ZAPADNI BALKAN REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ br.13 | proljeće 2018 Ranjivost usporava rast Zapadni Balkan Redovni ekonomski izvještaj br.13 Ranjivost usporava rast proljeće 2018. Zahvale Ovaj Redovni ekonomski izvještaj (RER) obuhvata kretanja, izglede i ekonomske politike u regiji zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija. Ovaj izvještaj dva puta godišnje radi tim kojeg vode Ekaterina Vostroknutova i Marco Hernandez (vođe projektnog tima). Osnovni tim koji je radio na ovom izdanju čine ekonomisti Svjetske banke koji rade na zemljama zapadnog Balkana (uz dodatne doprinose za pojedine sektore): Agim Demukaj, Sandra Hlivnjak (vanjski sektor), Edith Kikoni, Sanja Madžarević- Šujster (sektor o radu), Darjan Milutinović, Asli Senkal (sektori o rastu i izgledu), Lazar Šestović (sektor o izgledu), Hilda Shijaku (monetarni i fiskalni sektori), Bojan Shimbov (vanjski sektor) i Johanna Jaeger i Christoph Ungerer (finansijski sektor). Dodatni doprinos su dali: Stefanie Brodmann, Maria Davalos, Charl Jooste, Alena Kantarovich, Trang Van Nguyen, Monica Robayo, Alanna Simpson i Cevdet Cagdas Unal. Anne Grant je pružila pomoć na lektoriranju, a Budy Wirasmo na dizajnu. Valentina Martinović, Nejme Kotere, Samra Bajramović, Ivana Bojić, Enkelejda Karaj, Hermina Vuković Tasić, Jasminka Sopova, Boba Vukoslavović, Dragana Varezić i Leah Laboy su pomagali timu. Distribuciju izvještaja, kao i vanjske i odnose s medijima vodi tim za vanjsku komunikaciju kojeg čine Lundrim Aliu, Anita Božinovska, Paul A. Clare, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Carl P. Hanlon, Vesna Kostić, John Mackedon, Mirjana Popović, Kym Louise Smithies i Sanja Tanić. Tim se zahvaljuje sljedećim osobama: Linda Van Gelder (regionalna direktorica za zapadni Balkan); John Panzer (direktor, Globalna praksa za makroekonomiju, trgovinu i investicije); Gallina A. Vincelette (šefica prakse, Globalna praksa za makroekonomiju, trgovinu i investicije); i timovima za upravljanje zemljama zapadnog Balkana za davanje smjernica prilikom pripreme ovog izvještaja. Tim se takođe zahvaljuje za komentare na ranije nacrte ovog izvještaja Ministarstvima finansija i Centralnim bankama zemalja zapadnog Balkana. Ovaj RER za zapadni Balkan, kao i prethodna izdanja se mogu naći na: www.worldbank.org/ eca/wbrer/. © 2018 International Bank for Reconstruction and Development/The World Bank 1818 H Street NW Washington DC 20433 Telefon: 202-473-1000 Internet: www.worldbank.org Ovaj materijal je proizvod osoblja Svjetske banke, uz vanjske doprinose. U njemu izneseni nalazi, tumačenja i zaključci ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju. Svjetska banka ne garantira tačnost podataka sadržanih u ovom materijalu. Granice, boje, nazivi i ostale informacije prikazane na mapama u ovom materijalu ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje tih granica. Prava i dozvole Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravima. Obzirom da Svjetska banka potiče diseminaciju svojih radova, ovaj se materijal može reproducirati u cijelosti ili dijelom, u nekomercijalne svrhe, ukoliko se u potpunosti navede izvor. Svi upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, se mogu uputiti World Bank Publication, The World Bank Group, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax 202-522-2625, e-mail: pubrights@worldbank.org. Sadržaj 1. Pregled 1 2. Regionalni rast se usporio, uprkos povoljnom vanjskom okruženju 3 3. Možda dođe do smanjenja otvaranja radnih mjesta 5 4. Iako prihodi rastu, za održivost je potrebno bolje upravljanje potrošnjom 10 5. Kako se inflacija povećava, monetarna politika ostaje prilagođavajuća 15 6. Smanjenje NPL-ova i povećanje kredita u određenoj mjeri podržavaju rast 18 7. Rast izvoza, ali povećanje deficita u nekim zemljama 21 8. Pozitivan, ali donekle zasjenjen izgled za rast 24  31 Albanija 33 Bosna i Hercegovina 38 Kosovo 43 BYR Makedonija 48 Crna Gora 53 Srbija 58  63 1. Pregled Rast BDP-a na zapadnom Balkanu se Tabela 1.1. Putanja rasta, 2016–19prg. usporio s 3,1 procenat u 2016. na Rast realnog BDP-a, procenat procijenjenih 2,4 procenta u 2017. 2016 2017e 2018f 2019f Regionalni rast u 2017. je manje optimističan Albanija 3.4 3.8 3.6 3.5 od očekivanih 2,6 procenata prilikom Bosna i Hercegovina 3.1 3.0 3.2 3.4 objavljivanja jesenjeg izdanja ovog izvještaja. Kosovo 4.1 4.4 4.8 4.8 Usporio se u Srbiji zbog oštre zime i Makedonija, BYR 2.9 0.0 2.3 2.7 stagnirao u BJR Makedoniji, gdje je politička Crna Gora 2.9 4.3 2.8 2.5 kriza uticala na smanjenje investicija i Srbija 2.8 1.9 3.0 3.5 potrošnje. Bosna i Hercegovina (BiH) je Zapadni Balkan 3.1 2.4 3.2 3.5 ostvarila rast po sličnoj stopi kao i u Izvor: Centralne banke i državni statističke agencije; procjene i projekcije Svjetske banke. prethodne dvije godine. Dinamika manjih ekonomija, Albanije, Kosova i Crne Gore je velike tekuće potrošnje, vrlo često na slabo odredila regionalni rast u 2017., uz podršku ciljana socijalna davanja i subvencije. većeg rasta kod trgovinskih partnera, targeted social benefits and Albanija, Crna povećanja cijena roba i provođenja velikih Gora i Kosovo sada rade na oživljavanju investicionih projekata. kapitalnih investicija u svrhu jačanja rasta. Pažljivo upravljanje finansijama, javnim Iako je rast otvaranja radnih mjesta bio investicijama i budžetom će pomoći da se sporiji nego u 2016., u regiji je u prvih osigura smanjenje fiskalnih rizika vezanih za devet mjeseci 2017. otvoreno 190.000 investicije, što bi trebalo smanjiti pritisak na novih radnih mjesta. Učestvovanje radne srednjoročnu održivost duga. snage je povećano u većini zemalja, obzirom da je više ljudi ulazilo na tržište rada i Vanjske osjetljivosti su u nekim zemljama nalazilo posao. Preko 80 procenata novih intenzivirane. Deficit tekućeg računa se u radnih mjesta je otvoreno u uslugama, nekoliko zemalja povećao, uprkos rastu uglavnom maloprodaja i veleprodaja, uz izvoza, obzirom da je, uz izuzetak Kosova i podršku rasta potrošnje. Iako je BJR Makedonije, uvoz prevazilazio izvoz. nezaposlenost u većini zemalja smanjena, i Izuzetno hladna zima je zahtijevala veći uvoz dalje se kreće od 13,5 procenata u Srbiji do energije, a veliki infrastrukturni projekti i 30,4 procenta na Kosovu. Siromaštvo se veća potrošnja su doveli do veće potražnje za nastavlja smanjivati, uprkos povećanju cijena mehanizacijom, opremom i robom iz hrane i energije. inostranstva. Analiza održivosti tekućeg računa pokazuje da zemlje zapadnog Iako su prihodi povećani, nisu sve zemlje Balkana u srednjoročnom periodu trebaju iskoristile priliku za smanjenje fiskalnog smanjiti vanjski deficit. deficita. Srbija i Bosna i Hercegovina su zabilježile suficit u 2017., ali u ostatku regije Da bi regija u srednjoročnom periodu se nastavio iskazivati deficit, kao posljedica ostvarila održiv rast, neophodne su snažne reforme. |  1 Projicira se da će regionalni BDP ostvariti rast sa 2,4 procenta u 2017. na 3,2 procenta u 2018. i 3,5 procenata u 2019. U svim zemljama se očekuje brži rast, potaknut projiciranim snažnijim rastom u Evropi, osim u Albaniji, gdje se očekuje usporavanje zbog završetka velikih investicionih projekata, kao i Crnoj Gori, gdje se očekuje provođenje toliko potrebne fiskalne konsolidacije. Rizici po izglede uključuju trgovinski protekcionizam, normalizaciju kamatnih stopa na globalnom nivou, te mali potencijalni rast i neizvjesnosti domaće politike ili preokret politike. Ti se rizici mogu ublažiti racionalizacijom potrošnje u cilju stvaranja fiskalnog prostora za reforme koje jačaju rast, te primjenom strateškog pristupa za povećanje konkurentnosti. Politike za povećanje fizičkog i ljudskog kapitala, povećanje učestvovanja radne snage i unaprjeđenje tržišnih institucija bi trebali pomoći povećanju potencijala za rast i smanjenju nejednakosti. 2 | 2. Regionalni rast se usporio, uprkos povoljnom vanjskom okruženju Vođen slabijim rastom u BJR Makedoniji i zbog manje poljoprivredne proizvodnje i Srbiji, rast realnog BDP-a se na zapadnom proizvodnje energije. U BJR Makedoniji, Balkanu usporio s 3,1 procenat u 2016. na koja u 2017. nije uopšte ostvarila rast, procijenjenih 2,4 procenta u 2017. (Slika prolongirana politička kriza je dovela do 2.1). U Srbiji, gdje je rast BDP-a bio 1,9 naglog pada javnih i privatnih investicija i procenata u 2017., oštra zima i ljetna suša su smanjila potrošnju. Međutim, Bosna i rast smanjile za barem 1 procentni poen Hercegovina, druga po veličini ekonomija u (pp), regiji, je ostvarila čvrst rast od procijenjenih 3 procenta, a dinamika manjih ekonomija u Slika 2.1. Regionalni ekonomski rast se regiji je takođe pomogla regionalnom rastu. usporio u 2017. Veće investicije i oporavak cijena roba su Procenat 5 podržale rast u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj 4.4 4.3 Gori, dopunjene potrošnjom u Albaniji i 4 3.8 Crnoj Gori i izvozom usluga s Kosova i iz Crne Gore. 3.0 3 2.4 Investicije u infrastrukturu su bile snažne, 2.3 2 1.9 a izvoz roba je povećan (Slika 2.2.). U 2017. 1 su javne investicije i privatni projekti finansirani putem FDI predvodili rast u 0.0 0 Crnoj Gori (5 pp), na Kosovu (3 pp) i u KOS MNE ALB BIH SRB MKD WB6 EU28 JJ 2015 JJ 2016 JJ 2017e Albaniji (2,1 pp). Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene Svjetske banke za 2016. Slika 2.2. U 2017. su zemlje rasle brže kad su investicije bile solidne Faktori rasta realnog BDP-a, procenat 2016 2017e 12 10 10 8 8 6 6 4 4 2 2 0 0 -2 -2 -4 -6 -4 -8 -6 KOS MNE ALB BIH SRB MKD KOS MNE ALB BIH SRB MKD JJ Consumption JJ Investment JJ Net exports QQ Real GDP growth JJ Consumption JJ Investment JJ Net exports QQ Real GDP growth Izvor: Centralne banke i nacionalni zavodi za statistiku; procjene Svjetske banke za 2016. | 3 Doprinos investicija u Srbiji (2,3 pp) je U Crnoj Gori je povećanje uvoza vezanog za dijelom poticao od promjena zaliha (1 pp), velike infrastrukturne projekte i investicije u obzirom da je program javnih investicija bio turizam, anuliralo doprinos izvoza rastu. U spor. U BJR Makedoniji je pad investicija Bosni i Hercegovini i Srbiji je došlo do blago smanjio rast za 1,1 pp – rast u četvrtom negativnog doprinosa neto izvoza rastu, kvartalu nije mogao nadoknaditi smanjenje zbog većeg uvoza energije, poluproizvoda i investicija tokom prva tri kvartala, u iznosu kapitalnih dobara. od 5,5 procenata u odnosu na isti period prethodne godine. Potrošnja je nastavila davati najveći doprinos rastu, podržana većom Iako je vanjsko okruženje ostalo povoljno, zaposlenošću i povećanjem potrošačkih izvoz je u 2017. dao manji doprinos rastu, kredita. Potrošnja je činila oko 90 procenata obzirom na veći uvoz za energetske BDP-a na zapadnom Balkanu, doprinoseći s projekte, potrošnju i investicije. Zemlje 3,7 pp u Crnoj Gori i 3 pp u Bosni i zapadnog Balkana u kojima bazni metali i Hercegovini. U Albaniji je čvrst oporavak rude čine značajan dio izvoza, su ostvarile zaposlenosti, plata i kredita domaćinstvima koristi od povećanja cijena proizvoda na povećao privatnu potrošnju, a i javna globalnom planu (Slika 2.3). Međutim, potrošnja je bila pozitivna, kako su plate kombinacija povećanja cijena nafte i uvoza rasle. Privatna potrošnja je porasla, energije, neophodne zbog oštre zime, je potaknuta povećanjem zaposlenosti, rastom smanjila doprinos neto izvoza rastu; iako je kredita domaćinstvima i većim platama u taj doprinos bio pozitivan u Albaniji (0,4 pp) Srbiji, BJR Makedoniji i Crnoj Gori, i rastom i na Kosovu (1,1 pp); neto izvoz je smanjio usluga u Bosni i Hercegovini. Rast potrošnje rast u Srbiji (-1,9 pp), Bosni i Hercegovini je stimulirao otvaranje radnih mjesta u (-0,8 pp), BJR Makedoniji (-0,7 pp) i Crnoj veleprodaji i maloprodaji (usluge). Iako je Gori (-4,5 pp). Kako je potražnja rasla u potrošnja značajna u ovom stadiju razvoja euro-zoni, Albanija, Crna Gora, Kosovo i zapadnog Balkana, mogla bi usporiti budući BJR Makedonija su ostvarile koristi od rast, obzirom da njen rast povećava pritisak povećanja cijena proizvoda i većeg izvoza na vanjski račun zbog povećanja uvoza. vezanog za turizam. Slika 2.3. Oporavak cijena roba je povećao rast izvoza na zapadnom Balkanu Stopa rasta roba i usluga, procenat Doprinos roba rastu izvoza, procenat 20 70 KOS 18 ALB 60 16 BIH 14 50 MKD 12 BIH SRB 40 10 MNE 30 MNE SRB 8 MKD 6 20 4 ALB 10 2 KOS 0 0 0 5 10 15 20 25 0 5 10 15 20 25 Udio ukupnih proizvoda u izvozu roba i usluga, procenat Udio proizvoda u izvozu roba i usluga, procenat ironment 3. Možda dođe do smanjenja otvaranja radnih mjesta Na zapadnom Balkanu je u 12 mjeseci do Usluge su činile preko 80 procenata novih septembra 2017. otvoreno oko 190.000 radnih mjesta u 2017. Na cijelom zapadnom radnih mjesta, uz rast zaposlenosti u svim Balkanu je većina novih radnih mjesta zemljama. Stopa zaposlenosti na zapadnom otvorena u veleprodaji i maloprodaji, Balkanu se prosječno povećavala za 1,2 podržanih rastom privatne potrošnje. Usluge procenta godišnje, dostižući 44,2 procenta u su bile najznačajniji faktor rasta zaposlenosti septembru 2017. (Slika 3.1). Zaposlenost je u svim zemljama osim Kosova, gdje je najbrže rasla u Crnoj Gori i Srbiji, dostižući predvodila industrija (Slika 3.3.). Dodatni istorijski maksimum od 48 procenata u zamah je dala veća potražnja iz EU za Crnoj Gori i blizu istorijskog maksimuma u kosovskim metalom i srbijanskim Srbiji od 48,2 procenta. Albanija je bila proizvodima automobilske industrije. jedina zemlja u regiji gdje je zaposlenost Informacione i komunikacione tehnologije i narasla na preko 50 procenata. Čak i bez administrativne djelatnosti (Kosovo), javni ekonomskog rasta, javni programi su programi (BJR Makedonija, gdje je oko pomogli da se stopa zaposlenosti u BJR trećine novih radnih mjesta podržano Makedoniji nešto popravi na 44,2 procenta. subvencijama za zapošljavanje) i Uprkos naglom rastu od 1,3 procentna poljoprivreda (Bosna i Hercegovina i poena, zaposlenost na Kosovu je i dalje niska Kosovo), su takođe pomogli povećanju s 30,4 procenta, a u Bosni i Hercegovini je i zaposlenosti. dalje ostala niža nego prije krize (Slika 3.2). Ipak, otvaranje radnih mjesta se usporava. Slika 3.1. U 2017. otvoreno više radnih mjesta Slika 3.2. Zaposlenost je još uvijek na pred- kriznom nivou samo u Bosni i Hercegovini Stopa zaposlenosti, starost 15+, procenat Indeks zaposlenosti, Q2 2008=100 i povećanje 2016-2017., pp 130 Sep-17 1.2 WB6 Sep-16 Sep-17 0.8 120 ALB Sep-16 Sep-17 1.5 110 SRB Sep-16 Sep-17 1.6 MNE 100 Sep-16 Sep-17 0.9 MKD 90 Sep-16 Sep-17 1.3 BIH Sep-16 80 Sep-17 1.3 KOS Sep-16 70 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 -08 un-09 un-10 un-11 un-12 un-13 un-14 un-15 un-16 -17 Jun J J J J J J J J Sep ▬ ALB ▬▬ BIH ▬▬ MKD ▬▬ MNE ▬▬ SRB ▬▬ KOS ▬▬ WB6 Izvor: Centralne banke i nacionalni zavodi za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: Obzirom su podaci za Kosovo kombinacija dviju serija različite učestalosti možda nisu uporedivi. | 5 Slika 3.3. U uslugama je otvorena većina novih radnih mjesta Slika 3.4. Otvaranje radnih mjesta usporeno u 2017. Novo zapošljavanje, dob 15+, jan.-sep. 2017 Godišnji rast zaposlenosti, procenat 100 12 20 10 80 15 8 60 6 10 4 40 5 2 20 0 0 -2 0 -5 -4 -20 -6 -10 -15 -15 -16 -16 -16 l-16 -16 -16 -17 -17 -17 l-17 -17 SRB ALB KOS MKD BIH MNE Sep Nov Jan Mar May Ju Sep Nov Jan Mar May Ju Sep J Poljoprivreda J Industrija i građevinarstvo J Usluge Q Ukupno ▬ ALB ▬▬ BIH ▬▬ MKD ▬▬ MNE ▬▬ SRB ▬▬ WB6 ▬▬ KOS, rhs Izvor: Centralne banke i nacionalni zavodi za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: Obzirom su podaci za Kosovo kombinacija dviju serija različite učestalosti možda nisu uporedivi. Godišnja stopa rasta zaposlenosti na i vjerovatan gubitak stanovništva radno- zapadnom Balkanu se smanjila s 4,8 aktivne dobi zbog emigracije (Okvir 3.1) 1 procenata u 2016. na 2,3 procenta u septembru 2017. (Slika 3.4). Loši vremenski Bez obzira na sporije otvaranje radnih uslovi, koji su pogodili zapošljavanje u mjesta, nezaposlenost je smanjena u svim poljoprivredi, su usporili otvaranje radnih zemljama regije, osim Kosova (Slika 3,5). mjesta u Albaniji na 1,9 procenata u Do septembra 2017., bilo je 1,24 miliona septembru 2017., s 5,5 procenata godinu nezaposlenih – 5,6 procenata manje nego ranije, a u Srbiji na 2,4 procenta, s 5,8 godinu ranije. Najveće smanjenje broja procenata godinu ranije (Slika 3,4). U Bosni i nezaposlenih je zabilježeno u Bosni i Hercegovini, gdje su poljoprivredni Hercegovini, 18 procenata, ali to je zbog proizvodi relativno manje podložni uticaju smanjenja učestvovanja radne snage, jer su oštrih zima, rast zaposlenosti u poljoprivredi ljudi emigrirali ili prestali tražiti posao. je pomogao ostvarivanju rasta zaposlenosti u Međutim, ohrabrujuće je da je dugotrajna uslugama. Program zapošljavanja u nezaposlenost u Bosni i Hercegovini Makedoniji je osigurao čvrst godišnji rast smanjenja za skoro 3,4 pp, iako je s 82 zaposlenosti od 2,1 procenat, što je ublažilo procenta nezaposlenih u 2017. još uvijek nedostatak ekonomskog rasta. U Crnoj Gori velika. Na Kosovu se nezaposlenost povećala, je snažan rast građevinarstva i turizma kako je više ljudi, naročito mladih, ušlo u povećao rast zaposlenosti na 3,2 procenta, s radnu snagu, a otvaranje radnih mjesta se 1,2 procenta u 2016. Na Kosovu je došlo do usporilo. Najnižu stopu nezaposlenosti u pada sa 17,2 na 5,3 procenta zbog baznog regiji je imala Srbija, s prosjekom od 13,5 efekta. Regionalna stopa učestvovanja radne procenata u 2017., iako je u zadnjem snage je u prosjeku bila 53,5 procenata u septembru 2017., što je povećanje od samo 1 Starenje je još jedan faktor koji utiče na učestvovanje radne snage u zemljama zapadnog Balkana (pogledati: Svjetska banka i WIIW 0,3 pp od septembra 2016., uz najveće (Institut za ekonomske studije u Beču) “Trendovi tržišta rada na zapadnom Balkanu, 2018”). razliku na Kosovu (3 pp) i Srbiji (1,1 pp) i creation Okvir 3.1. Emigranti: Obično radno-aktivne dobi i visoko obrazovani Emigracija ima snažan efekat na demografiju, tržište rada i ekonomska kretanja u regiji. Između 1990. i 2015. emigracija sa zapadnog Balkana se udvostručila na oko 4,4 miliona ljudi. Emigracija decenijama pomaže ublažavanje nedostatka mogućnosti za zapošljavanje kod kuće. Kad emigranti odu raditi vani, doznake koje šalju kući su značajan izvor prihoda za primaoce. Istovremeno, međutim, obzirom da priliv doznaka povećava raspoloživi prihod, time se povećava minimalna plata za koju je radnik spreman da radi, pa se smanjuje motivacija za rad, naročito za one koji nisu primarni hranioci u domaćinstvu. Slika B3.1.1 Emigracija se povećava od Slika B3.1.2 Emigranti su uglavnom 1990. radno-aktivne dobi i bolje obrazovani. Emigranti kao procenat stanovništva, 1990.-2015.) Emigracija po polu i obrazovanju, procenat 2010.) 