.2 nastavak • Unaprijeđena investiciona klima, smanjenje konkurencije neformalnog sektora i adekvatan pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća. Regulatorni teret po firme na Kosovu je velik, uglavnom zbog neefikasnog i skupog inspekcijskog sistema. Takođe, oko 60 procenata firmi navodi da su snažno pogođene konkurentima iz neformalnog sektora. Manje firme imaju dodatnu poteškoću težeg pristupa kreditu. • Priuštiva briga za djecu i stare, fleksibilni aranžmani rada i adekvatni propisi o porodiljskom odsustvu. Na Kosovu je izuzetno mala formalna ponuda brige o djeci u odnosu na zemlje na sličnom nivou razvoja i postoji ozbiljan manjak fleksibilnih aranžmana rada. Konačno, zakon o odsustvu s posla iz porodičnih razloga, pri čemu porodiljsko odsustvo u najvećoj mjeri plaćaju poslodavci, je destimulativan za formalno zapošljavanje žena. Uparivanje vještina s potrebama tržišta, uz posvećivanje posebne pažnje ugroženim grupama. Mladima je teško steći vještine, iako firme smatraju da je nedostatak vještina ozbiljan problem, a velike firme nemaju povjerenja u sistem obrazovanja i obuke na Kosovu. Izvor: Svjetska banka (2016.) “Dijagnostika radnih mjesta na Kosovu”. Svjetska banka, Washington, DC.; PISA 2015. Okvir 7.3. Napredak zapadnog Balkana na programu pristupanja EU: Bitna je saradnja, a ne konkurencija Evropska Unija, zemlje zapadnog Balkana i Turska su 23. maja 2017. usvojile zaključke koji uključuju smjernice politike za svaku zemlju zasnovane na Programu ekonomskih reformi (ERP) svake zemlje. To je uslijedilo nakon godišnjeg skupa za vođenje dijaloga o ekonomskoj politici kojem su prisustvovali predstavnici zapadnog Balkana i Turske sa zemljama članicama EU, Evropskom komisijom (EC) i Evropskom centralnom bankom (ECB). Ekonomsko upravljanje je postalo stub politike proširenja EU, odražavajući aktivnosti unutar EU na jačanju koordinacije ekonomske politike u okviru Evropskog semestra. Pretpristupni ekonomski nadzor od strane komisije i EU postepeno jača tokom prethodnih godina, da bi se pomoglo partnerima u proširenju da postignu i održe makroekonomsku stabilnost, potaknu rast i ispune ekonomske kriterije pridruživanja. Od 2015.g. svi kandidati i potencijalni kandidati dostavljaju svoje planove srednjoročne politike u formi godišnjih ERP-ova. ERP proces i nakon njega dijalog o ekonomskom upravljanju imaju za cilj jačanje institucionalnog i analitičkog kapaciteta za donošenje koherentnog okvira srednjoročne politike i pripremu tih zemalja za buduće učestvovanje u koordinaciji ekonomske politike EU. ERP-ovi sadrže srednjoročni makroekonomski i fiskalni okvir za naredne tri godine i prioritete strukturalnih reformi. Program uključuje reforme za jačanje konkurentnosti i unaprjeđenje uslova za rast i otvaranje radnih mjesta. Sve zemlje za proširenje su u 2017. dostavile svoj treći godišnji ERP, koji obuhvata period 2017-19., a svi partneri za proširenje i EU su na ministarskom nivou usvojili Zajedničke zaključke sa smjernicama politike specifičnim za svaku zemlju. outlook Okvir 7.3 nastavak Zajednički zaključci zapadnog Balkana i EU su dokumentirali makroekonomske i fiskalne izazove i strukturalne prepreke za rast i konkurentnost zemalja zapadnog Balkana, uključujući i ostvareni napredak. Među strukturalne prepreke spadaju socijalne naknade koje nisu dobro ciljane (Crna Gora); nepodudaranje vještina (Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, BJR Makedonija); niska stopa upisa u predškolsko obrazovanje (Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina); veliki ili istrajni nenaplativi zajmovi (Crna Gora, BJR Makedonija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Albanija); obuhvat širokopojasnim internetom ispod EU prosjeka (Srbija); malo učestvovanje na tržištu rada ili niska stopa zaposlenosti (Crna Gora, BJR Makedonija, Kosovo); velik nivo neformalnosti (Crna Gora, Srbija, Albanija i Kosovo); smanjenje javnih investicija zbog ograničenog fiskalnog prostora (Bosna i Hercegovina i BJR Makedonija); težak ili ograničen pristup finansiranju (Srbija, Crna Gora i Albanija); slabo upravljanje javnim finansijama (BJR Makedonija, Bosna i Hercegovina); nejasno vlasništvo nad zemljištem (Albanija); uska grla u energetskom sektoru (Albanija, Srbija Kosovo); Progres zapadnog Balkana prema pristupanju EU Crna Gora Srbija Makedonija, BJR Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Jun-03 Dec-03 Jun-04 Dec-04 Jun-05 Dec-05 Jun-06 Dec-06 Jun-07 Dec-07 Jun-08 Dec-08 Jun-09 Dec-09 Jun-10 Dec-10 Jun-11 Dec-11 Jun-12 Dec-12 Jun-13 Dec-13 Jun-14 Dec-14 Jun-15 Dec-15 Jun-16 Dec-16 Jun-17 J Potencijalni kandidat J Status kandidata J Pregovori slaba vladavina zakona (Kosovo); i prevelik regulatorni teret i nepredvidivost pravosudnog sistema (Albanija). Skup je dao i preporuke za rješavanje strukturalni izazova u srednjoročnom periodu, od kojih su neke izložene ispod: • Skup je Crnoj Gori preporučio punu implementaciju paketa konsolidacije u 2017. za ostvarivanje ušteda od oko 3 procenta BDP-a, postepeno smanjenje javne potrošnje na plate i penzije kao procenta BDP-a; jačanje poreskih prihoda i preispitivanje poreskih izuzeća, usvajanje mjera za olakšanje servisiranja duga, nastavak napora na smanjivanju NPL-ova, jačanje prudencijalnog i okvira restrukturiranja banaka u cilju unaprjeđenja finansijske stabilnosti i reformazakona o socijalnoj zaštiti za osiguranje ekonomičnosti. • Slično tome, preporuke za BJR Makedoniju, uključuju donošenje strategije fiskalne konsolidacije, unaprjeđenje efikasnosti i efektivnosti javne potrošnje, unaprjeđenje kapaciteta za planiranje budžeta, jačanje fiskalne transparentnosti kroz dokumentiranje strukture finansiranja deficita, usvajanje fiskalnih pravila, jačanje upotrebe lokalne valute i dalje jačanje rješavanja NPL-ova, usvajanje vjerodostojnog programa reforme upravljanja javnim finansijama i utvrđivanje prioriteta javnih investicija u skladu s jasnim ciljevima politike. • Preporuke za Albaniju su nastavak provođenja fiskalnog usklađivanja u cilju smanjenja javnog duga kao udjela u BDP-u, dalje jačanje poreske uprave, proširenje poreske baze, uvođenje poreza na imovinu zasnovanog na vrijednosti, |  25 Okvir 7.3 nastavak implementacija preostali mjera iz strategije rješavanja NPL-ova, jačanje nadzora nad nebankarskim finansijskim sektorom, nastavak procesa pojašnjavanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i registracije imovine, te usvajanje zakonskih odredbi potrebnih za promociju i praćenje energetske efikasnosti. • Preporuke za Bosnu i Hercegovinu su stvaranje fiskalnog prostora za javne investicije ograničavanjem vladine potrošnje i ciljanjem socijalne potrošnje, rješavanje neizmirenih obaveza u javnom sektoru, donošenje sveobuhvatne strategije za jačanje rješavanja NPL- ova, usvajanje na nivou cijele zemlje strategije i zakonskog okvira za reformu energetskog sektora, pojednostavljenje, harmonizacija i osiguravanje priznavanja procedure registracije firmi između entiteta, uvođenja usluga e-plaćanja poreza, jačanje službi za zapošljavanje za bolje pružanje podrške nezaposlenima i smanjenje poreskog opterećenja. • Preporuke za Kosovo su unaprjeđenje institucionalnih kapaciteta Ministarstva finansija i lokalnih vlasti za unaprjeđenje makro-fiskalnog planiranja, prognoziranja i fiskalnu procjenu, jačanje institucionalnih kapaciteta na centralnom i lokalnom nivou za javnu nabavku i upravljanje javnim investicijama, poduzimanje koraka u pravcu uvođenja ciljanja i imovinskog cenzusa za boračke programe, unaprjeđenje zakonskog i institucionalnog okvira i institucionalnih faktora koji onemogućavaju pristup finansiranju za preduzeća, donošenje okvira za likvidaciju i restrukturiranje banaka u cilju jačanja sveukupne otpornosti bankarskog sektora, uspostavljanje i usvajanje mehanizma za pružanje podrške za mjere energetske efikasnosti, završetak reguliranja cijena energije. • Preporuke za Srbiju su smanjenje budžetskog deficita u 2017. i u srednjoročnom periodu, uz povećanje kapitalnih rashoda putem dodatnih fiskalnih ušteda, smanjenje javne potrošnje na plate i penzije kao udjela u BPD-u, oživljavanje reformi SOE i poreske uprave, implementacija preostalih mjera iz strategije za rješavanje NPL-ova, završetak reformi i privatizacije dvije velike banke u državnom vlasništvu, usklađivanje tarifa električne energije da odraze stvarne troškove, unaprjeđenje naplate i sprječavanje budućeg nagomilavanja neizmirenih obaveza u energetskom sektoru, donošenje regulatornog okvira za nove finansijske instrumente u cilju unaprjeđenja pristupa finansiranju uvođenje sistema upravljanja rizikom u cilju unaprjeđenja funkcioniranja poreske uprave, povećanje učestvovanja na tržištu rada i smanjenje velikih troškova radne snage koji ne predstavljaju platu za slabo plaćena radna mjesta, na način koji bi bio fiskalno neutralan. Izvor: Vijeće Evropske Unije (2017.) Sažetak zajedničkih zaključaka ekonomsko-finansijskog dijaloga između EU, zemalja zapadnog Balkana i Turske, Brisel, 23. maj 2017. (OR. en) 9655/17 ECOFIN 460 UEM 177 COWEB 64 ELARG 42; Nacionalni organi i osoblje Svjetske banke. Napomena: Iako su opisani zaključci usvojeni zajednički od strane EU, zemalja zapadnog Balkana i Turske, ovaj okvir se fokusira samo za zaključke koji se odnose na zapadni Balkan. outlook Bilješke o zemljama Albanija yy Za Albaniju se u 2017. prognozira povećanje ekonomskog rasta na 3,8 procenta, podržano privatnim investicijama, uključujući energetske projekte financirane putem FDI, te oporavkom potrošnje domaćinstava. yy U periodu 2018-2019. se očekuje ublažavanje rasta s prosjekom od 3,6 procenata, kako