50 50 40 40 30 30 20 20 10 10 0 0 Men Women Men Women Men Women Men Women Men Women BIH ALB MKD MNE SRB ALB BIH MKD SRB & MNE World JJ 1990 JJ 2000 JJ 2010 JJ 2015 JJ Low JJ Medium JJ High educational attainment Napomene: Niže obrazovani uključuju one koji su završili manje od četvorogodišnje srednje škole, osnovnu školu, nezavršenu osnovnu školu; srednje obrazovani obuhvataju one koji su završili srednju školu od četiri godine ili ekvivalent; a visoko-obrazovani uključuju nivoe obrazovanja više od četvorogodišnje srednje škole ili ekvivalent. Migranti kao udio u stanovništvu ne obuhvata intra-regionalnu migraciju unutar zapadnog Balkana. Za svaki dati nivo obrazovanja i godinu, stopa emigracije se definira kao ukupna populacija migranata iz date matične zemlje, podijeljena zbirom migrantskog i domaćeg stanovništva u datoj zemlji. Iz nekih zemalja je preko 40 procenata stanovništva emigriralo, naročito Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine. U 2015.g. su glavne destinacije emigranata iz regije bile Austrija, Njemačka, Grčka, Italija i Švicarska. Emigranti su uglavnom radno-aktivne dobi i bolje obrazovani, pri čemu žene čine sve veći udio. Bolja koordinacija između matične i zemlje prijema, u smislu mobilnosti visoko-kvalificiranih radnika, uključujući studente i istraživače i veći fokus na prenos znanja i uključivanje dijaspore, bi povećala pozitivne aspekte migracije i za pojedinca i za društva. Izvor: Svjetska banka i WIIW (Trendovi tržišta rada na zapadnom Balkanu, 2018) na osnovu UN Statistika (2015) i IAB Baze podataka o odlivu mozgova. zadnjem kvartalu 2017. porasla na 14,7 Nezaposlenost mladih na zapadnom procenata. Tri zemlje su ostvarile istorijski Balkanu je smanjenja na 31,5 procenata u nisku stopu nezaposlenosti (iako još uvijek septembru 2017. (307.000 manje vrlo visoku po međunarodnim nezaposlenih mladih), 6 pp manje nego u standardima): Albanija 13,7 procenata, Crna septembru 2016. Najniža je bila u Albaniji s Gora 14,8 procenata i BJR Makedonija 22,1 25,9 procenata, nakon čega slijede Crna procenat. Dvije trećine nezaposlenih je duže Gora i Srbija, obje ispod 30 procenata. od jedne godine bez posla. Međutim, Bosna i Hercegovina, Kosovo i BJR Makedonija imaju stope nezaposlenosti od oko 50 procenata. | 7 Slika 3.5. Nezaposlenost je manja, ali još Slika 3.6. Više ljudi je našlo posao, ali uvijek ostaje velika napredak je spor Stopa nezaposlenosti, dobi 15+, procenat Procenat stanovništva, dobi 15+ 35 100 90 30 80 25 70 60 20 50 15 40 10 30 20 5 10 Sep-16 Sep-17 Sep-16 Sep-17 Sep-16 Sep-17 Sep-16 Sep-17 Sep-16 Sep-17 Sep-16 Sep-17 Sep-16 Sep-17 0 0 KOS MKD BIH MNE ALB SRB KOS BIH MKD MNE SRB ALB WB6 J Stopa nezaposlenosti (2017) ▬ Stopa nezaposlenosti (2016) J Zaposleni J Nezaposleni J Neaktivni Q Dugoročna nezaposlenost (2016) Izvor: Centralne banke i nacionalni zavodi za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: Obzirom su podaci za Kosovo kombinacija dviju serija različite učestalosti možda nisu uporedivi. Ustvari, Kosovo je dostiglo 53,2 procenta, plate porasle za 0,4 procenta u 2017. U Crnoj kako je više mladih došlo na tržište rada, a Gori je nakon povećanja od 3,8 procenata u otvaralo se manje radnih mjesta, u poređenju 2016., došlo do pada realnih plata za 0,4 s 2016. Pored značajno neodgovarajućih procenta, predvođenog smanjenjima u vještina, relativno velika najniža plata bi javnom sektoru u okviru fiskalne mogla predstavljati destimulaciju za konsolidacije. zapošljavanje radnika s niskim vještinama i mladih (Okvir 3.2). Uz još uvijek nisku inflaciju, rast i radna mjesta izvlače ljude iz siromaštva. U 2017. Pritisci plate se povećavaju. Nakon nekoliko je prosječna stopa siromaštva za Albaniju, godina ekonomskog rasta, počele su diskusije Kosovo, BJR Makedoniju, Crnu Goru i o povećanju minimalne plate. U Albaniji su Srbiju pala za procijenjen 1 procentni poen u realne plate formalno zaposlenih u 2017. odnosu na godinu ranije, na projiciranu porasle u građevinarstvu, energetici i turizmu, regionalnu stopu siromaštva od 23,12 prateći povećanje potražnje za radnom procenat. To ukazuje da je u tim zemljama snagom. U Srbiji je prosječna realna plata oko 117.000 ljudi izašlo iz siromaštva tokom povećana za 0,9 procenata, pri čemu se plate u 2016.-173. Povećanje inflacije, naročito cijena privatnom sektoru oporavljaju brže, obzirom hrane i energije, počinje uticati na da su plate u javnom sektoru bile zahvaćene domaćinstva s niskim prihodima, gdje fiskalnom konsolidacijom. U BJR Makedoniji, najveći dio kućnog budžeta odlazi na hranu. plate su u 2017. nastavile uzlaznu putanju; u Da bi održale nedavna poboljšanja kombinaciji s niskom inflacijom, koja je dobrostanja, zemlje u cijeloj regiji trebaju pomogla povećanju realne plate za 1,2 nastaviti s otvaranjem radnih mjesta i procenta u odnosu na prethodnu godinu, povećanjem zarade. predvođenom prerađivačkom industrijom, 2 Stope siromaštva predstavljaju procjene Svjetske banke na osnovu podataka od nacionalnih organa. Procjene regionalnog prosjeka građevinarstvom i uslugama. I u Bosni i isključuju Bosnu i Hercegovinu zbog problema s izračunavanjem PPP agregata dobrostanja. Hercegovini je sličan obrazac, gdje su realne 3 Brojke koje se odnose na siromaštvo odražavaju standardizirano creation mjerilo za zemlje s višim srednjim prihodom, što predstavlja život s manje od 5,5 US$ na dan u 2011. u PPP smislu. Okvir 3.2. Plate mladih i potraga za poslom Nivoi plata se značajno razlikuju u regiji. Mjereno paritetom kupovne moći (PPP), Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju najveće plate, dok Albanija znatno zaostaje, na dnu ljestvice plata. Međutim i plate u Albaniji su dosta porasle od 2010., a plate u BJR Makedoniji uglavnom stagniraju, u smislu PPP. Interesantno je kad se gleda distribucija plata u BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, veliki broj radnika zarađuje male plate, mali broj velike plate, dok je prosječna plata u te tri zemlje oko 20 procenata veća od srednje plate. Slika B3.2.1. Plate u regiji se značajno Slika B3.2.2. I distribucija im je razlikuju neravnomjerna Prosječna bruto mjesečna plata, euro u PPP Omjer prosječne i srednje plate, procenat, 2014 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Change 160 2016– 150 10, % 140 ALB 602 627 650 605 784 807 774 28.6 130 BIH 1,271 1,334 1,381 1,382 1,385 1,393 1,375 8.2 120 110 CG 1,478 1,497 1,485 1,465 1,470 1,502 1,523 3 100 MKD 1,235 1,197 1,219 1,193 1,223 1,254 1,239 0.3 90 80 SRB 1,042 1,095 1,142 1,134 1,135 1,130 1,128 8.3 Denmark Norway Sweden Switzerland Iceland Belgium Finland Austria Germany Netherlands Malta Greece Italy Spain Czech Rep. France Estonia Croatia Ireland Serbia Montenegro United Kingdom Slovakia Luxembourg Slovenia FYR Macedonia Lithuania Poland Cyprus Latvia Hungary Romania Bulgaria Portugal Turkey EU 28 KOS . . 990 986 1,059 1,160 1,169 18.1 Napomena: Za Kosovo se procenat promjene plata odnosi na 2016/2012 Dok je broj radnika koji zarađuju manje od dvije trećine srednje plate dosta ispod EU prosjeka od 17,2 procenta, najveći je među najmlađim radnicima – preko 40 procenata u Crnoj Gori i preko 30 procenata u BJR Makedoniji i Srbiji – a znatno manji među radnicima dobi 50 i više godina. To je uobičajna karakteristika širom zapadnog Balkana – u zemljama bivše Jugoslavije, radno zakonodavstvo sadrži odredbe o obaveznom plaćanju minulog rada (bez obzira na dužinu rada kod sadašnjeg poslodavca). U 2014. odredbe o minulom radu su još uvijek bile na snazi u BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, međutim u Srbiji je to 2015. promijenjeno u sklopu reforme tržišta rada. U BJR Makedoniji je godišnje povećanje po osnovu minulog rada iznosilo 0,5 procenata za svaku godinu staža; u Crnoj Gori je bilo progresivno, počevši od 0,5 procenata s postepenim povećanjem do 1 procenata za 20 godina staža. Slika B3.2.3. Udio radnika koji zarađuju Slika B3.2.4. Više od trećine radnika s male plate je velik, u poređenju s malim platama su mladi. Evropom. Udio radnika s malim platama, procenat, 2014. Starosna struktura radnika s malim platama, procenat, 2014.) 30 45 25 40 35 20 30 15 25 10 20 15 5 10 0 5 Sweden Belgium Switzerland Italy Luxembourg Portugal Spain Austria Malta Hungary Bulgaria Slovenia Netherlands Czech Rep. Slovakia Greece Finland Iceland Norway FYR Macedonia Denmark Latvia EU 28 France Cyprus United Kingdom Ireland Germany Estonia Serbia Croatia Poland Lithuania Romania Montenegro 0 Less than 30 years From 30 to 49 years 50 years or over JJ MNE JJ MKD JJ SRB Izvor: Svjetska banka i WIIW (Trendovi tržišta rada na zapadnom Balkanu, 2018.) na osnovu podataka koje su dostavili nacionalni zavodi za statistiku i Ankete o strukturi zarada, 2014. | 9 4. Iako prihodi rastu, za održivost je potrebno bolje upravljanje potrošnjom Bosna i Hercegovina i Srbija su u 2017. prosjeku za regiju, uglavnom potiče od zabilježile fiskalni suficit, ali ostatak regije boljeg učinka indirektnih poreza, naročito je povećao deficit (Slike 4.1 i 4.2). I Bosna i veće naplate poreza na dodatnu vrijednost Hercegovina i Srbija su povećale naplatu (PDV), na koji u prosjeku otpada više od poreza i trošile manje na plaćanje kamata i polovine ukupnih prihoda. U Bosni i javne investicije. Za razliku od toga, Crna Hercegovini, odlučnija naplata i indirektnih Gora je zabilježila do sada najveće povećanje i direktnih poreza putem strožijih kontrola i svog deficita, 2,3 procenta BDP-a, uprkos mjera za smanjenje šverca, te veći socijalni manjoj potrošnji na plate i socijalna davanja. doprinosi i porezi na profit u Srbiji, su U ostatku regije su deficiti povećani – omogućili rast prihoda od 0,8, odnosno 1 ostvareni prihodi i uštede na servisiranju procenat BDP-a. U BJR Makedoniji, iako je duga nisu bili dovoljni da nadoknade veću domaća potražnja smanjena, prihodi su potrošnju. Međutim, dok je u Albaniji to išlo porasli za 0,7 procenata BDP-a, obzirom da na račun javne infrastrukture i subvencija za su bolja naplata PDV-a i veći socijalni energiju, u BJR Makedoniji i Kosovu (gdje su doprinosi nadoknadili manje prihode po takođe povećane javne investicije), veći osnovu posebnih prihoda i ostalih poreza. prihodi su korišteni za ad hoc socijalne Prihodi u Albaniji su ostali nepromijenjeni transfere. kao udio u BDP-u. Na Kosovu je povećanje prihoda rezultat većih prihoda od poreza na Prihodi su povećani u svim zemljama osim dohodak, kao posljedica veće zaposlenosti i Crne Gore (i ostali stabilni u Albaniji). plata, te bolje naplate PDV-a, čime je Povećanje, od blizu 0,4 procenta BDP-a u kompenziran manji prihod po osnovu Slika 4.1. Osim u Bosni i Hercegovini i Srbiji, Slika 4.2. Povećani prihodi su u većini deficit je povećan, 2015-17. zemalja iskorišteni za povećanje potrošnje Fiskalni deficit, procenat BDP-a Doprinos promjeni fiskalnog deficita, 2017., procenat BDP-a 8 3 é Smanjeni prihodi, povećana potrošnja 2 6 1 4 0 2 -1 0 -2 ê Povećani prihodi, smanjena potrošnja -2 -3 MNE MKD ALB KOS SRB BIH WB6 SRB BIH KOS MKD ALB MNE WB6 JJ 2015 JJ 2016 JJ 2017e JJ Expenditure JJ Revenue QQ Change in fiscal deficit Izvori: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene Svjetske banke. sustainabilit Slika 4.3. Veća potrošnja je uglavnom otišla Slika 4.4. U potrošnji dominiraju plate u na kapitalne investicije i socijalna davanja javnom sektoru i socijalni programi. Doprinos promjeni javne potrošnje, 2017., procenat BDP-a Procijenjena javna potrošnja, 2017., procenat BDP-a 4 50 3 40 2 30 1 20 0 10 -1 2016 2017 2016 2017 2016 2017 2016 2017 2016 2017 2016 2017 2016 2017 -2 0 MNE MKD KOS ALB BIH SRB WB6 MNE MKD KOS ALB BIH SRB WB6 JJ Wage bill JJ Social benefits JJ Wage bill JJ Social benefits JJ Capital expenditures QQ Total expenditures JJ Capital expenditures QQ Total expenditures Izvori: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene Svjetske banke. i manjim subvencijama za državna preduzeća i poreza na prihod poslovnih subjekata, slabiju u Bosni i Hercegovini. Ali, dok je Albanija naplatu poreza na imovinu i smanjenje povećala javne investicije, Kosovo i BJR carinskih tarifa po stupanju Sporazuma o Makedonija su usmjerile povećanje prihoda na stabilizaciji i pridruživanju (SAA) na snagu. loše ciljane programe. Pad kapitalne potrošnje Obzirom da je Crna Gora u 2017. usvojila u BJR Makedoniji je bio praćen većom sveobuhvatnu poresku reformu u okviru potrošnjom na zdravstvo, penzije, subvencije i fiskalne konsolidacije, uključujući i podizanje socijalnu pomoć. Na Kosovu je povećanje stope PDV-a, smanjenje izuzetaka od plaćanja potrošnje uglavnom išlo na povećanje penzija i akciza, i uvođenje nove akcize na ugalj, boračkih naknada, iako su povećane i javne smanjenje omjera prihoda i BDP-a zemlje investicije, npr. na autoput Ruta 6. U dodatnoj odražava bazni efekt zbog naplaćene velike potrošnji Crne Gore je dominirao autoput jednokratne naknade u 2016. za prava na 4G Bar-Boljare, iako je vlada u 2017. uvela mrežu. Nedavno poboljšanje učinka prihoda reforme za ograničavanje tekuće potrošnje, pokazuje mogućnosti zemalja zapadnog ukinula neciljana socijalna davanja i smanjila Balkana da mobiliziraju više prihoda, potrošnju na plate u javnom sektoru. smanjenjem izuzetaka od plaćanja poreza i poboljšanjem poreske administracije. Da bi se ubrzao rast, zemlje zapadnog Balkana trebaju preusmjeriti potrošnju na Iako je većina zemalja ostvarila veće investicije u fizički i ljudski kapital. U 2017. prihode, tek par ih je iskoristilo priliku da su socijalna davanja i plate u javnom sektoru popravi fiskalni bilans, umjesto činili 21,1 procenat BDP-a u regiji, što je neproduktivne potrošnje na neciljana znatno više od regionalne kapitalne potrošnje socijalna davanja i transfere (Slike 4.3 i 4.4.) od 5,2 procenta BDP-a (Slika 4.4.). Veći prihodi su doveli do veće potrošnje, osim u Srbiji, gdje su nastavljene aktivnosti na 4 Crnogorski parlament je ukinuo “doživotnu” naknadu za majke troje ili više djece, koja ne samo da je udvostručila budžet za socijalna konsolidaciji u kombinaciji s manjim javnim davanja, već je potakla mnoge žene da se povuku s tržišta rada. kapitalnim investicijama | 11 Osiguranje održivih fiskalnih ušteda kroz U prošlosti su ove zemlje počinjale reforme državnih preduzeća (SOE) i penzija, investicione projekte koji su ostajali bolje ciljanje socijalnih davanja i bolje nezavršeni zbog nedostatka sredstava, upravljanje javnim finansijama sve do gomilale neizmirene obaveze ili ulazile u općinskog nivoa, bi omogućili zemljama potencijalne rizike po budžet. Kapitalna zapadnog Balkana stvaranje fiskalnog potrošnja je neefikasna zbog slabosti u prostora neophodnog za poboljšanje upravljanju javnim investicijama, kao što su kvaliteta infrastrukture, obrazovanja, ograničeno srednjoročno budžetiranje, zdravstva i socijalne zaštite. neprovođenje evaluacije nakon završetka projekta i dugotrajni procesi nabavke (pogledati Okvire 4.1 i 4.2). Okvir 4.1. Upravljanje javnim finansijama u Albaniji Zdravo upravljanje javnim finansijama (PFM) je od vitalnog značaja da se osiguraju održivost, strateška raspodjela javnih resursa i efikasno pružanje javnih usluga. Iako je posljednjih godina PFM u zemljama zapadnog Balkana unaprijeđeno provođenjem aktivnosti na jačanju sistema PFM, ipak ima još dosta prostora za povećanje transparentnosti budžeta i uvezivanje budžeta s vladinim razvojnim strategijama; prisutni su i izazovi u vezi s kvalitetom budžetskih informacija raspoloživih donosiocima odluka, te nedostatkom sistema za monitoring i evaluaciju rezultata. Albanija je 2017. provela procjenu Javnih rashoda i finansijske odgovornosti (PEFA) u cilju evaluacije napretka ostvarenog posljednjih godina i ažuriranja PFM strategije. PEFA je standardizirana i sistematska analiza učinka PFM koja obuhvata oblasti poput fiskalne discipline, raspodjele sredstava i pružanja usluga, što omogućava ne samo procjenu napretka, već i poređenje rezultata s drugim zemljama. Priprema PEFA-e je bila osnovni element PFM strategije albanske vlade za period 2014.-20. Nalazi PEFA procjene pokazuju da PFM Slika B4.1.1. Sistem upravljanja javnim sistem zemlje ima sličan učinak kao i u finansijama u Albaniji zadovoljava osnovne standarde u skladu s PEFA bodovanjem ostalim zemljama u regiji, ali da postoje Credibility of the budget nedostaci u određenim dimenzijama, čije bi 8 prevazilaženje moglo dati bolje rezultate 6 (Slika B4.1.1). Albanija je ostvarila značajan External scrutiny 4 Comprehensiveness and transparency napredak na fiskalnoj disciplini, 2 transparentnosti budžeta i sveobuhvatnosti i 0 dostupnosti budžetskih informacija. Accounting, recording Policy budgeting Međutim, nema dovoljno van-budžetskih and reporting informacija, učinak jedinica koje pružaju usluge je neravnomjeran, transferi lokalnim Predictability and control in budget vlastima su donekle nejasni. Štaviše, treba ▬ ALB 2017 ▬ BIH 2014 ▬ KOS 2016 dosta raditi na planiranju srednjoročnog ▬ MKD 2015 ▬▬ MNE 2013 ▬ SRB 2015 budžeta. Generalno budžeti Albanije su pouzdaniji od budžeta susjeda u regiji. Zemlja je u periodu 2014.-17. održala fiskalnu disciplinu, a kvalitet prognoziranja prihoda je bolji. Međutim, dalje prisustvo velikih varijacija – u prosjeku 22,8 procenata – u funkcionalnoj strukturi budžetom predviđene i ostvarene potrošnje, potkopava vjerodostojnost budžeta. Posljednjih godina su na te varijacije uticali izmirivanje nagomilanih obaveza i nepredviđeni troškovi velikih investicionih projekata. sustainabilit Upravljanje javnim investicijama (PIM) je veliki izazov za Albaniju. Probleme predstavljaju fragmentirani podaci, neadekvatan monitoring i evaluacija, nedostatak standarda za izbor projekata. Vlada je takođe osjetljiva na fiskalne šokove zbog propusta vezanih za monitoring, izvještavanje i upravljanje rizicima, kao što su kvazi-fiskalne aktivnosti javnih preduzeća, javno- privatna partnerstva i eksplicitne potencijalne obaveze koji proističu iz npr. katastrofa, tekućih sudskih tužbi i vjerovatnih sudskih rješenja. Jačanje srednjoročnog budžetskog planiranja i njegovo direktnije uvezivanje s vladinom razvojnom strategijom bi pomoglo osiguranju, kako fiskalne održivosti, tako i efektivnijih usluga. Iako je srednjoročna perspektiva već sada dio makro-fiskalnog planiranja i budžetiranja, na strateški fokus budžeta utiču odstupanja od službenog budžetskog kalendara, slabe veze sa sektorskim strategijama i minimalna zakonska kontrola srednjoročnog budžetskog planiranja. Potrebno je posvetiti pažnju i izgradnji kapaciteta orijentiranog na učinak i efikasnost i efektivnost pružanja usluga. Previše direktnog ugovaranja smanjuje efikasnost pružanja usluga i otežava dobivanje najveće vrijednosti prilikom vladinih nabavki. Bolja interna revizija bi mogla riješiti sistemska ili pitanja učinka. Revizija učinka od strane Vrhovne institucije za reviziju (SAI) se tek počinje uvoditi, a izvještaji SAI se još uvijek ne objavljuju, niti podliježu javnom razmatranju. Štaviše, uprava uglavnom ne postupa po preporukama SAI, niti zakonskim preporukama, tako da se propušta prilika za efektivnije korištenje resursa. Izvor: Svjetska banka na osnovu PEFA procjene za Albaniju u 2017. (https://pefa.org/sites/default/files/AL-Dec17-PFMPR-Public% 20with%20PEFA%20Check.pdf)estimates. Napomena: Redna skala je pretvorena u numeričku (A = 8; B+ = 7; itd.). U svrhu poređenja, korištena je PEFA metodologija iz 2011. Zemlje koje su provele fiskalnu (PPG) duga u Srbiji, Albaniji i Bosni i konsolidaciju, bilježe smanjenje javnog Hercegovini. U Srbiji je uz pomoć kretanja duga (Slike 4.5 i 4.6). Kombinacija valutnog kursa, PPG dug opao za ekonomskog rasta, fiskalne discipline i procijenjenih 10,6 pp BDP-a. Sveukupni dug aktivnog upravljanja dugom u 2017. je Crne Gore se povećao, s ionako visokog smanjila udio javnog i javno-garantiranog nivoa, zbog finansiranja izgradnje autoputa. Slika 4.5. Omjer javnog duga i BDP-a je Slika 4.6. Fiskalna konsolidacije je smanjila smanjen u Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini vanjski PPG dug u Srbiji Javni i javno-garantirani dug, procenat BDP-a Vanjski PPG dug kao procenat BDP-a i procenat promjene ukupnog vanjskog PPG duga 80 9 65 70 55 45 6 60 35 25 3 50 15 40 5 0 -5 30 -15 -3 -25 20 -35 -45 -6 10 -55 0 -65 -9 MNE ALB SRB MKD BIH KOS WB6 SRB BIH MKD KOS ALB MNE WB6 JJ 2017e ▬ 2016 QQ 2007 JJ External PPG debt, % of GDP QQ Change in total PPG external debt, % rhs Izvori: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene Svjetske banke. | 13 U BJR Makedoniji je PPG dug smanjen s 48, smanjen na 38 procenata BDP-a u 2017., 4 procenta u 2016., na 47,5 procenta u 2017., dijelom zbog pada US dolara, u kojem je oko kako je vlada smanjila akumulirane depozite trećine PPG duga zemlje. U Albaniji je PPG za otplatu duga. PPG dug Kosova, iako dug porastao s 32,7 procenata BDP-a u 2016. najniži u regiji (16,5 procenata BDP-a u na 33,7 procenata BDP-a, uz vladin strateški 2017.) se nastavio povećavati zbog većih potez na povećanju ročnosti duga i socijalnih davanja i boljeg izvršenja smanjenju njegovih troškova. Rast vanjskog projekata javnih investicija. PPG duga Crne Gore na 54,5 procenata BDP-a je bio vođen uglavnom finansiranjem I pritisak vanjskog PPG duga je smanjen u autoputa Bar-Boljare i povećanjem udjela zemljama koje su iskoristile prednosti zajmova za autoput, denominiranih u US povoljnih uslova na finansijskom tržištu dolarima. (Slika 4. 