se privatna potrošnja bude ubrzavala. yy Ekonomska ekspanzija je dovela do otvaranja radnih mjesta. yy Razborita fiskalna politika, koja se nastavila tokom izborne godine, je smanjila javni dug. yy Za jačanje povjerenja i ubrzanje rasta, od kritičnog značaja će biti da Albanija ubrza reforme za konsolidaciju javnih financija, unaprjeđenje efikasnosti potrošnje, smanjenje rizika u energetskom i financijskom sektoru i izgradnju pravnog sistema. Skorašnja ekonomska kretanja U 2017.d se očekuje ubrzanje ekonomskog Rast je potakao otvaranje radnih mjesta u rasta Albanije do 3,8 procenata, podržano 2016. i prvoj polovini 2017. Zaposlenost je snažnom domaćom potražnjom. u prvoj polovini 2017. porasla za 2,5 Dostigavši 3,4 procenta u 2016., rast je procentna poena. Neto otvaranje radnih nastavio uzlaznu putanju, podržan mjesta je bilo veće u uslugama (8,6 procenata privatnim investicijama i potrošnjom, za u odnosu na prethodnu godinu) i industriji koje se očekuje da zajedno daju 3,7 pp rasta (2,7 procenata). Učestvovanje radne snage je u 2017. Dinamika investicija je vezana za dostiglo 57,7 procenata, što je 0,.5 pp više napredak na dva velika energetska projekta nego u istom periodu u 2016. Službena financirana putem FDI (Trans-jadranski nezaposlenost je opala za 2 pp, na prosjek od plinovod i Hidro-elektrana Devoll), a 14 procenata, ali više od polovine je još privatna potrošnja je podržana otvaranjem uvijek dugoročna nezaposlenost. Prosječna radnih mjesta i ublažavanjem kreditnih nominalna plata, koja je od 2013. bila u uslova. Javna potrošnja je stabilizirana padu, je 2017. ponovo počela rasti, kad su aktivnostima fiskalne konsolidacije. Neto odmrznute plate u javnom sektoru. izvoz je dao pozitivan doprinos u prvoj polovini 2017., pomognut turizmom i Razborita fiskalna politika je podržala oporavkom tržišta roba. Međutim, neto smanjenje javnog duga, iako se tok izvoz je u drugoj polovini godine oslabljen konsolidacije usporio u 2017. I pored velikim uvozom energije, obzirom da je parlamentarnih izbora, fiskalni deficit je za domaća proizvodnja bila pogođena sušom. 2017. projiciran na 2 procenta BDP-a, tek Kao posljedica toga, očekuje se da neto izvoz nešto više od 1,8 u 2016. Prihodi i rashodi su u 2017. doprinese samo 0,1 procentni poen do juna ostali unutar budžeta, što je u skladu rastu. U međuvremenu, glavni pokretači s revidiranim fiskalnim pravilom u rasta su građevinarstvo i usluge; pad Organskom zakonu o budžetu, usvojenom u proizvodnje energije utiče na smanjenje julu 2016. | 29 doprinosa industrije. lbania Krediti domaćinstvima su se oporavili u prvoj polovini 2017., ali sporo rješavanje nenaplativih zajmova (NPL) i dalje otežava zaduživanje preduzeća. Bankarski sektor je profitabilan, a omjer adekvatnosti kapitala, od 16,3 procenta sredinom 2017., je znatno iznad regulatornog minimuma od 12 procenata. Niže kamatne stope su stimulirale povećanje zajmova u domaćoj valuti od 12 procenata (g/g). Restrukturiranje NPL-ova velikih dužnika i obavezni otpis su doveli do pada omjer NPL-ova, s preko 18 procenata u januaru, na 15,3 procenta u julu 2017. Ipak, spor oporavak suzbija rast kredita, naročito poslovnom sektoru, obzirom da banke ostaju nesklone riziku: davanje zajmova preduzećima je poraslo za samo 4 procenta, iako je to povećanje, u odnosu na 2,1 procenat u istom periodu 2016. 1 Rješavanje NPL-ova će zahtijevati ubrzanu primjenu Zakona o stečaju, usvojenog početkom 2017., kao i dopunskih mjera, kao što je otpis starih zajmova. Projicira se smanjenje deficita tekućeg računa (CAD) s 9,6 procenata u 2016. na 8,3 procenta u 2017., kako se povećava izvoz vezan za turizam. Očekuje se da doznake ostanu značajne, iako je rast u zemljama iz kojih potiču, kao što su Grčka i Italija, slab. Snažan izvoz usluga, predvođen turizmom, je pomogao na smanjenju trgovinskog deficita, bez obzira na stagnaciju izvoza roba i veći uvoz energije. Na strani financiranja, FDI su smanjene za 7 procenata, kako su se počele smanjivati aktivnosti na dva velika energetska projekta, koji su bili na vrhuncu u 2016. (I uvoz vezan za te projekte bilježi sličnu dinamiku). Devizne rezerve su do jula 2017. iznosile 2,8 milijardi €, što je pokrivalo 6,6 mjeseci uvoza roba i usluga. 1 Bez uzimanja u obzir efekta otpisa, što je dovelo do smanjenja mase kredita. Izgled i rizici Kratkoročni ekonomski izgled za Albaniju je pozitivan, iako se projicira ublažavanje rasta na prosječno 3,6 procenata u periodu 2018-19., sa završetkom dva velika energetska i bez daljih velikih projekata u planu. U srednjoročnom periodu će se rast oslanjati na privatnu potrošnju, podržanu poboljšanjima na tržištu rada i rastom izvoza. kao odgovor na veću potražnju iz EU. Očekuje se smanjenje CAD-a kao rezultat rasta izvoza usluga i manjeg uvoza vezanog za FDI, uz puno financiranje CAD- a putem FDI. Nastavak aktivnosti na fiskalnoj konsolidaciji i strukturalnim reformama bi trebao postepeno smanjiti fiskalni deficit na 1,5 procenat BDP-a do 2019. i omjer dug/BDP do 60 procenata BDP-a do 2020. Projicira se smanjenje siromaštva (5,5 US$/dan) s 32,8 procenata u 2017., na 30,9 procenata do 2019. Međutim, ovi ekonomski izgledi nisu bez rizika. Rast trgovinskih partnera manji od očekivanog bi mogao smanjiti izvoz iz Albanije i priliv FDI, što bi se pretočilo u manje poreske prihode i javne investicije, time i sporiji rast. Veće svjetske kamatne stope bi dovele do pritiska na budžet, postrožavanjem uslova financiranja za vladu. Jačanje rasta zavisi od makroekonomske stabilnosti i unaprjeđenja poslovne klime za jačanje efikasnosti sudova, upravljanja javnim investicijama, vještina radne snage i reformi energetskog sektora. Post-izborni period će dati priliku za ostvarivanje napretka na tom programu, što bi trebalo biti praćeno aktivnostima na osiguranju nastavka smanjivanja siromaštva. | 31 Rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti FDI smanjuju deficit tekućeg računa procenat u bilionima eura 60 350 50 250 40 150 50 30 -50 20 -150 10 -250 0 -350 12 12 13 13 14 14 15 15 16 16 17 13 3-13 1-14 3-14 15 15 16 16 17 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q1- Q Q Q Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- ▬ Employment ▬ Unemployment JJ Other investments JJ Foreign direct investments JJ Current account Izvor: Podaci INSTAT-a. Izvor: Banka Albanije. Usluge i građevinarstvo potiču rast Srednjoročno smanjenje fiskalnog deficita će zavisiti od pažljivog upravljanja budžetom contributions to growth, percent percent of GDP percent of GDP 7 80 0 5 70 -1 60 -2 3 50 -3 1 40 30 -4 -1 -5 20 -3 10 -6 -5 0 -7 10 11 12 13 14 15 16 17 Q1- Q1- Q1- Q1- Q1- Q1- Q1- Q1- 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 JJ Agriculture JJ Extractives JJ Manufacturing JJ Construction JJ Public debt ▬ Fiscal balance JJ Trade, autorepair, transport JJ Information, communication JJ Other services JJ Net taxes ▬ GDP Izvor: Podaci INSTAT-a. Izvor: Podaci MF. Visoki NPL-ovi smanjuju rast kredita Inflacija CPI prati domaću potrošnju percent percent CPI inflation, percent 20 30 5 15 25 4 20 10 3 15 5 2 10 0 5 1 -5 0 0 -10 -11 -12 -13 -14 -15 -16 -17 -10 -11 -12 -13 -14 -15 -16 ep-17 Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Jun Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec S ▬ Private credit growth ▬▬ Deposit growth ▬▬ Non-performing loans Izvor: Podaci Banke Albanije. Izvor: Podaci MF i INSTAT-a. lbania ALBANIJA 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f Rast realnog BDP-a (procenat) 1.0 1.8 2.2 3.4 3.8 3.6 3.5 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 0.9 4.5 -0.9 0.2 1.4 1.4 1.6 Investicije -0.8 -0.9 0.7 1.3 2.3 2.4 1.4 Neto izvoz 0.9 -1.8 2.4 1.9 0.1 -0.2 0.5 Izvoz 0.5 0.9 0.5 6.5 3.5 3.2 3.3 Uvoz (-) -0.4 2.7 -1.9 4.6 3.4 3.4 2.8 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 1.9 1.6 1.9 1.3 2.1 2.9 3.0 Javni prihodi (procenat BDP-a) 24.2 26.3 26.6 27.6 28.2 28.1 28.1 Javni rashodi (procenat BDP-a) 29.2 32.2 31.5 29.4 30.2 30.1 29.6 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 5.2 5.1 5.1 4.6 4.8 4.8 4.7 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 9.5 9.9 9.9 10.4 10.4 10.4 10.4 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.8 4.3 4.4 4.0 4.8 5.2 5.0 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -5.2 -6.0 -4.9 -1.8 -2.0 -2.0 -1.5 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -1.7 -3.1 -2.2 0.7 0.4 0.6 1.0 Javni dug (procenat BDP-a) 66.6 67.9 69.0 67.5 65.7 65.5 62.7 Javni i javno garantirani dug 70.4 72.0 73.1 72.4 70.9 68.5 65.7 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 26.9 29.6 34.2 32.7 31.6 29.4 27.0 Izvoz roba (procenat BDP-a) 10.9 9.3 7.5 6.7 6.6 6.5 6.3 Uvoz roba (procenat BDP-a) 31.5 31.6 30.0 30.9 31.9 32.0 31.4 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 2.3 3.2 5.1 7.4 10.0 11.3 12.3 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -18.2 -19.0 -17.4 -16.8 -15.3 -14.2 -12.8 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 6.9 7.2 7.5 7.2 7.5 7.4 7.1 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -10.9 -12.9 -10.8 -9.6 -8.3 -7.7 -7.7 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 9.6 8.1 8.0 8.9 8.3 7.0 7.0 Vanjski dug (procenat BDP-a) 64.4 72.4 74.7 74.7 77.9 79.8 80.8 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) -2.7 -1.4 -1.8 -2.1 n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 24.1 22.4 18.2 18.3 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 17.1 18.0 17.3 15.2 14.0 n.a. n.a. Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)29.7 35.6 32.3 32.0 n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage 52.5 53.7 55.7 56.0 n.a. n.a. n.a. (procenat, prosjek perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 10,255 10,645 10,926 11,276 11,670 12,079 12,538 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP 47.2 46.7 46.2 45.5 n.a. n.a. n.a (procent stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita odražavaju godišnji klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. Nezaposlenost mladih se odnosi na radnu snagu dobi 15-29. | 33 Bosna i Hercegovina y Ekonomski rast Bosne i Hercegovine (BiH) u 2017. se procjenjuje na 3 procenta, nastavljajući zamah od prethodne dvije godine. y Nezaposlenost je opla za 5 procentnih poena, ali došlo je i do pada stope aktivnosti na tržištu rada. Ipak, sa stopom od 20, 5 procenata, nezaposlenost je još uvijek velika, a nezaposlenost mladih iznosi 45,8 procenata. y Projicira se da će se ekonomski rast, podržan primarno povećanjem domaće potražnje, kretati iznad 3 procenta u periodu 2018-19. Iako će rad na pridruživanju EU potaknuti reforme, spor napredak uzrokovan političkom neizvjesnošću predstavlja značajan rizik. ina Nezaposlenost ostaje velika, 43,1 procent za muškarce i 51,4 procenta za žene u 2017. Još je veća među mladima, ali je smanjena s 54,3 procenta u 2016. na 45,8 procenata. Ipak, ohrabrujuće je da su osobe dobi 25 do 49 godina među najaktivnijima na tržištu rada, sa stopom aktivnosti od 73,5 procenata i stopom zaposlenosti od 58,1 procent. Deflacija je prestala u 2017. Indeks potrošačkih cijena je u julu povećan 0,9 procenata u odnosu na prethodnu godinu (g/g), uglavnom zbog povećanja uvoz luksuznijih roba kao što su alkohol i duhan (povećanje 6.5 procenata). Ostale kategorije koje su zabilježile povećanje su hrana (0,6 procenata), komunalije (0,9 procenata), bolničke usluge (4,6 procenta) i transportne usluge (3,2 procent). Za razliku od toga značajno su smanjene cijene odjeće i obuće, potom ambulantnih zdravstvenih usluga, namještaja i smještaja. Uz ograničen rast nominalnih plata u 2017., veće potrošačke cijene su smanjile realni prihod: mjesečna neto plata je u julu 2017. iznosila u prosjeku 425 €, što je povećanje od 2 procenta g/g u nominalnom smislu, ali smanjenje od 0,5 procenta u poređenju s krajem 2016. Za 2017. se projicira fiskalni deficit od 1,5 procenat BDP-a. Bruto prihodi od indirektnih poreza su u julu Izgled i rizici 2017. porasli za 13,1 procenat g/g, uglavnom kao rezultat veće naplate PDV-a (7,4 pp) i Podržan uglavnom povećanjem domaće akciza (4,3 pp). Ipak, na nivou cijele godine, potražnje, projicira se da će rast u periodu očekuje se fiskalni deficit od oko 1,5 procenat 2018–19. biti preko 3 procenta. Očekuje se BDP-a, obzirom da su povećana socijalna da pripreme za dostavljanje službene potrošnja i donekle kapitalna, anulirale učinak dokumentacije za sljedeći korak u prihoda. Omjer javnog duga i BDP-a ostaje pristupanju EU dovedu do određenog nešto iznad 40 procenata. pozitivnog pritiska na investicije. U srednjoročnom periodu se projicira umjeren Rast kredita je zabilježio povećanje, iako rast, uzimajući u obzir sporo poboljšanje nije toliko dinamičan kao što je bio prije poslovnog okruženja, nastavak izgradnje svjetske krize. Do jula 2017. ukupni zajmovi Koridora Vc i projekte u energetiku i su porasli za 6,4 procenta (g/g). Iako još turizam, kao i neizvjesnosti u vezi s uvijek manji nego što je bila stopa od 20 provođenjem poreske reforme. Ta će procenata prije krize, ovo je najveći rast kretanja imati snažnog uticaja na rast zabilježen od novembra 2011. Standard & zasnovan na potrošnji. Poor’s je u septembru potvrdio B/B rejtnig sa stabilnim izgledima za suverene dugoročne i Očekivani pozitivan rast zavisi od toga da kratkoročne kredite BiH u stranoj i domaćoj li će zemlja završiti strukturalne reforme. valuti. Rizici vezani za kvalitet bankovne Efikasna i efektivna fiskalna politika, zaštita aktive su i dalje najveća barijera za zdrav rast bankarskog sektora i rješavanje trajne kredita. Stalni rizik regulacije i nadzora nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti su domaćih banaka može ugroziti fiskalnu i od centralnog značaja za rast BiH. Iako financijsku stabilnost. U drugom kvartalu deficit ostaje relativno umjeren, poresko udio nenaplativih zajmova u portfeljima opterećenje je veliko, a potrošnja je komercijalnih banaka ostaje visok s 11,1 neefikasna. Fiskalna konsolidacija neće biti procenat ukupnih zajmova. efektivna dok se ne riješe strukturalne rigidnosti na rashodovnoj strani, naročito Nakon neznatnog smanjenja u 2016., veliki izdaci za plate u javnom sektoru i očekuje se da se deficit tekućeg računa velika i loše ciljana potrošnja na socijalna (CAD), nešto poveća, na 5,8 procenata BDP- davanja. a. Trgovina robama je pomogla smanjenju CAD-a na 5,5 procenata u 2016. obzirom da je Trajno su prisutni značajni rizici, i domaći vrijednost izvoza roba u eurima (6,2 procenta i vanjski. Najveći srednjoročni rizik g/g) premašila vrijednost uvoza (2 procenta). predstavljaju političke neizvjesnosti, među Za razliku od toga, u 2017. s rastom uvoza, njima i predstojeći izbori, koji bi mogli neto izvoz smanjuje rast. Rezultat će biti nešto usporiti reformsku agendu. Iako je napredak veći CAD za tu godinu. Priliv FDI financira na reformskoj agendi u oblastima kao što su tek oko 25 procenata CAD-a, ali su u prvoj zapošljavanje i socijalna politika, upravljanje polovini 2017. devizne rezerve još uvijek dugom i regulacija financijskog sektora, pokrivale komotnih preko 6 mjeseci uvoza. CAD for the year. FDI inflows finance only about 25 percent of the CAD, but in the first | 35 half of 2017, international reserves still covered učvrstio pristupni put ka EU, potreban je nastavak napretka na reformama, kad zemlja bude popunila detaljni Upitnik Evropske komisije kojim se procjenjuje spremnost za kandidaturu za EU. Glavni vanjski rizik po BH ekonomiju je i dalje spor rast u EU. ina Usluge i dalje podržavaju umjeren rast BDP-a Prestanak deflacije u 2017 doprinos rastu, procentni poeni BDP-a Procent g/g euro 3.5 90 3.0 10 2.5 70 2.0 6 50 1.5 1.0 2 30 0.5 10 0 -2 -0.5 -10 -1.0 -6 -30 -1.5 -2.0 -10 -50 -14 -14 -14 -15 -15 -15 -16 -16 -16 -17 -17 2012 2013 2014 2015 2016 Feb Jun Oct Feb Jun Oct Feb Jun Oct Feb Jun JJ Agriculture JJ Industry JJ BiH overall CPI inflation, lhs ▬ BiH transport CPI inflation, lhs JJ Services QQ Overall GDP growth ▬ Change in Brent oil price, rhs Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka. Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka. Naplata indirektnih poraza je snažna Veća potrošnja će odvesti fiskalni bilans u deficit realni 3-omjesečni klizni prosjek [3mma], procenat g/g general government fiscal balance, percent of GDP 13 1 11 9 0 7 -1 5 3 -2 1 -1 -3 -3 -4 -5 -7 -5 -13 Jul-13 an-14 Jul-14 an-15 Jul-15 an-16 Jul-16 an-17 Jul-17 Jan J J J J 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 ▬ Growth in total indirect revenues in 2010 prices ▬ Growth in net indirect revenues in 2010 prices Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Svjetska banka. Izvor: Fiskalni organi, procjene Svjetske banke. Deficit robno-trgovinskog bilansa se Uz visok nivo nenaplativih zajmova komercijalnih nastavio smanjivati banaka, njihovo povlačenje još uvijek predstavlja rizik KM milijarde, 12m sum 3 mo. moving ave., % y-o-y procenat 20 8 20 15 10 4 10 0 0 5 0 -10 -4 -5 -20 -8 -10 -14 Jul- 14 -15 Jul- 15 -16 Jul- 16 -17 Jul- 17 09 10 11 12 13 14 15 16 17 Jan Jan Jan Jan Q1- Q1- Q1- Q1- Q1- Q1- Q1- Q1- Q1- JJ Trade balance, lhs ▬ Exports, rhs ▬▬ Imports, rhs JJ Capital adequacy, tier 1 capital to risk weighted assets ▬ Asset quality, NPLs to total loans ▬ Profitability, return on equity Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka. Izvor: Centralna banka BiH, kalkulacije Svjetske banke. | 37 BOSNA I HERCEGOVINA 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f Rast realnog BDP-a (procenat) 2.4 1.1 3.0 3.1 3.0 3.2 3.4 Struktura (procentni poeni): Potrošnja n.a. n.a. n.a. 1.7 2.8 3.1 3.1 Investicije n.a. n.a. n.a. 0.7 0.5 0.7 0.8 Neto izvoz n.a. n.a. n.a. 0.8 -0.3 -0.6 -0.5 Izvoz n.a. n.a. n.a. 1.4 0.8 1.0 1.1 Uvoz (-) n.a. n.a. n.a. 0.6 1.1 1.6 1.6 Inflacija potrošačkih cijena -0.1 -0.9 -1.0 -1.1 1.1 1.1 0.1 (procenat, prosjek perioda) Javni prihodi (procenat BDP-a) 42.7 43.8 43.2 43.1 42.7 41.1 40.5 Javni rashodi (procenat BDP-a) 44.8 45.8 42.6 42.1 44.2 41.3 39.6 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 12.3 12.0 11.5 11.4 11.3 10.8 10.5 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 16.5 17.1 16.6 19.1 19.3 18.7 17.9 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 3.9 4.3 2.0 2.9 4.7 3.1 2.9 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.1 -2.0 0.7 1.0 -1.5 -0.2 0.9 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -1.4 -1.2 1.6 1.9 -0.4 0.8 1.9 Javni dug (procenat BDP-a) 34.5 40.4 40.5 38.7 37.4 34.6 30.6 Javni i javno garantirani dug 37.7 41.7 41.9 40.4 39.1 36.4 32.4 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 28.3 30.9 30.4 28.6 28.7 27.0 23.9 Izvoz roba (procenat BDP-a) 24.8 25.1 25.2 25.7 25.6 25.6 25.6 Uvoz roba (procenat BDP-a) 51.4 53.9 50.3 49.3 49.0 48.9 49.6 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 6.1 6.1 6.4 6.4 6.7 6.5 6.3 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -20.5 -22.7 -18.8 -17.1 -16.8 -16.8 -17.7 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 8.1 8.5 8.3 8.2 8.0 7.9 7.9 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -5.3 -7.4 -5.7 -5.1 -5.3 -5.8 -6.7 Priliv stranih direktnih investicija -1.3 -2.9 -1.7 -1.6 -1.5 -1.5 -1.5 (procenat BDP-a) Vanjski dug (procenat BDP-a) 73.8 76.9 76.6 76.2 74.3 72.1 70.0 Realni rast privatnih kredita (procenat, 1.7 4.1 2.3 4.2 n.a. n.a. n.a. prosjek perioda) Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 15.1 14.0 13.7 11.8 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 27.5 27.5 27.7 25.4 20.5 n.a. n.a. Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, 58.8 62.9 62.3 54.3 n.a. n.a. n.a. prosjek perioda) Stopa učestvovanja radne snage 43.6 43.7 44.1 43.1 n.a. n.a. n.a. (procenat, prosjek perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 9,798 10,084 10,527 10,958 11,053 11,506 12,244 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. (procent stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Podaci tržišta rada su preliminarni. Rast kredita odražava klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. ina Kosovo yy Očekuje se da ekonomski rast u 2017. dostigne 4,4 procenta, s 3,4 procenta u 2016., vođen primarno investicijama i podržan potrošnjom i oporavkom izvoza. yy U 2017. se projicira povećanje fiskalnog deficita na 2 procenta BDP-a, zbog povećanja socijalnih davanja i brzog izvršenja projekta Ruta 6. yy Jači rast u euro-zoni, povećanje proizvodnje baznih metala, veće svjetske cijene nikla i olova i široko-zasnovan rast proizvodnje trgovinskih roba i usluga stimuliraju izvoz. yy Izgled je pozitivan, pri čemu se projicira da će rast u 2018. i 2019. dostići 4,8 procenata, ali projicirana uzlazna putanja zavisi i od pojave rizika, uključujući i percepciju političke stabilnosti, te mogući nedostatak kapaciteta za provođenje ambicioznih planova javnih investicija. Skorašnja kretanja Očekuje se da će doprinos industrije biti do 1,1 pp, nakon čega slijedi poljoprivreda s 0,5 Projicira se da će rast 2017. dostići 4,4 pp. procenta, potpomognut investicijama, potrošnjom i oporavkom izvoza. Projicira Učinak tržišta rada se i dalje popravlja u se doprinos javnih i privatnih investicija 2017. Nakon brzog povećanja zaposlenosti rastu od 2,6 procentna poena (pp). Privatne u 2016., otvaranje radnih mjesta je investicije su potaknute kreditima i prilivom nastavljeno i u 2017., predvođeno direktnih stranih investicija (FDI); brže od građevinarstvom, preradom i smještajem s planiranog izvršenje projekta Ruta 6 je rastom 8,5 procenata u junu 2017. u odnosu ubrzalo javne investicije. I izvoz je doprinio na isti period prethodne godine (g/g), što je rastu s 2,0 pp, a potrošnja s daljih 1,7 pp. najveći rast u regiji.2 Obzirom da je rast Veća socijalna potrošnja i bankovni krediti zaposlenosti bio manji od rasta radne snage, domaćinstvima povećavaju potrošnju nezaposlenost je povećana na 30,6 procenata domaćinstava. Izvoz je ostvario koristi od u drugom kvartalu 2017.; nezaposlenost snažnijeg rasta EU i od široko-zasnovanog mladih je bila 50,9 procenata, a dugoročna ubrzanja proizvodnje trgovinskih roba i nezaposlenost 72,1 procent. Ustvari, od usluga, kao i većih cijena i proizvodnje ukupnog broja stanovnika, jedva 29,9 baznih metala. Međutim, doprinos neto procenata je zaposleno. izvoza rastu će biti marginalan, u velikoj mjeri zbog većih javnih investicija. Proizvodnja je podržalo značajno povećanje usluga (uglavnom građevinarstvo i turizam), 2 U novom kratkoročnom monitoringu Nacionlanog zavoda za statistiku su raspoloživi podaci samo za 6 kvartala. Ovaj bi se čiji bi doprinos sveukupnom rastu trebao broj mogao revidirati ako se promijene podaci. biti do 2,5 pp. | 39 o (g/g), zbog rasta cijena nafte, prehrambenih proizvoda, duhana, alkohola i robe za domaćinstvo, ali očekuje se da inflacija za cijelu godinu ostane na 1,7 procenata. Očekuje se da se CAD u 2017. poveća na 9,7 procenata BDP-a, kako bude rastao uvoz kapitalne robe da bi se zadovoljila potražnja. Izvoz roba se oporavlja (iako s niske osnove) i očekuje se rast od 15,8 procenata (nakon pada za 4,5 procenta u 2016.) zbog većeg rasta trgovinskih partnera i većih cijena i veće proizvodnje baznih metala. Domaća potražnja potiče uvoz roba, i projiciran je porast od 10 procenata u 2017. (sa 6,9 procenata u 2016.). Očekuje se povećanje izvoza usluga za 8 procenata zbog većeg rasta u Evropi, a na osnovu podataka do avgusta, očekuje se smanjenje uvoza usluga za 9 procenata g/g. Očekuje se oporavak priliva FDI u 2017. zbog jačeg rasta euro-zone. Priliv doznaka i FDI nastavlja pokrivati nedostatak domaće štednje i podržavati domaću potrošnju i privatne investicije u sektore građevinarstva, financijskog posredovanja i nekretnina. Ulaganja u vlasničke udjele čine najveći omjer, potom slijedi reinvestiranje zadržane dobiti. Njemačka, Švicarska i Austrija su i dalje glavni izvori priliva FDI, dijelom zbog velike kosovske dijaspore. Implementacija SAA, nedavno unaprjeđenje poslovnog okruženja i jači rast u euro-zoni i dalje podržavaju priliv FDI i doznaka. Izgledi Projicira se da će doći do ubrzanja ekonomskog rasta Kosova uz dostizanje 4,8 procenata tokom 2018-2019., vođenog rastom investicija, kako javnih, tako i privatnih, te potrošnje. To će biti podržano bržim izvršenjem kapitalnih projekata i unaprjeđenjem poslovnog okruženja. Očekuje se da će potrošnja doprinijeti rastu s 2,5 pp, a investicije s 2,2 pp. U kratkoročnom periodu se očekuje kretanje CAD-a oko 10 procenata BDP-a. Povećana potražnja za investicionim robama će prevazići pozitivan trend izvoza roba i putničkih usluga, dovodeći do povećanja trgovinskog deficita i većeg CAD-a. Očekuje se da neto FDI i doznake financiraju veliki dio CAD-a, kako se rast u euro-zoni bude učvršćivao. Izgled za Kosovo je pozitivan, ali projicirani rast je osjetljiv na slabiji rast u Evropi i percepciju političke stabilnosti. Ostvarivanje političkih rizika bi moglo povećati fiskalni pritisak i odgoditi reforme. Ekspanzija javnih investicija, kao pokretača rasta u periodu 2018-20., bi mogla biti ugrožena ograničenim kapacitetima za implementaciju investicionog programa. U cilju ublažavanja rizika, reforme bi se trebale fokusirati na pomjeranje izvora rasta u pravcu trgovinskih sektora, povećanja produktivnosti, angažmana i zapošljavanja mladih, sprječavanja korupcije, unaprjeđenja okolišne održivosti i rješavanja ograničenja u energetskom sektoru. | 41 Očekuje se da rast u 2017. predvode Očekuje se da usluge budu glavni izvor rasta u investicije, neto izvoz i potrošnja 2017., pa nakon njih industrija doprinos rastu, procenat doprinos rastu, procenat 7 5 6 5 4 4 3 3 2 2 1 0 1 -1 -2 0 -3 -4 -1 2013 2014 2015 2016 2017 2013 2014 2015 2016 2017 JJ Consumption JJ Investments JJ Exports JJ Imports JJ Agriculture JJ Industry JJ Services ▬ Growth JJ Taxes less subsidies ▬ Real GDP growth Izvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka. Izvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka. I pored fiskalnih pritisaka, očekuje se da Veća potrošnja na socijalna davanja i sveukupni bilans budžeta (RHS) ostane u kapitalne rashode su glavni izvor granicama u 2017 pogoršanja bilansa budžeta procenat BDP-a procenat BDP-a 30 0 10 29 -0.5 9 28 -1.0 27 8 -1.5 26 7 25 -2.0 -2.5 6 24 23 -3.0 5 22 -3.5 4 2013 2014 2015 2016 2017f 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f ▬ Public revenues, lhs ▬▬ Public expenditure, lhs ▬▬ Budget balance, rhs ▬ Wage bill ▬ Social benefits ▬ Capital expenditure Izvor: Ministarstvo financija i Svjetska banka. Izvor: Centralna banka i Svjetska banka. FDI rastu i nastavljaju financirati CAD Rast kredita nastavlja poticati privatne investicije procenat BDP-a procenat rasta g/g 6 18 4 16 2 14 0 12 -2 10 8 -4 6 -6 4 -8 2 -10 0 -13 -13 -13 -14 -14 -14 -15 -15 -15 -16 -16 -16 -17 -17 -17 2013 2014 2015 2016 2017 Jan May Sep Jan May Sep Jan May Sep Jan May Sep Jan May Sep JJ CAD ▬ FDI net ▬ Total loans ▬ Loans to corporations ▬▬ Loans to households Izvor: Centralna banka i Svjetska banka. Izvor: Centralna banka. o KOSOVO 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f Rast realnog BDP-a (procenat) 3.4 1.2 4.1 3.4 4.4 4.8 4.8 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 2.3 5.5 2.7 3.7 1.7 2.5 2.2 Investicije -0.1 -1.4 2.9 2.9 2.6 3.5 2.7 Neto izvoz 1.2 -2.9 -1.6 -3.1 0.1 -1.2 -0.1 Izvoz -0.4 1.4 0.4 0.5 2.0 1.7 1.8 Uvoz (-) -1.6 4.3 1.9 3.6 -1.9 -2.9 -1.9 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 1.8 0.4 -0.5 0.3 1.7 1.7 1.7 Javni prihodi (procenat BDP-a) 25.2 24.4 25.4 26.7 27.0 26.8 27.0 Javni rashodi (procenat BDP-a) 28.1 27.0 26.6 27.5 29.0 29.3 29.7 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 7.9 8.8 9.1 9.1 9.2 9.3 9.3 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 4.1 5.0 5.3 6.0 6.3 6.1 5.9 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 10.0 7.4 7.0 7.4 8.4 8.9 9.4 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.9 -2.6 -1.2 -0.9 -2.0 -2.5 -2.7 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.7 -2.4 -1.0 -0.6 -1.5 -2.0 -2.2 Javni dug (procenat BDP-a) 8.9 10.4 12.7 14.3 16.8 19.2 20.6 Javni i javno garantirani dug 8.9 10.6 12.9 14.6 17.5 20.0 21.3 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 6.1 5.8 6.2 6.3 7.4 8.6 8.9 Izvoz roba (procenat BDP-a) 5.5 5.9 5.6 5.1 5.7 6.0 6.4 Uvoz roba (procenat BDP-a) 43.2 43.1 42.0 43.4 46.0 46.4 46.1 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 9.8 8.3 7.9 9.4 10.8 11.2 11.9 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -27.9 -28.9 -28.5 -28.8 -29.5 -29.1 -27.8 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 9.4 10.0 10.5 10.6 10.8 11.0 11.4 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -3.4 -7.0 -8.6 -9.2 -9.7 -10.0 -9.8 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 4.7 2.2 4.7 32.9 4.9 5.2 6.5 Vanjski dug (procenat BDP-a) 30.4 31.4 33.3 33.6 34.9 35.9 35.9 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 1.9 3.2 7.9 8.7 9.9 n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 8.5 8.5 6.5 4.9 3.9 n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 30.0 35.3 32.9 27.5 n.a. n.a. n.a. Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, 55.9 61.0 57.7 57.7 n.a. n.a. n.a. prosjek perioda) Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 40.5 41.6 37.6 41.6 n.a. n.a. n.a. prosjek perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 3,877 4,030 3,745 3,647 3,769 3,925 4,087 Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Rast kredita odražava klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. Rast realnog BDP-a i struktura rasta predstavljaju godišnje projekcije | 43 BJR Makedonija yy Nakon prolongirane političke krize, projicira se da će se ekonomski rast BJR Makedonije usporiti na 1,5 procenat u 2017., a potom porasti do prosječno 3,5 procenta u periodu 2018-19., kako se investicije i potrošnja budu oporavljale. yy Programi zapošljavanja su pomogli smanjenju nezaposlenosti na 22,8 procenata. yy Dodatni budžet nove vlade za 2017. zadržava prethodni cilj fiskalnog deficita, ali uzima u obzir manja očekivanja rasta, smanjenjem i prihoda i rashoda. yy Jačanje povjerenja i inkluzivan rast će zahtijevati fiskalnu konsolidaciju i strukturalne reforme za jačanje investicione klime, ljudskog kapitala i efikasnosti javnog sektora. Skorašnja ekonomska kretanja Građevinarstvo, koje je bilo glavni pokretač rasta u prethodnim godinama, je Politička previranja su uticala na rast. u 2017. u zastoju. Njegov je doprinos u Politička kriza, koja je počela 2015., je prvoj polovini godine bio negativan, zbog kulminirala formiranjem nove vlade u tehničkih poteškoća koje su dovele do junu 2017. Tokom cijelog trajanja je prekida izgradnje dva autoputa između remetila ekonomsku aktivnost. Rast BDP-a Jadranskog (Albanija) i Crnog mora se usporio s 3,8 procenata u 2015., na 2,4 (Bugarska). Politička neizvjesnost je, u prvoj procenta u 2016., a za 2017. se očekuje pad polovini ove godine, suzbila rast u većini na 1,5 procenata.3 Investicije su opale za 4,7 usluga i prerađivačkom segmentu, ali u procenata g/g u 2016., te za 9,6 procenata u drugoj polovini se očekuje oporavak, kako se prvoj polovini 2017., iako se do kraja godine bude povećavalo povjerenje potrošača i očekuje početak oporavaka, kako se investitora i riješe problemi u vezi s povjerenje bude obnavljalo. Tokom autoputem. prethodne dvije godine, privatna potrošnja je bila glavni faktor rasta, podržana većom Uprkos sporijoj ekonomskoj aktivnosti, zaposlenošću i platama, ali su previranja u zaposlenost je nastavila rasti, a 2017. smanjila njen doprinos rastu. Očekuje nezaposlenost padati. Zaposlenost je u se pozitivan, iako mali, doprinos neto izvoza 2016. porasla za 2,5 procenta g/g, u prvoj rastu, podržanog izvozom vezanim za FDI i polovini 2017. za 2,7 procenata, izvozom usluga potaknutih oporavkom u potpomognuta fiskalnim stimulansom kroz euro-zoni. koji je otvoreno preko 14.000 radnih mjesta. Većina radnih mjesta je otvorena u veleprodaji i maloprodaji, zbor rasta privatne 3 Državni zavod za statistiku je nedavno objavio revidirane iznose BDP-a za 2015. I 2016., koje iznose 3,9 odnosno 2,9 procenata. potrošnje; ostala su otvorena u transportnim Ipak, obzirom da objavljeni set podataka nije omogućio uslugama i preradi – sektori koji su blisko potpunu analizu obračuna rasta, u ovoj publikaciji su korišteni stari iznosi. vezani za kompanije na koje se odnose FDI i koje su ostvarile koristi od poreskih olakšica i drugih vidova vladine podrške. onia Broj radnih mjesta u građevinarstvu je Monetarna politika ostaje prilagodljiva. smanjen u skladu s dešavanjima u sektoru. Od februara 2017. Centralna banka drži Stopa nezaposlenosti je smanjena na osnovnu kamatnu stopu na istorijskom istorijski niskih 22,8 procenata u prvoj minimumu od 3,25 procenata. Nakon polovini 2017., dijelom stoga što manji broj kratkog prekida u drugom kvartalu 2016. Makedonaca učestvuje u radnoj snazi. zbog špekulativnih transakcija na deviznom Smanjenje učestvovanja radne snage može tržištu, monetarna politika se u drugoj biti rezultat nezaposlenih radnika koji su polovini 2016. i početkom 2017. razočarani napustili radnu snagu, neki zbog normalizirala. odlaska u druge zemlje. I pored ciljanih vladinih programa, nezaposlenost mladih je Godišnja inflacija se projicira na 0,9 još uvijek velika s 46 procenata, kao i procenata; niske međunarodne cijene, uz dugoročna nezaposlenost s 81 procentom. niže cijene komunalija, su dovele do deflacije Prosječna plata je nastavila uzlazni trend, od 0,2 procenta u 2016.; očekuje se da koji je započet 2014., potaknut povećanjem oporavak cijena nafte i veće cijene pića, plata u radno-intenzivnim industrijama. duhana i komunikacija u 2017. dovedu do inflacije. U 2017. se projicira povećanje fiskalnog deficita na 3 procenta BDP-a. Dosadašnji Kreditni uslovi su u 2017. poboljšani. fiskalni učinak je omogućio izvršenje Snažan rast kredita od 6,5 procenata u 2016. prvobitno odobrenog budžeta. Nova vlada je je sakrio usporavanje davanja zajmova u julu usvojila dodatni budžet, kojim su firmama sa 7,1 procenat u 2015. na 3,2 prihodi i rashodi usklađeni na osnovu procenta na kraju godine. Usporavanje je konzervativnijih projekcija rasta, ali je nastavljeno i u prvoj polovini 2017., ali zadržala ciljni deficit u nominalnim banke očekuju u zadnjem kvartalu 2017. vrijednostima. Novim budžetom je izvršen ublažavanje kreditnih uslova i veću rebalans rashoda: smanjeni su rashodi na potražnju za kreditima od strane firmi aktivnosti brendiranja i promocije zemlje, Davanje zajmova domaćinstvima je bio robe i usluge, plate i kapitalnu potrošnju (da glavni pokretač rasta kredita u 2017. Iako su se usklade s očekivanim izvršenjem), a nenaplativi zajmovi nešto porasli, dostižući povećana je potrošnja na penzije, subvencije, 6,6 procenata u avgustu, još uvijek su manji socijalnu pomoć i zdravstvo. Očekuje se da u od regionalnog prosjeka od oko 10 2017. prihodi od akciza budu veći, a prihodi procenata. Omjer zajmova i depozita je u od PDV-a nešto manji. avgustu 2017. bio 89, što bankama omogućava širenje zajmovnih aktivnosti. Projicira se da će javni i javno garantirani (PPG) dug u 2017. dostići 48,7 procenata. Projicira se zadržavanje deficita tekućeg Omjer PPG/BDP je posljednjih pet godina računa (CAD) na 3,1 procenat BDP-a u porastao za oko 10 procentnih poena. U 2017. Solidno povećanje izvoza je donekle prvoj polovini 2017. PPG dug ostaje stabilan anulirano većim odlivom dividendi i profita u nominalnom iznosu, međutim BDP je iz zemlje, što je rezultiralo neznatnim smanjen. Očekuje se da će PPG dug u drugoj smanjenjem CAD-a na 2,1 procenat BDP-a u polovini godine opet porasti, zbog povećanja prvoj polovini godine. garancija u vezi s projektom autoputa. | 45 onia Vjerodostojan program fiskalne konsolidacije će pomoći stabilizaciji javnog duga i obnoviti fiskalne rezerve za ublažavanje šokova. Nova vlada ima priliku ubrzati reforme za osiguranje makroekonomske stabilnosti, povećati konkurentnost zemlje i promovirati inkluzivan ekonomski rast. Te reforme uključuju jačanje upravljanja javnim financijama, unaprjeđenje investicione klime, izgradnju ljudskog kapitala i vještina i širenje ekonomskih mogućnosti na sve. Politička previranja su suzbila rast do tačke Nezaposlenost je opala obzirom da manji ulazak na recesije tržište rada i stimulaciju otvaranja radnih mjesta Rast BDP-a po sektorima, doprinos rastu u procentima Razvoj na tržištu rada 13 70 65 11 9 60 57 7 52 50 46 5 3 40 37 44 1 -1 30 33 -3 23 -5 20 14 14 14 14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- 200 200 200 200 200 200 201 201 201 201 201 201 201 H1-1 JJ Agriculture JJ Mining, electricity, gas supply JJ Manufacturing ▬ Unemployment rate ▬ Employment rate JJ Construction JJ Wholesale & retail, transp., accom. JJ Other services ▬ Activity rate ▬ Youth unemployment ▬ Real GDP growth Izvor: Zavod za statistiku. Izvor: Zavod za statistiku i procjene Svjetske banke. Fiskalni deficit se povećao Vladino zaduživanje i garancije su nešto povećali javni dug procenat BDP-a procenat BDP-a procenat BDP-a 36 1 60 34 0 50 32 -1 40 30 -2 30 28 -3 20 26 -4 10 24 -5 0 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7f 8f 9f 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017e 200 200 200 200 201 201 201 201 201 201 201 201 201 201 JJ Budget balance, rhs JJ Upward budget balance revisions JJ Central government JJ Funds ▬ Revenues, lhs ▬ Expenditures, lhs JJ Municipalities JJ Guaranteed debt of SOEs Izvor: Ministarstvo financija i procjene Svjetske banke. Izvor: Podaci Narodne banke. I pored nastavka kreditne ekspanzije, politička CAD je ostao stabilan i skoro je u neizvjesnost je dovela do smanjenja kredita firmama. potpunosti financiran prilivom FDI procenat y-o-y percent change procenat BDP-a 100 12 30 90 25 80 10 20 70 8 15 60 10 50 6 40 5 30 4 0 20 -5 2 10 -10 0 0 -15 14 14 15 15 16 16 17 17 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017e JJ Contribution of household loans, lhs JJ Contribution of corporate loans, lhs JJ Trade deficit JJ Private transfers ▬▬ Current account balance ▬ Credit growth, rhs Izvor: Podaci Narodne banke. Izvor: Podaci Narodne banke. | 47 BJR MAKEDONIjA 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f Rast realnog BDP-a (procenat) 2.9 3.6 3.8 2.4 1.5 3.2 3.9 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 1.5 1.9 2.9 3.1 1.9 2.3 2.5 Investicije 0.1 3.1 1.1 -1.3 -0.6 0.6 1.0 Neto izvoz 1.3 -1.3 -0.2 0.7 0.2 0.3 0.4 Izvoz 2.6 7.3 3.4 5.9 4.7 4.1 3.9 Uvoz (-) 1.3 8.7 3.5 5.2 4.5 3.8 3.5 