6). Vanjski PPG dug Srbije je Okvir 4.2. Distribucioni uticaj fiskalnih sistema u Albaniji i Crnoj Gori Fiskalna politika može imati snažan uticaj na Slika B4.2.1. U Albaniji i Crnoj Gori fiskalni jednakost. Kreatori politike sve više koriste sistem manje smanjuje nejednakosti nego u analizu fiskalnih zahvata za procjenu drugim zemljama redistribucionog efekta sistema poreza i Smanjenje Gini koeficijenta od tržišnog prihoda plus naknada u zemlji i kako fiskalne reforme penzije i konačni prihod 0 mogu uticati na različite segmente stanovništva. -0.05 Fiskalni sistemi Albanije i Crne Gore smanjuju nejednakosti (Slika B4.2.1). U obje zemlje je nejednakost tržišnog prihoda mjerena Gini koeficijentom, smanjena kombiniranim efektom poreza i doprinosa, ite nd ( ) ) Co (200 ) Ric -09) ) tia 9) o( ) Ec hile 0) Mo (20 3) ) 5) 0) ua 5) ) ) 0 tat 014 1 ug 010 4 ne -12 Pe 014 13 Po (201 az (201 Cr (200 Me (201 C 01 do (201 Ru (201 Alb (201 rag 01 socijalnih naknada i socijalne potrošnje na (20 8 nte 11 2 2 2 Pa ia (2 2 a( y( ica es y gro ia ru ua xic ss an la oa Afr il r dS sta zdravstvo i obrazovanje Ur uth ua Br So Un Nejednakost je smanjena za 5 Gini poena u Albaniji i za 7 u Crnoj Gori. Socijalne naknade i socijalna potrošnja su pomogli na smanjenju nejednakosti; iako indirektni porezi (PDV i akcize) imaju efekt neujednačavanja, on je vrlo mali. Direktni porezi – porez na dohodak i socijalni doprinosi – su progresivni (oni koji zarađuju manje plaćaju manje). Analiza fiskalnih zahvata može pomoći kreatorima politike da izračunaju troškove i koristi od reformi. Očekuje se da bolje ciljanje programa socijalne pomoći u Albaniji „Ndihma Ekonomike“(Ekonomska pomoć), koji se upravo pokreće, poveća uticaj programa na siromaštvo. U Crnoj Gori su političke stimulacije distribucionog uticaja fiskalnih reformi – povećanje PDV-a, ukidanje naknade za majke (dijelom kompenzirano povećanjem dječjeg doplatka) i smanjenje plata u javnom sektoru –dale informacije za vladin program fiskalne konsolidacije. Izvori Dávalos M.E., M. Robayo-Abril, E. Shehaj i A. Gjika. 2018. “Distribucioni uticaj fiskalnog sistema u Albaniji,” Radni materijal Svjetske banke za ispitivanje politike 8370 (https://www.openknowledge.worldbank.org/handle/10986/29496). Younger, S. i D. Dragani. 2017. “Fiskalni zahvati u Crnoj Gori,” citirano u Pregledu upravljanja javnim finansijama u Crnoj Gori (Svjetska banka, predstoji objavljivanje). sustainabilit 5. Kako se inflacija povećava, monetarna politika ostaje prilagođavajuća Prosječna inflacija potrošačkih cijena na U Albaniji su smanjenje razlike između zapadnom Balkanu je povećana s 0,5 potencijalnog i ostvarenog BDP-a kao i veće procenata u 2016. na 2,3 procenta u 2017., cijene uvoza, povećali inflaciju tačno do vođena većom domaćom potražnjom, ispod ciljne granice. većim platama i većim cijenama uvoza (Slika 5.1). Najviše u porasle cijene hrane i Monetarna politika i dalje podržava rast, energije (Slika 5.2). Dugoročni trend inflacije ali transmisija putem kanala kredita je je bio negativan na Kosovu i mnogo niži od smanjena. Centralne banke u Albaniji (koja inflacije CPI (Indeks potrošačkih cijena) u ima plutajući kurs i ciljanje inflacije) i BJR Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, što Makedoniji (koja ima fiksni kurs), su održale ukazuje da će pritisak inflacije biti pod kamatne stope stabilnim (Slika 5.3). U kontrolom dok se rast proizvodnje i skladu s niskim pritiskom inflacije, zaposlenosti donekle ne povećaju. Veće Centralna banka Srbije je smanjila svoju akcize u Crnoj Gori i sušom uzrokovano kamatnu stopu dva puta u 2017., dostižući povećanje cijena hrane u Albaniji, su takođe 3,5 procenta na kraju godine. U Albaniji je doprinijeli većim cijenama u 2017. U Srbiji Centralna banka držala minimalnu kamatnu su oporavak potrošnje i veće cijene hrane i stopu od 1,25 procenata od aprila 2016. i reguliranih roba i usluga povećali inflaciju objavila da neće biti promjena prije druge na 3 procenta, što je najviše u regiji, ali još polovine 2018. U BJR Makedoniji je uvijek unutar ciljnog opsega Centralne monetarni stimulans u kombinaciji s makro- banke. U Bosni i Hercegovini i BJR prudencijalnim politikama očuvao Makedoniji se, nakon prolongirane deflacije, finansijsku stabilnost. Iako je monetarna ponovo javila inflacija u formi većih cijena i politika podržavala rast, njeno prenošenje na uvoznih i domaćih roba. tržišta kredita je bilo ograničeno stepenom euroizacije (pogledati Okvir 5.1). Slika 5.1. Inflacija porasla u većini regije Slika 5.2. Predvodile su je cijene hrane i energije Inflacija CPI, procenat Stopa inflacije, procenat 3.5 3 2.5 2 1.5 1 0.5 0 -0.5 -1.5 -1 -16 -16 -16 -16 -16 -16 -17 -17 -17 -17 -17 -17 2014 2015 2016 2017 Jan Mar May Jun Sep Nov Jan Mar May Jun Sep Nov ▬ ALB ▬▬ BIH ▬▬ KOS ▬▬ MKD ▬▬ MNE ▬▬ SRB ▬▬ WB6 ▬ WB6 headline inflation ▬ EU28 headline inflation ▬ WB6 core inflation ▬ EU28 core inflation Izvor: Centralne banke i procjene Svjetske banke. Napomena: Cijene hrane i energije su uključene u CPI inflaciju, ali nisu u dugoročne trendove indeksa cijena. | 15 Slika 5.3. Monetarna politika je prilagođavajuća Slika 5.4. …kako im vrijednost valuta raste u ekonomijama koje koriste ciljanje inflacije… Službene kamatne stope, procenat Promjene valutnog krusa dec. 2016 – dec. 2017., procenat, povećanje ukazuje na smanjenje vrijednosti valute 5 15 10 4 5 3 0 2 -5 1 -10 0 -15 -16 ar-16 ay-16 un-16 ep-16 ov-16 an-17 ar-17 ay-17 un-17 ep-17 ov-17 USD EUR REER Jan M M J S N J M M J S N ▬ ALB ▬ MKD ▬ SRB ▬ Eurozone JJ SRB JJ ALB JJ BIH JJ MKD JJ KOS JJ MNE Izvor: Nacionalni organi; Eurostat; kalkulacije osoblja Svjetske banke Povećanje kursa je smanjilo rast, Na primjer, u Srbiji gdje je takođe došlo do pogoršavajući ionako osjetljive vanjske povećanja kursa prema njenim trgovinskim račune. U zemljama s ciljanom inflacijom partnerima, neto izvoz je značajno opao. To došlo je do povećanja kursa eura (Slika 5.4). je, zauzvrat, doprinijelo osjetljivosti tekućeg Obzirom da povećava pritisak na povećanje računa (pogledati Odjeljak 7). uvoza, povećanje kursa bi moglo smanjiti rast. Okvir 5.1. Napori na smanjenju euroizacije Od početka tranzicije s planske na tržišnu ekonomiju, obilježene velikom inflacijom i makroekonomskom i političkom nestabilnošću, ekonomski akteri na zapadnom Balkanu biraju euro kao sredstvo razmjene, obračunsku jedinicu i čuvanje vrijednosti. Kao rezultat nepovjerenja u domaće valute, većina štednje u bankama je u eurima. A kako su ekonomski akteri koristili razlike u kamatnim stopama između zajmova u stranoj valuti i depozita u domaćoj, došlo je euroizacije zaduživanja. Na zapadnom Balkanu dominira euroizacija vođena depozitima; trenutno zajmovi i depoziti denominirani u euru čine 70 procenata ukupnih Srbiji i 60 procenata u BJR Makedoniji. U Albaniji je euroizacija značila da je 70 procenata zajmova bilo denominirano u eurima, ali samo 40 procenata depozita, što ukazuje da postoji razlika u u faktoru koji je uticao na donošenje odluke u odnosu na druge zemlje. I zaista, u Albaniji je kamata na štednju u domaćoj valuti velika, tako da domaćinstva i poslovni subjekti štede u domaćoj valuti, ali se zadužuju u relativno jeftinijoj stranoj valuti. Bojazni u vezi s ograničenom transmisijom kamatne stope i nepodudarnosti bilansa stanja, što povećava makroekonomske rizike, su dovele do toga da neke zemlje zapadnog Balkana aktivno rade na deeuroizaciji. Ali ostvarivanje potpunog preokreta se pokazalo teškim (Slika B5.1.1.). inflation VULNERABILITIES SLOW GROWTH Kako su svijest o kursnom riziku i markoprudencijalni instrumenti smanjili poticaje za zaduživanje u stranoj valuti, strani krediti su postepeno opali, čemu je pomoglo i otpisivanje nenaplativih zajmova, od kojih je 75 procenata bilo u stranoj valuti. Kao i u drugim zemljama sa sličnim prilikama, euroizacija štednje je bila sporija od zajmova (istorijski, euroizacija štednje se adekvatno rješava samo kad zemlja u tranziciji uđe u euro-zonu). Ustvari, u Albaniji udio zajmova u stranoj valuti raste, s 44,1 procenat u 2009. na 53,1 u 2017., a u Srbiji i BJR Makedoniji je opao za 11,4, odnosno 17,9 pp u odnosu na najviši nivo. Figure B5.1.1. Smanjuje se euroizacija i zajmova i depozita, osim u Alaniji Zajmovi Depoziti 80 90 70 80 70 60 60 50 50 40 40 30 30 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 ▬ SRB ▬ MKD ▬ ALB ▬ SRB ▬ MKD ▬ ALB Izvor: Nacionalne centralne banke i kalkulacije Svjetske banke. Euroizaciju zaduživanja je lakše preokrenuti, korekcijom cijene kursnog rizika i regulatornim mjerama kojima se zajmovi u stranim valutama čine manje atraktivnim. Banka Albanije je u 2016.g. promijenila svoje uslove za prebacivanje u stranu valutu da bi se uskladila s stopom ECB za štednju, efektivno je smanjujući za 0,4 procenta u odnosu na prethodnu stopu 0. Primjena iste stope osiguranja depozita i za stranu i domaću štednju i isplata strane štednje u potpunosti uzima u obzir kursni rizik. Ostale mjere uključuju očuvanje makroekonomske stabilnosti, povećanje otpornosti finansijskog sektora, te povećanje transparentnosti finansijskih usluga. U Srbiji se strategija dinarizacije, uvedena 2012.g. zasniva na tri stuba: (1) jačanje makroekonomskog ambijenta zadržavanjem niske i stabilne inflacije; (2) širenje tržišta za dinarske vrijednosnice; i (3) izgradnja tržišta za instrumente zaštite stranih valuta. Izvori: Geng i sar. 2018. “Euroizacija vođena zajmovima vs. štednjom,” Radni materijal MMF-a No. 18/58; Della Valle i sar. 2018. “Pokretači euroizacije i efektivan odgovor politike: Primjena na slučaj Albanije, Radni materijal MMF-a No. 18/21; i osoblje Svjetske banke. | 17 6. Smanjenje NPL-ova i povećanje kredita u određenoj mjeri podržavaju rast U 2017. su neotplaćeni krediti povećani u davanje zajmova poslovnim subjektima je cijeloj regiji, osim Albanije. Na Kosovu je bilo neravnomjernije, uz malo datih novih naročito bio snažan rast kredita privatnom zajmova i otpis nenaplativih (NPL, Slika 6.2). sektoru, preko 11 procenata u 2017., kako je privatna potražnja rasla s poboljšanjem Veće davanje zajmova u domaćoj valuti je tržišnih uslova i nižim kamatnim stopama pomoglo upravljanju valutnim rizikom u (Slika 6.1). U Crnoj Gori je ubrzanje kredita privatnim portfeljima. Mjere Centralnih privatnom sektoru prešlo 6 procenata u banaka u BJR Makedoniji i Srbiji su bile decembru 2017., kako se povećalo povjerenje usmjerene na deeuroizaciju bilansa stanja, i došlo do čvrstog rasta štednje, glavnog primjenu zahtjeva za rezervama za depozite izvora finansiranja za lokalne banke. U Bosni vezane za stranu valutu i dodjeljivanje većeg i Hercegovini i Makedoniji je rast zajmova rizika neosiguranim zajmoprimcima. Nakon ostao robustan, s 3, odnosno 7 procenata. određenih aktivnosti na smanjenju davanja Međutim, nasuprot regionalnom trendu, rast zajmova u stranim valutama, Banka Albanije kredita u Albaniji je bio gotovo nula, je u januaru 2018. pokrenula sveobuhvatnu uglavnom zbog otpisa zajmova. Davanje strategiju za smanjenje korištenja strane zajmova domaćinstvima je povećalo rast valute, koja je stupila na snagu u januaru kredita; 2018. (pogledati okvir 5.1). Slika 6.1. Neotplaćeni krediti su porasli u Slika 6.2. Krediti domaćinstvima su porasli; većini zemalja zapadnog Balkana 2017. krediti firmama se smanjili Promjena u masi neotplaćenih kredita privatnog Promjena u neotplaćenim kreditima, procenat g/g u decembru 2017. nefinansijskog sektora, procenat g/g 12 14 10 12 8 10 8 6 6 4 4 2 2 0 0 -2 -2 -4 -4 -16 -17 -17 -17 -17 -17 -17 -17 -17 -17 -17 -17 -17 Dec Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec ALB BIH KOS MKD MNE SRB ▬ ALB ▬ BIH ▬ MKD ▬ MNE ▬▬ SRB ▬ KOS JJ Nonfinancial corporations JJ Households Izvor: IFS MMF-a, nacionalne Centralne banke. Napomena: Dosljedni podaci o rastu kredita privatnom sektoru u Albaniji, BiH, BJR Makedoniji i Srbiji potiču iz MMF-ovih Međunarodnih finansijskih statistika (IFS). Podaci ostalih anketiranih depozitarnih institucija su izraženi u domaćim valutama. Podaci za Kosovo potiču od istog indikatora, izraženog u EUR. Podaci za Crnu Goru su izračunati na osnovu statistika Centralne banke za kredite privredi, ali ne i kredite vladi i finansijskim institucijama. 5 Krediti se ovdje odnose na masu neotplaćenih zajmova privatnog nefinansijskog sektora. Rast te mase odražava promjene i novih kreidta i otpisa NPL-ova. pansion Napredak na deeuroizaciji je postepen; Bosne i Hercegovine su usvojeni novi zakoni neotplaćeni zajmovi u stranim valutama se o nesolventnosti. Albanija priprema i još uvijek kreću od oko 44 procenta ukupnih uvođenje sistema dobrovoljnog van-sudskog zajmova u BJR Makedoniji do oko 67 restrukturiranja. Obzirom da je Crna Gora procenata u Srbiji. U Albaniji je udio izmijenila svoj zakon o dobrovoljnom zajmova u stranoj valuti nešto opao, sa 60 finansijskom restrukturiranju da bi olakšala procenata sredinom 2016., na 56,4 na kraju restrukturiranje NPL-ova, procjenjuje se da 2017. je portfelj NPL-ova smanjen za 8 procenata. Regionalni NPL-ovi su iznosili u prosjeku Uprkos još uvijek velikog nivoa NPL-ova, 8,7 procenata ukupnih zajmova u decembru kontinuirano poboljšanje kvaliteta aktive 2017. Iako u Albaniji NPL-ovi kontinuirano pomaže rastu kredita. Obzirom da NPL-ovi opadaju s preko 20 procenata na vrhuncu opterećuju bilans stanja banaka, umanjuju (na 13,2 procenta u 2017.), njihovi nivoi su profit i narušavaju kapital, oni otežavaju još uvijek najveći u regiji. S 3,1 procenat u bankama korištenje kreditnih kanala za decembru 2017., Kosovo je imalo najniži pružanje podrške ekonomskom rastu. Iako u nivo. padu, NPL-ovi su još uvijek dosta iznad nivoa prije krize, dok su BJR Makedonija i Banke na zapadnom Balkanu su dobro Kosovo manje izloženi međunarodnim kapitalizirane (Slika 6.4) i likvidne, iako tržištima i imaju manje potrebe za reformom značajna heterogenost može voditi ka (Slika 6.3). Nedavne reforme su pomogle daljoj konsolidaciji. Adekvatnost kapitala značajnom smanjenju NPL-ova u drugim banaka je na kraju 2017. iznosila u prosjeku zemljama: BJR Makedonija, Albanija, Crna 17,5 procenata, a omjer likvidne i ukupne Gora i Srbija su krenule u pravcu otpisivanja aktive je bio oko 29,6 procenata (Slika 6,4). starih NPL-ova, a u Srbiji je porasla prodaja Profitabilnost, iako niska, je ostala čvrsta, uz NPL-ova. Kosovo je uvelo novi sistem za regionalni prosjek povrata po aktivi od 1,7 jačanje povrata kolaterala, a u Albaniji, na procenata. Međutim, osjetljivost domaćih Kosovu i entitetu Republika Srpska banaka posebno u BiH Crnoj Gori. Slika 6.3. Nenaplativi zajmovi su u padu Slika 6.4. Banke su adekvatno kapitalizirane NPL-ovi kao procenat ukupnih zajmova Procenat i procentni poeni 30 25 25 20 20 15 15 10 10 5 5 0 0 ALB SRB BIH MNE MKD KOS SRB KOS MNE ALB MKD BIH JJ Dec-16 JJ Sep-17 QQ Peak since 2008 JJ Dec-16 JJ Sep-17 QQ Average (2006–08) ‹‹ Pre-crisis level (end 2007) Izvor: Nacionalne Centralne banke. Izvor: Nacionalne Centralne banke. Napomena: Podaci za Srbiju su iz novembra 2017. Napomena: Podaci za Srbiju su iz novembra 2017. |  19 U Srbiji kvalitet aktive banaka u državnom vlasništvu i dalje uzrokuje zabrinutost, uprkos poboljšanjima bankarskog sistema u cjelini. Vjerovatne su dalje strukturalne promjene nakon planirane prodaje nekih stranih podružnica, obzirom da matične banke usklađuju izloženost u zemlji, kao i spajanje manjih domaćih institucija u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Povlačenje stranih banaka je uticalo na domaće depozite i smanjilo prosječan omjer zajmova i depozita s preko 100 procenata tokom 2011-12. na 83 procenta do kraja 2017. Diversifikacija izvora finansiranja je od vitalnog značaja za pružanje dugoročnog finansiranja za jačanje investicija i u krajnjoj liniji ekonomskog rasta. Finansijski sektori na zapadnom Balkanu su banko-centrični; vrlo je malo aktivnosti na tržištu kapitala, zanemariva penetracija proizvoda osiguranja i generalno beznačajne nebankarske finansijske institucije. Identifikacija alternativnih izvora finansiranja bi mogla biti značajan pokretač inovacija i dugoročnog rasta u regiji. pansion 7. Rast izvoza, ali povećanje deficita u nekim zemljama Vanjski deficit se u 2017. povećao u Bosni i (za 0,7 pp BDP-a), na Kosovu (za 3,2 pp Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, a smanjio BDP-a) i u BJR Makedoniji (za 1,5 pp BDP- u Albaniji, na Kosovu i BJR Makedoniji a). (Slika 7.1). Srbija i Kosovo su zabilježili najveće promjene u deficitu tekućeg računa, Izvoz roba i usluga je snažno porastao u ali u suprotnim pravcima; promjene u nekoliko zemalja, ali je uvoz rastao čak i ostalim zemljama su bile relativno male. brže (Slika 7.2). Izvoznici sa zapadnog CAD u Srbiji se povećao na 5,7 procenata Balkana su u 2017. ostvarili koristi od veće BDP-a – gotovo dvostruko u odnosu na potražnje iz EU, a izvoznici proizvoda iz deficit iz 2016. od 3,1 procenat – obzirom da Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, BJR suficit u trgovini usluga i neto transferima Makedonije i Crne Gore su imali dodatne nije uspio nadoknaditi povećanje uvoza i koristi od rasta cijena. Ipak, rast uvoza veći primarni deficit prihoda. Veliki CAD u poluproizvoda, infrastrukture, energije i Crnoj Gori, 18,9 procenata BDP-a u 2017. gotovih roba je povećao većinu trgovinskih predstavlja prijetnju po održivost, a povećan deficita. Veći uvoz je bio potaknut rastom je s 18,1 procenat u 2016. povećanjem uvoza domaće potražnje, kako su se valute u vezanog za građevinarstvo. CAD se se nešto nekoliko zemalja učvrstile (Odjeljak 5). U povećao u Bosni i Hercegovini (za 0,8 Albaniji su izvoz ruda i primici od turizma procenata), uglavnom zbog većeg povećali izvoz roba i usluga; veći izvoz je trgovinskog deficita. Za razliku od toga, kompenziran većim uvozom za investicije u procjenjuje se da će manji trgovinski deficit i energetski sektor i većim uvozom energije jer veće doznake dovesti do smanjenja CAD-a u je suša smanjila proizvodnju električne Albaniji energije. Slika 7.1. CAD u regiji povećan u nekim Slika 7.2. Uvoz roba je uglavnom uticao na promjenu zemljama u 2017. CAD-a Bilans tekućeg računa, procenat BDP-a