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.8 -0.3 -0.3 -0.2 0.9 1.6 2.0 Javni prihodi (procenat BDP-a) 30.1 29.7 31.0 29.9 30.4 30.4 30.4 Javni rashodi (procenat BDP-a) 34.1 33.9 34.4 32.5 33.4 33.1 32.7 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 7.2 7.0 7.0 6.9 6.9 6.8 6.8 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 14.8 14.9 14.8 14.7 14.8 14.8 14.8 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.3 4.2 4.2 3.7 3.6 4.1 4.4 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -4.0 -4.2 -3.4 -2.6 -3.0 -2.7 -2.2 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.1 -3.2 -2.3 -1.5 -1.7 -1.3 -0.7 Javni dug (procenat BDP-a) 34.0 38.1 38.1 39.1 39.7 41.6 42.0 Javni i javno garantirani dug 40.3 45.8 46.7 47.8 48.7 51.1 53.7 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 25.5 31.9 31.3 33.3 33.9 36.1 38.2 Izvoz roba (procenat BDP-a) 29.2 32.5 33.6 35.2 37.7 40.5 42.3 Uvoz roba (procenat BDP-a) 52.0 54.2 53.6 53.6 56.2 57.3 57.0 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 4.6 4.4 3.8 3.5 3.7 3.8 3.8 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -18.3 -17.3 -16.2 -14.8 -14.8 -13.0 -10.8 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 2.2 2.2 2.1 1.8 2.1 2.0 2.0 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -1.6 -0.6 -1.9 -2.7 -3.1 -2.9 -2.9 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 2.8 2.3 2.3 3.2 2.6 3.0 3.2 Vanjski dug (procenat BDP-a) 64.0 70.3 69.9 74.1 76.3 77.5 77.1 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 1.0 8.5 9.4 7.8 n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 10.9 10.8 10.6 6.4 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 29.0 28.0 26.1 23.7 22.0 20.4 19.4 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)51.9 53.1 47.3 50.0 n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 57.2 57.3 57.0 56.6 n.a. n.a. n.a. prosjek perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 12,468 12,938 13,330 13,583 13,936 14,355 14,814 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procent 34.3 33.6 32.3 31.7 30.5 29.3 n.a. stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita odražavaju godišnji klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. Stope siromaštva su zasnovane na Anketi prihoda i uslova života (SILC) u BJR Makedoniji. onia Crna Gora yy U 2017. se očekuje rast crnogorske ekonomije za 4.2 procenta, podržan snažnom potrošnjom domaćinstava, povećanjem investicija predvođenih izgradnjom autoputa Bar-Boljare i povoljnom turističkom sezonom. yy Rast je doveo do otvaranja radnih mjesta, ali poboljšanja na tržištu rada su dijelom bila anulirana povlačenjem žena s tržišta rada. yy Vlada je usvojila ambicioznu strategiju fiskalne konsolidacije, dizajniranu za stabilizaciju javnog duga do 2019. yy Vjerodostojna fiskalna konsolidacija, ublažavanje negativnih socijalnih uticaja i strukturalne reforme za povećanje konkurentnosti ekonomije su od kritičnog značaja za jačanje povjerenja i rast. Skorašnja ekonomska kretnja rudarstva nije bio dovoljan da nadoknadi oštar pad u energetici i preradi. Projicira se da će crnogorska ekonomija, vođena domaćom potražnjom, rasti za 4,2 Iako je rast doveo do otvaranja radnih procenta u 2017., s 2,9 procenata u 2016. mjesta, destimulacije za učestvovanje Rast je u prvoj polovini 2017. dostigao 4,2 radne snage su uticale na tržište rada. procenta; potrošnja domaćinstava, podržana Stopa učestvovanja stagnira od 2016., rastom socijalnih naknada i plata, je dala dijelom zbog uvođenja doživotne naknade za doprinos od 5,1 procenti poen (pp) BDP-a. majke troje i više djece, zbog čega je veliki Investicije su takođe raste, doprinoseći s broj žena prestao raditi. Međutim, kako se daljih 1,4 pp, obzirom da su stambena učinak turizma popravio, i trend preobratio, izgradnja i radovi na autoputu Bar-Boljare a rast zaposlenosti do avgusta 2017. dostigao doveli do povećanja investicija od 23 3,6 procenata (s 1,3 procenta u 2016.). procenta. Vladina potrošnja je dala doprinos Anketna stopa nezaposlenosti je do jula rastu od 0,6 pp, vođena rastom plata u 2017. smanjena za 1 pp na 16,7 procenata privatnom sektoru. Međutim promjene u (na kvartalnoj osnovi), a stopa zaposlenosti zalihama su oduzele 1,8 pp od rasta BDP-a, a je nešto porasla, na 45,5 procenata. Veliki neto izvoz je oduzeo 1,2 pp, zbog povećanja programi zapošljavanja su pomogli uvoza opreme i materijala vezanih za smanjenju nezaposlenosti mladih, iako ostaje investicije u projekte autoputa i vjetro- i dalje visoka s 33,5 procenata, a dugoročna elektrana. Povoljna turistička sezona je, u nezaposlenost je porasla na 77 procenata (na međuvremenu, povećala raspoloživi prihod, bazi četiri kvartala). Ti će se trendovi potičući rast stambene izgradnje i vjerovatno popraviti, obzirom da je Ustavni maloprodaje. Broj noćenja turista je do sud u junu 2017. ukinuo naknade za majke, avgusta 2017. povećan za 9 procenata, dok je proglašavajući ih neustavnim. maloprodaja porasla za 5 procenata u prvoj polovini godine. Ali industrijska proizvodnja se nastavila smanjivati: rast u sektoru | 49 ontenegro do jula je sveukupna potrošnja povećana za 7 procenata; uglavnom zbog ranijeg povećanja plata i kapitalnih rashoda u vezi s izgradnjom autoputa. Očekuje se povećanje javnog duga (uključujući garancije) na 76,1 procenat BDP- a do kraja godine, vođeno zajmom za autoput. Inflatorni pritisak se povećao. Prenošenje uticaja međunarodnih cijena nafte i hrane i veće akcize na naftu i duhan su deflaciju iz 2016. preokrenule u 2,4 procenta inflacije g/g do septembra 2017. Uz povećanje akciza i stope PDV-a počev od 2018., inflatorni pritisak će se vjerovatno nastaviti. Pooštravanje uslova kreditiranja je dovelo do smanjenja nenaplativih zajmova (NPL- ovi). Sveukupni krediti su porasli za 7,7 procenata g/g u avgustu 2017., obzirom da su krediti domaćinstvima rasli skoro 10 procenata osmi mjesec za redom. Centralna banka je smanjila zahtjeve za rezervama s 9,5 na 7,5 procenata u martu 2017.; to je bankama dalo dodatnu likvidnosti za davanje zajmova vladi, koji su porasli na blizu 58 procenata do avgusta. Depoziti, glavna strategija financiranja banaka, su takođe porasli (10,9 procenata g/g). Podržani rastom kredita i aktivnostima na rezoluciji, NPL-ovi su smanjeni s 10,3 procenta na kraju 2016. na manje od 8 procenata u septembru 2017. Ipak, to je još uvijek iznad nivoa prije krize i vlasti su ponovo produžile važenje zakona o dobrovoljnom restrukturiranju da bi se omogućila njegova efektivna implementacija. Vanjski disbalans ostaje velik. Nakon povećanja u 2016. na 18,1 procenat BDP-a, deficit tekućeg računa (CAD) se nešto popravio u prvoj polovini 2017. na 16,1 procenat, iako se uvoz roba povećao za 8 procenata vođen uvozom za infrastrukturne projekte i turizam. U međuvremenu je izvoz, vođen čelikom i aluminijem, porastao za 7 procenata. Najveći doprinos smanjenju CAD-a je dao Smanjenje deficita, iako je to teško, je hitna izvoz usluga, koji je povećan za 20 procenata potreba, da bise se razuvjerila tržišta i u prvoj polovni 2017., te višak na računu uspješno prenijele postojeće obaveze. prihoda. Neto FDI su povećane na 10,3 Nedavne mjere su već rezultirale procenta BDP-a, financirajući dvije trećine povećanjem rangiranja izgleda od strane CAD-a. Projicira se da će CAD u 2017. biti S&P i Moody’s, s negativnog na stabilan, po 18,6 procenata BDP-a; očekuje se određeno sadašnjem neinvesticijskom kreditnom povećanje FDI na 11,4 procenta BDP-a i rejtingu. Da bi se podržao inkluzivan rast, zadržavanje na sličnim nivoima u 2018-19. potrebne su strukturalne reforme za ubrzanje rasta privatnog sektora i smanjenje nezaposlenosti, naročito žena i mladih, i Izgled i rizici ublažavanje kratkoročnog siromaštva i socijalnih uticaja fiskalne konsolidacije. Pozitivan ekonomski izgled je osjetljiv na rizike. Tokom 2018-19. se očekuje prosječan rast ekonomije od 2,7 procenata, zahvaljujući javnim investicijama i potrošnji domaćinstava. Dok će se rast investicija usporiti, kako se autoput završava, njihov doprinos rastu će ostati snažan tokom perioda projekcija. Projicira se da će vanjski disbalans ostati velik, obzirom da se postojeći model rasta zasniva na uvozu. Cilj srednjoročnog fiskalnog okvira je postaviti dug i javni deficit na održiv pravac. Postizanje fiskalne ravnoteže se projicira do 2019. Očekuje se da će nedavne fiskalne odluke stabilizirati javni dug do 2019. i smanjiti osjetljivost zemlje na vanjske šokove. Pridržavanje fiskalnog pravila se očekuje u 2022. Odlučna fiskalna konsolidacija i ublažavanje njenih socijalnih uticaja su bitni za povjerenje i rast. Uz rast javnog duga, mora se stvoriti prostor tokom 2019-20. za uredno servisiranje velikih potreba za refinanciranjem (preko 12 procenata BDP-a). | 51 Rast se povećava… … ali vanjska neravnoteža je još uvijek velika podaci visoke frekventnosti, ciklus trenda, 2012–17, index, 2011=100 milijarde US$, 2012–17 procenat BDP-a 150 last observation: Aug-17 1.5 0 140 1.0 -4 130 0.5 120 0 -8 110 -0.5 -12 100 -1.0 -16 90 -1.5 80 -2.0 -20 2 -1 -1 2 3 -1 -1 3 4 -1 -1 4 5 -1 -1 5 6 -1 -1 6 7 -1 -1 7 Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul 2012 2013 2014 2015 2016 2017 ▬ Total industry_tc ▬ Retail trade_tc ▬▬ Tourism_tc JJ Goods, lhs JJ Services, lhs JJ Income, lhs JJ Current transfers, lhs ▬ CAD, rhs Izvor: Podaci MONSTATa Napomena: Podaci za 2017. su na bazi četiri kvartala do juna 2017. Napomena: Tc = Ciklus trenda Izvor: CBCG i podaci MONSTAT-a. Ishodi tržišta rada se postepeno … ali inflatorni pritisak se intenzivira popravljaju… administrativni podaci, hiljade, 2012–17. u hiljadama 2012–17., godišnje stope rasta 200 55 6 195 50 5 190 4 185 45 3 180 40 2 175 1 170 35 165 30 0 160 -1 155 25 -2 last observation: Aug-17 -3 last observation: Sep-17 150 20 -12 -12 -13 -13 -14 -14 -15 -15 -16 -16 -17 -17 -12 -12 -12 -13 -13 -13 -14 -14 -14 -15 -15 -15 -16 -16 -16 -17 -17 -17 Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan May Sep Jan May Sep Jan May Sep Jan May Sep Jan May Sep Jan May Sep ▬ Employment, lhs ▬ Employment_tc, lhs ▬ CPI ▬ PPI ▬ Unemployment, rhs ▬ Unemployment_tc, rhs Izvor: Podaci MONSTAT-a. Izvor: Podaci MONSTAT-a. Fiskalni deficit je još uvijek velik… … a strategija fiskalne konsolidacije ima za cilj stabilizaciju javnog duga Procenat BDP-a, 2012–16. Procenat BDP-a, 2012–16. 