Doprinos promjeni deficita tekućeg računa, 2017. procjena, procent BDP-a 0 5 é Smanjen izvoz, povećan uvoz -2 4 -4 3 -6 2 1 -8 0 -10 -1 -12 -2 -14 -3 -16 -4 -18 -5 ê Povećan izvoz, smanjen uvoz -20 -6 2012 2013 2014 2015 2016 2017e KOS MKD ALB BIH MNE SRB ▬ ALB ▬▬ BIH ▬▬ KOS ▬▬ MKD ▬▬ MNE ▬▬ SRB ▬▬ WB6 J Izvoz roba J Uvoz roba J Veto izvoz usluga J Doznake J Drugo Q Promjena u CA deficitu Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene statistiku; procjene Svjetske banke. Svjetske banke. Napomena: “Ostalo” se uglavnom odnosi na repatrijaciju profita. | 21 Iako je izvoz Bosne i Hercegovine imao Istovremeno, trgovinski deficit Srbije se koristi od veće vanjske potražnje, veći uvoz povećao zbog većeg rasta uvoza. za infrastrukturu i stabilne doznake su rezultirale većim trgovinskim deficitom. Zajednička karakteristika ekonomija Kosovo je zabilježilo rast izvoza roba (23 zapadnog Balkana je relativno velik udio procenta) i usluga (18 procenata), što je u uvoza u izvozu, tako da kad raste izvoz, kombinaciji s većim prilivom doznaka raste i uvoz poluproizvoda. To se posebno kompenziralo rast uvoza vezanog za odnosi na Bosnu i Hercegovinu, BJR investicije i potrošnju. U Crnoj Gori se Makedoniju i Srbiju, gdje većina izvoza trgovinski deficit povećao, obzirom da potiče iz FDI sektora. Izvoz stranih firmi je solidan izvoz usluga (uglavnom turizam) i pomogao diversifikaciji i povećanju proizvoda nisu bili dovoljni da kompenziraju sofisticiranosti izvoznih proizvoda. Stvaranje rast uvoza vezanog za izgradnju autoputa veza između FDI i domaćih firmi bi Bar-Boljare i investicije u turizmu. U BJR pomoglo smanjenju sadržaja uvoza u izvozu Makedoniji i Srbiji je došlo do povećanja i time popravilo trgovinski bilans (pogledati uvoza energije (uglavnom nafte), te uvoza Okvir 7.1). poluproizvoda vezanih za FDI. U BJR Makedoniji je ipak rast izvoza (podržan kako putem FDI, tako i tradicionalnim izvozom roba) bio veći od uvoza, čime se smanjio trgovinski deficit. Okvir 7.1. Održivost tekućeg računa na zapadnom Balkanu Iako ne postoji apsolutna definicija održivosti tekućeg računa, kreatori politike su svjesni da stalni deficit tekućeg računa (CAD) može uticati na makroekonomsku stabilnost, neophodnu za pristupanje EU. Zemlja ima pozitivan CAD kad vrijednost roba i usluga koje uvozi prelazi vrijednost onih koje izvozi. Obzirom da CAD predstavlja razliku između nacionalne štednje i investicija, treba mu vanjsko finansiranje. Generalno, deficit tekućeg računa (CAD) zemlje može biti održiv ako se omjer vanjskog duga i BDP-a ne povećava i ako su strani investitori voljni da ga finansiraju, iako i neki drugi faktori mogu imati uticaja. Stacionarni inter-temporalni omjer CAD-a i BDP-a je dobar indikator održivosti. Ekonometrijskom analizom je moguće naći dugoročno postojano stanje za CAD zemlje. Zemlje s velikim CAD-om mogu projicirati smanjenje deficita u pravcu postizanja dugoročnog ekvilibrijuma CAD-a, dok zemlje ispod nivoa ekvilibrijuma mogu zabilježiti povećanje svog vanjskog deficita. Iako stvarni CAD varira, u svim zemljama zapadnog Balkana, osim BJR Makedonije, iznosi preko 5 procenata BDP-a, što predstavlja generalizirani prag za održiv vanjski bilans. Dugoročno postojano stanje CAD-a regije iznosi visokih 9,4 procenata. U srednjoročnom periodu, kako zemlje zapadnog Balkana budu rasle i poboljšavale svoje ekonomske institucije, njihovo dugoročno postojano stanje CAD-a bi trebalo pokazivati trend smanjenja. Smanjenje CAD-a je takođe značajno u smislu pristupanja EU. Što se tiče politike, visok, ali održiv CAD zasnovan na uvozu mehanizacije i opreme za investicije u cilju jačanja budućeg izvoza može promovirati rast. Ali visok CAD zbog rasta uvoza roba za potrošnju može povećati osjetljivosti. Izvor: Kalkulacije Svjetske banke na osnovu podataka iz nacionalnih računa. countries Slika 7.3. Ukupan priliv FDI u regiju je u Slika 7.4. …ali je priliv FDI smanjen u BJR 2017.g. bio generalno stabilan…. Makedoniji Klizna suma za četiri kvartala, milioni €) Neto FDI prema BDP-u, procenat 5,000 13 4 11 4,000 3 9 3,000 7 2 5 2,000 3 1 1,000 1 0 0 -1 -3 -1,000 -1 -5 -2,000 -7 -2 3 -13 -14 -14 -15 -15 -16 -16 -17 -17 -17 r-1 r r r r Jun Sep Ma Sep Ma Sep Ma Sep Ma Sep Ma MNE SRB KOS BIH ALB MKD WB6 ▬ FDI inflows ▬ Portfolio investment inflows JJ Net FDI to GDP 2017e (%) QQ 2016–17e change in net FDI to GDP (pps) ▬ Other investment inflows Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene Svjetske banke. Izvore vanjskog finansiranja zapadnog Stabilan priliv FDI pomaže finansiranju Balkana treba blisko pratiti da bi se CAD-a. Ukupan priliv FDI u regiju je bio spriječilo povećanje vanjskog duga. Iako su relativno stabilan u 2107. (Slika 7.3), podržan rast izvoza i priliva FDI pozitivni za vanjsku prilivom doznaka. U Crnoj Gori su neto FDI poziciju zapadnog Balkana, postoje rizici u porasle za 1,8 pp, na 11,5 procenata BDP-a, vezi sa stalnim, a u nekim zemljama i kako je došlo do rasta turizma i investicija, ali relativno velikim CAD-om. Trenutno CAD su finansirale samo 60 procenata CAD-a. U uglavnom finansiraju FDI, doznake i dug. Albaniji je neto priliv FDI bio vezan za velike Ako rastući uvoz nastavi povećavati vanjski investicione projekta, a na Kosovu su deficit, pritisak na službene devizne rezerve i investicije dijaspore u nekretnine bile vanjski dug će se intenzivirati. Međutim, sve podržane najvećim doznakama u regiji, od zemlje zapadnog Balkana su u 2017. imale 11,2 procenta BDP-a. U Srbiji se priliv FDI devizne rezerve od preko 5 mjeseci uvoza. povećao i bile se veće od CAD-a. U BJR Makedoniji, iako su priliv FDI i doznake u padu, i dalje u potpunosti finansiraju CAD; ali u Bosni i Hercegovini, gdje su FDI značajno manje nego u drugim zemljama, one finansiraju tek oko 30 procenata CAD-a. Iako FDI na zapadnom Balkanu pružaju značajnu podršku rastu, investicije ostaju niže od preporučenih za stabilan dugoročni rast (pogledati Odjeljak 8). | 23 8. Pozitivan, ali donekle zasjenjen izgled za rast Projicira se da će se rast realnog BDP-a na Generalno, rast se oslanja na veći izvoz u zapadnom Balkanu oporaviti u Albaniji, BJR Makedoniji i Bosni i srednjoročnom periodu, dostižući 3,2 Hercegovini, te na investicije na Kosovu, BJR procenta u 2018. i 3,4 procenta u 2019. Makedoniji i Srbiji, vezan za rast u EU. Iako Određeno usporavanje u Albaniji i Crnoj je trenutno potrošnja glavni pokretač rasta u Gori više nego dovoljno kompenzira brži cijeloj regiji, povećanje njenog doprinosa se rast u ostalim zemljama u regiji (Tabela 8.1). očekuje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Projicira se da će ekonomija BJR Makedonije Crnoj Gori i Srbiji. Kao rezultat, može se ostvariti zamah u 2018. i rasti po stopi od 2,3 povećati rizik jer veća potražnja za uvozom procenta, nakon nula rasta u 2017., kako se vodi ka većem vanjskom disbalansu i investicije i potrošnja budu oporavili nakon umanjuje rast. Albanija, Kosovo, Crna Gora rješavanja političke krize. U Srbiji se i Srbija će se takođe oslanjati u većoj mjeri na projicira oporavak investicija, što će pružiti javne investicije za podržavanje osnovnog podršku rastu od 3 procenta u 2018. i 3,5 rasta, time ističući značaj stvaranja fiskalnog procenta u 2019. Za Kosovo se projicira rast prostora za javne investicije, od 4,8 procenata u 2018-19., predvođen većom kapitalnom potrošnjom i Tabela 8.1. Uz vjerovatan oporavak rasta, investicijama. I u Bosni i Hercegovini se izgled je pozitivan očekuje povećanje rasta, podržano većim Procenat 2016 2017e 2018f 2019f investicijama u energiju, građevinarstvo i Albanija 3.4 3.8 3.6 3.5 turizam. S druge strane, u Albaniji i Crnoj Bosna i Hercegovina 3.1 3.0 3.2 3.4 Gori se očekuje usporavanje rasta u periodu 2018-19.g. obzirom na završetak velikih FDI Kosovo 4.1 4.4 4.8 4.8 projekata i napredovanje potrebne fiskalne Makedonija, BYR 2.9 0.0 2.3 2.7 konsolidacije u Crnoj Gori. Crna Gora 2.9 4.3 2.8 2.5 Srbija 2.8 1.9 3.0 3.5 Izgledi za rast podrazumijevaju povoljne WB6 3.1 2.4 3.2 3.5 vanjske uslove: investicijama podržan Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene i projekcije Svjetske banke. ekonomski oporavak EU, veći rast globalnih trgovinskih trendova i povoljne uslove finansiranja uz relativno niske kamate, čak i poboljšanje kapaciteta za upravljanje ako bude dalje normalizacije monetarne projektima i istraživanje opcija za dodatne politike u naprednim ekonomijama. Uz investicije, kao PPP. projicirano skromno povećanje cijena, izvoznici proizvoda će dobiti dodatni poticaj Na vanjskom planu, očekivani oporavak za rast, što će dalje povećati domaću rasta u EU je glavni pokretač rasta na potražnju. zapadnom Balkanu. Ali ako bi se ostvarile bojazni u vezi s trgovinskim ratom, moglo bi doći do pada povjerenja što bi uticalo na srednjoročni rast. 24 | Projicira se da će rast u EU ostati snažan u Dok procjene ukazuju da bi nove tarife 2018. (iako donekle ograničen popuštanjem smanjile potražnju Sjedinjenih Država za monetarnog stimulansa i inflacijom nižom čelikom za ne više od 10 procenata, manje od ciljane), podržan velikim investicijama i marže i količine bi mogle imati određeni potrošnjom potaknutim boljim uslovima na uticaj na zemlje zapadnog Balkana. U 2017. tržištu rada. Ipak, trgovinski protekcionizam je čelik u Bosni i Hercegovini činio 4 i povećanje geo-političkih tenzija bi mogli procenta ukupnog izvoza, a u Crnoj Gori su prekinuti napredak. Projicira se smanjenje izvoz čelika i aluminija imali vrijednost od uvoza u EU u srednjoročnom periodu uz 89 miliona €, što je ekvivalent 24 procenta usporavanje rasta trgovine i domaće njenog izvoza. potražnje. Predloženo uvođenja uvoznih tarifa u US na čelik i aluminij bi imalo Nadalje, i vremenski šokovi i osjetljivosti negativan uticaj, direktni i indirektni, na specifične za zemlje – kao što je nizak izgled za zapadni Balkan. Na primjer, EU potencijalni rast – bi mogli poremetiti izvozi oko 6 milijardi US$ čelika u Sjedinjene regionalne prognoze rasta. Države. Okvir 8.1. Klimatske promjene i zapadni Balkan Regija zapadnog Balkana je podložna povremenim prirodnim nepogodama. Od 1990. je 100 nepogoda zahvatilo preko 3,8 miliona ljudi i uzrokovalo direktne štete od preko 3,5 milijarde US$. Samo u maju 2014. nezapamćene kiše su u Bosni i Hercegovini pogodile preko 1 milion ljudi, što čini 25 procenata stanovništva, a posljedične poplave su dovele do šteta i gubitaka koji se procjenjuju na skoro 15 procenata BDP-a zemlje. U isto vrijeme u Srbiji su štete i gubici procijenjeni na 4,7 procenata BDP-a. Što se tiče uticaja na rast BDP-a, prirodne nepogodne u Srbiji su teže i češće se događaju, što naglašava značaj prilagođavanja na klimatske promjene. Poljoprivreda to jasno pokazuje: poljoprivreda je od 2000.g. zbog klimatskih katastrofa imala negativan uticaj na rast tokom 10 godina u periodu od 17 godina. Slika B8.1.1. Uticaj prirodnih nepogoda Slika B8.1.2. Trendovi velikih suša Odgovor izvoza na 1 pp šoka po rast u odgovarajućoj regiji, Odgovor BDP-a na 1 pp šoka po BDP odgovarajuće regije, procenat povećanja izvoza, 1990-2017 procenat povećanja BDP-a Prirodna Ukupna Ukupan Direktna nepogoda smrtnost broj šteta pogođenih (US$ milioni) Albanija 25 52 962,326 24.7 BYR Makedonija 23 68 1,281,548 409.2 Bosna i Hercegovina 23 46 1,414,155 821.6 Crna Gora 6 1 12,586 -- Srbija 23 96 210,499 2,280.5 Region Total 100 263 3,881,341 3,536 Izvor: EM-DAT: Baza podataka vanrednih stanja - Université Catholique Izvor: Meteorološke i hidrološke suše; Evropska agencija za okoliš de Louvain (UCL) - CRED, Belgium. 2016. Napomena: Prirodne nepogode uključuju suše; zemljotrese; ekstremne temperature; poplave; klizišta; oluje i šumske požare. Kosovo nije uključeno u bazu podataka. |  25 Slika B8.1.3. Projekcija učestalosti toplotnih valova, 2020–52, RCP 4.5 i 8.5 scenariji Izvor: Evropska agencija za okoliš, 2015. Napomena: Narandžasta područja se mogu suočiti s 3-6 toplotnih valova u periodu projekcije, crvena bi ih mogla imati 6-12. RCP 4.5 scenario podrazumijeva vrhunac emisije stakleničkih gasova oko 2040.g., potom smanjenje; RCP 8.5 scenario podrazumijeva nastavak povećanja emisije. Posebno zabrinjava rizik od poplave. Procjenjuje se da potencijalni gubitak BDP-a od poplava vjerovatnoće pojave jednom u 100 godina, iznosi 6 procenata u Albaniji do 18 procenata u BJR Makedoniji. Uz klimatske promjene i nastavak urbanizacije i koncentracije imovine u ugroženim područjima, očekuje se da će se rizik do 2080. udvostručiti ili učetvorostručiti. Štaviše, intenzivnije kratkotrajne padavine će pogoršati bujične poplave i plavljenje urbanih područja u cijeloj regiji, naročito u područjima gdje su urbani sistemi odvodnje oborinskih voda već na granici kapaciteta. Slično tome, u područjima gdje se javljaju klizišta, nestabilnost tla će se još više povećati nakon intenzivnih padavina. Opasnost od šumskih požara je već velika na zapadnom Balkanu, a više temperature i veća nepredvidivost padavina doprinose povećanju broju dana s velikom opasnosti od šumskih požara. Očekuje se povećanje i učestalosti i težine suša. Cijela će regija biti zahvaćena, ali se očekuje da suše budu najteže u Albaniji, BJR Makedoniji, Crnoj Gori i južnim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izvor: Svjetska banka 2017.g. Evropa i centralna Azija – profili rizika zemalja za poplavu i zemljotres (engleski). Washington, D.C.: World Bank Group. http://documents.worldbank.org/curated/en/958801481798204368/Europe-and-Central-Asia-Country-risk- profiles-for-floods-and-earthquakes; www.thinkhazard.org uz podatke od CSIRO, Australija; Meteorološke i hidrološke suše; Evropska agencija za okoliš, 2016, https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/river-flow-drought-2/assessment. U Srbiji su u 2017. na rast uticale osjetljivosti u regiji pooštravaju, a US dolar može porasti, na vremenske uslove, što se dalje može uz povlačenje monetarnog popuštanja u EU, pogoršavati uz klimatske promjene (Okvir povećavajući rizik za zemlje s velikim 8.1). Pored toga, u nedostatku povećanja udjelom duga u US$, kao što su Srbija i Crna produktivnosti, postoji rizika od usporavanja Gora. rasta na zapadnom Balkanu, čak i ako globalni trendovi rastu. Isto tako, uz niske Na domaćem planu, politička nestabilnost kamatne stope i nestabilna finansijska tržišta, može zasjeniti izglede za rast, ako bi ne može se isključiti ni mogućnost predstojeći izbori u nekoliko zemalja iznenadnog usklađivanja; očekuje se i doveli do usporavanja toka strukturalnih inflacija, kako se tržišta rada u zemljama u reformi. Treba napomenuti da se na rizik od fiskalnog popuštanja nadovezuje povećano oslanjanje na potrošnju: 26 | Srbija je najavila još jedno povećanje plata u Rizici po rast uključujući fiskalnu javnom sektoru i penzija; Kosovo nastavlja konsolidaciju, velike stope nezaposlenosti i provoditi neciljane socijalne programe uz neaktivnosti i izloženost prirodnim neplanirane troškove, velika potrošnja na nepogodama mogu samo povećati penzije u BJR Makedoniji ostavlja malo osjetljivosti. Nestabilna domaća politika je prostora za javne investicije, dok je Crna ranije već imala uticaja na rast na zapadnom Gora počela ambiciozan program Balkanu (Okvir 8.2). konsolidacije i trebaće vremena da se osjete koristi. Okvir 8.2. Nepredviđena domaća politika može uzrokovati nestabilnost rasta Velika nestabilnost može ugroziti dugoročni rast zbog velike neizvjesnosti. Od svjetske finansijske krize iz 2008., i globalno i na zapadnom Balkanu se promijenila dinamika BDP-a. Za razliku od prethodnih kriza, kako je recesija potekla iz US i proširila se na druge napredne ekonomije, situacija u naprednim ekonomijama i EU-28 je postala nestabilnija jer je bila praćena smanjenjem fiskalnog prostora i ograničenom fleksibilnošću kursa. Između 2009. i 2016. rast na zapadnom Balkanu, osim Crne Gore, je bio mnogo manje nestabilan nego što je bio prosjek za EU-28, jer ekonomije regije nisu bile istinski integrirane s vanjskim finansijskim tržištima, te su bile relativno manje izložene vanjskim šokovima, obzirom na njihov nivo integracije u vanjska finansijska tržišta. Međutim, kako regija postaje finansijski više Slika B8.2.1. Nestabilnost i rast, 2001–16 integrirana, značajno je uspostaviti snažne politike i institucionalni okvir za zaštitu od Varijacija rasta BDP-a po stanovniku po troškovima vanjskih šokova. Za razliku od EU, na faktora u konstantnim US dolarima zapadnom Balkanu su šokovi na nivou 45 40 zemlje glavni uzrok nestabilnosti rasta, kad EST LVA 35 se nestabilnost rasta razloži po tome da li 30 LTU potiče od globalnih šokova, šokova 25 MNE specifičnih za zemlju ili interakcije šokova 20 TUR specifičnih za zemlju i šokova specifičnih za ROU MNG 15 SVN BIH EU HRV SVK BGR sektor kao što su poljoprivreda, industrija i 10 Advanced economies HUN SRB MKD ALB KOS usluge. Kovarijacije između šokova 5 ITA POL 0 specifičnih za zemlju i sektor odražavaju interakciju politika i nestabilnosti. -1 0 1 2 3 4 5 Na primjer, u nekim zemljama inovacije fiskalne ili monetarne politike mogu biti u korelaciji sa šokovima po određene sektore. Osim u Albaniji, BJR Makedoniji i Bosni i Hercegovini u periodu 2001.-08.g. i nešto skorije na Kosovu, politike su imale vrlo malo uspjeha na smanjenju nestabilnosti. Ako bi politike bile takve da smanjuju nestabilnost, nestabilnost bi bila negativna; to takođe ukazuje i da su makroekonomske politike kontraciklične i ublažavaju efekte ekonomskih ciklusa koji potiču od nestabilnosti u različitim sektorima. Najveći izvor varijacija na zapadnom Balkanu su šokovi specifični za zemlju zbog neadekvatnih zbirnih domaćih politika. To ukazuje da bi unaprjeđenja makroekonomske politike i političke stabilnosti promovirala rast. Nepotpun finansijski razvoj je još jedan faktor, jer šokovi mogu povećati negativne posljedice nestabilnosti i dovesti do akutne neizvjesnosti i finansijskih ograničenja. |  27 Empirijski dokazi ukazuju da produbljivanje finansijskog tržišta, veće pohađanje obrazovanja, veća industrijska proizvodnja kao udio u BDP-u i veća fleksibilnost kursa pomažu na smanjenju nestabilnosti. Slika B8.2.2. Prije krize, domaći šokovi Slika B8.2.3. Nestabilnost je nakon krize su povećali nestabilnost smanjena, ali bez pomoći politike, osim na Kosovu i u Albaniji Struktura nestabilnosti rasta BDP-a po stanovniku, Struktura nestabilnosti rasta BDP-a po stanovniku 2001.-2008 2009.