2012–19., milijarde € procenat BDP-a 50 1 3.5 75 0 3.0 40 -1 70 -2 2.5 30 -3 2.0 65 20 -4 1.5 60 -5 1.0 10 -6 55 -7 0.5 0 -8 0 50 2012 2013 2014 2015 2016 Jul-17 2012 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f JJ Total revenues and grants JJ Total expenditure and net lending JJ Foreign public debt, lhs JJ Domestic public debt, lhs ▬ Cash deficit, rhs ▬ Accrual deficit, rhs ▬ Public debt, rhs Izvor: MF i podaci MONSTAT-a. Izvor: MF i podaci MONSTAT-a. Napomena: podaci za juli 2017. se odnose samo na centralnu vladu. ontenegro CRNA GORA 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f Rast realnog BDP-a (procenat) 3.5 1.8 3.4 2.9 4.2 2.8 2.5 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 1.6 2.6 2.2 4.5 3.0 1.3 2.1 Investicije 0.3 0.5 1.9 6.1 2.4 2.3 0.2 Neto izvoz 1.7 -1.3 -0.7 -7.6 -1.2 -0.8 0.2 Izvoz -0.5 -0.3 2.2 2.4 1.0 1.7 1.8 Uvoz (-) -2.2 1.0 2.9 10.0 -2.2 -2.5 -1.7 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.2 -0.7 1.5 -0.2 2.3 3.1 2.1 Javni prihodi (procenat BDP-a) 42.3 44.6 41.5 42.5 42.0 43.1 42.4 Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.9 47.7 48.8 45.6 45.9 44.7 42.3 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 13.0 13.3 13.1 12.9 11.7 11.0 10.6 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 14.4 14.3 13.3 14.1 13.6 12.6 11.9 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.1 5.8 9.0 4.3 8.6 9.3 8.2 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -4.6 -3.1 -7.3 -3.1 -3.9 -1.6 0.2 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.4 -0.9 -4.9 -1.0 -1.5 0.4 2.2 Javni dug (procenat BDP-a) 57.5 59.9 66.2 64.4 68.4 70.0 69.3 Javni i javno garantirani dug 66.0 67.1 73.7 71.4 76.1 77.3 76.3 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 42.6 47.9 55.7 52.8 58.4 61.4 61.7 Izvoz roba (procenat BDP-a) 11.8 10.3 8.9 8.7 8.4 8.4 8.4 Uvoz roba (procenat BDP-a) 51.3 50.1 48.9 50.6 50.1 49.7 49.0 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 19.4 20.0 21.6 19.4 19.0 19.3 19.9 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -20.1 -19.8 -18.5 -22.5 -22.7 -21.9 -20.6 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 4.6 4.3 4.1 3.8 3.7 3.7 3.5 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -14.5 -15.2 -13.2 -18.1 -18.6 -18.0 -17.0 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 9.6 10.2 16.9 9.4 11.4 11.6 11.1 Vanjski dug (procenat BDP-a) 155.9 163.4 161.9 160.9 163.4 166.7 166.3 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 2.6 -2.5 1.2 0.0 n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 17.5 15.9 12.5 10.3 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 19.5 18.0 17.6 17.7 17.0 16.6 16.1 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)41.7 36.3 38.5 39.1 n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 50.1 52.7 53.7 54.3 n.a. n.a. n.a. prosjek perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 14,884 15,410 16,050 16,195 16,389 16,586 16,785 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP 9.9 4.8 4.6 4.3 4.6 4.9 4.8 (procent stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita za 2015.g. odražavaju godišnji klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. | 53 Srbija yy Nepovoljni vremenski uslovi i manji obim investicija su usporili ekonomski rast u 2017.; projekcije rasta za godinu su stoga smanjenje s 3 na 2 procenta. yy Fiskalna konsolidacija se nastavila u prvih osam mjeseci i vlada je premašila svoj cilj deficita, dostigavši suficit od 1,8 procenata godišnjeg BDP-a. yy Reformski prioriteti i dalje uključuju reformu preduzeća u državnom vlasništvu (SOE), naročito privatizaciju velikih hemijskih i farmaceutskih kompanija, te restrukturiranje državnih energetskih i transportnih preduzeća. yy Glavnu bojazan sada izaziva održivost fiskalne konsolidacije i povećanje vanjskog disbalansa. Skorašnja ekonomska kretanja Nezaposlenost je pala na 11,8 procenata u drugom kvartalu godine, što je najniži nivo još Sada su procjene rasta za 2017. smanjene s od 1997. Jednako je bitno i što je 3 na 2 procenta. Iako je rast od 2,8 nezaposlenost mladih smanjena s 36,1 procenata u 2016. bio na širokim osnovama, procenat prije godinu dana, na 28,9 procenata. od tada se ekonomski rast znatno usporio. Postepeni oporavak plata, koji je počeo 2016. Oštra i duga zima je značajno uticala na se nastavio: prosječna plata je povećana za 1 energetiku 4 i građevinarstvo, a nedavna suša procenat u realnom smislu (g/g) u prvoj je uzrokovala smanjenje poljoprivredne polovini 2017. Plate u privatnom sektoru su se proizvodnje za procijenjenih 10 procenata u brže oporavljale, 4,9 procenata (g/g), ali s 3,4 odnosu na 2016. Smanjene su privatne, a čak procenta ih sustižu i plate u privatnom i više, javne investicije, doprinoseći rastu u sektoru. 2017. samo jednu trećinu svog doprinosa rastu u 2016. Štaviše, rigidna potražnja za Budžet će biti uravnotežen ili s malim polu-proizvodima i energijom su rezultirale suficitom. Nastavak ostvarivanja većih povećanjem uvoza, time premašujući rast prihoda, kontrole potrošnje i podbačaj proizvodnje. programa javnih investicija su doveli do suficita od 1,8 procenata godišnjeg BDP-a do Ipak, zaposlenost je porasla 5 za 4,3 avgusta. Prihodi su povećani za 7,1 procenat procenta u drugom kvartalu 2017., u (g/g u nominalnom smislu), a rashodi su poređenju s istim kvartalom 2016., porasli samo za 1,2 procenta. Prihodi su povećavajući stopu zaposlenosti na porasli uglavnom po osnovu veće naplate rekordnih 48,1 procenat. Ipak, skoro PDV-a na uvoz; porez na prihod preduzeća i četvrtina svih radnih mjesta je u socijalni doprinosi su takođe porasli s neformalnom sektoru, pa se ne plaća povećanjem formalne zaposlenosti. socijalno osiguranje. 4 Naročito proizvodnja električne energije. 5 Anketa radne snage (LFS), drugi kvartal 2017.  Serbia Potrošnja je bila slična onoj od prethodne Dostigavši 18,9 procenata na kraju 2016., godine u svim kategorijama, osim nabavke nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) su ponovo roba i usluga (što uključuje angažman novih smanjeni na 14,7 procenata u avgustu, radnika po ugovoru o djelu) i davanje obzirom da su ih banke agresivnije otpisivale zajmova SOE. Međutim, 13 procenata ili prodavale specijaliziranim investitorima. smanjenja potrošnje na javnu infrastrukturu NPL-ovi ostaju koncentrirani u državnim (g/g u nominalnom smislu) može potkopati bankama, gdje čine blizu 25 procenata rast ekonomije. Postojeći fiskalni suficit je ukupnih zajmova. pomogao smanjenju javnog duga kao udjela u BDP-u sa 73 procenta u 2016. na 65,5 procenata na kraju avgusta 2017.6 Dok se Očekuje se da do kraja godine deficit očekuje da prihodi zadrže trend iz 2017., tekućeg računa (CAD) dostigne 4,6 potrošnja na subvencije, transfere i zajmove procenata BDP-a. CAD je u prvih osam SOE će vjerovatno smanjiti postojeći suficit mjeseci dostigao 3,2 procenta godišnjeg na 0,1-0,3 procenta BDP-a do kraja godine. BDP-a, obzirom da se trgovinski deficit povećao za skoro 20 procenata; to je Sporiji rast i jačanje dinara su smanjili ukazivalo na povećanje od 67 procenata u inflaciju, ali i krediti privatnom sektoru su smislu eura. Izvoz je u 2017. do sada opali. Inflacija je u aprilu 2107. dostigla porastao za 11 procenata 7 , uz rast vrhunac od 4 procenta, potom u septembru poljoprivrednog izvoza od 18 procenata, pala na 3,2 procenta (g/g). Nakon automobilskih guma za 26 procenta i zadržavanje konstantne kamatne stope na 4 metalne industrije za 46 procenata 8, kako je procenta tokom 13 uzastopnih mjeseci, željezara u Smederevu nastavila s Centralna banka ju je smanjila na 3,75 u poslovanjem s novom upravom. Ali rast septembru i na 3,5 procenta u oktobru. uvoza od 12,7 procenata je anulirao rast Međutim, rast novčane mase u odnosu na izvoza. Uvoz polu-proizvoda je do avgusta prethodnu godinu je smanjen na 8,3 porastao za 16,4 procenta, a energije za 34,8 procenata u septembru 2017., nakon što je u procenata, zbog oštre zime i operativnih decembru 2016. bio dostigao 20,5 procenata. problema državne elektroprivrede – EPS. Dinar je do septembra ojačao 3,3 procenta u Neto FDI su povećane 12,9 procenata u odnosu na euro. Rast kredita privatnom smislu eura, što je bilo više nego dovoljno za sektor od 0,7 procenata do septembra je bio pokrivanje CAD-a. spor; uglavnom je bio uzrokovan većim davanjem zajmova domaćinstvima (rast od 8,4 procenta) obzirom da su zajmovi Izgled i rizici privatnim preduzećima smanjeni za 1,1 procent (g/g). Zajmovi vladi su povećani za U 2018. i dalje se projicira postepen 18 procenata (g/g u nominalnom oporavak rasta, ali ne bez rizika. smislu). 6 Izračunato kao procenat kretanja prosjeka BDP-a, sve 7 Na osnovu podataka platnog bilansa koje objavila vrijednosti u dinarima. Ukupan javni dug uključuje i NBS, izračunato u smislu eura. negarantirani dug lokalnih vlasti. 