-2008 30 30 20 20 10 10 0 0 -10 -10 KOS ALB MKD SRB BIH MNE KOS BIH ALB SRB MKD MNE JJ Covariance JJ Due to country level shocks JJ Covariance JJ Due to country level shocks JJ Due to global shocks QQ Volatility of growth ▬ EU JJ Due to global shocks QQ Volatility of growth ▬▬ EU Kako ekonomije u regiji rastu i više se integriraju i regionalno i globalno, strukturalne reforme i jače institucije su i dalje od vitalnog značaja za ublažavanje i unutrašnjih i vanjskih šokova. Dok zemlje s fiksnim kursem imaju malo mogućnosti monetarne politike za ublažavanje šoka, ostale imaju malo fiskalnog prostora za kontracikličnu fiskalnu politiku. Sad je značajnije nego ikad da se izgradi otpornost na šokove unaprjeđenjem socijalnih ishoda kao što su pohađanje obrazovanja, povećanje dubine finansijskog tržišta, unaprjeđenje institucionalnog razvoja i stvaranje fiskalnog prostora za donošenje kontraciklične fiskalne politike. Izvori: Procjene Svjetske banke na osnovu podataka Indikatora svjetskog razvoja i Koren, M i S Tenreyro, “Nestabilnost i razvoj” Kvartalni ekonomski žurnal, februar 2007., Tom. 122, No. 1: 243-287. Rizici po izglede za rast se mogu ublažiti Fiskalna pravila, okvir srednjoročnih povećanjem fiskalnog prostora za reforme rashoda i blisko praćenje fiskalnih rizika i koje jačaju rast i za investicije. Sadašnja potencijalnih obaveza mogu pojačati fiskalna konsolidacija u Albaniji, Srbiji i institucionalnu vjerodostojnost i pomoći Bosni i Hercegovini, kao i nedavna obnovi fiskalnog prostora. Reforme za usklađivanja u Crnoj Gori su smanjili fiskalne podršku rastu uključuju proširivanje poreske rizike i povećali povjerenje. Međutim, baze, otklanjanje mogućnosti za izbjegavanje potrebne su temeljitije i dugotrajnije reforme plaćanja poreza i smanjenje poreskih da bi se osiguralo da preokret politike ne izuzeća, te jačanje administracije i naplate ugrozi rast i povjerenje. Poreske reforme za poreza. Da bi se pripremile za šokove, mobilizaciju prihoda i stvaranje fiskalnog zemlje na zapadnom Balkanu trebaju fiskalni prostora za finansiranje razvojnih prioriteta prostor za manevar; taj je prostor trenutno bi trebale biti praćene racionalizacijom usko ograničen neciljanom tekućom potrošnje. potrošnjom. 28 | Slika 8.1. Stope investicija su niske Slika 8.2. Produktivnost je niska i u stagnaciji Bruto kapital, procenat Stvarna produktivnost radne snage u konstantnim eurima iz 2010 i njena stopa rasta, procenat, 2014. 40 6 LTU 5 EST 30 4 SVN BGR 3 20 ROU HUN 2 LVA POL CZE 1 SRB HRV 10 0 SVK 0 -1 KOS ALB MKD MNE SRB BIH WB6 0 10,000 20,000 30,000 40,000 JJ 2000–08 JJ 2009–17 ▬ UMC average 2009–16 Real labor productivity Izvor: World Development Indicators. Izvor: Eurostat, Strukturalna anketa poslovanja u Srbiji 2009. do 2014.g., Napomena: UMC = zemlje s višim srednjim nivoom prihoda. nacionalni organi i kalkulacije Svjetske banke. Mora se staviti naglasak na racionalizaciju Stvarna produktivnost radne snage je niska i u stagnaciji (Slika 8.2). Političke bojazni – potrošnje, naročito obzirom da se nekoliko kao što su koalicione politike i ponavljanje zemalja priprema za izbore. Reforme mogu izbornog ciklusa, čime se intenzivira povećati kvalitet javne potrošnje. politički ciklus, tako da su čak i dominantne elite nesklone riziku – usporavaju bitne Međutim, obzirom da je najveći rizik po strukturalne reforme, koje su jedini pokretač izgled zamka malog rasta, značajno je koji može povećati potencijal za rast. ostvariti napredak na strukturalnim Troškovi neprovođenja reformi su ogromni; reformama u cilju promocije razvoja prekomjeran javni sektor iskorištava privatnog sektora i smanjenja barijera za imovinu i prihode zemlje. Okončanje ovog učestvovanje radne snage. Uz veliku dijela tranzicije s planske na tržišnu strukturalnu nezaposlenost, mali nivo ekonomiju bi smanjilo fiskalni pritisak, investicija, slabe ishode obrazovanja, čime se smanjilo potrošnju u javnom sektoru i objašnjava neadekvatnost ljudskog kapitala, i promoviralo tržišnu konkurenciju. Politike stagnaciju rasta produktivnosti, potencijalni za povećanje fizičkog i ljudskog kapitala, BDP na zapadnom Balkanu je mali. Stope poticanje učestvovanja radne snage i investicija su ispod 25 procenata BDP-a, što unaprjeđenje tržišnih institucija će pomoći je preporuka Komisije za rast, da bi se povećanju potencijala za rast i smanjenje ostvario održiv dugoročni rast, čak iako nejednakosti. zemlje sa sličnim prihodom u prosjeku prelaze tu brojku (Slika 8.2).6 6 Komisija za rast i razvoj. 2008. “Izvještaj o rastu: Strategije za održiv rast i inkluzivan razvoj.” Svjetska banka: Washington, DC. |  29 Niska produktivnost, koja smanjuje potencijal regije za rast, je posljedica višegodišnjeg nedovoljnog ulaganja, neadekvatnih institucija i nepovoljnog poslovnog okruženja. U svim zemljama zapadnog Balkana privatni sektor daje najveći doprinos ekonomskom rezultatu; ipak, u nekoliko zemalja, država je još uvijek dominantna u značajnim industrijama, a program privatizacije je još uvijek ekstenzivan. Mala i srednja preduzeća dominiraju u privatnom sektoru i u prosjeku ostvaruju dvije trećine dodatne vrijednosti. Ekonometrijska analiza barijera za produktivnost i rast ističe značaj brojnih faktora i karakteristika.7 Na primjer, ekstremna zaduženost preduzeća i tržišna koncentracija su dvije varijable koje pomažu objašnjenju slabe produktivnosti, kao i nizak nivo uključenosti mladih. Dodatni dokazi potiču iz velike ankete vlasnika i viših rukovodilaca firmi, koja otkriva poteškoće uzrokovane konkurentima iz neformalnog sektora. Male firme smatraju tu poteškoću, kao i korupciju, naročito problematičnim. Ostala ograničenja koja se često navode su komplicirana poreska administracija, poteškoće s pouzdanim snabdijevanjem strujom i ograničen pristup finansiranju. 7 Sanfey, P. i J. Milatovic (2018) Zapadni Balkan u tranziciji: dijagnosticiranje ograničenja na putu prema održivoj tržišnoj ekonomiji. EBRD. http://www.ebrd.com/documents/eapa/western- balkans-summit-2018-diagnostic-paper.pdf. Pogledati i Vostroknutova, E; TV Nguyen. 2017. Zapadni Balkan – Pokretanje motora rasta i prosperiteta. Washington, D.C.: World Bank Group. http://documents.worldbank.org/curated/ en/643211511855017188/Overview. 30 | Bilješke o zemljama Albanija yy Procjenjuje se da je ekonomski rast dostigao 3,8 procenata u 2017., pružajući podršku za otvaranje radnih mjesta i pomažući smanjenju siromaštva. yy U 2018. se očekuje smanjenje rasta na 3,6 procenata, obzirom na završetak dvije velike direktne strane investicije (FDI) u energetske projekte. yy Iako je javni dug u 2017. smanjen, tok fiskalne konsolidacije je usporen. yy Kontinuirani napori na konsolidaciji javnih finansija, povećanje efikasnosti potrošnje, smanjenje duga i potencijalnih obaveza, te uvođenje strukturalnih reformi u sektorima energetike, finansija i pravosuđa su od kritičnog značaja za jačanje povjerenja i poticanje održivog rasta. Nedavna ekonomska kretanja Pored boljih izgleda za zapošljavanje, povećanje učestvovanja radne snage može Realni BDP Albanije je u 2017. porastao za odražavati i vladinu kampanju za smanjenje 3,8 procenata, što je povećanje u odnosu na neformalnosti, koju karakteriziraju češće 3,4 procenta u 2016., uglavnom vođeno poreske provjere i veće kazne za privatnim investicijama i potrošnjom. nepridržavanje propisa. Stopa Investicije su uglavnom bile vezane za dva nezaposlenosti je u 2017. smanjena za 1,5 pp, velika energetska projekta, finansirana na prosječnih 13,7 procenata. Realne plate u direktnim stranim investicijama (FDI), formalnom sektoru su se počele povećavati u Trans-jadranski plinovod i hidroelektrana 2107. u sektorima kao što su građevinarstvo, Devoll. Kontinuiran oporavak zaposlenosti, energija i turizam. plata i kredita domaćinstvima je povećao privatnu potrošnju. Rast izdvajanja za plate u Razumna fiskalna politika je pomogla javnom sektoru je dao mali pozitivan smanjenju javnog duga, ali je fiskalna doprinos povećanju javne potrošnje. Izvoz konsolidacija u 2017. usporena. po osnovu turizma i oporavak izvoza Procjenjuje se da je deficit u 2017. iznosio 2 proizvoda su više nego kompenzirali procenta BDP-a, što je nešto više u odnosu povećanje uvoza mašina i opreme vezanog za na 1,8 procenata u 2016. Povećanje poreskih investicije i uvoza energije kao posljedica prihoda od 0,4 procenta BDP-a, u velikoj suše. mjeri po osnovu veće ekonomske aktivnosti i oporavka cijena proizvoda, je anulirano Rast je stimuliralo otvaranje radnih smanjenjem grantova i ostalih neporeskih mjesta. Zaposlenost je porasla za 3,3 prihoda. Na strani potrošnje, podbačaj procenta u 2017., nakon impresivne javnih investicija i rashoda na rad i ekspanzije od 6,5 procenata u 2016. održavanje, te niži izdaci za kamate su Učestvovanje radne snage je povećano na dijelom kompenzirali hitnu podršku koju je 58,3 procenta, 0,8 procentnih poena više trebao elektro-energetski sektor zbog suše. nego u 2016. | 33 lbania Niske kamatne stope, napredak na rješavanju NPL-ova i ekonomski rast su stimulirali povećanje kredita privatnom sektoru za 13,5 procenata, što je pružilo podršku i domaćinstvima i poslovnim subjektima. Deficit tekućeg računa (CAD) se u 2017. smanjio, dostižući 6,9 procenata BDP-a. Izvoz proizvoda, usluga vezanih za turizam i preradu su povećali ukupni izvoz za 44,9 procenata. Finansijske potrebe su u velikoj mjeri pokrivene nastavkom značajnog priliva FDI. Ove godine se opet očekuje smanjenje CAD-a, vođeno rastom izvoza usluga i usporavanjem uvoza vezanog za FDI. Devizne rezerve su stabilne posljednje dvije godine, uz pokrivanje 6½ mjeseci uvoza roba i usluga. Izgledi i rizici U 2018. se projicira smanjenje rasta na 3,6 procenata, obzirom da su dva velika FDI projekta u energetskom sektoru završena, a u naredne dvije godine se projicira prosječan rast od 3,5 procenta. Kako se potražnja po osnovu FDI projekata smanjuje, a ekonomske aktivnosti vraćaju na blizu potencijala, očekuje se smanjenje rasta. Rast će se u sve većoj mjeri oslanjati na privatnu potrošnju, podržanu boljim uslovima na tržištu rada i većim neto izvozom, kao odgovor na veću potražnju iz EU i domaću strukturalnu transformaciju. Iako u manjoj mjeri nego u prethodne tri godine, investicije će i dalje podržavati rast, obzirom na težnju da se javnim investicijama smanje infrastrukturni nedostaci, kako strukturalne reforme i poboljšanje Ekonomski izgledi pokazuju osjetljivost na poslovne klime budu ohrabrivali privatne nekoliko rizika. Uz još uvijek velik javni dug, investicije. vlada treba u potpunosti provesti svoj plan fiskalne konsolidacije i dalje pojačati Očekuje se da kontinuirani napori na pridržavanje poreskih propisa, ako želi fiskalnoj konsolidaciji i strukturalnim očuvati makro-fiskalnu stabilnost, koja je reformama postepeno smanje fiskalni osnova sadašnjeg rasta Albanije. Vlada treba, deficit. Projicira se smanjenje deficita na 1,5 naročito, pojačati upravljanje PPP-ima, da bi procenat BDP-a do 2020., i omjera duga i se smanjili njihovi fiskalnih rizici i osiguralo BDP-a na 60 procenata BDP-a do 2022. da svaka investicija bude isplativa. Jačanje Vladin srednjoročni plan zahtijeva nastavak rasta će zahtijevati poboljšanje poslovne fiskalne konsolidacije do 2021. - naročito uz klime kroz poreske, zemljišne, finansijske i smanjenje rashoda na osoblje, rad i energetske reforme i unaprjeđenje vještina održavanje, socijalne izdatke i lokalne vlade. radne snage. Rast trgovinskih partnera manji Nakon uvođenja poreza na imovinu od očekivanog i veće globalne kamatne stope, zasnovanog na vrijednosti u drugom takođe predstavljaju ozbiljnu bojazan za rast kvartalu 2018., očekuje se povećanje prihoda. Albanije i njene javne finansije. Iako vlada planira kontinuiranu kapitalnu potrošnju od 5 procenata BDP-a u srednjoročnom periodu, najavila je i značajne investicije koje bi se finansirale putem javno-privatnog partnerstva (PPP) i čije bi ugovaranje počelo u 2018. Procjenjuje se da je siromaštvo (5,5 USD/ dan, PPP 2011.) smanjeno s 33,9 procenata u 2016. na 32,8 procenata u 2017., uz procjene daljeg pada na 31,3 procenta u 2018.g. Nezaposlenost će ostati uporno velika, ako vlada ne riješi problem nepodudaranja vještina radnika i potreba poslodavaca i problem institucionalnih aranžmana tržišta rada, naročito relativno velike minimalne plate, koja djeluje destimulativno na zapošljavanje radnika s niskim kvalifikacijama i mladih. 1 Očekuje se da kapitalna potrošnja finansira infrastrukturu, reforme u sektoru voda i pravosuđa, te veću potrošnju na odbranu. | 35 Rast se usporio u trećem kvartalu 2017.g. Kako je rast omogućio otvaranje kako su se eksploatacija ruda i proizvodnja radnih mjesta, nezaposlenost je opala, energije smanjili. Građevinarstvo i usluge su a zaposlenost porasla dali najveći doprinos rastu Doprinos rastu Zaposlenost i nezaposlenost (procenat) 5 60 3 50 40 1 30 -1 20 -3 10 -5 0 4 4 5 5 6 6 7 7 12 12 13 13 14 14 15 15 16 16 17 17 Q1-1 Q3-1 Q 1-1 Q 3-1 Q1-1 Q3-1 Q1-1 Q3-1 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- JJ Agriculture JJ Extractives JJ Manufacturing JJ Construction ▬ Employment ▬ Unemployment JJ Trade, autorepair, and transport JJ Information and communication JJ Other services JJ Net taxes ▬ GDP Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Izvori: Organi zemlje. S 0,2 procenta BDP-a, subvencije za energiju su Inflacija je ostala u ciljnom opsegu 3 ±1 dovele do većeg od očekivanog deficita u 2017.g., procenat, obzirom da je monetarna politika ali javno i javno-garantirani dug su smanjeni opet bila prilagođavajuća Javni dug, procenat BDPa, Fiskalni balans, procenat BDPa Godišnja inflacija (procenat) 80 0 3.0 70 -1 2.5 60 -2 50 2.0 -3 40 1.5 30 -4 -5 1.0 20 10 -6 0.5 0 -7 0 -13 -14 -15 -16 -17 -18 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Jan Jan Jan Jan Jan Jan JJ Public debt ▬▬ Fiscal balance Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Izvori: Organi zemlje. Neotplaćeni kredit je otpisom nenaplativih Kontinuirane FDI u energetskom sektoru zajmova ostalo uglavnom nepromijenjen, zbog su finansirale deficit tekućeg računa davanja novih kredita Rast kredita NPL, procenat FDI i ostali prilivi (milioni €) 16 24 350 14 21 250 12 18 10 15 150 8 12 50 6 9 4 6 -50 2 3 -150 0 0 -2 -3 -250 -4 -6 -350 -10 -11 -12 -13 -14 -15 -16 -17 13 13 14 14 15 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- 15 16 16 1-17 3-17 Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Q Q ▬ Private credit growth ▬▬ Non-performing loans JJ Other investments JJ Foreign direct investments JJ Current account Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Izvori: Organi zemlje. lbania ALBANIJA 2014 2015 2016 2017e 2018f 2019f 2020f Rast realnog BDP-a (procenat) 1.8 2.2 3.4 3.8 3.6 3.5 3.5 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 4.5 -0.9 0.1 1.3 2.0 1.9 2.4 Investicije -0.9 0.7 1.4 2.1 1.1 1.0 0.6 Neto izvoz -1.8 2.4 1.9 0.4 0.5 0.6 0.5 Izvoz 0.9 0.5 6.5 4.1 3.7 3.8 3.8 Uvoz (-) 2.7 -1.9 4.6 3.7 3.2 3.2 3.3 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 1.6 1.9 1.3 2.0 2.1 2.3 2.8 Javni prihodi (procenat BDP-a) 26.3 26.6 27.6 27.6 28.1 28.1 28.1 Javni rashodi (procenat BDP-a) 32.3 31.5 29.4 29.6 30.1 29.7 29.4 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 5.1 5.1 4.6 4.7 4.8 4.7 4.5 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 9.9 9.9 10.4 10.4 10.3 10.4 10.3 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.3 4.4 4.0 4.4 5.2 5.0 4.9 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -6.0 -4.9 -1.8 -2.0 -2.0 -1.6 -1.3 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.1 -2.2 0.7 0.6 0.5 1.0 1.5 Javni dug (procenat BDP-a) 66.1 69.1 68.7 67.8 65.5 62.7 61.7 Javni i javno garantirani dug 72.0 73.1 72.4 71.0 69.0 66.6 64.7 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 29.6 34.2 32.7 33.7 36.7 35.8 35.8 Izvoz roba (procenat BDP-a) 9.3 7.5 6.6 6.9 7.3 7.4 7.5 Uvoz roba (procenat BDP-a) 31.6 30.0 30.9 31.1 30.7 30.5 30.3 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 3.2 5.1 7.4 9.3 7.9 8.3 8.6 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -19.1 -17.4 -16.9 -15.0 -15.5 -14.8 -14.2 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 7.2 7.5 7.2 6.7 7.2 7.1 6.9 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -10.8 -8.6 -7.6 -6.9 -7.1 -6.9 -6.7 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 8.1 8.0 8.7 8.3 8.5 7.0 6.5 Vanjski dug (procenat BDP-a) 69.6 73.6 72.4 70.4 73.0 70.4 68.7 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) -1.4 -1.8 -2.1 -2.3 n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 22.4 18.2 18.3 13.2 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 17.5 17.1 15.2 13.8 n.a. n.a. n.a. Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)32.5 33.2 29.0 25.9 n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage 53.7 55.7 57.5 58.3 n.a. n.a. n.a. (procenat, prosjek perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 10,645 10,926 11,276 11,693 12,114 12,526 12,964 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP 35.9 35.4 33.9 32.8 31.3 29.6 27.2 (procenat stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita odražavaju godišnji klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. Nezaposlenost mladih se odnosi na radnu snagu dobi 15-29. | 37 Bosna i Hercegovina y Uz procijenjeni ekonomski rast od 3 procenta u 2017., Bosna i Hercegovina (BiH) je zadržala stabilan rast u posljednje tri godine. Očekuje se da će se taj trend nastaviti i u 2018. i ubrzati u srednjoročnom periodu, kako strukturalne reforme počnu davati rezultate i povećaju se investicije u infrastrukturu. y Iako ekonomija kontinuirano raste, ne prati je otvaranje radnih mjesta; nezaposlenost ostaje velika, naročito među mladima. y Kao rezultat planiranog povećanja javnih investicija, fiskalno stanje bi se moglo pogoršati u srednjoročnom periodu, ako bi došlo do odgađanja reformi usmjerenih na smanjenje velikih izdataka na plate u javnom sektoru i unaprjeđenje naplate prihoda. y Kako se približavaju opšti izbori, reforme bi se mogle usporiti, što bi zasjenilo izglede za rast. Nedavna ekonomska kretanja Većina rasta zaposlenosti potiče iz poljoprivrede i sektora usluga; zaposlenost u Rast je u 2017. dostigao procijenjena 3 industriji je u apsolutnom smislu smanjenja. procenta. Domaća potražnja i dalje potiče Međutim, dugoročna nezaposlenost, iako još rast: potrošnja je donijela 3 procentna poena uvijek velika s 82 procenta, je smanjena za (pp), investicije 0,8 pp, a uvoz 5,1 pp. skoro 3,4 pp. Skromno poboljšanje Povećana vanjska potražnja je pomogla zaposlenosti u posljednje tri godine, povećanju izvoza, ali rast uvoza je međutim, ističe potrebu za nastavkom kompenzirao taj zamah. Procjenjuje se da je prevazilaženja strukturalnih rigidnosti, ako negativni neto izvoz smanjio rast za 0,8 pp. BiH želi ostvariti značajniji napredak u Povećan je izvoz polu-proizvoda i energije otvaranju radnih mjesta. (65 procenata ukupnog rasta izvoza), a i rast uvoza su predvodile iste dvije kategorije plus U 2017. se javila inflacija. Nakon skoro kapitalne robe – na sve to zajedno otpada 86 dvije godine deflacije, cijene su se počele procenata rasta uvoza. povećavati, kako su se oporavile globalne cijene nafte, a nešto inflacije je i uvezeno. Do Iako je nezaposlenost i dalje velika, decembra 2017. indeks potrošačkih cijena je evidentna su neka poboljšanja na tržištu porastao za 1,2 procenta u odnosu na isti rada. Nezaposlenost je smanjena s 25,4 period prethodne godine (g/g). Najveći procenta u 2016., na 20,5 procenata, vođena faktori povećanja su bili transport, duhan i smanjenjem stope aktivnosti i manjim najam stanova. Za razliku od toga došlo je do povećanjem zaposlenosti. U konačnici, primjetnog pada cijena alkohola, odjeće i zaposlenost je iznosila 33,9 procenata, što je telekomunikacionih usluga. Obzirom da je i još uvijek dosta nisko, čak i za zapadni rast nominalnih plata bio sličan, efekt na Balkan. stvarni prihod je bio neutralan. 