8 Podaci zasnovani na izvještaju Zavoda za statistiku do avgusta 2017. | 55  Serbia (na osnovnu nedavnih stranih investicija u realnom sektoru uz povećanje značaja usluga) da bi dostigao oko 55 procenata BDP-a, potrošnja će vjerovatno stimulirati uvoz. Obzirom da će se primarni bilans vjerovatno pogoršati, kako strane firme budu slale neto prihod u matične zemlje, biće potrebno više vanjskog financiranja, koje će povećati vanjski dug. Predviđa se postepeni rast inflacije kako se domaća potražnja bude oporavljala, iako se očekuje da ostane u ciljnom rasponu NBS. Monetarna politika će se i dalje voditi unutar okvira ciljne inflacije, podržana fleksibilnim kursom. Glavni rizici po osnovni scenarij proističu iz mogućeg fiskalnog popuštanja i povećanja vanjskog disbalansa. Tekući MMF-ov program ističe 2108.g. i srednjoročni fiskalni okvir još uvijek nije jasan. Nedavno povećanje, plata, značajne subvencije za SOE i odgađanje reforme sistema plata u javnom sektoru uzrokuju značajan pritisak na fiskalnu održivost, a kratkoročne potrebe za vanjskim financiranjem će povećati vanjski dug. Poljoprivreda usporava ekonomiju … … ali tržište rada se još uvijek popravlja. doprinos rastu bruto dodatne vrijednosti u procentnim poenima procenat 4 50 3 40 2 1 30 0 20 -1 10 -2 -3 0 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 15 15 15 15 16 16 16 16 1-17 2-17 Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- Q3- Q4- Q Q 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 -17 JJ Industry JJ Services JJ Agriculture JJ Employment rate JJ Unemployment rate Izvor: Zavod za statistiku Srbije. Izvor: Zavod za statistiku Srbije. Fiskalni suficit iz prve polovine… … je pomogao smanjenju javnog duga procenat godišnjeg BDP-a neto promjena, milioni € 1.0 3,000 0.5 0 2,000 -0.5 -1.0 1,000 -1.5 -2.0 0 -2.5 -3.0 -1,000 Jan-Aug Q1 Q2 Q3 Q4 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 JJ 2014 JJ 2015 JJ 2016 JJ 2017 Izvor: Ministarstvo finansija Izvor: Ministarstvo finansija Inflacija se od aprila usporava … …bez obzira na veće zaduživanje domaćinstava u procentu milioni € 6 11,000 10,000 5 9,000 8,000 4 7,000 3 6,000 5,000 2 4,000 3,000 1 2,000 1,000 0 0 -14 ay-14 ep-14 an-15 ay-15 ep-15 an-16 ay-16 ep-16 an-17 ay-17 ep-17 -06 -07 -08 -09 -10 -11 -13 -14 -15 -16 -17 Jan M S J M S J M S J M S Jan Mar May Jul Sep Nov Jan Mar May Jul Sep ▬ CPI total ▬ Target, upper band ▬▬ Target, lower band ▬ Private enterprises ▬ Government ▬ Households ▬ SOEs Izvor: Zavod za statistiku Srbije. Izvor: Narodna banka Srbije. | 57 SRBIJA 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f Rast realnog BDP-a (procenat) 2.6 -1.8 0.8 2.8 2.0 3.0 3.5 Struktura (procentni poeni): Potrošnja -0.7 -1.0 0.4 0.6 1.8 2.4 2.6 Investicije -1.9 -0.2 1.3 0.6 0.5 1.1 1.1 Neto izvoz 5.2 -0.6 -0.8 1.5 -0.4 -0.5 -0.2 Izvoz 7.9 2.3 4.5 5.7 4.3 3.6 4.3 Uvoz (-) 2.7 3.0 5.4 4.2 4.6 4.1 4.6 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 7.9 2.1 1.4 1.1 3.1 3.0 3.0 Javni prihodi (procenat BDP-a) 37.9 39.7 40.4 41.7 42.4 41.1 40.9 Javni rashodi (procenat BDP-a) 43.5 46.3 44.0 43.0 42.1 41.3 41.2 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 10.1 9.9 8.8 8.3 8.3 8.3 8.2 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 17.7 17.8 17.6 16.8 16.2 15.7 15.6 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 2.1 2.5 2.8 3.3 3.1 3.4 3.7 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -5.6 -6.6 -3.7 -1.3 0.3 -0.2 -0.2 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.2 -3.7 -0.5 1.8 3.2 2.5 2.3 Javni dug (procenat BDP-a) 52.6 64.2 68.8 67.8 62.3 59.8 56.0 Javni i javno garantirani dug 60.9 71.8 75.9 73.0 67.0 64.0 60.0 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 35.7 41.5 45.2 45.9 40.0 40.0 40.0 Izvoz roba (procenat BDP-a) 30.7 31.9 33.9 37.0 39.3 41.3 43.4 Uvoz roba (procenat BDP-a) 42.8 44.3 45.8 46.0 49.1 50.9 52.9 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 0.9 1.4 2.2 2.6 2.7 3.1 3.5 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -11.2 -10.9 -9.8 -6.4 -7.1 -6.5 -6.1 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 6.3 5.6 6.2 5.4 5.7 5.7 5.5 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -6.1 -6.0 -4.7 -3.1 -4.6 -4.3 -4.2 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 3.8 3.7 5.4 5.4 5.8 5.2 5.0 Vanjski dug (procenat BDP-a) 74.8 77.1 78.3 76.7 74.6 68.9 65.3 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) -9.2 -3.8 -1.3 5.0 n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 21.4 21.5 21.6 17.0 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 22.1 19.2 17.7 15.3 13.5 13.0 12.5 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)49.4 47.6 43.2 42.4 n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek 48.4 51.9 51.6 52.0 n.a. n.a. n.a. perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 13,772 13,806 14,112 14,412 15,164 16,063 17,049 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procent n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Notes: Indikatori tržišta rada i rasta kredita odražavaju godišnji klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine.  Serbia Ključni ekonomski indikatori 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f Realni rast BDP-a (procenat) Albanija 1.0 1.8 2.2 3.4 3.8 3.6 3.5 Bosna i Hercegovina 2.4 1.1 3.0 3.1 3.0 3.2 3.4 Kosovo 3.4 1.2 4.1 3.4 4.4 4.8 4.8 Makedonija, BJR 2.9 3.6 3.8 2.4 1.5 3.2 3.9 Crna Gora 3.5 1.8 3.4 2.9 4.2 2.8 2.5 Srbija 2.6 -1.8 0.8 2.8 2.0 3.0 3.5 WB6 2.5 0.3 2.2 2.9 2.6 3.3 3.6 Inflacija potrošakie cijene (procenat, prosjek perioda) Albanija 1.9 1.6 1.9 1.3 2.1 2.9 3.0 Bosna i Hercegovina -0.1 -0.9 -1.0 -1.1 1.1 1.1 0.1 Kosovo 1.8 0.4 -0.5 0.3 1.7 1.7 1.7 Makedonija, BJR 2.8 -0.3 -0.3 -0.2 0.9 1.6 2.0 Crna Gora 2.2 -0.7 1.5 -0.2 2.3 3.1 2.1 Srbija 7.9 2.1 1.4 1.1 3.1 3.0 3.0 WB6 0.8 0.2 0.5 0.9 1.8 2.1 2.0 Rashodi (procenat BDP-a) Albanija 29.2 32.3 31.5 29.4 30.2 30.1 29.6 Bosna i Hercegovina 44.8 45.8 42.6 42.1 44.2 41.3 39.6 Kosovo 28.1 27.0 26.6 27.5 29.0 29.3 29.7 Makedonija, BJR 34.1 33.9 34.4 32.5 33.4 33.1 32.7 Crna Gora 46.9 47.7 48.8 45.6 45.9 44.7 42.3 Srbijaa 43.5 46.3 44.0 43.0 42.1 41.3 41.2 WB6 37.8 38.8 38.0 36.7 37.5 36.6 35.8 Prihodi (procenat BDP-a) Albanija 24.2 26.3 26.6 27.6 28.2 28.1 28.1 Bosna i Hercegovina 42.7 43.8 43.2 43.1 42.7 41.1 40.5 Kosovo 25.2 24.4 25.4 26.7 27.0 26.8 27.0 Makedonija, BJR 30.1 29.7 31.0 29.9 30.4 30.4 30.4 Crna Gora 42.3 44.6 41.5 42.5 42.0 43.1 42.4 Serbija 37.9 39.7 40.4 41.7 42.4 41.1 40.9 WB6 33.7 34.7 34.7 35.2 35.5 35.1 34.9 | 61 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f Fiskalni balans (procenat BDP-a) Albanija -5.1 -6.0 -4.9 -1.8 -2.0 -2.0 -1.5 Bosna i Hercegovina -2.1 -2.0 0.7 1.0 -1.5 -0.2 0.9 Kosovo -2.9 -2.6 -1.2 -0.9 -2.0 -2.5 -2.7 Makedonija, BJR -4.0 -4.2 -3.4 -2.6 -3.0 -2.7 -2.2 Crna Gora -4.6 -3.1 -7.3 -3.1 -3.9 -1.6 0.2 Srbija -5.6 -6.6 -3.7 -1.3 0.3 -0.2 -0.2 WB6 -4.0 -4.1 -3.3 -1.4 -2.0 -1.5 -0.9 Javni dug (procenat BDP-a) Albanija 66.6 67.9 69.0 67.5 65.7 65.5 62.7 Bosna i Hercegovina 34.5 40.4 40.5 38.7 37.4 34.6 30.6 Kosovo 8.9 10.4 12.7 14.3 16.8 19.2 20.6 Makedonija, BJR 34.0 38.1 38.1 39.1 39.7 41.6 42.0 Crna Gora 57.5 59.9 66.2 64.4 68.4 70.0 69.3 Srbija 52.6 64.2 68.8 67.8 62.3 59.8 56.0 WB6 42.4 46.8 49.2 48.6 48.4 48.4 46.9 Javni i javno garantovani dug (procenat BDP-a) Albanija 70.4 72.0 73.1 72.4 70.9 68.5 65.7 Bosna i Hercegovina 37.7 41.7 41.9 40.4 39.1 36.4 32.4 Kosovo 8.9 10.6 12.9 14.6 17.5 20.0 21.3 Makedonija, BJR 40.3 45.8 46.7 47.8 48.7 51.1 54.7 Crna Gora 66.0 67.1 73.7 71.4 76.1 77.3 76.3 Srbija 60.9 71.8 75.9 73.0 67.0 64.0 60.0 WB6 47.4 51.5 54.0 53.3 53.2 52.9 51.7 Izvoz roba (procenat BDP-a) Albanija 10.9 9.3 7.5 6.7 6.6 6.5 6.3 Bosna i Hercegovina 24.8 25.1 25.2 25.7 25.6 25.6 25.6 Kosovo 5.5 5.9 5.6 5.1 5.7 6.0 6.4 Makedonija, BJR 29.2 32.5 33.6 35.2 37.7 40.5 42.3 Crna Gora 11.8 10.3 8.9 8.7 8.4 8.4 8.4 Srbija 30.7 31.9 33.9 37.0 39.3 41.3 43.4 WB6 24.0 24.7 25.2 26.7 28.0 29.2 30.3  Serbia 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f Trgovinski bilans (procenat BDP-a) Albania -18.2 -19.0 -17.4 -16.8 -15.3 -14.2 -12.8 Bosnia and Herzegovina -20.5 -22.7 -18.8 -17.1 -16.8 -16.8 -17.7 Kosovo -27.9 -28.9 -28.5 -28.8 -29.5 -29.1 -27.8 Macedonia, FYR -18.3 -17.3 -16.2 -14.8 -14.2 -13.0 -11.5 Montenegro -20.1 -19.8 -18.5 -22.5 -22.7 -21.9 -20.6 Serbia -11.2 -10.9 -9.8 -6.4 -7.1 -6.5 -6.1 WB6 -16.3 -16.7 -15.1 -13.3 -13.3 -12.7 -12.1 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) Albanija -10.9 -12.9 -10.8 -9.6 -8.3 -7.7 -7.7 Bosna i Hercegovina -5.3 -7.4 -5.7 -5.1 -5.3 -5.8 -6.7 Kosovo -3.4 -7.0 -8.6 -9.2 -9.7 -10.0 -9.8 Makedonija, BJR -1.6 -0.6 -1.9 -2.7 -3.1 -2.9 -2.9 Crna Gora -14.5 -15.2 -13.2 -18.1 -18.6 -18.0 -17.0 Srbija -6.1 -6.0 -4.7 -3.1 -4.6 -4.3 -4.2 WB6 -6.3 -7.0 -6.1 -5.5 -6.1 -5.9 -6.0 Vanjski dug (procenat BDP-a) Albanija 64.4 72.4 74.7 74.7 77.9 79.8 80.8 Bosna i Hercegovina 73.8 76.9 76.6 76.2 74.3 72.1 70.0 Kosovo 30.4 31.4 33.3 33.6 34.9 35.9 35.9 Makedonija, BJR 64.0 70.3 69.9 74.1 76.3 77.5 77.1 Crna Gora 155.9 163.4 161.9 160.9 163.4 166.7 166.3 Srbija 74.8 77.1 78.3 76.7 74.6 68.9 65.3 WB6 77.2 81.9 82.4 82.7 83.6 83.5 82.6 Stopa nezaposlenosti (prosjek perioda, procenat) Albanija 17.1 18.0 17.3 15.2 14.0 n.a. n.a. Bosna i Hercegovina 27.5 27.5 27.7 25.4 20.5 n.a. n.a. Kosovo 30.0 35.3 32.9 27.5 n.a. n.a. n.a. Makedonija, BJR 29.0 28.0 26.1 23.7 22.0 20.4 19.4 Crna Gora 19.5 18.0 17.6 17.7 17.0 16.6 16.1 Srbija 22.1 19.2 17.7 15.3 13.5 13.0 12.5 WB6 24.2 24.3 23.2 20.8 n.a. n.a. n.a. Izvor: Izračuni i projekcije Svjetske banke koristeći podatke nacionalnih agencija zemalja i World Economic Outlook (2017) | 63 Izvještaj možete pronaći: www.worldbank.org/eca/wbrer