2 Prema Anketi radne sange iz 2017. Fiskalni bilans je u 2017. ostao u suficitu. ina Posljednji konsolidirani podaci procjenjuju Procjenjuje se da se CAD povećao s 5,1 suficit od 2,1 procenta BDP-a, što je procenat u 2016. na 5,8 procenata, uglavnom povećanje u odnosu na 0,3 procenta u 2016. zbog uvoza za projekte javnih investicija. U 2017. su prihodi porasli zahvaljujući Suficit usluga iz transporta, putovanja, efektivnijoj naplati indirektnih poreza, a građevinarstva i doznaka, koji se gotovo i potrošnja je smanjena – kao rezultat nije promijenio, je bio dovoljan da finansira kontinuiranih vladinih ograničenja tekuće značajan dio trgovinskog deficita. Ostatak je potrošnje. Istovremeno, kapitalna potrošnja finansiran s kapitalnog računa, uglavnom nije povećana, jer je došlo do kašnjenja putem ostalih investicija i FDI. Neto priliv projekata. Ukupan javni dug u 2017. je FDI je porastao za procijenjena 0,2 pp BDP- iznosio 36,4 procenta BDP-a (vanjski dug je a, čime je finansirano oko 30 procenata bio 30,9 procenata), a sastoji se uglavnom od CAD-a. povoljnih zajmova od međunarodnih finansijskih institucija. Izgled i rizici Bankarski sektor je tokom 2017. i dalje likvidan i dobro kapitaliziran, a isto se Projicira se da će se ekonomski rast očekuje i u 2018. Ipak, sektor se još uvijek povećati na oko 4 procenta do 2020., pri suočava s posljedicama šokova globalne čemu će potrošnja i dalje biti glavni finansijske krize, koja je oslabila kvalitet pokretač, a nakon nje javne investicije. aktive i profitabilnost finansijskog sektora. Kao se ostvaruje napredak na reformskoj Omjer NPL-ova u cijelom sistemu, iako agendi BiH, očekuje se ostvarivanje pokazuje trend smanjenja, je ostao velik, s umjerenog porasta izvoza, ali velika 10,8 procenata u trećem kvartalu 2017., potražnja za uvozom za investicione projekte odražavajući još uvijek visoke cijene kredita i će anulirati rast izvoza. Doznake će slabe mehanizme povrata duga, što otežava vjerovatno ostati stabilne i podržavaće bankama rad na rješavanju NPL-ova. postepeno povećanje potrošnje, koja će i Profitabilnost se popravlja, uz povrat po dalje biti glavni pokretač rasta. Investicije će kapitalu od 11,7 procenata u trećem pružiti podršku za otvaranje radnih mjesta u kvartalnu 2017. Iako je omjer adekvatnosti energetici, građevinarstvu i turizmu. Stoga se kapitala ostalo relativno stabilan u projicira postepen rast realnog BDP-a, s 3 posljednjem periodu (15,7 procenata na procenta u 2017., na 3,2 u 2018., do 4 kraju 2017.), a rezerve kapitala su iznad procenta u 2020. regulatornog minimuma od 12, procenata, omjeri pojedinih banaka U 2018. se očekuje da jača kapitalna znatno variraju. potrošnja, a da se smanji fiskalni suficit u odnosu na 2017. Izgradnja autoputeva i Deficit tekućeg računa (CAD) se u 2017. željeznice se nastavljaju, očekuje se nastavak nešto povećao, kako su i uvoz i izvoz počeli trenda smanjenja tekuće potrošnje, kao rasti. rezultat opredijeljenosti vlasti da smanje izdatke za plate. Očekuje se da u 2018. omjer 3 Pogledati MMF-ov izvještaj za zemlju No. 18/39. duga i BDP-a dođe do nešto ispod 36 procenata. | 39 ina Godišnji rast BDP-a se stabilizirao na 3 2017. je obilježila početak umjerene inflacije procenta, uz podršku sektora usluga Doprinos rastu, procentni poeni BDP-a procenat g/g Euro 3.5 100 3.0 10 80 2.5 60 2.0 6 1.5 40 1.0 2 20 0.5 0 0 -2 -20 -0.5 -40 -1.0 -6 -1.5 -60 -2.0 -10 -80 -14 Jul- 14 -15 Jul- 15 -16 Jul- 16 -17 Jul- 17 - 17 2012 2013 2014 2015 2016 2017e Jan Jan Jan Jan Dec J Poljoprivreda J Industrija JJ BiH overall CPI inflation, lhs ▬ BiH transport CPI inflation, lhs J Usluge Q BDP rast ▬ Change in Brent oil price, rhs Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka Naplata indirektnih bruto poreza se usporila na Očekuje se da fiskalni bilans ostane u kraju godine suficitu realni 3-mjesečni klizni prosjek (3mma), procenat g/g Procenat BDP-a 14 3 12 2 10 1 8 6 0 4 -1 2 -2 0 -2 -3 -4 -4 -6 -5 -14 Jul-14 an-15 Jul-15 an-16 Jul-16 -17 Jul-17 ec-17 Jan J J Jan D 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017e 2018f ▬ Growth in total indirect revenues, in 2010 prices ▬ Growth in net indirect revenues, in 2010 prices Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Svjetska banka Izvor: Fiskalni organi, procjene Svjetske banke Deficit u robnoj razmjeni se počeo Obzirom da poslovne banke još uvijek imaju povećavati previše NPL-ova, razduživanje je još uvijek rizik KM billions, 12m sum 3 mo. moving ave., % y-o-y Percent 30 8 18 16 20 14 4 12 10 10 0 0 8 6 -10 4 -4 2 -20 0 -30 -8 -2 -14 Jul- 14 -15 Jul- 15 -16 Jul- 16 -17 Jul- 17 -17 13 13 14 14 15 15 16 16 1-17 3-17 Jan Jan Jan Jan Dec Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q Q JJ Trade balance, lhs ▬ Exports, rhs ▬▬ Imports, rhs JJ Capital adequacy, tier 1 capital to risk weighted assets ▬ Asset quality, NPLs to total loans ▬ Profitability, Return on Equity Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka Izvor: Centralna banka BiH, kalkulacije Svjetske banke. | 41 BOSNA I HERCEGOVINA 2014 2015 2016 2017e 2018f 2019f 2020f Rast realnog BDP-a (procenat) 1.1 3.0 3.1 3.0 3.2 3.4 4.0 Struktura (procentni poeni): Potrošnja n.a. n.a. 1.7 3.0 3.6 4.0 3.4 Investicije n.a. n.a. 0.7 0.8 0.6 1.3 1.1 Neto izvoz n.a. n.a. 0.8 -0.8 -1.0 -1.9 -0.5 Izvoz n.a. n.a. 1.4 4.2 3.4 1.8 1.4 Uvoz (-) n.a. n.a. 0.6 5.1 4.4 3.7 1.9 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) -0.9 -1.0 -1.1 1.2 1.4 1.4 1.4 Javni prihodi (procenat BDP-a) 43.4 43.2 42.7 43.5 43.9 43.9 43.8 Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.3 43.4 42.3 41.4 42.6 43.7 43.8 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 12.0 11.7 11.2 10.8 10.6 10.4 10.3 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 15.4 14.8 14.2 13.7 13.7 13.6 13.4 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 5.3 3.6 3.8 3.9 5.5 6.8 7.6 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.9 -0.2 0.3 2.1 1.2 0.2 0.0 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.1 0.6 1.3 3.0 2.2 1.2 0.7 Javni dug (procenat BDP-a) 41.6 41.9 40.5 36.4 35.1 34.0 33.2 Javni i javno garantirani dug 42.1 42.5 41.3 38.0 36.7 35.6 34.8 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 34.3 35.0 34.3 30.9 29.8 29.0 28.4 Izvoz roba (procenat BDP-a) 25.1 25.2 25.7 28.5 31.2 33.9 34.6 Uvoz roba (procenat BDP-a) 53.9 50.3 49.3 52.8 55.7 59.0 59.9 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 6.1 6.4 6.4 7.1 7.4 7.7 7.8 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -22.7 -18.8 -17.1 -17.3 -17.1 -17.4 -17.5 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 8.5 8.3 8.2 8.0 7.9 7.9 7.9 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -7.4 -5.7 -5.1 -5.8 -6.2 -6.4 -6.5 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) -2.9 -1.7 -1.6 -1.8 -1.8 -1.8 -1.8 Vanjski dug (procenat BDP-a) 76.3 72.2 71.0 70.9 69.3 68.8 68.8 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 4.1 2.3 4.2 4.9 n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 14.0 13.7 11.8 10.8 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 27.5 27.7 25.4 20.5 n.a. n.a. n.a. Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)62.9 62.2 54.5 n.a. n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 43.7 44.1 43.0 n.a. n.a. n.a. n.a. prosjek perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 10,089 10,537 10,908 11,404 11,409 11,922 12,458 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procenat n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomena: Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. ina Kosovo yy Ekonomija je porasla za procijenjenih 4,4 procenta u 2017., što je povećanje u odnosu na 4,1 procenat u 2016., vođeno uglavnom investicijama i izvozom. yy Fiskalni deficit je u 2017. bilo mali, 1,4 procenta BDP-a zahvaljujući dobrom učinku prihoda i podbačaju izvršenja kapitalnog budžeta. yy Snažan rast je podržao otvaranje radnih mjesta u 2017.; stopa učestvovanja na tržištu rada je povećana za 3,3 pp, a zaposlenost za 1,3 pp. yy Za period 2018-2020. se projicira prosječan rast od 4,8 procenta, ali glavni rizici leže u političkoj dinamici i nepotpunom izvršenju investicionog programa. Nedavna ekonomska kretanja Veći rast u 2017. je opet ojačao otvaranje radnih mjesta. Učestvovanje radne snage se Rast je u 2017. dostigao procjenjena 4,4 povećalo za 3,8 pp, a zaposlenost je porasla procenta, što je povećanje u odnosu na 4,1 za 1,7 pp, iako je povećana i nezaposlenost procenat, vođeno uglavnom većim javnim i (za 3,3 pp), dostižući 30,4 procenta, jer privatnim investicijama i oporavkom zaposlenost nije rasla dovoljno brzo da bi izvoza. Izvoz, zasnovan na višim cijenama kompenzirala povećanje radne snage.6 baznih metala i veća proizvodnja i izvoz Nezaposlenost mladih je opala na 51,6 usluga su doprinijeli rastu s 3,6 procentnih procenata (za 1,3 pp g/g). Preko 70 poena (pp). Neto izvoz je u 2017. dao procenata nezaposlenih traži posao duže od doprinos od 1,1 pp, dovodeći do preokreta jedne godine, a zaposlenost još uvijek iznosi nakon tri godine negativnog trenda. Privatne tek 29,7 procenata. Zaposlenost je porasla u investicije su bile potaknute boljim informacijama, preradi, veleprodaji i mogućnostima finansiranja, atraktivnijim maloprodaji, komunikacijama i poslovnim ambijentom i većim prilivom administraciji, te pratećim uslugama; FDI, a javne investicije su doprinijele rastu s zaposlenost u javnom sektoru je smanjena. 3 pp, u odnosu na ranijih 2,1 pp.4 I pored povećanja raspoloživog prihoda, potrošnja je Fiskalni deficit u 2017. je iznosio 1,4 dala doprinos od samo 0,4 pp.5 Rast usluga procenta. Veći rast je pomogao povećanju (građevinarstvo, trgovina, finansije i prihoda za 5,3 procenta g/g. Prihodi od transport) su dodali rastu 2,6 pp, u odnosu indirektnih poreza su porasli za 6,1 procenat na ranijih 1,4 pp, uprkos smanjenju kod (PDV 8,1 procenat) i neporeski prihodi za nekretnina i javne uprave. Poljoprivreda je 5,6 procenata. Prihodi od direktnih poreza doprinijela sa samo 0,4 pp, a industrija s 0,7, su porasli za samo 2,5 procenta, obzirom da u odnosu na 0,3 pp u 2016. je smanjena naplata poreza na prihod pravnih subjekata za 7 procenata. 4 Kosovo je popravilo svoje rangiranje u Doing Business 2018. sa 60. na 40. mjesto pojednostavljenjem procedura za prijavu radnika, olakšanjem pristupa kreditu i donošenjem novih stečajni propisa 6 Podaci o tržištu rada su raspoloživi samo za prva tri kvartala 2017. Sve brojke su prosjeci za Q1-Q3 2017. i isti period 2016. 5 BDP cifre za 2017. su procjene na osnovu službenih podataka do trećeg kvartala i podložne su reviziji. | 43 Potrošnja je povećana za 5,7 procenata, Izvoz roba je porastao za 23,1 procenat ravnomjerno raspoređena na tekuću i zahvaljujući rastu trgovinskih partnera, kapitalnu potrošnju, veće socijalne transfere većim svjetskim cijenama baznih metala i i potrošnju na robe i usluge. Socijalni većoj proizvodnji. Izvoz usluga je porastao za transferi su povećani za 11,9 procenata jer su 17,7 procenata, uglavnom zahvaljujući stvarane isplate znatno prešle budžet za solidnom rastu turizma od dijaspore. boračke naknade, nisu usvojene izmjene zakona koje bi ograničile potrošnju na 0,7 Neto FDI su u 2017. porasle za 29 procenata BDP-a. Razlog povećanja procenata, kao posljedica rasta u euro- potrošnje na robe i usluge od 10,7 procenata zoni. Doznake i FDI su pokrile nedostatak su bili prijevremeni izbori i povećanje vlade.7 domaće štednje i podržale privatne Slabo izvršenje projekata je dovelo do investicije u građevinarstvo, finansijsko nekoliko promjena kapitalnog budžeta. Javni posredovanje i nekretnine. i javno garantirani dug je dostigao 16,5 procenata BDP-a do kraja godine i vjerovatno će do 2025. preći 30 procenata. Izgledi Investicije i potrošnja su potaknuti rastom Projicira se ubrzanje ekonomskog rasta kredita. Na kraju godine je bilo samo 3,1 Kosova na 4,8 procenata u srednjoročnom procenat nenaplativih zajmova. Bolji tržišni periodu, potaknuto većom kapitalnom uslovi i niže kamatne stope su povećale rast potrošnjom. Vlada priprema nekoliko privatnih kredita na 11,5 procenata. Krediti željezničkih i projekata regionalnih cesta, firmama su porasli za 10,9 procenata g/g, koje će finansirati međunarodne finansijske uglavnom za uslužni sektor, veleprodaju i institucije (IFI). Očekuje se da bolja trgovinu, građevinarstvo i ostale usluge, poslovna klima, veće FDI i optimizam u EU nakon čega slijedi prerada. potaknu privatne investicije. Veće plate, socijalna potrošnja, doznake i krediti Cijene goriva, prehrambenih proizvoda, domaćinstvima bi trebali povećati potrošnju duhana, alkohola i kućnih potrepština su domaćinstava, tako da doprinese 2,3 pp povećale inflaciju u 2017. na 1,5 procenata. rastu. Izvoz će vjerovatno imati koristi od Međutim, to se u januaru 2018. preokrenulo snažnog rasta u EU i veće cijene baznih u 0,2 procenta deflacije (potaknute metala, ali očekuje se da neto izvoz smanji komunikacijama, odjećom, kućnim rast za 0,9 pp zbog većeg uvoza za javne potrepštinama i rekreacijom) i nula investicije. procenata u februaru. Očekuje se da veći rast u 2018. potakne Veći izvoz je smanjio CAD s 8,2 procenta otvaranje radnih mjesta u uslugama, BDP-a u 2016., na oko 5,1 procenat. građevinarstvu i preradi. Međutim, ako više ljudi uđe na tržište rada, i nezaposlenost može porasti. 7 Vlada formriana u septembru 2017. ima dva ministarstva više, 8 Od juna 2017. prognoze za euro-zonu su se popravile za 0,6 pp. čime su povećani sveukupni tekući troškovi. (Svjetski ekonomski izgledi, januar 2017.)  Koso Međutim, ako više ljudi uđe na tržište rada, i Povećanje javih investicija u periodu 2018-20. nezaposlenost može porasti. može biti potkopano ograničenim kapacitetima; manji od očekivanog rast u Očekuje se da fiskalni deficit u 2018. bude euro-zono može smanjiti doznake i FDI, a 2,2 procenta. Projicira se da će veću naplatu niže cijene baznih metala mogu povećati prihoda anulirati veća tekuća i kapitalna CAD. potrošnja na projekte finansirane od strane IFI, veća izdvajanja za plate, robe i usluge i Za ublažavanje rizika, prioritetne reforme bi veće subvencije i transferi za boračke trebale očuvati fiskalnu stabilnost, naknade i ciljanu socijalnu pomoć. U skladu preusmjeravanjem resursa iz trgovinskih s fiskalnim pravilom projicira se deficit od sektora, povećanjem produktivnosti, 1,6 procenata BDP-a, i dodatna izdvajanja za uključivanjem i zapošljavanjem mladih i žena, projekte finansirane od strane rješavanjem korupcije, unaprjeđenjem međunarodnih finansijskih institucija i za održivosti okoliša i prevazilaženjem privatizaciju u skladu s odredbom o infrastrukturnih ograničenja. investicijama. Očekuje se da se u 2018. CAD zadrži na oko 6 procenata BDP-a. Očekuje se povećanje potražnje za investicionim robama, ali rast FDI i doznaka bi trebali finansirati veći dio. Iako pozitivan, izgled za Kosovo je podložan rizicima vezanim i za domaće politike i za slabiji od projiciranog rast u Evropi. Vlada ima samo 61 od 120 glasova u parlamentu, a investiciona odredba zahtijeva da dvotrećinska većina potvrdi finansiranje od strane IFI. Svako kašnjenje reformi, na primjer, za ograničavanje potrošnje na boračke naknade ili za sprječavanje povećanje neciljanih socijalnih naknada ili nefinansiranog prijevremenog penzionisanaja, može ugroziti fiskalnu održivost. Kašnjenje projekata može povećati troškove. Politički rizici se mogu povećati u vezi s formiranjem Udruženja općina sa srpskom većinom i uspostavljanjem Oružanih snaga Kosova. | 45 Investicije i neto izvoz su bili glavni razlozi Usluge su bile glavni pokretač rasta u ubrzanja rasta u 2017. 2017. Doprinos rastu, procenat Doprinos rastu, procenat 6 6 5 5 4 4 3 3 2 1 2 0 1 -1 0 -2 -1 2016 2017 2018 2019 2020 2016 2017 2018 2019 2020 JJ Consumption JJ Investments JJ Net exports ▬ Growth JJ Agriculture JJ Industry JJ Services JJ Taxes less subsidies ▬ Real GDP growth Izvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka. Izvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka. I pored fiskalnog pritiska, očekuje se da u Njemačka, Švicarska i UK su i dalje glavni 2018.g. sveukupni bilans budžeta (RHS) izvor priliva FDI na Kosovo ostane unutar granica fiskalnog pravila. Procenat BDPa Milioni eura, nominalno 31 0 300 30 -0.5 250 29 -1.3 -1.4 -1.0 200 28 -1.5 150 27 -2.2 -2.0 100 26 -2.5 50 -3.0 25 -3.0 -3.3 0 24 -3.5 -50 2016 2017 2018 2019 2020 2014 2015 2016 2017 ▬ Public revenues, lhs ▬▬ Public expenditure, lhs ▬▬ Budget balance, rhs JJ DEU JJ CHE JJ GBR JJ TUR JJ USA JJ AUT JJ UAE JJ Other Izvor: Ministarstvo finansija i Svjetska banka. Izvor: Centralna banka Kosova i Svjetska banka Rast zaposlenosti je bio pozitivan, ali uz trend smanjenja Rast kredita i dalje potiče privatne investicije Procenat Procent g/g rasta neotplaćenih kredita 45 18 43 16 41 14 39 12 37 10 35 33 8 31 6 29 4 27 2 25 0 -16 ug-16 ct-16 ec-16 eb-17 pr-17 un-17 ug-17 ct-17 ec-17 -13 Jul-13 an-14 Jul-14 an-15 Jul-15 an-16 Jul-16 an-17 Jul-17 ec-17 Jun A O D F A J A O D Jan J J J J D ▬ Labor force participation ▬▬ Unemployment rate ▬▬ Employment rate ▬ Total loans ▬ Loans to corporations ▬▬ Loans to households Izvor: Centralna banka Kosova i Svjetska banka. Izvor: Centralna banka Kosova  Koso KOSOVO 2014 2015 2016 2017e 2018f 2019f 2020f Rast realnog BDP-a (procenat) 1.2 4.1 4.1 4.4 4.8 4.8 4.8 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 5.5 2.5 3.9 0.4 2.3 2.2 2.2 Investicije -1.3 3.0 2.1 3.0 3.4 3.5 3.3 Neto izvoz -2.9 -1.4 -1.9 1.1 -0.9 -1.0 -0.7 Izvoz 1.4 0.4 1.6 3.6 2.2 2.2 2.1 Uvoz (-) 4.3 1.8 3.5 2.6 3.1 3.2 2.9 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 0.4 -0.5 0.3 1.5 1.7 1.7 1.9 Javni prihodi (procenat BDP-a) 24.0 25.1 26.3 26.6 26.6 26.8 27.4 Javni rashodi (procenat BDP-a) 26.3 26.8 27.6 28.0 28.8 29.8 30.7 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 8.7 9.0 9.0 8.7 8.7 8.6 8.5 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 4.9 5.3 5.9 6.3 6.5 6.5 6.5 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 7.4 7.0 7.2 7.4 8.3 9.4 10.5 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.4 -1.8 -1.3 -1.4 -2.2 -3.0 -3.3 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.1 -1.5 -1.0 -1.1 -1.9 -2.6 -2.9 Javni dug (procenat BDP-a) 10.4 12.7 14.1 15.8 16.6 18.6 20.9 Javni i javno garantirani dug 10.6 12.8 14.4 16.5 17.4 19.3 20.9 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 5.8 6.2 6.2 6.6 6.4 6.5 6.6 Izvoz roba (procenat BDP-a) 5.8 5.6 5.1 6.0 6.2 6.4 6.6 Uvoz roba (procenat BDP-a) 42.8 41.9 42.8 44.9 45.4 46.1 46.4 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 8.3 7.9 10.1 12.1 12.9 13.5 14.3 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -28.7 -28.5 -27.6 -26.8 -26.3 -26.2 -25.6 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 9.9 10.5 10.5 11.2 11.4 11.8 12.1 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -6.9 -8.6 -8.2 -5.1 -6.0 -7.0 -7.5 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 2.2 4.7 2.9 3.6 4.0 4.7 5.3 Vanjski dug (procenat BDP-a) 31.2 33.3 33.1 34.4 35.5 35.8 35.7 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 3.2 7.9 8.7 8.8 n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 8.5 6.5 4.9 3.1 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 35.3 32.9 27.5 30.4 n.a. n.a. n.a. Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)61.0 57.7 52.4 n.a. n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 41.6 37.6 38.7 n.a. n.a. n.a. n.a. prosjek perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 4,055 3,745 3,699 3,902 4,075 4,393 4,575 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procenat n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. | 47 BYR Makedonija yy Stagniranje ekonomskog rasta u 2017. odražava efekte prolongirane političke krize. U 2018. se projicira obnavljanje rasta na 2,3 procenta, vođeno potrošnjom i oporavkom investicija. yy Učinak tržišta rada se popravio, kako je nezaposlenost pala na istorijski minimum od 22,4 procenta. Iako veće, nego u većini zemalja zapadnog Balkana, stope zaposlenosti i učestvovanja radne snage su niske po EU standardima. yy Fiskalni deficit je nepromijenjen od 2016., pri čemu veću potrošnju nadoknađuje bolja naplata poreza. yy Dobro dizajniran program fiskalne reforme i strukturalne reforme za jačanje investicione klime, ljudskog kapitala i efikasnosti javnog sektora će pojačati povjerenje investitora i potencijal za ekonomski rast u srednjoročnom periodu. onia i poljoprivreda, gdje je žetva bila dobra, su jedini sektori koji su dali pozitivan doprinos rastu. Bez obzira na sporiji rast, tržište rada se popravilo. Zaposlenost je u 2017. porasla za 4 procenta g/g, dijelom pomognuta subvencijama u prvoj polovini godine, koje su olakšale otvaranje preko 5.000 radnih mjesta (nova vlada je prekinula tu politiku). Međutim, stopa zaposlenosti je još uvijek niska na 44,4 procenta, što znači da je još uvijek preko polovine Makedonaca radno- aktivne dobi nezaposleno ili ne traži posao. Većina otvorenih radnih mjesta je bila u veleprodaji i maloprodaji, transportu i skladištenju i preradi – sektorima vezanima za FDI projekte, koji su imali koristi od poreskih izuzeća i drugih tipova vladine podrške. Radna mjesta u građevinarstvu su rasla znatno manje nego u prethodnim godinama, u skladu s kretanjima u sektoru. Stopa nezaposlenosti je opala na istorijski niske vrijednosti, koje se procjenjuju na 22,4 procenta u 2017., ali 81 procenat nezaposlenih su dugoročno nezaposleni. Nezaposlenost mladih je smanjenja za 1,5 pp i vrativši je na stopu od 3,25 procenata, koja je dostigla je 46,7 procenata u 2017. Realne neto preovladavala prije povećanja u maju 2016. plate su nešto porasle, za 1,2 procenta g/g, uz Banka je takođe efektivno stimulirala nisku inflaciju tokom cijele godine. denarizaciju zajmova i štednje: udio zajmova u stranoj valuti je opao na 19 procenata Povećani prihodi u 2017. su bili anuliranih ukupnih zajmova, u poređenju s 21 procenat većom potrošnjom na socijalne transfere i godinu ranije. Obzirom na kretanje cijena, subvencije, tako da nije bilo promjene usporavanje aktivnosti korporativnog fiskalnog deficita. Prihodi su porasli za 6,1 kreditiranja i negativnu razliku između procenat g/g zahvaljujući solidnom učinku potencijalnog i ostvarenog BDP-a, trenutna prihoda od PDV-a i većim doprinosima. monetarna politika odgovara ekonomskom Rashodi su porasli za 6 procenata g/g, dok se stanju. tekuća potrošnja povećala za 4,9 procenata, obzirom da se više trošilo na zdravstvo, penzije Rast kredita je u 2017. povećan, ali i subvencije. U međuvremenu, potrošnja na uglavnom domaćinstvima. Krediti robe i usluge je smanjena. Još jednom je došlo domaćinstvima su porasli za 9,2 procenta g/ do podbačaja kapitalne potrošnje (17 pp manje g. S 2,6 procenta, korporativno kreditiranje od iznosa predviđenog budžetom), što je ostalo na niskom nivou tokom cijele 2017., odražava usporavanje implementacije a u septembru je prešlo u negativno, prije projekata. Kao i u 2016.g., fiskalni deficit za nego što se nešto opravilo do kraja godine. 2017. je iznosio 2,7 procenta BDP-a. Istraživanje kreditne aktivnosti ukazuje na mogućnost za ublažavanje uslova kredita i Javni i javno-garantirani (PPG) dug je opao s povećanje potražnje za kreditima od 48,5 procenta u 2016., na 46,7 procenata u preduzeća u 2018. Pored toga, omjer 2017. Do pada je došlo u velikoj mjeri zajmova i štednje od 88 procenata u 2017., bi zahvaljujući odluci da se fiskalni deficit i trebao omogućiti bankama ekspanziju otplata dugova finansiraju iz akumuliranih zajmova. Nenaplativi zajmovi (NPL) su depozita. Domaći dug generalne vlade je iznosili 6,3 procenta, neznatno manje u porastao s 14,6 procenata BDP-a u 2016., na odnosu na 6,4 na kraju 2016. Ova je 15,9 procenata, ali je bio kompenziran manjim dinamika bila u potpunosti određena vanjskim dugom, uglavnom zbog usporavanja smanjivanjem NPL-ova domaćinstava povlačenja zajmova za izgradnju dva autoputa. (obzirom na povećanje ukupnih zajmova, tj. nazivnika), dok su korporativni NPL-ovi Inflacija je u 2017. ostala niska na 1,4 nešto povećani i iznosili su 9,9 procenata. procenta g/g, iako su porasle cijene hrane i pića, energije (uključujući naftu), odjeće i U 2107. se deficit tekućeg računa (CAD) obuće i komunikacija. Inflacija CPI je za 2019. smanjio na 1,3 procenta BDP-a. Solidan bila 2,9 procenta g/g. učinak izvoza vezanog za FDI, željeza i čelika, namještaja i duhana, je pomogao Monetarna politika je ostala prilagođavajuća. smanjenju deficita roba i usluga s 15 Centralna banka je u 2017. u tri uzastopna procenta BDP-a u 2016., na 13,9 procenata. navrata smanjivala kamatnu stopu za 75 bps, | 49 onia Vjerodostojan program fiskalne reforme za povećanje efikasnosti javne potrošnje i proširenje poreske baze, bi pomogli stabilizaciji javnog duga, obnavljanju fiskalnih rezervi za slučaj šoka i povećanju povjerenja investitora. Očekuje se postepeno smanjenje fiskalnog deficita na 2,3 procenta do 2020., kako vlada bude pokretala reforme na povećanju naplate poreza, jačanju kontrole potrošnje i povećanju efikasnosti socijalne potrošnje. Očekuje se da bi se u osnovnom scenariju postepene konsolidacije, omjer PPG duga i BDP-a povećao na 57,4 procenta do 2020., što naglašava potrebu za jačim reformama, čiji se veći dio treba provesti na početku, da bi se dug stabilizirao u srednjoročnom periodu. Strukturalne reforme za jačanje investicione klime, ljudskog kapitala i efikasnosti javnog sektora će takođe pomoći jačanju povjerenja investitora i potencijala ekonomije za rast u srednjoročnom periodu. Politička previranja suzbila rast u 2017., …nezaposlenost smanjena uprkos ali… ekonomskom usporavanju Procenat Procenat 11 70 65 9 57 7 60 52 5 50 46 3 1 40 37 44 -1 30 33 -3 23 -5 20 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- Q3- Q4- 200 200 200 200 200 200 201 201 201 201 201 201 201 201 JJ Agriculture JJ Mining, electricity, gas supply JJ Manufacturing ▬ Unemployment rate ▬ Employment rate JJ Construction JJ Wholesale & retail, transp., accom. JJ Other services ▬ Activity rate ▬ Youth unemployment ▬ Real GDP growth Izvor: Državni zavod za statistiku. Izvor: Državni zavod za statistiku i procjene Svjetske banke. Fiskalni deficit ostao nepromijenjen, dok… …je javni dug nešto opao zbog korištenja vladinih depozita. Procenat BDPa Procenat BDPa Procenat BDPa 36 1 50 34 0 40 32 -1 30 30 -2 20 28 -3 26 -4 10 24 -5 0 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 200 200 200 200 201 201 201 201 201 201 201 201 JJ Budget balance, rhs JJ Upward budget balance revisions, rhs JJ Central government JJ Funds ▬ Revenues, lhs ▬ Expenditures, lhs JJ Municipalities JJ Guaranteed debt of SOEs Izvor: Ministarstvo finansija i procjene Svjetske banke Izvor: Ministarstvo finansija i procjene Svjetske banke Uprkos nastavku ekspanzije kredita, kreditiranje poslovnih subjekata smanjeno Vanjski dug smanjen, ali priliv FDI opao Procenat godišnja promjena, procenat Procenat BDPa 100 12 30 90 25 80 10 20 70 8 15 60 10 50 6 40 5 30 4 0 20 -5 2 10 -10 0 0 -15 14 14 15 15 16 16 17 17 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 JJ Contribution of household loans, lhs JJ Contribution of corporate loans, lhs JJ Trade deficit JJ Private transfers ▬▬ Current account balance ▬ Credit growth, rhs ▬ Net FDI Izvor: Podaci Narodne banke i procjene Svjetske banke Izvor: Podaci Narodne banke i procjene Svjetske banke | 51 BYR MAKEDONIJA 2014 2015 2016 2017e 2018f 2019f 2020f Rast realnog BDP-a (procenat) 3.6 3.9 2.9 0.0 2.3 2.7 3.0 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 1.9 3.0 3.8 1.8 1.9 1.6 1.6 Investicije 3.1 1.1 -1.7 -1.1 0.2 0.7 1.0 Neto izvoz -1.3 -0.2 0.8 -0.7 0.2 0.4 0.4 Izvoz 7.3 3.4 7.1 5.0 3.2 3.9 4.0 Uvoz 8.7 3.6 6.3 5.7 3.0 3.5 3.6 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) -0.3 -0.3 -0.2 1.4 1.6 2.0 2.0 Javni prihodi (procenat BDP-a) 29.7 31.0 30.3 31.1 31.4 31.6 31.7 Javni rashodi (procenat BDP-a) 33.9 34.4 33.0 33.8 34.1 34.1 34.0 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 7.0 7.0 7.0 6.9 6.8 6.8 6.8 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 14.9 14.8 14.9 15.8 16.0 16.0 16.0 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.3 4.2 3.8 4.0 4.1 4.4 4.4 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -4.2 -3.4 -2.7 -2.7 -2.7 -2.5 -2.3 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.2 -2.3 -1.5 -1.4 -1.2 -0.9 -0.5 Javni dug (procenat BDP-a) 38.0 38.1 39.5 39.3 43.0 45.4 42.1 Javni i javno garantirani dug 45.7 46.6 48.5 46.7 53.5 58.5 57.4 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 31.8 31.4 33.7 31.6 34.8 37.0 34.2 Izvoz roba (procenat BDP-a) 32.5 33.6 35.7 40.4 41.3 42.8 43.2 Uvoz roba (procenat BDP-a) 54.2 53.7 54.3 58.2 58.7 58.7 57.5 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 4.5 3.8 3.6 4.0 4.1 4.3 4.4 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -17.2 -16.2 -15.0 -13.9 -13.3 -11.6 -9.9 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 1.9 1.8 1.6 1.5 1.5 1.5 1.4 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -0.5 -2.0 -2.7 -1.3 -2.5 -2.5 -2.6 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 2.3 2.2 3.3 2.3 2.6 2.9 3.1 Vanjski dug (procenat BDP-a) 70.0 66.9 64.7 73.5 77.8 78.6 79.4 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 8.5 9.4 7.8 4.2 n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 11.1 10.6 6.4 6.3 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 28.0 26.1 23.7 22.4 20.4 19.4 18.0 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)53.1 47.3 48.2 46.7 n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 57.3 57.0 56.5 56.8 n.a. n.a. n.a. prosjek perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 12,938 13,330 13,583 13,678 13,993 14,371 14,802 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procenat 24.8 23.2 21.9 21.0 20.6 20.5 20.2 stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. onia Crna Gora y Ekonomski rast ubrzan na 4,3 procenta u 2017., predvođen investicijama u izgradnju autoputa i rekordnom turističkom sezonom. Projicira se smanjenje rasta na 2,8 procenata u 2018., kako potrebna fiskalna konsolidacija bude napredovala. y Nastavljeno povećanje otvaranja radnih mjesta u 2017. tokom pete godine kontinuiranog rasta; administrativna nezaposlenost ostaje velika zbog velikog neformalnog sektora i velikog uvoza radne snage. Učestvovanje na tržištu rada nešto povećano, uglavnom kod muškaraca. y Povećanje poreza predvodilo proces fiskalne konsolidacije, ali deficit i javni dug ostaju veliki. y Bolji izgledi za kredit olakšavaju pristup tržištu kapitala. Recent Economic Developments Administrativna stopa nezaposlenosti je povećana s 19,4 procenta u 2016., na 21,7 Ekonomija Crne Gore je 2017. porasla za procenata. Međutim, anketna nezaposlenost procijenjenih 4,3 procenta. Rast je bio pokazuje pad sa 17,7 procenata u 2016., na podržan potrošnjom domaćinstava i 16,1 procenat u 2017. Ova razlika potiče od investicijama. Investicije su, ustvari, najviše činjenice da je jedna trećina radnih mjesta u doprinijele rastu, 5 procentnih poena (pp), neformalnom sektoru. Anketna stopa kako su se ubrzale izgradnja autoputa Bar- zaposlenosti je porasla na 45,9 procenata, Boljare i stambena izgradnja. Podržana dok je i učestvovanje radne snage takođe zaposlenošću i rastom plata, potrošnja je poraslo, iako sporije, samo zbog većeg takođe porasla dodajući 3,7 pp rastu BDP-a. učestvovanja muškaraca. Učestvovanje žena Međutim, neto izvoz je nastavio smanjivati se nije popravilo zadnje tri godine. rast, iako u 2017. uticaj neto izvoza na smanjenje nije bio toliko velik kao Ionako velik, vanjski disbalans se u 2017. prethodnih godina, zbog rekordne turističke pogoršao. Deficit tekućeg računa (CAD) se sezone, povećanja izvoza metala, kao povećao na 18,9 procenata BDP-a. Uvoz odgovor na veću potražnju iz EU, ali što je roba je povećan za 11,7 procenata, još značajnije, i zbog manjeg rasta uvoza. predvođen većim uvozom za potrebe investicija u infrastrukturu i turizam. Obzirom na veći rast, u 2017. je otvoreno Obzirom na povećanje potražnje iz EU, više radnih mjesta. Tokom godine je izvoz, predvođen metalima i rudama je zaposlenost porasla za 2,3 procenta, iako je u povećan za 13,9 procenata. Najveći doprinos posljednjem kvartalu smanjena za 0,1 smanjenju CAD-a je potekao od izvoza procenat g/g. To je bilo prvo takvo usluga, uglavnom turizma, koji je povećan za smanjenje od kraja 2013. Do smanjenja je 8 procenata i suficita na računu prihoda, došlo u poljoprivredi, rudarstvu, zbog manje isplate dividendi. maloprodaji i nekretninama. | 53 ontenegro Uz rast kredita, nenaplativi zajmovi su smanjeni, na ispod 8 procenata, čemu je pomogla izmjena zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. Povrat po aktivi i kapitalu je u 2017. povećan, kao i omjer adekvatnosti kapitala, koji je dostigao 16,8 procenata. U 2017. su počeke aktivnosti na toliko potrebnoj fiskalnoj konsolidaciji. Vlada je usvojila niz reformi za konsolidaciju u iznosu od preko 3 pp BDP-a, za stabilizaciju javnog duga u srednjoročnom periodu. Te su mjere već smanjile deficit za preko 1 pp, u poređenju s ranijim fiskalnim scenarijem. U paket fiskalnih reformi je uključeno i ukidanje naknada za majke, smanjenje plata zvaničnicima i povećanje akcize i PDV-a. Poreski prihodi su do decembra povećani za preko 9 procenata g/g, predvođeni većom naplatom prihoda od PDV-a i akciza. Međutim, utrostručeni kapitalni budžet je povećao potrošnju za blizu 12 procenata. S druge strane, smanjenje plata i ukidanje naknada za majke su se počeli osjećati u drugoj polovini 2017. u smislu smanjenja rasta izdvajanja za plate i socijalne transfere. U konačnici, deficit generalne vlade je narastao s 3,1 procenat BDP-a u 2016., na 5,4 procenta. Javni dug, uključujući garancije, se povećao sa 71,4 procenta BDP-a u 2016., na 74 procenta na kraju 2017. Početne fiskalne reforme su rezultirale pozitivnijim stavom tržišta, gdje se kreditni rejting popravio na stabilan. To je omogućilo lakši pristup tržištima kapitala za redovno refinansiranje obaveza koje dolaze na naplatu od 2018. do 2021. Rebalans budžeta u 2018. je povećao deficit na 3,2 procenta, jer je pokrenut otkup dionica Elektroprivrede. Izgledi i rizici Iako se očekuje da promjene poreske politike smanje deficit za 1 pp, aktivnosti na fiskalnoj Ekonomski izgled je pozitivan, ali ne i bez konsolidaciji trebaju biti produbljene, da bi rizika. Projiciran je rast ekonomije u se deficit i javni dug doveli na održivu prosjeku od 2,5 procenta u periodu 2018-20., putanju, tako da se osigura redovno vođen javnim investicijama i ličnom refinansiranje obaveza koje stižu na naplatu potrošnjom. Projicira se da će fiskalna u periodu 2019-21. konsolidacija u 2108. dovesti do smanjenja rasta u kratkoročnom periodu. Od 2019., uz Vlada je najavila reforme nabavke, tržišta završetak autoputa Bar-Boljare, rast će se rada, poslovnog okruženja, propisa o usporiti, ukoliko ne dođe do povećanja transportu i obrazovanja. Digitalno produktivnosti i novih investicija u povezivanje je takođe visoko rangirano u privatnom sektoru koje bi stimulirale programu. Pregovori za pristupanje EU trenutno mali potencijal za rast. predstavljaju kritični dio vladinog programa reformi; do sada je otvoreno 30 poglavlja, a Vanjski disbalans je još uvijek velik, što tri su zatvorena. pogoršava ionako veliku vanjsku osjetljivost. Obzirom da je ekonomski rast zavisan od uvoza, vanjska osjetljivost će vjerovatno i dalje biti prisutna. Povećanje predvidivosti politike i ubrzanje toka strukturalnih reformi će biti neophodni da bi se smanjio vanjski disbalans. Prioriteti politike trebaju biti smanjenje nezaposlenosti, u kratkoročnom periodu ublažavanje siromaštva i socijalnih uticaja konsolidacije, te olakšanje zapošljavanja. Ostvarivanje fiskalnog cilja postizanja ravnoteže do 2019. je bitno za smanjenje rizika zemlje. Jedan od ciljeva vladinog programa ekonomske politike za period 2018-20. je postizanje uravnoteženog budžeta do 2019., a potom ostvarivanje suficita; još jedan cilj je smanjenje javnog duga ispod 60 procenata do 2020. Uravnoteženje budžeta do 2019. će zahtijevati vjerodostojnu konsolidaciju potrošnje na plate, socijalne transfere i operativne troškove. | 55 Rast je povećan … ...predvođen potrošnjom i investicijama Podaci velike frekventnosti, ciklus trenda, 2012.–18. Doprinos rastu, procenat 180 last observation: Jan-18 12 10 160 8 6 140 4 2 0 120 -2 -4 100 -6 -8 80 -10 -12 -12 -13 -13 -14 -14 -15 -15 -16 -16 -17 -17 -18 Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan 2012 2013 2014 2015 2016 2017 ▬ Total industry_tc ▬ Retail trade_tc ▬▬ Tourism_tc JJ Net exports JJ Change in inventories JJ Gross fixed capital formation JJ Final consumption ▬▬ GDP growth Izvor: Podaci MONSTAT-a. Tc = ciklus trenda Izvor: MONSTAT, projekcije Svjetske banke Tržište rada se popravilo… …a inflatorni pritisak se smanjio Administrativni podaci, hiljade, 2012–18. In thousands 2012–18., godišnje stope rasta 200 55 6 last observation: Jan-18 195 50 5 190 4 45 3 185 40 2 180 1 35 175 0 170 30 -1 165 25 -2 last observation: Jan-18 -3 160 20 - 1 2 - 1 2 - 1 3 - 1 3 - 1 4 - 1 4 - 1 5 - 1 5 - 1 6 - 1 6 - 1 7 - 1 7 - 1 8 -12 -12 -13 -13 -14 -14 -15 -15 -16 -16 -17 -17 -18 Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan ▬ Employment, lhs ▬ Employment_tc, lhs ▬ CPI ▬ PPI ▬ Unemployment, rhs ▬ Unemployment_tc, rhs Izvor: MONSTAT, projekcije Svjetske banke Izvor: MONSTAT. Javne finansije ostaju osjetljive… …jer su vanjski i javni dug veliki Procenat BDP-a, 2012.-17. 2012–17., procenat BDP-a 50 1 160 0 40 140 -1 -2 120 30 -3 100 20 -4 -5 80 10 -6 60 -7 0 -8 40 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2012 2013 2014 2015 2016 2017e JJ Total revenues and grants JJ Total expenditure and net lending JJ External debt JJ Public debt, incl. guarantees ▬ Cash deficit, rhs ▬ Accrual deficit, rhs Izvor: Podaci MF i MONSTAT-a. Izvor: Podaci MF, CBCG i MONSTAT-a. Napomena: Podaci za 2017. se odnose samo na centralnu vladu. ontenegro CRNA GORA 2014 2015 2016 2017e 2018f 2019f 2020f Rast realnog BDP-a (procenat) 1.8 3.4 2.9 4.3 2.8 2.5 2.1 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 2.6 2.2 4.5 3.7 1.1 2.4 3.3 Investicije 0.5 1.9 6.1 5.0 3.1 0.6 -1.1 Neto izvoz -1.3 -0.7 -7.6 -4.5 -1.4 -0.5 -0.1 Izvoz -0.3 2.2 2.4 1.7 1.7 2.2 2.6 Uvoz (-) 1.0 2.9 10.0 6.1 3.1 2.7 2.6 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) -0.7 1.5 -0.3 2.4 3.1 2.1 1.6 Javni prihodi (procenat BDP-a) 44.6 41.5 42.5 42.0 44.1 43.2 42.6 Javni rashodi (procenat BDP-a) 47.7 48.8 45.6 47.4 47.3 43.7 40.4 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 13.3 13.1 12.9 12.4 11.1 10.7 10.6 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 14.3 13.3 14.1 12.7 12.3 11.8 11.5 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 5.8 9.0 4.3 8.3 10.9 8.9 5.7 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.1 -7.3 -3.1 -5.4 -3.1 -0.6 2.2 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -0.9 -4.9 -1.0 -3.0 -0.8 1.8 4.6 Javni dug (procenat BDP-a) 59.9 66.2 64.4 66.3 70.9 68.5 63.6 Javni i javno garantirani dug 67.1 73.7 71.4 74.0 78.2 75.4 70.3 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 47.9 55.7 52.8 54.5 66.1 59.8 53.7 Izvoz roba (procenat BDP-a) 10.3 8.9 8.7 8.9 9.1 9.5 9.9 Uvoz roba (procenat BDP-a) 50.1 48.9 50.6 52.8 53.0 53.4 53.9 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 20.0 21.6 19.4 19.7 20.0 20.8 21.7 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -19.8 -18.5 -22.5 -24.2 -23.9 -23.1 -22.3 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 4.3 4.1 3.8 3.8 3.8 3.6 3.5 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -15.2 -13.2 -18.1 -18.9 -18.5 -17.9 -17.3 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 10.2 16.9 9.4 11.2 11.3 10.8 9.3 Vanjski dug (procenat BDP-a) 163.3 162.2 160.9 162.0 161.4 153.6 149.7 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) -1.6 0.0 4.0 3.6 n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 15.9 12.5 10.3 7.2 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 18.0 17.6 17.7 16.1 15.8 15.5 15.0 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)36.3 38.5 36.1 32.0 n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek 52.7 53.7 54.5 54.7 n.a. n.a. n.a. perioda BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 15,410 16,050 16,195 16,389 16,586 16,785 16,986 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procenat 4.8 4.6 4.2 4.4 4.8 4.6 4.4 stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomena: Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. | 57 Srbija yy Ekonomski rast se usporio na procijenjenih 1,9 procenata u 2017. uglavnom zbog nepovoljnih vremenskih uslova. yy Međutim, zaposlenost je porasla za oko 3 procenta u 2017., potaknuta većom formalnom zaposlenošću u uslugama i preradi. yy Nastavak fiskalne konsolidacije i javne investicije, manje od planiranih, su doveli do budžetskog suficita od 1,2 procenta BDP-a, čime je smanjen javni dug. yy Za jačanje rasta prioriteti reformi trebaju smanjiti vladin udio u realnom i finansijskom sektoru i restrukturirati državna energetska i transportna preduzeća. yy U 2018. se očekuje da rast dostigne 3 procenta, kako se domaća potražnja povećava. Sada su glavne bojazni vezane za održivost fiskalne konsolidacije, nedavno povećanje fiskalnog deficita i implikacije na vanjski dug. erbia Građevinarstvo se oporavilo u drugoj polovini, povećavajući vrijednost završenih radova za 10,1 procenat u realnom smislu. Uprkos uticaju vremenskih uslova na poljoprivrednu proizvodnju, u poređenju s 2016., zaposlenost je u 2017. porasla za oko 3 procenta. 9 Prosječna stopa zaposlenosti u 2017. je dostigla rekordno visokih 46, 7 procenata, predvođena uslugama, u kojima je otvoreno 33.000 novih radnih mjesta (četvrtina njih u veleprodaji i maloprodaji), potaknutih većom potrošnjom i brzim rastom izvoza usluga. U preradi je otvoreno daljih 23.700 radnih mjesta (povećanje zaposlenosti od 6 procenata u ovom sektoru). I broj prijavljenih poduzetnika je porastao za 5,9 procenata. Nezaposlenost je pala na 14,7 procenata u decembru 2017., za razliku od 15,3 procenta u 2016. Prosječna plata je u 2017. porasla (g/g) za 3,9 procenata u nominalnom smislu i za 0,9 procenata u realnom smislu. 9 Povećanje potvrđuju podaci iz Ankete radne sange (LFS), koja obuhvata neformalni sektor, kao i podaci Centralnog registra socijalnog osiguranja, koji obuhvataju samo formalnu zaposlenost. To se odražava i u većoj naplati dopribosa za socijalno osiguranje. Prosječna plata u privatnom sektoru se u Inflacija je dostigla vrhunac od 4 procenta u 2017. oporavila za 4,5 procenta u aprilu 2017., potom je pala na 3 procenta u nominalnom smislu, u odnosu na rast od 2,6 decembru. Nakon zadržavanja kamatne procenata u javnom sektoru10 stope na 4 procenta tokom 13 mjeseci, Centralna banka je smanjila kamatu na 3,75 Budžet je u 2017. zabilježio suficit od 1,2 procenata u oktobru, a potom u martu 2018. procenta BDP-a, potaknut boljom na 3,25 procenata. Do decembra je dinar je u naplatom prihoda, kontrolom potrošnje i odnosu na euro porastao za 4 procenta u podbačajem javnih investicija. Prihodi su nominalnom smislu, ali je uglavnom ostao porasli za 7,1 procenat (g/g u nominalnom stabilan u nominalnom smislu tokom cijelog smislu); potrošnja je porasla samo za 1,3 prvog kvartala 2018. Nominalni rast kredita procenta. Povećanje prihoda je poteklo od privatnom sektoru je bio spor, dostižući 3,6 veće naplate PDV-a na uvoz (za 1,2 procenta procenata do kraja godine; zajmovi BDP-a), poreza na prihod preduzeća (CIT) i domaćinstvima su porasli za 7,8 procenata, socijalnih doprinosa. Veća naplata CIT-a je privatnim preduzećima su smanjeni za 2,1 posljedica dobrog učinka realnog sektora u procenat i vladi smanjeni za 1,2 procenta 2016.; naplata socijalnih doprinosa je (sve g/g, u nominalnom smislu). Nakon što posljedica povećanja formalne zaposlenosti. su krajem 2016. dostigli 17 procenata, Dok je ukupna javna potrošnja nešto nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) su se smanjili povećana (u nominalnom smislu), ostvarene na 9,5 procenata u decembru 2017., kako su su velike uštede na plaćanju kamate i banke agresivnije vršile otpis ili prodaju loših aktiviranih garancija, čime je zajedno vlada zajmova. I pored nedavnog unaprjeđenja uštedjela oko 0,5 procenata BDP-a u propisa o bankarskom sektoru (uvođenje poređenju s 2016. Uštede od aktiviranih IFRS9-Međunarodni standard finansijskog garancija su rezultat strožijih politika izvještavanja; novi propisi o upravljanju davanja finansijske podrške komunalnim rizikom u bankama i dalja operacionalizacija preduzećima i preduzećima u državnom Bazel III standarda), prisutni su rizici koji vlasništvu (SOE). Uštede su mogle biti i veće, potiču od velikog udjela državnih banaka u ali potrošnja na robe i usluge je povećana za bankarskom sektoru. Broj državnih banaka oko 0,4 procenta BDP-a. Uprkos nedavnoj predstavlja izazov, a njihovi NPL-ovi su veći konsolidaciji, tekuća potrošnja još uvijek čini nego kod ostalih banaka. 90 procenata ukupne potrošnje. Fiskalni suficit i povoljan kurs dolara i eura su Deficit tekućeg računa (CAD) je značajno pomogli smanjenju javnog duga kao udjela u porasta s 3,1 procenat BDP-a u 2016. na BDP-u, sa 73 procenta u 2016., na 5,7 procenata u 2017. Suficit u trgovini procijenjenih 62,4 procenta u 2017.11 usluga i u neto transferima nije mogao kompenzirati 27,8 procenata povećanja Sporiji rast i povećanje vrijednosti dinara deficita u razmjeni roba i 27,1 procenat su pomogli smanjenju inflacije, ali krediti deficita u primarnom prihodu (transakcije privatnom sektoru su povećani tek vezane za kompenzacije nerezidentnih marginalno. radnika; plaćanje kamata; i transferi neto prihoda poslovnih subjekata). 10 Prosjeci predstavljaju nivo za 2017. u poređenju s 2016. 11 Ukupan javni dug uključuje negarantirani dug lokalnih vlasti. | 59 Unutar bilansa primarnog prihoda, transfer povećao raspoloživa sredstva za privatni prihoda stranih firmi je porastao za 33,7 sektor i povećao konkurenciju. Ubrzavanje procenata, ali je plaćanje kamata smanjeno restrukturiranja državnih komunalnih za 9 procenata (u eurima). Doznake su preduzeća, od kojih je većina u energetskom značajno porasle, za 10,1 procenat, da bi sektoru, bi kako donijelo značajne uštede, dostigle 5,9 procenata BDP-a. Povećanje tako i osiguralo pouzdanije snabdijevanje neto FDI od 27,1 procenat (ili 1,1 procenat električnom energijom, što je od ključnog BDP-a) 12 je bilo više nego dovoljno da značaja za rast. U međuvremenu, ubrzanje finansira CAD. procesa pristupanja EU bi moglo poslati povoljan signal investitorima da razmotre ulazak na tržište Srbije. I investicije u Izgledi i rizici transportnu infrastrukturu, što je prioritet EU, će biti od koristi za srbijanske izvoznike. Nakon razočaravajućeg rasta u 2017., očekuje se da će se srbijanska ekonomija Rizici su uglavnom vezani za vanjsku oporaviti u srednjoročnom periodu, u sve poziciju Srbije. Povećanje CAD-a u 2017. je većoj mjeri vođena potrošnjom, a ne počelo uticati na devizne rezerve, koje sada izvozom. Projicira se rast izvoza od 7 pokrivaju samo 135 procenata novčane procenata u realnom smislu, ali najavljeno mase, što je smanjenje od 156 procenata u povećanje plata u javnom sektoru i 2016. i 5,3 mjeseci uvoza roba i usluga u očekivano povećanje zaposlenosti generalno, odnosu na 6,2 mjeseca u 2016. Veći CAD će bi trebali povećati potrošnju. Međutim, nije povećati vanjski dug, te vjerovatno anulirati jasno u kojoj mjeri će se to odraziti na uvoz i nedavne napore na njegovom, smanjenju. pogoršati CAD. Očekuje se povećanje javnih investicija, međutim, od kritičnog značaja je Još jedan značajan rizik je fiskalno povećanje privatnih investicija. popuštanje. Program MMF-a je istekao u februaru 2018., a vladin srednjoročni fiskalni Projekcije srednjoročnog rasta u kritičnoj plan još uvijek nije jasan. 14 Nedavno mjeri zavise od pravovremenih povećanje plata u javnom sektoru, značajne strukturalnih reformi i napretka na subvencije za preduzeća u državnom pridruživanju EU. Stoga je od vitalnog vlasništvu i kašnjenja na reformi sistema značaja da Srbija radi na rješavanju pitanja plata u javnom sektoru predstavljaju glavne neodrživih preduzeća u državnom prijetnje po fiskalnu stabilnost. vlasništvu. Vlada ima udjela u preko 600 kompanija, nekolicina njih zajedno vladu košta 1 procenat BDP-a u smislu finansijske podrške. 13 Završetak ovog dijela tranzicije s planske na tržišnu ekonomiju bi smanjio fiskalni pritisak, 12 Ako se razmatra samo tok kapitala, povećanje je bilo znatno manje, oko 3,4 procenta u eurima. 13 Dok su sveukupne subvencije generalnom vladniom sektoru 14 Vlada i MMF su počeli razgovor o novom program u martu 2018. dostilge 2,5 procenta BDP-a u 2017. erbia Ekonomija se usporila kako se uvoz povećao … … dijelom zbog rasta dinara… Doprinos rastu BDP-a u procentnim poenima Procenat, REER, 2005 = 100 7 126 124 5 122 3 120 1 118 116 -1 114 -3 112 110 -5 108 15 2-15 3-15 4-15 1-16 2-16 3-16 4-16 1-17 2-17 3-17 4-17 -15 Jul- 15 -16 Jul- 16 -17 Jul- 17 -18 Q1- Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Jan Jan Jan Jan JJ Consumption, final JJ Investment JJ Net exports ▬▬ GDP, real growth Izvor: Zavod za statistiku Srbije, procjene Svjetske banke Izvor: Zavod za statistiku Srbije. … i zbog povećanja potrošnje … zahvaljujući većim platama u cijeloj ekonomiji Procenat promjene Plate, godisnje promjene u procentima 2.5 5 4 2.0 3 2 1.5 1 1.0 0 -1 0.5 -2 -3 0 -4 -5 -0.5 -6 15 2-15 3-15 4-15 1-16 2-16 3-16 4-16 1-17 2-17 3-17 4-17 Q1- Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q 2015 2016 2017 J Javni sektor J Privatni sektor Izvor: Zavod za statistiku Srbije. Izvor: Ministarstvo finansija, procjene Svjetske banke …i povećanju zajmova domaćinstvima Međutim, inflacija ostaje u ciljnom opsegu U milionima eura Procenat 12,000 6 10,000 5 8,000 4 6,000 3 4,000 2 2,000 1 0 0 -06 -07 -08 -09 -10 -11 -12 -13 -14 -15 -16 -17 -14 Jul- 14 -15 Jul- 15 -16 Jul- 16 -17 Jul- 17 -18 Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan Jan ▬ Private enterprises ▬ Government ▬▬ Households ▬ CPI total ▬ Target, upper band ▬ Target, lower band ▬ SOEs Izvor: Narodna banka Srbije Izvor: Narodna banka Srbije i SORS | 61 SRBIJA 2014 2015 2016 2017e 2018f 2019f 2020f Rast realnog BDP-a (procenat) -1.8 0.8 2.8 1.9 3.0 3.5 4.0 Struktura (procentni poeni): Potrošnja -1.1 0.1 1.1 1.5 2.4 2.6 3.7 Investicije 0.0 1.6 1.5 2.3 1.1 1.1 1.2 Neto izvoz -0.7 -0.9 0.2 -1.9 -0.5 -0.2 -0.9 Izvoz 2.3 4.5 5.8 5.2 3.6 4.3 4.4 Uvoz (-) 3.0 5.4 5.6 7.1 4.1 4.6 5.4 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.1 1.4 1.1 3.2 3.0 3.0 3.0 Javni prihodi (procenat BDP-a) 39.7 40.4 41.7 42.7 40.9 41.0 40.7 Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.3 44.0 43.0 41.5 41.5 41.5 41.2 Od čega: Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 9.9 8.8 8.3 8.1 8.3 8.2 8.1 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 17.8 17.6 16.8 16.1 15.7 15.7 15.7 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 2.5 2.8 3.3 3.0 3.6 3.8 3.8 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -6.6 -3.6 -1.3 1.2 -0.6 -0.5 -0.5 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.7 -0.5 1.8 3.8 1.9 2.1 2.0 Javni dug (procenat BDP-a) 64.2 68.8 67.8 57.6 56.0 54.3 52.0 Javni i javno garantirani dug 71.9 75.9 73.0 62.4 60.1 57.6 55.5 (procenat BDP-a) Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 41.5 45.2 45.9 38.0 37.0 37.0 36.0 Izvoz roba (procenat BDP-a) 31.9 33.9 37.0 38.3 41.3 43.3 43.3 Uvoz roba (procenat BDP-a) 44.3 45.8 46.0 49.1 50.9 52.9 52.9 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 1.4 2.2 2.6 2.6 3.1 3.5 3.5 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -10.9 -9.8 -6.4 -8.2 -6.6 -6.1 -6.1 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 5.8 6.4 5.6 5.8 5.7 5.5 5.5 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -6.0 -4.7 -3.1 -5.7 -4.2 -4.1 -3.9 Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 3.7 5.4 5.5 6.6 5.2 5.3 5.2 Vanjski dug (procenat BDP-a) 77.1 78.3 76.5 73.4 70.1 67.0 65.0 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) -3.8 -1.2 5.0 1.9 n.a. n.a. n.a. Nenaplativi zajmovi (procenat bruto 21.5 21.6 17.0 12.2 n.a. n.a. n.a. zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 19.2 17.7 15.3 13.5 13.0 12.5 11.5 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)47.0 42.9 35.0 32.0 n.a. n.a. n.a. Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 51.9 51.6 53.3 54.0 n.a. n.a. n.a. prosjek perioda) BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 13,398 13,454 13,773 14,412 15,164 16,063 17,049 Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procenat 24.1 24.0 23.1 22.4 21.7 20.9 19.7 stanovništva) Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomena: Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. erbia Ključni ekonomski indikatori 2013 2014 2015 2016 2017e 2018f 2019f 2020f Realni rast BDP-a (procenat) Albanija 1.0 1.8 2.2 3.4 3.8 3.6 3.5 3.5 Bosna i Hercegovina 2.4 1.1 3.0 3.1 3.0 3.2 3.4 4.0 Kosovo 3.4 1.2 4.1 4.1 4.4 4.8 4.8 4.8 Makedonija, BYR 2.9 3.6 3.9 2.9 0.0 2.3 2.7 3.0 Crna Gora 3.5 1.8 3.4 2.9 4.3 2.8 2.5 2.1 Srbija 2.6 -1.8 0.8 2.8 1.9 3.0 3.5 4.0 WB6 2.5 0.3 2.2 3.1 2.4 3.2 3.5 3.8 Inflacija potrošakih cijena (procenat, prosjek perioda) Albanija 1.9 1.6 1.9 1.3 2.0 2.1 2.3 2.8 Bosna i Hercegovina -0.1 -0.9 -1.0 -1.1 1.2 1.4 1.4 1.4 Kosovo 1.8 0.4 -0.5 0.3 1.5 1.7 1.7 1.9 Makedonija, BYR 2.8 -0.3 -0.3 -0.2 1.4 1.6 2.0 2.0 Crna Gora 2.2 -0.7 1.5 -0.3 2.4 3.1 2.1 1.6 Srbija 7.9 2.1 1.4 1.1 3.2 3.0 3.0 3.0 WB6 4.3 0.9 0.7 0.5 2.3 2.3 2.4 2.4 Javni rashodi (procenat BDP-a) Albanija 29.2 32.3 31.5 29.4 29.6 30.1 29.7 29.4 Bosna i Hercegovina 45.0 46.3 43.4 42.3 41.4 42.6 43.7 43.8 Kosovo 27.8 26.3 26.8 27.6 28.0 28.8 29.8 30.7 Makedonija, BYR 34.1 33.9 34.4 33.0 33.8 34.1 34.1 34.0 Crna Gora 46.9 47.7 48.8 45.6 47.4 47.3 43.7 40.4 Srbija 43.5 46.3 44.0 43.0 41.5 41.5 41.5 41.2 WB6 37.7 38.8 38.2 36.8 36.9 37.4 37.1 36.6 Javni prihodi (procenat BDP-a) Albanija 24.2 26.3 26.6 27.6 27.6 28.1 28.1 28.1 Bosna i Hercegovina 43.2 43.4 43.2 42.7 43.5 43.9 43.9 43.8 Kosovo 24.6 24.0 25.1 26.3 26.6 26.6 26.8 27.4 Makedonija, BYR 30.1 29.7 31.0 30.3 31.1 31.4 31.6 31.7 Crna Gora 42.3 44.6 41.5 42.5 42.0 44.1 43.2 42.6 Srbija 37.9 39.7 40.4 41.7 42.7 40.9 41.0 40.7 WB6 33.7 34.6 34.6 35.2 35.6 35.9 35.8 35.7 Source: World Bank calculations and projections using data from national authorities and World Economic Outlook (2017). | 65 2013 2014 2015 2016 2017e 2018f 2019f 2020f Fiskalni balans (procenat BDP-a) Albanija -5.1 -6.0 -4.9 -1.8 -2.0 -2.0 -1.6 -1.3 Bosna i Hercegovina -1.8 -2.9 -0.2 0.3 2.1 1.2 0.2 0.0 Kosovo -3.1 -2.4 -1.8 -1.3 -1.4 -2.2 -3.0 -3.3 Makedonija, BYR -4.0 -4.2 -3.4 -2.7 -2.7 -2.7 -2.5 -2.3 Crna Gora -4.6 -3.1 -7.3 -3.1 -5.4 -3.1 -0.6 2.2 Srbija -5.6 -6.6 -3.6 -1.3 1.2 -0.6 -0.5 -0.5 WB6 -4.0 -4.2 -3.5 -1.6 -1.4 -1.6 -1.3 -0.9 Javni dug (procenat BDP-a) Albanija 61.7 66.1 69.1 68.7 67.8 65.5 62.7 61.7 Bosna i Hercegovina 37.6 41.6 41.9 40.5 36.4 35.1 34.0 33.2 Kosovo 9.0 10.4 12.7 14.1 15.8 16.6 18.6 20.9 Makedonijaa, BYR 34.0 38.0 38.1 39.5 39.3 43.0 45.4 42.1 Crna Gora 57.5 59.9 66.2 64.4 66.3 70.9 68.5 63.6 Srbija 52.6 64.2 68.8 67.8 57.6 56.0 54.3 52.0 WB6 42.1 46.7 49.5 49.2 47.2 47.8 47.2 45.6 Javni i javno garantovani dug (procenat BDP-a) Albanija 70.4 72.0 73.1 72.4 71.0 69.0 66.6 64.7 Bosna i Hercegovina 39.1 42.1 42.5 41.3 38.0 36.7 35.6 34.8 Kosovo 9.0 10.6 12.8 14.4 16.5 17.4 19.3 20.9 Makedonija, BYR 40.2 45.7 46.6 48.4 47.5 53.5 58.5 57.4 Crna Gora 66.0 67.1 73.7 71.4 74.0 78.2 75.4 70.3 Srbija 60.9 71.9 75.9 73.0 62.4 60.1 57.6 55.5 WB6 47.6 51.6 54.1 53.5 51.6 52.5 52.2 50.6 Izvoz roba (procenat BDP-a) Albanija 11.1 9.3 7.5 6.6 6.9 7.3 7.4 7.5 Bosna i Hercegovina 24.8 25.1 25.2 25.7 28.5 31.2 33.9 34.6 Kosovo 5.5 5.8 5.6 5.1 6.0 6.2 6.4 6.6 Makedonija, BYR 29.1 32.5 33.6 35.7 40.4 41.3 42.8 43.2 Crna Gora 11.8 10.3 8.9 8.7 8.9 9.1 9.5 9.9 Srbija 30.7 31.9 33.9 37.0 38.3 41.3 43.3 43.3 WB6 24.0 24.7 25.3 26.8 28.5 30.4 32.0 32.2 66  | Ke 2013 2014 2015 2016 2017e 2018f 2019f 2020f Trgovinski bilans (procenat BDP-a) Albanija -18.0 -19.1 -17.4 -16.9 -15.0 -15.5 -14.8 -14.2 Bosna i Hercegovina -20.5 -22.7 -18.8 -17.1 -17.3 -17.1 -17.4 -17.5 Kosovo -27.7 -28.7 -28.5 -27.6 -26.8 -26.3 -26.2 -25.6 Makedonija, BYR -18.3 -17.2 -16.2 -15.0 -13.9 -13.3 -11.6 -9.9 Crna Gora -20.1 -19.8 -18.5 -22.5 -24.2 -23.9 -23.1 -22.3 Srbija -11.2 -10.9 -9.8 -6.4 -8.2 -6.6 -6.1 -6.1 WB6 -16.3 -16.7 -15.1 -13.3 -13.7 -12.9 -12.3 -12.0 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) Albanija -9.3 -10.8 -8.6 -7.6 -6.9 -7.1 -6.9 -6.7 Bosna i Hercegovina -5.3 -7.4 -5.7 -5.1 -5.8 -6.2 -6.4 -6.5 Kosovo -3.4 -6.9 -8.6 -8.2 -5.1 -6.0 -7.0 -7.5 Makedonija, BYR -1.6 -0.5 -2.0 -2.7 -1.3 -2.5 -2.5 -2.6 Crna Gora -14.5 -15.2 -13.2 -18.1 -18.9 -18.5 -17.9 -17.3 Srbija -6.1 -6.0 -4.7 -3.1 -5.7 -4.2 -4.1 -3.9 WB6 -6.0 -6.7 -5.8 -5.1 -5.9 -5.5 -5.5 -5.5 Vanjski dug (procenat BDP-a) Albanija 66.1 69.6 73.6 72.4 70.4 73.0 70.4 68.7 Bosna i Hercegovina 72.9 76.3 72.2 71.0 70.9 69.3 68.8 68.8 Kosovo 30.2 31.2 33.3 33.1 34.4 35.5 35.8 35.7 Makedonija, BYR 64.0 70.0 66.9 64.7 73.5 77.8 78.6 79.4 Crna Gora 156.3 163.3 162.2 160.9 162.0 161.4 153.6 149.7 Srbija 74.8 77.1 78.3 76.5 73.4 70.1 67.0 65.0 WB6 77.4 81.2 81.1 79.8 80.8 81.2 79.0 77.9 Stopa nezaposlenosti (prosjek perioda, procenat) Albanija 15.9 17.5 17.1 15.2 13.8 n.a. n.a. n.a. Bosna i Hercegovina 27.5 27.5 27.7 25.4 20.5 n.a. n.a. n.a. Kosovo 30.0 35.3 32.9 27.5 30.4 n.a. n.a. n.a. Makedonija, BYR 29.0 28.0 26.1 23.7 22.4 20.4 19.4 18.0 Crna Gora 19.5 18.0 17.6 17.7 16.1 15.8 15.5 15.0 Srbija 22.1 19.2 17.7 15.3 13.5 13.0 12.5 11.5 WB6 24.0 24.3 23.2 20.8 19.4 16.4 15.8 14.8 | 67 Zapadni Balkan Redovni ekonomski izvještaj br.13 | proljeće 2018. Izvještaj možete pronaći: www.worldbank.org/eca/wbrer Semejstvo (Porodica) Autor Nehat Beqiri Rođen u Tetovu, Makedonija, 1967. Nehat Beqiri je magistrirao slikarstvo 2001. na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Prištini, u klasi profesora Muslima Mulliqija. Član udruženja umjetnika Makedonije, Nehat je trenutno docent na Državnom univerzitetu u Tetovu (Makedonija), kao i na Međunarodnom univerzitetu – Novi Pazar (Srbija). Pored slikarstva, Nehat se bavi i skulpturama, dizajnom, konceptualnom umjetnošću. Njegove nagrade svjedoče njegovom učestvovanju na stotinama kolektivnih i samostalnih izložbi, kako u privatnim, tako i u javnim kolekcijama u Makedoniji, na Kosovu, u Turskoj, Francuskoj, Albaniji, Hrvatskoj i Bugarskoj. Ljudi oblikuju ideje, ljudi prikazuju snove, ljudi stvaraju umjetnost. Da bi se lokalni umjetnici povezali sa širom publikom, na naslovnoj stranici ovog izvještaja i narednih izdanja će biti predstavljena umjetnička djela iz zemalja zapadnog Balkana.